BiH uvodi evropske standarde u označavanje naftnih goriva
Marx.ba Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je novi tekst Pravilnika o sistemu obaveznog označavanja (markiranja) tekućih naftnih goriva, čime se slijede norme zemalja regije i pojedinih članica Evropske unije. Primjenom novih tehnologija, putem sistema markiranja odabranih goriva koja se uvoze, proizvode ili stavljaju u promet u BiH, nastoji se spriječiti stavljanje nekvalitetnih goriva na tržište u korist potrošača. Ova mjera ima za cilj smanjenje štetnih emisija, bolju zaštitu okoliša i zdravlja ljudi. Istodobno, markiranje će doprinijeti suzbijanju sive ekonomije, povećanju poreznih prihoda te stvaranju jednakih tržišnih uvjeta za sve subjekte koji posluju na tržištu goriva. Pravilnik propisuje da markiranju podliježu bezolovni motorni benzini i dizel-goriva, sukladno važećim standardima utvrđenima Odlukom o kvaliteti tečnih naftnih goriva. Također se detaljnije definiraju osobine koje markeri moraju zadovoljiti prema evropskim standardima, načini markiranja goriva i dokazivanja njihove usklađenosti s unesenim markerima, kao i mjesto i vrijeme markiranja. Pravilnik utvrđuje i sve kontrole kretanja markiranog goriva unutar Bosne i Hercegovine.
Podravka: Stabilni prihodi, ali niža dobit u prvih devet mjeseci
Marx.ba Grupa Podravka u prvih je devet mjeseci 2025. povećala poslovne prihode za 0,2 posto u odnosu na isti period prošle godine. Oni su iznosili 768,1 milion eura i viši su za 1,2 miliona eura. U navedenu usporedbu uključena je simulacija rezultata poslovanja Grupe Podravka za 2024. godinu koja uključuje preuzete poljoprivredne kompanije, navode iz tvrtke u priopćenju. Prihodi segmenta Prehrane pritom su iznosili 448,9 miliona eura i viši su za 2,3 posto, dok je Farmaceutika uprihodila 135,5 miliona eura, što je povećanje od 3,9 posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2024. Segment Poljoprivrede, odnosno Podravka Agri, koja u sastavu Grupe Podravka posluje od 31. januara ove godine, ostvarila je prihode u iznosu od 187,8 miliona eura. Normalizirana operativna dobit prije amortizacije (EBITDA) u prvih je devet mjeseci ove godine iznosila 132,8 miliona eura, što je 0,3 posto više u odnosu na usporedivu osnovicu iz 2024. Segment Prehrane u navedenom je peridodu ostvario 3,4 posto manju normaliziranu EBITDA-u, dok je normalizirana EBITDA Farmaceutike porasla za 2,6 posto. Segment Poljoprivrede (Podravka Agri) ostvarila je rast normalizirane EBITDA-e od 5,1 posto u odnosu na rezultate iz prvih devet mjeseci lani kada segment nije bio u sastavu Grupe Podravka. Normalizirana neto dobit u istom je periodu iznosila 61,5 miliona eura i manja je za šest posto, odnosno četiri miliona eura od usporedive osnovice u prošloj godini. Pritom, segment Prehrane, koji je nositelj kredita za finansiranje akvizicije poljoprivrednih kompanija, zabilježio je pad neto dobiti, dok su segmenti Poljoprivrede i Farmaceutike zabilježili rast. Izvještajni rezultat pod utjecajem je knjigovodstvene razlike između vrijednosti koju je preuzeti poljoprivredni segment imao. Rezultati segmenta Prehrane, nositelja izvoza Grupe Podravka, nalaze se pod snažnim utjecajem pogoršanja makroekonomskih uvjeta na brojnim izvoznim tržištima, uključujući povećanje carina u Sjedinjenim Američkim Državama, usporavanje i pada trgovine na malo u Poljskoj, Rumunjskoj, Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji te recesiju u Njemačkoj. Izvoz segmenata Poljoprivrede i Farmaceutike nije primarno orijentiran na spomenuta tržišta te imaju i pozitivnije ključne pokazatelje. Što se proizvodnog portfelja tiče, gotovo svi poslovni programi u segmentu Prehrane te kategorije u segmentu Farmaceutike zabilježili su rast u odnosu na prvih devet mjeseci 2024. U Prehrani se najviše ističu Kremni namazi i slastice s rastom od 12 posto te Mesni proizvodi s rastom od 10,2 posto. Lijekovi na recept u segmentu Farmaceutike porasli su za 5,2 posto, a bezreceptni program za 3,5 posto. Početkom trećeg kvartala Podravka je nastavila aktivno upravljati portfeljem kompanija koje čine Grupu Podravka. Uz suglasnost Podravke d.d, ovisna kompanija Žito d.o.o. Ljubljana donijela je odluku o prodaji poslovne cjeline Konditorstvo koja uključuje brendove Šumi, Gorenjka, Herba, Mistica i Bali, s ciljem fokusiranja na temeljnu djelatnost, odnosno pekarsko poslovanje. Kupoprodajni ugovor u Ljubljani su potpisali Žito d.o.o. Ljubljana i kompanija UPI Star d.o.o. Sarajevo koja će preuzeti cjelokupno konditorsko poslovanje – zaposlenike, brendove te tvornice Šumi u Krškom i Gorenjka u Lesceu – sa željom da ga nastavi razvijati i jačati, objavljeno je iz kompanije.
