Šta struka kaže: Novi načini razmišljanja o poslu u 2024. godini
Marx.ba Šta ako naše najproduktivnije ,,ja“ nije kada šaljemo e-poštu ili komuniciramo na Zoomu? Umjesto toga, šta ako se naša produktivnost poveća kada se udaljimo od računara, stola i tradicionalno definisanih radnih mjesta? Radimo u eri obilježenoj neviđenim izgaranjem na poslu, hibridnim radnim okruženjima sa pravilima koja se razvijaju i pokušajima da se upravlja sveprisutnom tehnologijom. Ova tri pojave mole za drugačiji način razmišljanja o poslu. Na primjer, istraživanje Thrive My Way iz 2023. ističe da 57 posto radnika smatra da se od njih očekuje da posvete pažnju poslu 24 sata dnevno i da 70 posto zaposlenih doživljava sagorijevanje kada se suoče sa nerazumnim rokovima. Ovo dovodi do pada produktivnosti kada zaposleni uzimaju bolovanje kao rezultat ovih ograničenja. Da li ste čuli za „MTR radni okvir“? MTR je ljudska aktivnost usredsređena na kretanje, razmišljanje i odmor kako bi se pokrenulo generativno razmišljanje, tako da kada se vratimo poslu koji je pri ruci, budemo energičniji, maštovitiji i produktivniji. Historijski su povezane metafore kao što su „mozak kao kompjuter“ ili „mozak kao mišić“, ali Annie Murphy Paul je briljantno ponudila alternativnu metaforu za to kako mozak funkcionira u svojoj knjizi ,,Prošireni um“. Ona nudi „mozak kao ptica“, što znači da naš mozak dinamičnije funkcionira kada smo potpuno uronjeni u svijet oko nas kako bismo došli do novih načina razmišljanja. (Izvor: Unsplash) A ima li boljeg načina da se uronite nego da odgurnete stolicu od stola i iskoristite svoj osjećaj koji ljudska bića čine tako jedinstvenim kao vrstu? Nova perspektiva o tome odakle naš najbolji rad proizilazi može da bude zastrašujuća za menadžere. U današnje doba velikih podataka, radoznalost je valuta. A u doglednoj budućnosti, osnovni zadaci koji se mogu pratiti i kvantifikovati biće zamijenjeni automatizacijom, robotikom i vještačkom inteligencijom. Iako se ovo na početku čini izuzetno uznemirujućim, odlična vijest je da kompanije imaju priliku da se oslone na ,,unutrašnji rad“: posao koji zadire u našu ljudsku dimenziju i zahtijeva lični razvoj u kancelariji i profesionalni dok radite od kuće. Nova mogućnost na poslu je da se udaljimo od tehnologije i priklonimo se jedinstvenim ljudskim aktivnostima kao što su: (Izvor: Pexels) Sada je vrijeme istraživanja novih metrika za produktivnost: OKR (ciljevi i ključni rezultati) i KPI (ključni pokazatelji performansi), piše Fast Company. Kako tehnologija može podstaći trenutke zastoja? Aplikacije poput Calm i Fitbit koje podstiču da ustanete i pokrenete se tokom dana to već rade. Tehnologija, koja nam pomaže da pojačamo ono što nas čini ljudima, ključna je. Šta ako bismo normalizovali igru? Razmislite o tome da su osobine koje su vam potrebne da budete dobri u igri (saradnja, pregovaranje, aktivno slušanje, dobro postavljena pitanja) iste vještine potrebne za vodstvo. Neurobiolog David Eagleman razvio je nevjerovatne prototipove oko svog vrlo zanimljivog istraživačkog pitanja: ,,Šta ako bismo mogli osjećati podatke?“ Ako se okrenemo različitim pitanjima poput ovih, kada se vratimo vidljivom zadatku – završavanju izvještaja, pažljivom kreiranju e-pošte ili vođenju teškog razgovora s klijentom ili kolegom, rezultirat će sa više generativnih i inovativnih ideja. Budućnost rada podrazumeva poznavanje virtuelne stvarnosti, velike količine podataka i vještačke inteligencije. To će biti osnovni uslovi. Radna okruženja najbolje klase će zahtijevati ljude sa povećanim kreativnim kapacitetom. Kako se granice između tehnologije i ljudi gube, radna okruženja izgrađena na osnovama povjerenja, kreativnosti i mašte biće ključna. Moramo se udaljiti od oduševljenosti tehnologijom i okrenuti se ka našem ljudskom kapacitetu, piše Bizlife.
