ASA Banka isplaćuje dividendu od 7,01 KM po dionici
Bloomberg Adria Skupština ASA Banke Sarajevo donijela je Odluku o isplati dividende dioničarima iz ostvarene dobiti za 2023. godinu. Visina dividende za jednu redovnu dionicu za 2023. godinu iznosi 7,01 KM. Kao datum početka isplate dividende utvrđen je 27. mart 2024. godine. Prihodi od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi, koje je ASA Banka prikupila u 2023. godini, premašili su 86 miliona KM, što je povećanje za 189,9 posto u odnosu na godinu ranije. ASA Banka emitirala je 3.137.454 redovnih dionica i 1.281 prioritetnu dionicu nominalne vrijednosti 100 KM po dionici. Tako će isplaćena dividenda iznositi 8.979,81 KM za prioritetne dionice i 21.993.552,54 za redovne dionice. Rasli su i rashodi kamata, nešto više od 85 posto, pa su tako neto prihodi od kamata veći za 222,5 posto u odnosu na 2022. godinu. Uz ostale prihode i troškove ova banka je u 2023. godini imala dobit u iznosu od 46 miliona KM. Dobit je u poređenju s 2022. godinom veća za 143,9 posto. ASA Banka ostvarila je u 2023. neto dobit nakon poreza u iznosu 46 miliona KM, a prema riječima Samira Mustafića, predsjednika Uprave, aktiva banke sa 31. decembrom 2023. iznosila je 3,026 milijardi KM, što predstavlja rast od 7,5 posto u odnosu na kraj 2022. godine. Krediti i potraživanja od klijenata su veći za devet posto u odnosu na 2022. godinu. Porasli su na čak 1,77 milijardi KM. Dati krediti, vrijednosni papiri i ostali dužnički instrumenti neznatno su manji u odnosu na 2022. – Ukoliko analiziramo vrlo intenzivan period iza nas, mi smo tokom sedam godina od jedne male banke sa 150 miliona KM aktive danas došli do tri milijarde KM aktive, što su impozantni rezultati na koje smo izuzetno ponosni, rekao je Mustafić.
Trump postao jedan od 500 najbogatijih na svijetu: Težak 6,4 milijardi dolara
Poslovno carstvo Donalda Trumpa u ponedjeljak je trebalo biti u opasnosti kao nikada prije. Umjesto toga, to se pretvorio u najveći dan zabilježen za bogatstvo bivšeg predsjednika. Suočen s rokom za uplatu jamčevine u iznosu većem od 500 miliona dolara u tužbi za prevaru u New Yorku, državni prizivni sud bacio mu je pojas za spašavanje, srezavši iznos koji bi trebao položiti na 175 miliona dolara – iznos koji kaže da će pokriti. Otprilike u isto vrijeme, njegova kompanija za društvene medije Trump Media & Technology Group završila je 29-mjesečni proces spajanja, što znači da su dionice vrijedne milijarde dolara na papiru sada i službeno Trumpove. Sve u svemu, njegova će se neto vrijednost povećati za više od 4 milijarde dolara. To znači da će se prvi put u historiji Trump pridružiti 500 najbogatijih ljudi na svijetu na Bloombergovom indeksu milijardera, s bogatstvom od 6,4 milijarde dolara. Trump (77) je cijeli život bio bogat. Ali njegovo bogatstvo, koje je prethodno doseglo vrhunac od 3,1 milijardu dolara, uglavnom se sastojalo od nekretnina, stvarajući potencijalnu finansijsku krizu prije isteka roka u ponedjeljak za isplatu presude od 454 miliona dolara ili uplatu jamčevine za 120% presude. Državna tužiteljica New Yorka Letitia James signalizirala je da je spremna zaplijeniti imovinu ako Trump ne posluša. Trump je obećao da će brzo uplatiti gotovinu ili jamčevinu kako bi pokrio smanjeni iznos. Kako sada stvari stoje, ne može unovčiti svoj neočekivani prihod od spajanja Trump Media s Digital World Acquisition Corp. jer su njegove dionice zaključane otprilike šest mjeseci. Dionicama DWAC-a trgovalo se po 49,65 dolara u ponedjeljak, oko 190% više od početka godine. To procjenjuje Trumpov udio od 58 posto u kompaniji na 3,9 milijardi dolara.