CBBiH: Zabilježeno blago slabljenje inflatornih pritisaka
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procijenila je godišnju temeljnu inflaciju za devet mjeseci (januar – septembar) ove godine na 4,33 posto, temeljem dostupnih, zvaničnih statističkih podataka za indekse potrošačkih cijena u BiH i pripadajućih pondera. Godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga je procijenjen na 4,84 posto. Prema zvaničnim statističkim podacima, u septembru su, u odnosu na august, inflatorni pritisci neznatno ojačali u cjenovnim odjeljcima koji ulaze u izračun temeljne inflacije. Najznačajniji utjecaj u septembru su, zbog veličine pondera, imale telefonske i telefaks usluge. Međutim, sam rast cijene ovih usluga je bio toliko nizak, da se nije odrazio na rast temeljne inflacije za devet mjeseci. Na ustrajnost temeljne inflacije, u devet mjeseci, najsnažniji utjecaj su imale cijene usluga u zdravstvu, te hotelima i restoranima. U cjenovnom odjeljku lična njega, u koji ulaze i usluge frizerskih salona i salona za ličnu njegu, takođe je zabilježen rast cijena, ali je snažniji bio utjecaj visokog pondera cjenovnog odjeljka na temeljnu inflaciju. Stvarne najamnine za stanovanje bilježe značajan rast tokom ove godine, ali je cjenovni ponder ove vrste usluga relativno nizak. – Prema zvaničnim statističkim podacima, CBBiH procjena temeljne inflacije na osnovu zvaničnih statističkih podataka odstupa tek 3 bp od naše procjene temeljne inflacije iz septembarskog kruga brzih procjena, navode iz CBBiH.
Cijena bakra na rekordnom nivou zbog dogovora SAD i Kine
Marx.ba Cijena bakra dosegla je rekordni nivo jer se Sjedinjene Američke Države i Kina približavaju dogovoru kojim bi smanjile trgovinske napetosti, dok su istodobno problemi u opskrbi ograničili ponudu na globalnom tržištu. Tromjesečni ugovori na Londonskoj berzi metala porasli su na 11.146 dolara po toni, čime je srušen rekord iz 2024. godine. Od početka godine cijena bakra, jednog od najvažnijih industrijskih metala i pokazatelja ekonomskog rasta, skočila je više od 25 posto. Prema procjeni Morgan Stanleyja, svjetsko tržište bakra moglo bi 2026. godine zabilježiti najveći manjak u posljednja dva desetljeća. U Aziji se priprema sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog čelnika Xi Jinpinga na marginama APEC summita u Južnoj Koreji. Trump je izjavio da su pregovori o trgovinskom sporazumu na dobrom putu, što je dodatno potaknulo optimizam ulagača. Tržište bakra ove je godine obilježeno velikim previranjima zbog trgovinskog rata i sektorskih sankcija koje su utjecale na globalne tokove metala. Dodatne probleme uzrokovali su incidenti u najvećim rudnicima, uključujući klizište u rudniku Grasberg u Indoneziji kojim upravlja Freeport McMoRan. Analitičari ističu da cijene podržava veći apetit za rizikom i očekivanja dogovora između SAD i Kine, dok zabrinutost zbog nestašica izvan američkog tržišta dodatno jača pritisak na ponudu. Na Londonskoj berzi metala cijena je porasla 0,7 posto, na 11.114 dolara po toni. S potražnjom raste i optimizam oko uloge bakra u energetskoj tranziciji te razvoju podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju. Kina je najavila da će znatno povećati udio domaće potrošnje u ekonomiji, što bi dodatno moglo potaknuti cijene. Anglo American je početkom sedmice upozorio da će proizvodnja iz njegova ključnog rudnika sljedeće godine biti manja od planirane, dok su poremećaji u radu zabilježeni i u Južnoj Americi te centralnoj Africi. Zalihe bakra u skladištima koja prati LME pale su na najniži nivo od jula, dok su američke zalihe koje nadzire Comex i dalje relativno visoke. Slabljenje dolara također je potaknulo cijene jer metale denominirane u američkoj valuti čini privlačnijima za inozemne kupce.