Vazdušni saobraćaj se oporavio: Avio-industrija bilježi profit poslije četiri godine
Marx.ba Globalna avio-industrija oporavila se od posljedica pandemije i postat će profitabilna u 2023. prvi put od 2019. godine. Putnički saobraćaj skoro je dostigao rekorde prije pandemije i na putu je da ih premaši u 2024. godini, dostižući broh od 4,7 milijardi putnika, saopćila je Međunarodna asocijacija za vazdušni saobraćaj (IATA). Očekuje se da će neto profit avio-industrije dostići 25,7 milijardi dolara sa 2,7 neto profitne marže u 2024. godini, što je poboljšanje u odnosu na 2023. godinu za koju se očekuje da zabilježiti neto profit od 23,3 milijarde dolara sa 2,6 posto profitne marže. Operativni profit avio-industrije procijenjen je na 49,3 milijarde dolara u 2024. godini u odnosu na 40,7 milijardi dolara u tekućoj godini. Ukupni prihodi industrije u idućoj godini trebalo bi da porastu za 7,6 posto na godišnjem nivou na rekordnih 964 milijarde dolara, dok bi rast troškova trebalo da bude niži od 6,9 posto, ukupno 914 milijardi dolara. – Uzimajući u obzir velike gubitke u posljednjih nekoliko godina, neto profit od 25,7 milijardi dolara koji se očekuje 2024. godine predstavlja priznanje otpornosti avijacije. Ljudi vole da putuju i to je momoglo avio-kompanijama da se vrate na nivoe povezivanja prije pandemije, rekao je generalni direktor IATA Willie Walsh. On je ocijenio da je pandemija uskratila avijaciji oko četiri godine rasta, kao i da se od 2024. godine može očekivati rast u putničkom i teretnom vazdušnom saobraćaju. Walsh je istakao da iako oporavak deluje impresivno, neto profitna marža od 2,7 posto daleko je ispod onoga što bi investitori prihvatili u drugim industrijama.
Razlozi leže u globalnoj potražnji: Cijene nafte najniže od juna
Marx.ba Cijene nafte pale su u srijedu za oko četiri posto na najniže vrijednosti od juna, jer je zabrinutost u vezi sa globalnom potražnjom za gorivom porasla nakon što su američki podaci pokazali veći rast zaliha benzina od očekivanog. Vrednost fjučersa nafte Brent pala je za 3,8 posto na 74,30 dolara za berel, dok su fjučersi američke sirove nafte WTI oslabili za 4,1 procenat na 69,38 dolara za barel, prenosi Reuters. Analitičari navode da je tržište trenutno više fokusirano na potražnju nego na ponudu, a potražnja je oborena zbog velikih zaliha goriva. Zabrinutost zbog ekonomskog stanja Kine i tamošnje buduće potražnje za gorivom također je utjecala na cijene, dan nakon što je agencija Moody’s snizila izglede za kineski rejting sa stabilnih na negativne. Zalihe benzina u SAD porasle su za 5,4 miliona barela prošle sedmice, saopćila je Uprava za energetske informacije, što je više nego pet puta više u odnosu na rast od milion barela koliko su očekivali analitičari. Fjučersi na benzin u SAD pali su na najniži nivo u posljednje dvije godine. Neočekivani pad u zalihama sirove nafte u SAD malo je doprinio cijenama. Zalihe sirove nafte pale su za 4,6 miliona barela, daleko premašivši očekivani pad za 1,4 miliona barela. Zemlje izvoznice nafte, članice OPEC+, dogovorile su se krajem prošle sedmice o dobrovoljnom smanjenju proizvodnje za oko 2,2 miliona barela dnevno u prvom kvartalu iduće godine, ali uprkos tome cijene su oslabile za skoro 11 posto od 29. novembra, što je bio dan uoči dogovora OPEC+.