Goldman Sachs: CIjena zlata će nastaviti rast
Marx.ba Prema analitičarima Goldman Sachsa, cijena zlata ima još prostora za rast s tim da će plemeniti metal dostići 2.300 dolara za uncu do kraja godine. U ponedjeljak su futuresi porasli i trgovali se čak do 2.182 dolara za uncu. Plemeniti metal smatra se sigurnim utočištem u vrijeme geopolitičkih napetosti i pada kamatnih stopa. Prošle sedmice, Federalne rezerve nastavile su signalizirati da će ove godine tri puta smanjiti kamatne stope. – Sastanak Feda “pojačao je očekivanja da su ove godine vjerovatna tri smanjenja, dajući obnovljenu podršku zlatu za testiranje i nadmašivanje ranijeg rekorda iz marta, napisao je tim analitičara predvođen Samanthom Dart, piše Yahoo! Finance, prenosi Seebiz. Analitičari Goldman Sachsa poboljšali su svoju prognozu prosječne cijene zlata za 2024. s 2.090 dolara na 2.180 dolara po unci, ciljajući na 2.300 dolara do kraja godine. – Analitičari predviđaju da će cijene zlata u bliskoj budućnosti krenuti prema drugoj fazi konsolidacije, izuzev bilo kakvog geopolitičkog iznenađenja. Međutim, “značajno smanjenje niže vjerovatno će također biti ograničeno otpornošću fizičkih kanala kupovine. Unatoč tome, u srednjoročnom razdoblju nastavljamo imati konstruktivan pogled na zlato potkrijepljen mogućim popuštanjem Fed-a, što bi trebalo ključno reaktivirati kupnju ETF-a koja je uglavnom uspavana, napisao je Dart. Povećanje cijene poluga nije povezano s nedavnim odljevima u ETF-ovima povezanim sa zlatom. Stratezi vjeruju da su ulagači rotirali novac u bitcoin ETF-ove dok je token jurio prema novim najvišim vrijednostima ranije ovog mjeseca. Centralne banke su otkupljivale zlato na historijskim nivoima, pomažući u povećanju potražnje u posljednjih nekoliko godina. Prilagođeno za inflaciju, zlato je doseglo rekord 1980. kada je dostiglo 850 dolara po unci, što bi bilo jednako gotovo 3.200 dolara u današnjim dolarima.
Procjena Centralne banke BiH: Rast realnog BDP-a bit će 1,7 posto
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a u četvrtom kvartalu 2023. godine na 1,7 posto. U odnosu na decembarski krug brzih procjena ekonomske aktivnosti u zemlji, korigovali su stopu rasta naviše za 0,3 procentnih poena, djelimično zbog revizije zvaničnih podatka, ali i rasta aktivnosti u uslužnom sektoru. – Očekujemo stagnaciju ekonomske aktivnosti i u prvom kvartalu tekuće godine. Očekujemo godišnju stopa inflacije od 2,4% u prvom kvartalu 2024. godine. Prema preliminarnim procjenama, očekujemo blago jačanje inflatornih pritisaka do kraja prvog polugodišta. Procjenjujemo da bi temeljna inflacija mogla iznositi 4,7% u prvom kvartalu 2024.godine. Dostupnost zvaničnih cjenovnih pondera za 2023. godinu je rezultiralo revizijom temeljne inflacije u 2023. godini do nivoa od 6,5% (5,9% na prethodnoj objavi), poručili su iz Centralne banke BiH. Između ostalog, CBBiH procjenjuje da će temeljena inflacija, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, ostati na nivou od 4,6 posto i u drugom kvartalu tekuće godine. Naglašavaju da ustrajno visoka temeljna inflacija implicira da, trenutno, domaće cijene utiču na inflaciju u BiH znatno jače od cijena roba na međunarodnom tržištu.
