Dubai želi imati najveći aerodrom na svijetu: Evo kako napreduju i ko im je konkurencija
Marx.ba Prije nešto više od 10 godina, u oktobru 2013 godine, Wizz Air A320 koji je stigao iz Budimpešte, dospio je na naslovne strane kao prvi komercijalni putnički let ikada koji je sletio na međunarodni aerodrom Al Maktoum, također poznat kao Dubai svjetska centrala (DWC), prenosi Yahoo Life. Ovaj potpuno nov “grinfild” aerodrom udaljen je nekih 20 milja jugozapadno od centra Dubaija i dizajniran je da, u ne tako dalekoj budućnosti, postane najveći i najprometniji na svijetu. Vizija za ovaj aerodrom je bila, i još uvijek jeste, futurističko mega-središte, koje bi osiguralo da uloga emirata kao glavnog čvorišta globalne ekonomije ne naiđe na probleme s kapacitetom u skorije vrijeme. Dubai Airports, aerodromska uprava koja upravlja i Dubai Internacional (DXB) kao i novim aerodromom, obećava da će, kada Al Maktum International bude završen, moći primiti više od 160 miliona putnika godišnje kao i 12 miliona tona tereta. To je gotovo 63 miliona putnika više od trenutno najprometnijeg aerodroma na svijetu, Hartsfield–Jackson Atlanta Internacional, koju je 2022. godine primio gotovo 100 miliona više putnika od Dubai Internacional. DXB je već sada najprometniji aerodrom na svijetu izvan SAD i glavna međunarodna vrata Dubaija. Deset godina poslije prvog putničkog leta i punih 13 godina otkako je prvi put otvoren za teretne operacije, na ovom aerodromu se i dalje radi. DWC je pronašao ulogu centra za održavanje, popravak i remont aviona. Također ugošćuje niz operatora avio prevoza tereta (uključujući Emirates Cargo) i privatne avione i neke čarter letove. Redovne putničke usluge, međutim, ograničene su na one koje nudi nekolicina niskotarifnih prevoznika koji usluge nude uglavnom putnicima iz istočne Evrope, Rusije i srednje Azije. – Dali smo prioritet širenju i ulaganjima u DXB kako bismo ispunili zahtjeve i planove naših korisnika. Ovo će se nastaviti dok se ne iskoriste svi mogući kapaciteti, rekao je za CNN Paul Griffiths, izvršni direktor Dubai Airports. Plan je da se maksimizira trenutni kapacitet kroz primjenu inovativne tehnologije i renoviranja kako bi se preispitalo korištenje prostora time dodajući još 20 miliona putnika trenutnom godišnjem kapacitetu DXB-a od 100 miliona putnika. – Ovo proširenje ne samo da će omogućiti kratkoročni rast, već će nam također dati dodatno vrijeme za izradu strategije za postupno širenje DWC-a. Naše prognoze putnika za 2023. iznose 86,8 miliona, s projekcijama od 88,2 miliona odnosno 93,8 miliona za 2024. i 2025. godinu, dodaje Griffiths. Iako je oprezan da ne daje definitivne prognoze kada će aerodrom biti završen, Griffiths je nagovestio časopisu Biznis Traveler da se radi na intrigantnom modularnom pristupu za postepeno proširenje DWC-a koje može trajati čak do 2050-ih. – Ne planiramo aerodrom koji ima terminale. Potpuno ćemo promeniti poslovni model za aerodrome učiniti ih daleko intimnijim i rešiti se svih nasleđenih procesa kojima smo predugo morali podvrgavati naše korisnike – kaže Grifits. Ovaj aerodrom će biti centralni dio mnogo većeg plana, nazvanog Dubai South, koji podrazumijeva stvaranje potpuno novog grada u pustinjskom pojasu od 145 kvadratnih kilometara, južno od Dubaija. Iako ne postoji zvanični vremenski okvir za ovo, pravi preokret će se dogoditi kada se lokalni gigant Emirati i njihov manji partner FlayDubai premjeste na novi aerodrom. Prelazak Emirata na DWC je više od promjene lokacije. – To je strateško preusmjeravanje kao odgovor na promjenjivu dinamiku globalnog tržišta aero putovanja i trgovine, kaže stručnjakinja za vazduhoplovstvo Nadine Itani sa univerziteta u Sariju u Engleskoj. Ona napominje da vjera koju Dubai ima da će DWC biti mega-središte avio prevoza i trgovine u budućnosti nije izolovan slučaj. U regionu se trenutno vodi trka za ulaganje u nove, velike aerodrome i niko ne želi da zaostane. Međunarodni aerodrom Hamad otvoren 2014. godine u obližnjem Kataru, direktni je konkurent Dubaiju i sprema se proširiti svoj kapacitet na više od 60 miliona putnika godišnje. Ovo je bio samo jedan dio proširenja aerodroma u regionu – otvaranje potpuno novog aerodroma u Muskatu u Omanu, vrijednog 1,8 milijardi dolara, 2018. godine, potom izgradnja novog terminala u Bahreinu u vrijednosti od 1,1 milijarde dolara 2021. godine i izgradnja terminala A na aerodromu u Abu Dabiju u novembru 2023. godine. Ovaj novi objekat od 780 hiljada kvadratnih metara može istovremeno da primi do 79 aviona. Međunarodni aerodrom Kuvajta gradi novi terminal koji će u inicijalno imati kapacitet za 25 miliona putnika godišnje, sa mogućnošću udvostručenja na 50 miliona u budućnosti. Saudijska Arabija također priprema veliko proširenje aerodroma kao dio svoje Vizije 2030., u okviru koje je odvojeno 100 milijardi dolara kako bi se podržala vazhušna povezanost kraljevstva i tako da pretvorila u jedno od najboljih svjetskih turističkih destinacija. Trka za prevlast i prvo mjesto na listi najboljih i najpormetnijih aerodroma je počela, a ambicije svih uključenih su velike.