Korak naprijed: Nove meteo stanice za aerodrome Banja Luka, Mostar, Tuzla i Sarajevo
Marx.ba Slovačka kompanija MicroStep-MIS najavila je partnerstvo sa UNIS Telekom dd Mostar za projekat meteoroloških sistema BHANSA koji će značajno unaprijediti meteorološke usluge na međunarodnim aerodromima i operacijama na ruti u Bosni i Hercegovini. Ovaj projekat modernizacije tehničkih sistema je jedan od elemenata podsticanja povećanog vazdušnog saobraćaja u regionu. Složenost projekta leži u četiri automatske meteorološke stanice (AWOS) koje pružaju meteorološke podatke u realnom vremenu na aerodromima Banja Luka, Mostar, Tuzla i Sarajevo. Poseban dio projekta je dopuna od četiri sistema ATIS koji će pilotima obezbjeđivati kontinuirano emitovanje snimljenih aeronautičkih informacija u reonima odgovornosti terminalne kontrole letenja, kao i VOLMET sistem koji će širom BiH objedinjavati meteorološke informacije. Osim toga, uključivanje usluga pilotskog brifinga poboljšava ukupnu operativnu podršku za pilote, osiguravajući da dobiju sveobuhvatne informacije prije svojih letova. Sistem je podržan satelitskim snimcima EUMETSAT-a, koji nude neprocjenjivi uvid u vremensku situaciju u realnom vremenu. Isporuka ovih sistema kontroli letenja Bosne i Hercegovine BHANSA predstavlja jedinstven spoj tehnoloških inovacija i sveobuhvatne integracije. Iako kompanija iz Bratislave pruža sveobuhvatna meteorološka rješenja, ovaj projekat označava iskorak u isporuci meteoroloških sistema u avijaciji. Iz Microstepa poručuju da su ponosni na saradnju sa BHANSA i doprinos bezbjednosti i efikasnosti avijacije u Bosni i Hercegovini.
Najava iz Vlade Kantona Sarajevo: Nastavit ćemo podržavati sve inovativne ideje
Marx.ba Ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, prof.dr. Adna Mesihović prisustvovala je svečanoj ceremoniji otvaranja završnog simpozija Erasmus+ projekta pod nazivom “Innovating quality assessment tools for pharmacy studies in Bosnia and Herzegovina” (IQPharm). Ministrica je istakla značaj učešća Univerziteta u Sarajevu, kao koordinatora u realizaciji međunarodnih projekata i aktivnosti, koje su bez obzira na prepreke u trogodišnjoj implementaciji, dali efikasne i značajne rezultate za podizanje kvaliteta i modernizaciju studija farmacije na javnim univerzitetima u Bosni i Hercegovini i odličnu dugoročnu međunarodnu saradnju. IQPharm je projekt od nacionalnog značaja, za obrazovanje i nauku, fokusiran na podizanje kvaliteta i modernizaciju studija farmacije na javnim univerzitetima u Bosni i Hercegovini i postizanje usklađenosti sa standardima EU i propisima visokog obrazovanja za regulisane profesije. Na završnom simpoziju su predstavljeni rezultati intenzivnog trogodišnjeg rada i utjecaj projekta na daljnje obrazovanje studenata armaceutskih fakulteta u Bosni i Hercegovini, kroz niz predavanja, radionica i panel diskusija. Ministrica Mesihović izrazila je zadovoljstvo što se u Kantonu Sarajevo organizuju uspješni međunarodni događaji poput ovoga i sigurna je da će podrška svim naučnim, obrazovnim i istraživačkim idejama biti kontinuirana. – Čast i zadovoljstvo je u ime Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Sarajevo podržati Završni simpoziji Erasmus+ projekta i sve dosadašnje aktivnosti koje u znatnoj mjeri doprinose podizanju kvaliteta visokog obrazovanja, kao i modernizaciju studija, te jačanje stručne prakse u skladu s EU standardima. Naše ministarstvo će u budućnosti nastaviti podržavati sve inovativne ideje u naučnom i obrazovnom segmentu, jer samo partnerskim djelovanjem možemo uticati na poboljšanje studentskog standarda i unaprijediti naučnoistraživačke i obrazovne aktivnosti, kazala je ministrica Mesihović. Poseban uspjeh za Kanton Sarajevo predstavlja i sama koordinacija projekta koja je povjerena Univerzitetu u Sarajevu, a partnerski univerziteti su Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Tuzli, Univerzitet u Banjoj Luci, Sveučilište u Splitu, Univerzitet u Novom Sadu, Univesity of Dublin, Trinity College Dublin i Universita degli Studi G. d’Annunzio of Chieti Pescara.