Nastavljaju se pozitivni trendovi u građevinskom sektoru BiH
Marx.ba Brој izdаtih оdоbrеnjа zа grаđеnjе u Bosni i Hercegovini u februaru 2024. gоdinе u оdnоsu nа prоsјеčаn brој izdаtih оdоbrеnjа zа grаđеnjе u 2023. gоdini veći је zа 10,8 posto, а u оdnоsu nа februar 2023. veći је zа 18,9 posto. (Foto: Agencija za statistiku BiH) Brој prеdviđеnih stаnоvа zа grаdnju u februaru 2024. gоdinе u оdnоsu nа brој prеdviđеnih stаnоvа zа grаdnju u 2023. gоdini veći је zа 40,5 posto, а u оdnоsu nа februar 2023. gоdinе veći је zа 38,2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Navedeni podaci su navedeni u mjesečnom izvještaju o izdatim odobrenjima za građenje. Taj izvještaj podnose izvještajne jedinice – organi uprave i jedinice lokalne samouprave, koje su zadužene za izdavanje odobrenja za građenje. Podaci o izdatim građevinskim dozvolama pokazuju buduće kretanje građevinske djelatnosti i omogućuju sagledavanje strukture investicija kako na državnom nivou, tako i na nivou lokalne samouprave.
Razvojna banka FBiH sa predstavnicima komercijalnih banaka i vlasti: Ujedinjeni u podršci razvoju bh. privrede
Marx.ba Razvojna Banka Federacije Bosne i Hercegovine uspješno je organizovala susret sa predstavnicima svih komercijalnih banaka u Federaciji BiH, kao i sa predstavnicima Ministarstva finansija, sa ciljem prezentovanja dosadašnjih postignuća te prijedloga za unapređenje Garancijskog fonda Federacije BiH. Ovaj susret predstavlja važan korak u jačanju saradnje između javnog i privatnog sektora radi podrške razvoju bh. privrede. Od 2020. godine do danas, Razvojna Banka FBIH izdala je više od 1.000 garancija u iznosu od 270 miliona KM, olakšavajući plasman 540 miliona kreditnih sredstava u realni sektor iz komercijalnih banaka pod povoljnijim uvjetima u odnosu na tržišne standarde. Ovim je zajednički sa komercijalnim bankama, podržano blizu 600 firmi u 66 opština Federacije BiH, pokrivajući različite sektore i veličine preduzeća.Posebna podrška razvoju različitih sektora bh. privrede provedena je kroz kreditno- garantne programe za: mikro, mala i srednja preduzeća, obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti, izvoznike, poljoprivredu i prehrambenu industriju te velika preduzeća. Predstavnici komercijalnih banaka na ovom susretu su imali priliku da iznesu i svoja iskustva i zapažanja. Tako su iskazali zadovoljstvo u radu sa Razvojnom bankom FBIH, pohvalivši profesionalizam uposlenika ali i napredak u realizaciji Garancijskog fonda što je posebno vidno u povećanju broju izdatih garancija iz godine u godinu. Potvrdili su da je ovo dobar alat koji omogućava zajedničku podršku bh. privredi. Također, razgovaralo se i o konkretnim unapređenjima operativnog rada između komercijalnih banaka i Razvojne Banke FBiH a sve u svrhu što efikasnijih obrada zahtjeva te brzine odobravanja i izdavanja garancija. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Ministartsva finansija, Mirjana Vučić, pomoćnica ministra u Sektoru za privredne finansije te Samir Bakić, pomoćnik ministra u Sektoru za upravljanje dugom. Isti su također izrazili veliku zahvalnost Razvojnoj Banci FBiH na uspješnoj implementaciji Garancijskog fonda Federacije BIH, ističući veliku posvećenost menadžmenta ali i uposlenika ove banke. Također, pohvalili su i izuzetno dobru saradnju sa komercijalnim bankama te istakli da se samo sinergijskim djelovanjem javnog i privatnog sektora može pružiti konkretna i kvalitetna podrška privrednicima, razvoju bh. privrede i uspostavljanju održivog ekonomskog rasta i razvoja Bosne i Hercegovine.