Kovanice od dvije i pet maraka pravit će se u Hrvatskoj
Marx.ba Centralna banka BiH i Kovnica novca Hrvatske potpisale su ugovor o izradi kovanica apoena od dvije i pet KM, čime se nastavlja saradnja u obezbjeđivanju domaće valute visokog kvaliteta i bezbjednosnih standarda. Tokom posjete delegacije Centralne banke BiH Hrvatskoj narodnoj banci i Kovnici, a koju je predvodila guverner Jasmina Selimović, predstavljen je i proces proizvodnje i kontrole kvaliteta, kao i planovi za dalju saradnju. “Sa Borisom Vujčićem, guvernerom Hrvatske narodne banke, razgovarano je o ključnim temama od zajedničkog interesa, uključujući proces evropskih integracija BiH, jačanje institucionalnih kapaciteta Centralne banke, te napredak u pripremama za pristupanje jedinstvenom evropskom platnom prostoru (SEPA)”, saopšteno je iz Centralne banke. Selimovićeva je istakla važnost kontinuirane razmjene iskustava sa institucijama koje su već prošle proces usklađivanja sa evropskim standardima.Navela je da Hrvatska i Hrvatska narodna banka predstavljaju vrijedan primjer uspješne integracije u evropski finansijski sistem, a razmjena iskustava, posebno u oblasti platnih sistema i regulatornih usklađivanja, od izuzetnog je značaja za Centralnu banku i cjelokupan finansijski sektor. Tokom posjete razgovarano je i o saradnji u oblasti nadzora nad platnim sistemima, digitalizaciji finansijskih usluga, te ulozi centralnih banaka u jačanju otpornosti finansijskog sektora. “Ova posjeta još jednom potvrdila bliske i partnerske odnose Centralne i Hrvatske narodne banke, koji kontinuirano doprinose jačanju finansijske stabilnosti i evropskoj perspektivi regije”, navodi se u saopćenju.
Federacija BiH jača energetske rezerve: Operator – Terminali potpisao ključni ugovor s HIFA-OIL
Marx.ba Operator – Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo i kompanija HIFA-OIL d.o.o. Tešanj danas su u Sarajevu potpisali ugovor vrijedan 8,9 miliona KM za nabavku 4 miliona litara nafte i naftnih derivata, koji će činiti značajan dio rezervi goriva Federacije Bosne i Hercegovine. Ugovor su u ime Operatora potpisali predsjednik Uprave Damir Kreso i članica Uprave Adrijana Zarinković, dok je u ime HIFA-OIL ugovor potpisao direktor Venan Hadžiselimović. „Ovim ugovorom značajno jačamo strateške rezerve Federacije BiH, osiguravajući stabilnost opskrbe i otpornost energetskog sustava u kriznim situacijama. Ovo je važan korak prema sigurnijoj i neovisnijoj energetskoj budućnosti naše Federacije,“ istaknuo je Damir Kreso, predsjednik Uprave Operatora. Članica Uprave Adrijana Zarinković dodala je: „Ponosni smo što nakon 35 godina ponovno stavljamo u funkciju obnovljeni Terminal Blažuj. Ovaj projekt nije samo poslovni uspjeh, već i potvrda naše opredijeljenosti za modernizaciju i dugoročnu sigurnost energetskih kapaciteta Federacije.“ Sistem rezervi omogućava pravovremenu reakciju u kriznim situacijama, osigurava kontinuitet opskrbe te pridonosi stabilnosti cijena u slučaju poremećaja u lancu nabave ili globalnih nestabilnosti. Gorivo će do terminala biti dopremljeno željezničkim transportom, čime se dodatno povećava učinkovitost i sigurnost cijelog procesa. Projekt je realiziran uz podršku Vlade Federacije BiH na čelu sa premijerom Nerminom Nikšićem i Ministarstva energije, rudarstva i industrije, potvrđujući strateški cilj jačanja energetskog sustava i modernizacije infrastrukturnih kapaciteta. Operator – Terminali nastavlja s razvojem sustava rezervi i infrastrukturnih projekata od strateškog značaja za Federaciju BiH, osiguravajući dugoročnu stabilnost i sigurnost energetske opskrbe.