Luksuzno naselje u srcu Evrope niče u moru: Rasprodato po cijeni od koje se vrti u glavi
N. D. Projekt pod nazivom Mareterra, kojim će se gradu-državi Monaku dodati još šest hektara, bit će dovršen za godinu dana. Predviđa se da će biti gotovo osam mjeseci prije dogovorenog roka, objavila je u firma “Anse le Portier”, promoter projekta vrijednog dvije milijarde eura. Mala kneževina ukupne površine 2,03 kvadratna kilometra u kojoj živi 39.000 stanovnika već se pedesetih godina prošlog vijeka proširila 40 hektara prema moru, ali najnoviji projekat pokrenut 2015. bez premca je, čak i kada se uporedi s građevinama Bliskog istoka, zahvaljujući strogim seizmičkim i ekološkim pravilima, a i zbog dubine. Buduće luksuzno naselje bit će izgrađeno doslovno “na moru”, tačnije na podvodnom nasipu dubokom 50 metara. Smješteno je uz Grimaldi Forum, kongresni centar Monaka, obuhvata pet zgrada, svekupuno 130 stambenih jedinica i deset vila. Luksuzni stambeni kompleks osmislili su italijanski arhitekt Renco Piano i firma Vallode et Pistre. Prodaja nekretnina nije upitna. Dosad su prodate gotovo sve stambene jedinice. Naselje je smješteno u oblasti Larvotto, poznatoj kao najskuplji kvart Monaka, s prosječnim cijenama od 65.520 eura po kvadratu stana. Sigurno je da će cijena ići iznad tog prosjeka, a neki pominju i da bi mogla preći i 100.000 eura. Još treba dovršiti okućnice koje će biti ozelenjene, a naselje će imati šetalište uz more, manju luku i park dostupan svima. – Mareterra je izuzetno postignuće za Monako, rekao je Guy-Thomas Levy-Soussan, direktor firme “Anse le Portier”, koja okuplja privatne investitore i porodice iz Monaka. – Stoga mogu reći da je more nov teren za osvajanje, ali ne smijemo ga uništiti, kazao je, dodavši da se nada kako će ovim projektom uspjeti pokazati “kako je to moguće” te da će se unaprijediti “promišljanja i dobre prakse u ovoj oblasti, dodao je. Guy-Thomas Levy-Soussan ističe da su u novoizgrađenom stambenom dijelu koji će biti smješten između dva prirodna podvodna rezervata, rekreirana nova staništa za floru i faunu na stijenama i vještačkim grebenima.
Najnoviji podaci Eurostata: Maloprodaja u eurozoni vratila se na put rasta
N. D. Maloprodaja u eurozoni vratila se na put rasta oktobru nakon tromjesečnog perioda gubitaka, pokazuju najnoviji podaci. Obim trgovine na malo porastao je za 0,1 posto na mjesečnom nivou u eurozoni, ispod tržišne prognoze, pokazuju podaci Eurostata. Obim trgovine na malo hrane, pića i duhana u oktobru je opao za 1,1 posto, što predstavlja najveć́i pad od marta, prenosi Anadolu Agency. Prodaja neprehrambenih proizvoda u oktobru je porasla za 0,8 procenata u odnosu na mjesec ranije, dok je kod goriva za automobile smanjena za 0,8 posto. Na godišnjem nivou, maloprodaja u evrozoni je pala za 1,2 posto u oktobru, smanjivši se sa godišnjeg pada od 2,9 posto u septembru. Za Evropsku uniju maloprodaja je u oktobru porasla za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec i smanjena za 0,9 procenata u odnosu na prije godinu dana. Najveć́i mjesečni pad zabilježen je u Francuskoj (-1,0 posto), Belgiji i Austriji (-0,8 posto), i Španiji i Portugalu (-0,4 posto). S druge strane, Hrvatska (3,1 posto), Nizozemska (2,4 posto) i Slovačka (1,9 posto) zabilježile su najveća mjesečna povećanja.