Konferencija “OTPAD-RESURS za razvoj cirkularne ekonomije u BiH“ najavljuje drugo izdanje
Marx.ba U Sarajevu 05. i 06. juna 2024. godine, održava se drugo izdanje Međunarodne konferencije „OTPAD-RESURS za razvoj cirkularne ekonomije u BiH“. Organizatori događaja su Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine i konsultanstka kompanija nLogic Advisory. Nakon jako uspješnog prošlogodišnjeg izdanja, koje je okupilo na jednom mjestu donosioce odluka na svim nivoima, stručnjake koji savjetuju donosioce odluka, poduzetnike, finansijere, javna komunalna preduzeća, predstavnike nevladinog sektora i medija, ove godine se očekuju posjetioci iz zemalja regije i jugoistočne Evrope. – Dvodnevna konferencija osim predavanja će potaknuti dijalog o gorućim problemima u BiH, te će uključiti tehnički aspekt upravljanja otpadom, predstavit će se i najnovije tehnologije koje mogu ubrzati put ka cirkularnoj ekonomiji i zelenijoj budućnosti, navodi Sendžana Muslić, iz Privredne/Gospodarske komora FBiH. Ne propustite priliku da budete dio ovog događaja, poručuju organizatori. – Zadovoljstvo nam je što ćemo omogućiti svim ključnim akterima ove priče u Bosni i Hercegovini, kao i regiji, da na jednom mjestu čuju panel diskusije i predavanja vrhunskih stručnjaka. Postizanje održivog upravljanja otpadom može biti izuzetno teško, ali smanjenje količine otpada i povećanje učinkovitosti u korištenju resursa su itekako mogući u već se primjenjuju, navodi Emina Čelebić Mravović, iz nLogic Advisory.
Ryanair produžio sezonsku liniju iz Sarajeva za Solun do kraja septembra
Bloomberg Adria Niskotarifni avioprijevoznik Ryanair povećao je frekvencije i proširio operacije na po jedno od svojih novih odredišta iz Sarajeva i Zagreba. Tako nova sezonska linija između Soluna i Sarajeva, koja počinje 3. jula, produžena je za mjesec dana i sada će prometovati dva puta sedmično do 29. septembra umjesto kako je prvobitno bilo planirano do 28. augusta. Ryanair će od aprila iz Sarajeva realizovati letove na pet destinacija- Geteborg, London, Brisel, Memmingen i Milano. Rezervacija karata bit će dostupna po cijeni od 30 eura. Direktor aviokompanije Ryanair Jason McGuinness istakao je da će pet novih ruta imati 200.000 putnika godišnje. – Predugo je Sarajevo bilo pod opsadom skupih avioprijevoznika i to se danas mijenja. Svako od nas iz Ryanaira je presretan što ćemo od aprila imati nove rute, rekao je McGuinness. Također, Ryanair će povećati frekvencije na svojim novim letovima između Đirone u Španiji i Zagreba s dva na tri puta sedmično počevši od 5. jula, do kraja ljetne sezone krajem oktobra. Sama nova ruta bit će svečano otvorena 1. aprila.
Ulagači oprezni na početku sedmice
Marx.ba Na azijskim se berzama u ponedjeljak trguje oprezno dok ulagači čekaju nove podatke o inflaciji u SAD, regiji i evropskim zemljama, koji bi mogli nagovijestiti kada će centralne banke početi smanjivati kamatne stope. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na petak, kada je dosegnuo najviši nivo u osam mjeseci. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,8 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji pale 0,3 posto. U Šangaju, Hong Kongu i Australiji porasle su, pak, između 0,3 i 0,5 posto, piše Tportal. Ulagači su oprezni jer posljednjih mjeseci inflacija u SAD i zemljama regije blago raste. Doduše, na tržištu se i dalje procjenjuje da bi američka centralna banka mogla početi smanjivati kamate u junu, ali mnogi smatraju da je to preoptimističan scenarij. Prošle sedmice ulagače je ugodno iznenadila švicarska centralna banka, koja je neočekivano smanjila kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 1,5 posto. To je prva velika centralna banka koja je smanjila kamate, nakon dužeg ciklusa zaoštravanja monetarne politike, što se na tržištu smatra prvim signalom da je borba protiv inflacije u zapadnim zemljama gotovo dobivena. Zbog toga će ove sedmice u fokusu ulagača biti novi podaci o inflaciji u SAD, regiji i evropskim zemljama, koji bi mogli nagovijestiti kada će centralne banke početi smanjivati kamatne stope. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala, nakon prošlosedmičnog. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103,66 bodova, dok je u petak navečer iznosio 103,78 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 151,40 na 151,25 jena. Američka je valuta blago oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0815 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0810 dolara. Cijene su nafte, pak, porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,59 posto, na 85,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,66 posto, na 81,15 dolara.
