Dok se čeka odluka: Nafta, zlato, pešnica u padu
Marx.ba Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u padu, kao i cijene nafte, zlata i pšenice. Američka centralna banka FED će večeras u 19.00 sati saopštiti svoju odluku o referentnim kamatnim stopama, što će svakako utjecati na kretanja na berzama. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati pao na 17.975,25 poena, londonski FTSE 100 na 7.732,04 poena, francuski CAC 40 na 8.141,15 poena, dok je moskovski MOEX porastao na 3.278,79 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi porasla na 39.110,76 poena, indeks S&P 500 na 5.178,51 poen, a vrijednost indeksa Nasdaq na 16.166,79 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 82,109 dolara, a cijena nafte Brent na 86,883 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 28,780 eura za megavat-sat. Cijena zlata je pala na 2.155,04 dolara za uncu (unca iznosi 28,35 grama), a cijena pšenice na 5,4767 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,08592, što je otprilike isto kao u utorak.
Šta se događa sa kriptovalutama: Oštra korekcija cijene
Marx.ba Entuzijazam za kriptovalutama posljednjih je dana splasnuo. Nakon što je prošle sedmice dostigao rekordnu vrijednost od nešto više od 73.000 dolara, bitcoin je pao za više od 10.000 dolara. Trenutno iznosi nešto više od 61.000 dolara. Ranije ove sedmice dogodio se i “flash crash” kada je neko prodao veliku količinu bitcoina (gotovo hiljadu bitcoina u roku od nekoliko sati) na BitMEX berzi. Cijena, mjerena u stablecoin tetheru, nakratko se srušila na čak 8.900 dolara, a BitMEX je bio prisiljen zaustaviti povlačenja. Slučaj nije prvi takve vrste i dobar je podsjetnik svima što se događa kada veliki prodavatelj odustane od ulaganja, a kamoli u slučaju panične rasprodaje. Kupovina putem poluge od većih investitora kao što je MicroStrategy (koji posjeduje 205.000 bitcoina) također bi mogla biti problem, što bi moglo produbiti padove. Bernstein smatra da je pad bitcoina sa 73 na 63 hiljade dolara predstavljao dobru priliku za kupovinu prije aprilskog “halvinga”, kada će rudari dobiti polovicu nagrade za svaki potvrđeni blok (umjesto 6,25 samo 3,125 bitcoina). U prošlosti je “halving” pratio snažan rast bitcoina odnosno svih kriptovaluta. Posljednje “halving” dogodilo se u maju 2020., kada je bitcoin još uvijek bio ispod 9.000 dolara. Godinu dana kasnije njegova je vrijednost bila više od 500 posto viša. Nešto slično očekuju i u Bernsteinu, jer predviđaju da bi bikovski trend na tržištu kriptovaluta mogao potrajati još godinu i po, a do kraja 2025. tržišna kapitalizacija cijelog tržišta mogla bi se utrostručiti i dosegnuti 7,5 triliona dolara.
Farmacija i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava pogurale rast industrije u BiH
Bloomberg Adria Nakon što je prošlu godinu industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini završila s padom od 3,8 posto u odnosu na 2022. te nakon što je u decembru zabilježen četvrti uzastopni mjesečni pad, početak godine donio je rast na mjesečnom nivou. Tako je u januaru u poređenju s decembrom industrijska proizvodnja porasla za 1,7 posto. Međutim, u poređenju s januarom prošle godine, industrijska proizvodnja je manja za 6,4 posto. Na mjesečnom nivou rast industrije pogurala je proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava koja je u decembru porasla nevjerovatnih 405,7 posto. Inače, u ovom segmentu BiH uglavnom proizvodi bicikle i druga slična vozila bez motora te dijelove i pribor za bicikle i druga slična nemotorizirana vozila te za invalidska kolica. Također, značajan rast proizvodnje bilježe farmaceutska industrija i proizvodnja baznih metala. Na mjesečnom nivou zabilježen je rast proizvodnje svih agregata glavnih industrijskih grupa, dok je na godišnjem nivou zabilježen jedino rast proizvodnje energije i to za četiri posto. Posmatrano prema područjima djelatnosti u januaru, a u poređenju s decembrom najveći rast je zabilježen u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom – 4,1 posto, te je ova oblast jedina zabilježila rast na godišnjem nivou – 4,9 posto. Pored značajnog rasta u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, u januaru, a u poređenju s decembrom, proizvodnja u farmaceutskoj industriji je rasla za 43 posto, dok je proizvodnja baznih metala porasla za 36,2 posto. U okviru prerađivačke industrije, najveći pad proizvodnje na mjesečnom nivou zabilježen je u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica – 29,2 posto, te proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme – 19,2 posto. Ono što u velikoj mjeri utiče na konačnu stopu rasta ili pada, a što ulazi u statističke podatke, jeste pad proizvodnje od 100 posto u duhanskoj industriji, koja od marta 2022. godine ne postoji u BiH. Na godišnjem nivou, najveći rast proizvodnje bilježe farmaceutska industrija – 45,4 posto i proizvodnja računara i elektronskih proizvoda – 35,5 posto.