Sprema se gasni posao vijeka: Sada je jasno ko će držati ruku na ventilu
Marx.ba Kako piše The Times of Israel, do kraja jula u Ankari treba da se sastanu turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Sastaju se ne samo da izglade već godinama narušene odnose dvije zemalje, nego i da postignu spektakularni sporazum o izvozu izraelskog gasa u Evropu preko Turske, prenosi Jutarnji list. Ankara predlaže da se gas iz izraelskog nalazišta Levijatan nedaleko od libanske obale, oko 135 kilometara od Haife, pomorskim gasovodom spoji na Tursku. Osim toga, Izrael bi dodatno obnovio “istraživanja” nedaleko od pojasa Gaze, a u to bi bila – navodno – uključena i palestinska samouprava. Time bi Turska postala centralni distributer gasa za Evropu, ono što je za sebe bila namijenila Njemačka “putem” megagasovoda Sjeverni tok 1 i 2 koji su sada van funkcije zbog sukoba Rusije i Ukrajine. Naime, preko Turske se već ionako distribuira ruski, azerbejdžanski i iranski gas, a ako se u to uključi i Izrael, Turska će imati “tapiju” na snabdijevanje gasom Evrope te će iz igre izbaciti Kipar i Grčku koji su namjeravali da budu glavni distributeri izraelskog gasa. U projekat je htjela da se uključi i Italija svojim “krakom”. Međutim, njihov Istočno-sredozemni gasovod (EastMed pipeline), vrijedan oko devet milijardi dolara, je pred propašću, odnosno najvjerovatnije se neće realizovati. Grčki list Hellas Post navodi da bi poništenje EastMeda i sporazum Izraela i Turske doveli do jačanja uloge Ankare u gasnom biznisu, ali i eliminisanja Grčke iz energetskih igara. Stoga se na meti opozicije već našao novi-stari premijer Kirijakos Micotakis, kojeg optužuju za propast tog projekta. Taj projekat su bili podržali i Evropska komisija i SAD, pogotovo nakon sukoba Rusije i Ukrajine kada je Brisel odlučio da se izbavi od zavisnosti od ruskog gasa. Tursko-izraelski projekat dodatno bi smanjio zavisnost od ruskog gasa, iako se pretpostavlja da bi Vladimir Putin, koji u avgustu stiže u Ankaru, kako navodi ruski ekonomski dnevni list RBK, mogao da ponudi da se “viškovi” koji je trebalo da idu preko Sjevernog toka 2 šalju u Evropu preko Turske. Istovremeno je SAD još početkom 2022. godine napustio projekat EastMed, a Ankara se ionako protivila njegovoj gradnji optužujući Grčku i SAD da su je “namjerno isključili iz projekta”. Vašington sada želi da popravi odnose s Erdoganom, pogotovo zbog njegovih veza s Putinom nakon početka rata protiv Ukrajine, te The Times of Israel navodi kako je Bijela kuća podržala taj turski plan s Izraelom. Ankara je pustila probni balon još pre dvije godine kada je premijer Izraela bio Naftali Benet, uvjeravajući Tel Aviv da je to najisplativija ruta za njihov gas, a rat u Ukrajini i odluka EU da ne želi više ruski gas obnovili su te prijedloge koji su, čini se, sada došli u završnu fazu. Kako podsjeća list, Turska i Izrael su posljednjih desetak godina u napetim odnosima, nakon što su Turci željeli da probiju pomorsku blokadu pojasa Gaze 2010. kada je došlo i do sukoba turskih volontera s izraelskom vojskom u kojem je bilo više ubijenih i ranjenih. Predsjednik Erdogan je nakon toga optužio Izrael da je “teroristička država” i odnosi su posve zahladnili, ali u avgustu 2022. godine obje su zemlje objavile “obnovu punih diplomatskih odnosa”. Međutim, sukob Rusije i Ukrajine je natjerao obje zemlje na pragmatičan pristup te je u posljednje vrijeme došlo do otopljenja odnosa pa je, recimo, u Ankari nedavno bio izraelski predsjednik Ajzak Hercog (što je bio prvi takav susret na najvišem nivou od 2008. godine), a značajno je da je Netanjahu bio jedan od prvih stranih državnika koji je pozvao Erdogana nakon njegove pobjede na majskim predsjedničkim izborima. Doduše, prokremaljski poslovni ruski portal Eurasia Daily tvrdi da je Putin Erdoganu predložio da Turska postane najvažniji gasni distributerski centar, ali teško je vjerovati da bi Moskva podržala ovaj sporazum koji bi dodatno suzio njenu prisutnost na gasnom tržištu Evrope, a pogotovo što i s Erdoganom nikada nisu načisto, piše list.