Napomenuli rokove: Evo koje novčanice CBBiH povlači iz upotrebe
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) podsjetila je na rokove u postupku zamjene novčanica konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine, koje su povučene iz opticaja i prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja 31. decembra 2024. godine. “Zamjenu navedenih novčanica, nakon što su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja, u 2025. godini obavljaju komercijalne banke u Bosni i Hercegovini, zaključno sa 31. decembrom 2025. godine. Pozivaju se građani koji posjeduju ove novčanice da obave zamjenu u komercijalnim bankama do 31. decembra 2025. godine, jer komercijalne banke imaju široku poslovnu mrežu koja je dostupna širom Bosne i Hercegovine”, potučeno je. Kako je rečeno, nakon isteka roka za zamjenu u komercijalnim bankama, zamjenu će obavljati Centralna banka Bosne i Hercegovine.
Put prema globalnoj ekspanziji: Riyadh Air obavio prvi let
Marx.ma Nova saudijska nacionalna aviokompanija Riyadh Air obavila je svoj prvi let prema londonskom aerodromu Heathrow (LHR) 26. oktobra, čime je i službeno započela put prema velikoj globalnoj ekspanziji. Ovaj događaj dio je šire strategije Kraljevine Saudijske Arabije kojom želi postati jedno od vodećih svjetskih zračnih čvorišta te povećati povezanost s ključnim međunarodnim tržištima. Prvi let izveden je Boeingom 787-9 nazvanim “Jamila”, a let je bio organiziran u sklopu operativnog programa “Pathway to Perfect” – internih priprema kojima Riyadh Air testira procese prije službenog komercijalnog lansiranja. U avionu su bili zaposlenici kompanije i odabrani uzvanici, čija je zadaća bila procijeniti uslugu u stvarnim uvjetima i potvrditi da je prijevoznik spreman za putnike na globalnom tržištu.
Agencija za bankarstvo FBiH unapređuje zaštitu podataka, raspisan tender za softversko rješenje
Marx.ba Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine objavila je javni poziv za nabavku softverskog rješenja za zaštitu baze podataka, vrijednog 300.000 KM. Nabavka se odnosi na implementaciju sigurnosnog sistema koji će unaprijediti zaštitu i integritet podataka kojima Agencija upravlja. Prema dokumentaciji, predmet nabavke je softversko rješenje koje mora ispunjavati tehničke karakteristike i sigurnosne zahtjeve propisane u tenderskoj dokumentaciji. Rok za podnošenje ponuda ističe 14. novembra 2025. godine u 10:00 sati, dok se tenderska dokumentacija može preuzeti najkasnije do 13. novembra 2025. godine, piše e-kapija. Postupak se sprovodi kao otvoreni postupak, a kriterij za dodjelu ugovora je najniža cijena. Predviđena je i elektronska aukcija (e-aukcija).
Centralna banka BiH: Evo kakva je nova prognoza rasta BDP-a
Marx.ba Projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u 2025. godini je korigovana naniže, do nivoa od 2,0%, zbog slabljenja domaće i vanjske potražnje, koja se odrazila na ličnu potrošnju, investicije, uvoz i izvoz, objavila je Centralna banka Bosne i Hercegovine. Djelimično ove komponente nacionalnih računa su i pod uticajem baznog efekta iz 2024. godine. I dalje najznačajniji doprinos ekonomskom rastu u kratkom roku očekuje se od lične potrošnje, kao najvećeg makroekonomskog agregata. Do kraja projekcijskog horizonta, trenutno, očekujemo postepeno intenziviranje ekonomske aktivnosti i postepeno slabljenje inflatornih pritisaka. Zbog nedostatka službenih podataka o BDP-u prema rashodnom obračunu za drugi kvartal tekuće godine, korištena je posljednja brza procjena rasta realnog BDP-a za drugi kvartal (1,9%). U toku je detaljna revizija zvaničnih statističkih podataka o BDP-u prema potrošnom pristupu, te su revizije projekcija u proljetnom krugu 2026. godine moguće i po ovom osnovu. Domaći inflatorni pritisci su značajno pojačani od početka godine. U 2025. godini projiciramo inflaciju od 4,1%, što je revidirano naviše za 0,6 procentnih poena u odnosu na proljetni krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija, i konzistentna je s posljednjim brzim procjenama inflacije u kratkom roku. U projekcijskom horizontu se očekuje postepeno slabljenje domaćih inflatornih pritisaka, navodi centralna banka.