MMF: Rast BDP-a u BiH ubrzava, inflacija se smanjuje
Marx.ba Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će ekonomski rast u BiH ove godine biti dvostruko veći nego u 2023. dok će se inflacija prepoloviti ali upozorava i na rastuću opasnost od budžetskog deficita i preveliku javnu potrošnju koji mogu ugroziti održivi razvoj. Šefica misije MMF za BiH Alina Iancu kazala je u Sarajevu kako je procjena da će bruto domaći proizvod (BDP) s 1,8 posto u 2023. porasti na 2,5 posto u ovoj godini. – Ohrabrujuće je i to što inflacija u BiH nastavlja opadati pa bi ona sa 6,1 posto u 2023. sada trebala biti prepolovljena na tri posto, kazala je Iancu. Analitičare MMF-a ipak brine to što su u BiH kamatne stope i dalje preniske kao i to što oba entiteta nakon nekoliko godina ponovo bilježe budžetski deficit. – Rastuće potrebe za finansiranjem vlada teško je zadovoljiti, upozorila je šefica misije MMF-a dodajući kako je sada najvažnije obnoviti fiskalnu održivost i to prije svega hitnim ograničavanjem tekuće potrošnje, a pri tom očuvati investicijska ulaganja. Kazala je i kako je nužno nastaviti i ubrzati provedbu reformi kako bi se deficit postupno smanjivao, a vlasti se istodobno trebaju pripremiti za nepredviđene okolnosti u kojima ne bi imali dovoljno novaca za finansiranje svojih potreba. Strukturalne reforme, kako je istaknula Iancu, nužne su za ubrzani rast i usklađivanje sa standardima EU, a to je ujedno najbolji način za suočavanje s demografskom krizom odnosno velikim odljevom radne snage s kojim je BiH suočena.
Berzanske robe: U porastu cijene energije i agri roba predvođenih kakaovcem
Marx.ba Generalno, iza nas je sedmica u kojoj imamo rast cijena berzanskih roba, što se vidi i po rastu indeksa. Primjerice Goldman Sacks Commodity Index (GSCI) je porastao više od tri posto na nivou sedmice, dok je Bloomberg Commodity Index (BCI) porastao nešto više od jedan posto. Sektor energije porastao je na nivou sedmice predvođen rastom cijena nafte i plina, cijene agri i soft roba uglavnom su bile u porastu, predvođene čajem i kakaovcem, dok za plemenite i industrijske metale možemo reći da je protekla sedmica bila mješovita, jer su s jedne strane rasle cijene bakra, srebra i litija, a pale cijene željezne rude, platine i čelika, piše Lider. Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice porasle oko četiri posto, nadoknadivši gubitke od prethodne sedmice, ponajviše zbog procjena da bi potražnja mogla porasti u periodu pred nama. Tako je cijena nafte Brent porasla četiri posto i sada se njom trguje na nivou iznad 85 $/bbl po prvi put još od novembra, dok je cijena nafte WTI porasla 3,9 posto i cijena je probila granicu od 80 $/bbl, pa čak i onu od 81 $/bbl. Rast cijena je uslijedio nakon procjena IEA-e da će globalna potražnja za naftom u prvom kvartalu porasti za 1,7 miliona barela dnevno. Povećanje procjena o potražnji zahvaljuje se poboljšanim ekonomskim izgledima u SAD i pojačanoj potražnji za gorivom pod utjecajem plovljenja brodova dužom rutom oko Rta dobre nade. IEA je podigla i procjenu rasta potražnje u cijeloj godini, za 110.000 barela dnevno, na 1,3 miliona barela dnevno. Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF skočile su oko osam posto i približile se nivou od 29 €/MWh, najviši nivo od početka februara zbog rastućih zabrinutosti u opskrbi. Prekidi u opskrbi električnom energijom i održavanjem u Norveškoj te popravci na LNG terminalu Freeport u Teksasu doveli su do smanjenih protoka, a očekuje se da će se radovi nastaviti do aprila. U isto vrijeme, ukrajinski napadi na ruske rafinerije, očekivana ispodprosječna snaga vjetra u sjeverozapadnoj Evropi i rastuća potražnja u Aziji dodatno su pridonijeli zabrinutosti tržišta. Međutim, s krajem sezone grijanja u Evropi, stabilnom proizvodnjom iz Norveške, sve većom ulogom solarne energije i evropskim zalihama koje ostaju na približno 59 posto popunjenosti kapaciteta, postoje neki faktori koji ublažavaju skok cijena plina. Evropski parlament planira da meka pšenica, ječam, zob i kukuruz također budu uključeni u popis osjetljivih proizvoda za koje se očekuje aktiviranje “kočnice za slučaj opasnosti” na uvoz koji stiže iz Ukrajine. “Kočnica”, odnosno vraćanje uobičajenih carina, trebala bi se aktivirati kada se premaši prosjek uvoza u periodu 2021./23.. Uz odobrenje predstavljenih amandmana, skupština Evropskog parlamenta izmijenila je stav Odbora za međunarodnu trgovinu, o predloženoj uredbi za produženje, do juna 2025., suspenzije carina i kvota na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine. Na MATIF-u cijena pšenice ugovor May se kreće iznad nivoa od 195 €/t, dok je cijena za novi rod ugovor September u rasponu od 205 do 210 €/t. Cijena kukuruza, ugovor June, je porastao na nivo iznad 180 €/t. Ako pak pogledamo preko Atlantika, cijena pšenice CBOT ugovor May se kreće oko nivoa od 53 $bu, kukuruza, ugovor May oko 4,3 $/bu, a soje ugovor May oko nivoa od 12 $/bu, analizira Lider. Trenutno, evropske žitarice, predvođene kukuruzom, profitiraju od manje ponude iz Ukrajine i solidnog dolara. Mjere Bruxellesa, usmjerene na ponovno uvođenje carina na ukrajinske proizvode također su se osjetile. Zbog svega toga proizvođači su postali defanzivni što smanjuje ponudu na tržištu, što se pomalo reflektira na cijene fizičke robe na tržištu. Ukrajina procjenjuje žetvu poljoprivrednih proizvoda u 2024. na 76,1 miliona tona, u usporedbi s 82,6 miliona tona u 2023. godini. U Francuskoj pak, stanje usjeva pšenice je najlošije u zadnje četiri godine. Trenutno je samo 66 posto usjeva ocijenjeno s dobro/odlično, što je 29 postotnih poena manje nego prije 12 mjeseci. Zanimljivo je pogledati šta se događa na tržištu kakaovca, gdje cijena raste u neslućene nivoe iz sedmice u sedmicu. Već sada smo na nivou od gotovo 8.000 $/t. Mnogima bi čokolada mogla postati gorka u bližoj budućnosti, jer glavne afričke tvornice kakaovca u Obali Bjelokosti i Gani zaustavile su ili smanjile preradu jer sebii ne mogu priuštiti kupovinu zrna. To znači da će cijene čokolade, širom svijeta, vjerovatno vrtoglavo porasti. Proizvođači čokolade već su povećali cijene potrošačima, nakon tri godine slabe žetve kakaovca, od čega je četvrtina očekivana, u dvije zemlje koje proizvode gotovo 60 posto svjetske proizvodnje kakaovca. Terminske cijene bakra porasle su iznad razine od 4,1 $/lbs, dosegnuvši najviši nivo od aprila 2023., budući da su živahni kineski gospodarski podaci potaknuli nade u oporavak potražnje od strane najvećeg svjetskog potrošača vrhunskih metala. Kineska industrijska proizvodnja porasla je za sedam posto godišnje tokom januara i februara, premašivši očekivanja, dok je maloprodaja porasla za 5,5 posto. Cijene bakra već su počele rasti prošle sedmicen nakon što su se vrhunski kineski talionici bakra složili smanjiti proizvodnju u pogonima koji su bili neprofitabilni zbog nedostatka sirovina.