Koliko se u BiH ove godine prodalo lakih dostavnih vozila i ko je na vrhu liste
N. D. U Bosni i Hercegovini se u 10 mjeseci ove godine prodalo 1.130 lakih komercijalnih vozila. Prema podacima specijaliziranog portala Proauto na vrhu liste proizvođača koji su na bh. tržište prodali najviše ovakvih vozila, nalazi se Volkswagen. Njemački proizvođač je prodao ukupno 213 vozila tokom ove godine. Slijede Fiat sa 209, Ford sa 143, Renault sa 117, Opel sa 107, a Mercedes zaključuje grupu proizvođača koji su dostigli brojku 100 po prodaji u BiH. Uvezeno je tačno 100 Mercedes lakih komercijalnih vozila zaključno s krajem oktobra. Citroen je u Bosni i Hercegovini prodao 85, Peugeot 63, Toyota 43, Iveco 28 vozila, a poredak zaključuju Isuzu (14) i Gaz (4). Po medelima nakon prvih 10 mjeseci 2023. na vrhu su Renault Master i Volkswagen Caddy Furgon. Prodao se po 101 automobil, a blizu je i rezultat koji je ostvario Fiat Ducato Furgone (94) i on se našao na trećoj poziciji. Ostatak poretka prvih 10 lakih komercijalnih vozila predvodi Mercedes Sprinter (76), a prate ga Opel Movano (74), Citroen Jumper (73), Fiat Doblo Cargo (73), Ford Transit (70), Volkswagen Crafter Furgon (58) i Peugeot Boxer (53).
STADA EXPO u Banja Luci: Budućnost počinje sada
Marx.ba Kompanija Hemofarm predstavila je, u Studenskom gradu u Banja Luci, jedinstvenu STADA EXPO multimedijalnu platformu posvećenu održivom razvoju. STADA EXPO je multimedijalna izložba STADA grupe koja, kroz interaktivnu i održivu prizmu, prikazuje proizvodne procese u farmaceutskoj industriji, te na edukativan i inovativan način kombinuje nauku, tehnologiju, a prije svega, ljude koji stoje iza čitavog procesa. STADA EXPO svoj evropski put započeo je u Vršcu, nastavio kroz Rumuniju i Crnu Goru, da bi ovogodišnju turneju završio u Banja Luci. – Hemofarm jeste farmaceutski lider u zemlji i regionu, ali ujedno i jedan od lidera održivog razvoja. Štedimo resurse, konstantno unapređujemo procese, ali prije svega brinemo o zdravlju ljudi i lokalnim zajednicama. Sve to prikazano je kroz ovaj jedinstveni projekat na mjestu gdje je budućnost, a to je banjalučki Univerzitet. Nadamo se da ćemo motivisati svakog pojedinca da zajedno koračamo prema održivoj budućnosti, a postoji li bolje mjesto za to od mjesta znanja, rekao je rekao je Saša Urošević, direktor Hemofarma u BiH. STADA EXPO je modularna izložbena platforma koja se sastoji od četiri specijalno prilagođena korištena kontejnera. Svaki je prešao više od dva miliona kilometara i posjetio više od 20 zemalja, a kroz ovaj projekat svi su dobili novu šansu. To je najbolji primjer održivosti. Kontejneri su opremljeni najsavremenijim tehnologijama, od virtuelnih naočara, displeja osjetljivih na dodir do hologramskog prikaza ljudskog tijela. – Naš Univerzitet ide u korak sa savremenim trendovima. Uvijek smo otvoreni za nove ideje i projekte za naše sadašnje i buduće studente. U prilog tome govori i STADA EXPO koji, između ostalog, prikazuje i lični doprinos svakog od nas društvu i životnoj sredini. Uvjeren sam da ovi mladi ljudi, naši studenti, to shvataju i da planeti i društvu mogu ponuditi više nego što su ponudile ranije generacije. Jedan od primjera jeste i naš Univerzitet u kojem se odvija jedan cijeli proces održivosti, od botaničke bašte, preko zadržavanja najboljih kadrova, što predstavlja komponentu socijalne održivosti, do stalnog rasta i razvoja iz domaćih i međunarodnih fondova što predstavlja osnovu ekonomske održivosti, rekao je prof. dr Aleksandar Ostojić, prorektor za naučnoistraživački rad i razvoj banjalučkog Univerziteta. STADA grupa, u okviru koje posluje Hemofarm, objavljivanjem prvog globalnog izvještaja o održivom razvoju, pokazala je posvećenost ovoj životno i civilizacijski važnoj temi. Nedavno je objavljen 11. po redu Hemofarmov i drugi Stadin Izvještaj o održivom razvoju.