Microsoft prvi u svijetu premašio 3 biliona tržišne kapitalizacije
Marx.ba Najveće kompanije na svijetu prema tržišnoj kapitalizaciji djeluju unutar različitih sektora, uključujući energiju, zdravstvo, maloprodaju, finansijske usluge i tehnologiju. Zapravo, neke od najvrjednijih kompanija u svijetu, uključujući Alphabet Inc., Apple Inc. i Microsoft Corporation, dio su tehnološkog sektora. Tehnološki sektor igra ključnu ulogu u pokretanju inovacija, učinkovitosti i konkurentnosti u raznim industrijama. Također omogućuje poduzećima i korporacijama da poboljšaju produktivnost, donose brže i informiranije odluke i ostanu ispred u digitalnom okruženju koje se brzo razvija. Prema izvještaju The Business Research Company, globalno tržište informacijske tehnologije (IT) procijenjeno je na 8,5 biliona američkih dolara u 2023. godini. Gledajući unaprijed, očekuje se da će tržište rasti po složenoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) od 8,3% od 2024. do 2028. godine te dosegnuti vrijednost od 12,41 biliona dolara. Porast potražnje za novim i inovativnim tehnologijama u raznim industrijama ključni je faktor koji stvara pozitivne izglede za tržište. Računarstvo u cloudu i usluge u cloudu pokreću inovacije i skalabilnost, omogućujući organizacijama fleksibilan i troškovno učinkovit pristup resursima. Slično tome, umjetna inteligencija (artificial intelligence, AI) revolucionira industrije poboljšavajući automatizaciju, procese donošenja odluka i korisnička iskustva. Sve veći broj korporacija i kompanija prihvata digitalne tehnologije kako bi pojednostavnile operacije, poboljšale učinkovitost i ostale konkurentne u svijetu koji postaje sve digitalniji. Nove tehnologije i inovacije, uključujući Internet of Things (IoT), blockchain i proširenu stvarnost, nastavljaju stvarati nove prilike za rast. Microsoft Corporation, vodeći svjetski razvijač računarskih softverskih sistema i aplikacija, američka je multinacionalna tehnološka korporacija koja, prema podacima od 18. marta 2024. godine, ima najveću tržišnu kapitalizaciju u svijetu. Microsoft Corporation ima tržišnu kapitalizaciju od 3,1 biliona američkih dolara. Ovog 18. marta Microsoft Corporation objavio je da proširuje svoju saradnju s NVIDIA Corporation kako bi uvela generativnu umjetnu inteligenciju, usluge u cloudu i ubrzano računarstvo u sektore zdravstva i znanosti o životu. Ta saradnja spaja globalni doseg i napredne mogućnosti Microsoft Azure s NVIDIA DGX Cloud i NVIDIA Clara paketom računarskih platformi, softvera i usluga za poticanje inovacija i poboljšanje skrbi za pacijente. Saradnja između Microsoft Corporation i NVIDIA Corporation ima za cilj pružateljima zdravstvenih usluga, farmaceutskim firmama, biotehnološkim kompanijama i razvojnim programerima medicinskih uređaja pružiti prilike za brze inovacije u raznim područjima, uključujući klinička istraživanja, otkrivanje lijekova, i pružanje skrbi. Microsoft prvi u svijetu premašio 3 biliona tržišne kapitalizacije. Iza njega su Apple Inc sa 2,68 biliona dolara, NVIDIA Corporatio sa 2,21 bilion dolara, Saudi Aramco sa 2,05 biliona…