Floyd Mayweather najavljuje investicije u hotele u komšiluku
Marx.ba Najbolji boksač svih vremena Floyd Mayweather stigao je u Crnu Goru, gdje će investirati u hotelski biznis. Ovaj 47-godišnji Amerikanac nedavno je boravio u Izraelu, gdje je izazvao brojne kontroverze podržavajući izraelsku vojsku tokom rata u Gazi, a prekjučer je stigao u Crnu Goru. Mayweather je prekjučer boravio u Budvi, a kako je potvrdio za crnogorske Vijesti, namjerava investirati u hotelijerstvo i turizam, kao i nekretninski biznis u Budvi. U Crnu Goru je došao na poziv svojih partnera Jakova Zorje i Haima Mizrahija. – Moji prijatelji ovdje dolaze godinama i na njihov poziv došao sam da investiram. Trenutno radimo na različitim projektima, jer je Crna Gora nevjerovatno mjesto, rekao je Mayweather za Vijesti. Mayweather je od 1996. do 2017. godine ostvario 50 pobjeda iz isto toliko mečeva i osvojio 15 naslova u nekoliko kategorija, od super pero do velter kategorije, a mnogi ga smatraju najboljim boksačem u historiji, a četo je na vrhu liste po bogatstvu među sportistima.
Eurozona u januaru zabilježila suficit od 11,4 milijarde eura u trgovini robom
Marx.ba Eurozona je u trgovini robom sa ostatkom svijeta u januaru zabilježila suficit od 11,4 milijarde eura, objavio je Eurostat. Organizacija podsjeća da je eurozona u januaru 2023. godine zabilježila deficit u trgovini robom od 32,6 milijardi eura. Vrijednost izvoza robe iz eurozone u ostatak svijeta je u januaru 2024. godine iznosio 225,9 milijardi eura, što predstavlja rast za 1,3 posto međugodišnje. Eksport eurozone u SAD, Japan i Švicarsku je porastao, dok je zabilježen pad izvoza u Rusiji, Kinu i Norvešku. Vrijednost uvoza robe je pala za 16,1 posto međugodišnje na 214,5 milijardi eura, a pao je prije svega uvoz iz Kine, Švicarske, SAD ili Norveške. Eurozona je u 2023. godini zabeležila ukupan trgovinski suficit od 64 milijarde evra. Evropska unija je u trgovini robom sa ostatkom svijeta u januaru zabilježila suficit od 6,2 milijarde eura. Vrijednost EU izvoza u januaru 2024. je iznosila 198,7 milijardi eura, a vrijednost uvoza u Evropsku uniju 192,4 milijarde eura. Evropska unija je u 2023. registrovala ukupan trgovinski suficit od 38 milijardi eura.
Tri ključna faktora: Šta je ESG u poslovanju kompanije
Marx.ba ESG (Enviromental, Social and Governance) ili prevedeno “okoliš, društvo i upravljanje” je okvir koji pomaže zainteresovanim stranama da shvate kako organizacija upravlja rizicima i prilikama u vezi sa ekološkim, društvenim kriterijumima i kriterijumima upravljanja (ponekad se nazivaju ESG faktori). ESG zauzima holistički stav da se održivost proteže dalje od samo ekoloških pitanja. Iako se pojam ESG često koristi u kontekstu ulaganja, dionici uključuju ne samo investicionu zajednicu, već i kupce, dobavljače i zaposlenike, koji su svi sve više zainteresirani za to koliko je održivo poslovanje organizacije. ESG su tri ključna faktora koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja pojedine kompanije ili investicije. Primjeri ovakvog poslovanja uključuju analizu kako se pojedina kompanija nosi s klimatskim promjenama, kakav je odnos prema zaposlenima, kako se ponaša prema svojim klijentima i dobavljačima, kakva je korporativna kultura i upravljanje te slično. 1. Okoliš Faktori životne sredine odnose se na uticaje na životnu sredinu i prakse upravljanja rizikom. To uključuje direktne i indirektne emisije stakleničkih plinova, upravljanje prirodnim resursima i ukupnu otpornost firme na fizičke klimatske rizike (kao što su klimatske promjene, poplave i požari). 2. Društveni Društveni stub se odnosi na odnose organizacije sa zainteresovanim stranama. Primjeri faktora prema kojima se firma može mjeriti uključuju metriku upravljanja ljudskim kapitalom (HCM) (kao što su pravedne plate i angažovanje zaposlenih), ali i utjecaj organizacije na zajednice u kojima posluje. Obilježje ESG-a je kako su se očekivanja društvenog uticaja proširila izvan zidova kompanije i na partnere u lancu snabdijevanja, posebno na one u ekonomijama u razvoju u kojima standardi zaštite životne sredine i rada mogu biti manje robusni. 3. Upravljanje Korporativno upravljanje se odnosi na to kako se organizacijom vodi i upravlja. Analitičari ESG-a nastojat će bolje razumjeti kako su poticaji rukovodstva usklađeni s očekivanjima dionika, kako se gledaju i poštuju prava dioničara i koje vrste internih kontrola postoje za promoviranje transparentnosti i odgovornosti od strane rukovodstva.
Saudijski naftni div zaradio više od Facebooka, Amazona i Tesle zajedno
Marx.ba Naftni div iz Saudijske Arabije, Saudi Aramco, izvijestio je o dobiti od 121 milijardu američkih dolara za prošlu godinu, što je manje od rekorda iz 2022. godine zbog nižih cijena energije. Godine 2022. godine prijavili su dobit od 161 milijardu dolara, vjeruje se da je to najveća ikad prijavljena dobit od strane javno izlistane kompanije. – Smanjenje uglavnom odražava utjecaj nižih cijena sirove nafte, manjih prodanih količina te slabljenja marži rafinerija i kemikalija, objavila je kompanija. Aramco je prošle godine imao prihode u iznosu od od 440 milijardi dolara što je pad u odnosu na 535 milijardi dolara prihoda u 2022. godini. – Naša otpornost i agilnost doprinijeli su zdravim novčanim tokovima i visokim nivoima profitabilnosti, unatoč izazovnim ekonomskim uvjetima, poručio je llavni izvršni direktor Aramca, Amin H Nasser. Vlada Saudijske Arabije naredila je kompaniji da zadrži proizvodnju od 12,8 miliona barela nafte dnevno unatoč ranijim planovima za povećanje proizvodnje. Saudijski ogromni naftni resursi, smješteni blizu površine pustinjskog prostranstva, čine ga jednim od najmanje skupih mjesta na svijetu za proizvodnju nafte. Princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman nada se iskoristiti bogatstvo od nafte kako bi kraljevstvo udaljio od ovisnosti o “crnom zlatu”, a to pokušavaju kroz projekte poput futurističkog pustinjskog megapolista Neom.
Nova najava: ECB u junu najvjerovatnije smanjuje kamatne stope
Marx.ba Član Upravnog vijeća Evropske centralne banke (ECB) Pablo Hernandez de Cos rekao je da očekuje da će kamatne stope biti smanjene u junu, ako inflacija nastavi da se smanjuje po sadašnjem tempu. – Prošlosedmična najava da smo ispunili naš cilj da inflaciju dovedemo na 2 posto kompatibilna je sa uskoro smanjenjem kamatnih stopa, a to bi se vjerovatno moglo dogoditi u junu, rekao je Hernandez de Cos, koji je ujedno i guverner Banke Španije. Tada bi moglo doći do prvog smanjenja kamatnih stopa ako glavne prognoze nastave da ispunjavaju ciljeve u narednim mjesecima, rekao je on u intervjuu za magazin El Periodio, prenosi Investitor. I ranije je najavljivano da bi ECB na ljeto mogao napraviti prvo smanjenje kamatnih stopa, nakon što se uvjere da se inflacija održivo vraća na cilj od 2 posto. Predsjednica ECB-a Kristin Lagard rekla je ranije ovog mjeseca da je došlo do definitivnog usporavanja potrošačkih cijena, ali nije bila dovoljno sigurna i da najavi monetarno popuštanje. I ostali članovi Upravnog veća ECB-a sve češće pominju mogućnost smanjenja kamatnih stopa, a jedan od njih, Yannis Stournaras, priželjkuje čak dva smanjenja prije redovne godišnje pauze u avgustu.