5 jednostavnih načina da poboljšate korisničko iskustvo
N. D. Naučite kako brendovi mogu poboljšati iskustva, od predviđanja potreba kupaca do poboljšanja evidencije i komunikacije. 1. Shvatite ključne ciljeve svojih kupaca i pomozite im da se pripreme Kupcima će uvijek biti potrebna pomoć. Planiranjem unaprijed, možete učiniti korisničko iskustvo bez problema i ugodnijim. Na primjer, dok sam bio u čekaonici agencije čuo sam tri razloga zašto većina ljudi traži pomoć. Kako bi poboljšala korisničko iskustvo, agencija je mogla jasno ocrtati tri ključna cilja korisnika i pomoći pojedincima da shvate šta im je potrebno da isprave svoje situacije. Poznavanje ključnih ciljeva kupaca i predviđanje onoga što će im trebati izbjeglo bi redove na fizičkoj lokaciji i smanjilo ponovljene posjete zbog nepripremljenosti. 2. Tehnologija može postati prednost Jedna od osnovnih potreba ljudi je potreba da budu shvaćeni. Osjećati da ste čuli i da znate da neko priznaje ono što ste rekli pomaže u stvaranju pozitivnog iskustva. Nasuprot tome, potreba da svoju priču ponavljate predstavniku službe više puta uzrokuje eroziju povjerenja. Navesti različite tehnologije da razgovaraju jedna s drugom može biti izazov, ali tehnologija može postati konkurentska prednost kada se uradi kako treba. 3. Uklonite nejasnoće Što se tiče koraka za rješavanje problema, zlatno pravilo je da se navedu približni vremenski okviri i proces rješavanja. Ako oni ne postoje, dobra praksa bi bila da se analiziraju ključna pitanja kako bi se shvatilo koliko im je vremena bilo potrebno da se riješe i put rješavanja kako bi se obezbijedila polazna osnova. Ako ništa drugo ne uspije, sljedeći najbolji korak bi bio da rutinski komunicirate s klijentima kako biste ih obavijestili o statusu njihovog problema i da još uvijek radite na tome, jer će sedmice šutnje uzrokovati stres kod kupaca. 4. Obučite predstavnike službe Postoje hiljade resursa za obuku za predstavnike korisničke službe. Među svim treninzima, empatija je jedan od osnovnih zahtjeva. Jedan od načina da pokažete empatiju je da se stavite u kožu vašeg klijenta kako biste razumjeli njegovo ili njeno gledište. 5. Odredite odgovornu stranu ili strane Na kraju, ali ne i najmanje važno, određivanje odgovorne strane pomaže u odgovornosti. Redovni servis za korisnike je norma ovih dana, ali znati da postoji jedna osoba koja ima konačnu odgovornost i konačnu riječ je vrijedno.
Saudijska Arabija, Rusija i neke članice OPEC+ produžuju dobrovoljna smanjenja opskrbe naftom
Marx.ba Saudijska Arabija i Rusija, zajedno s nekoliko drugih ključnih proizvođača OPEC+, produžit će svoje dobrovoljno smanjenje opskrbe sirovom naftom do kraja drugog tromjesečja. OPEC+ se odnosi na koaliciju Organizacije za zemlje izvoznice nafte i njenih saveznika, kojom upravljaju Rijad i Moskva. Saudijska Arabija produžit će svoje dobrovoljno smanjenje proizvodnje sirove nafte od milion barela dnevno do kraja drugog tromjesečja, objavila je u nedjelju Saudijska novinska agencija u državnom vlasništvu, pozivajući se na službeni izvor iz ministarstva energetike zemlje. – Proizvodnja sirove nafte u Rijadu bit će približno 9 miliona barela dnevno do kraja juna, stoji u saopćenju. Rusija će smanjiti svoju proizvodnju i izvozne zalihe za ukupno 471.000 barela dnevno do kraja juna, rekao je zamjenik ruskog premijera Alexander Novak, prema izvještaju koje je prenijela ruska državna agencija Tass. Moskva je dobrovoljno smanjila svoje zalihe za nešto viših 500.000 barela dnevno u prvom kvartalu. Ključni proizvođači iz OPEC-a, Irak i UAE, također će produžiti svoje dobrovoljno smanjenje proizvodnje od 220.000 barela dnevno, odnosno 163.000 barela dnevno, do kraja drugog tromjesečja. Još u novembru zemlje OPEC+ održale su službenu politiku kolektivnog smanjenja svoje proizvodnje za 2 miliona barela dnevno do kraja 2024. Odvojeno od službene strategije grupe, nekoliko proizvođača OPEC+, uključujući teškaše Saudijsku Arabiju i Rusiju, najavilo je da će dobrovoljno smanjiti svoje zalihe za ukupno 2,2 miliona barela dnevno do kraja prvog kvartala ove godine. Najnovija najava o smanjenju proizvodnje dolazi u kontekstu slabe cijene nafte koja je od početka godine uglavnom skočila u uskom intervalu od 75 do 85 dolara po barelu, unatoč smanjenju opskrbe OPEC+, stalnim pomorskim napadima Huta na ključnoj ruti Crvenog mora i tekući rizik od prelijevanja rata na Bliskom Istoku.
Kreditiranje stanovništva u regionu ne posustaje
Marx.ba Dinamika kreditiranja stanovništva u regionu se ubrzava, dok se čeka glavni potez Evropske centralne banke – smanjenje kamatnih stopa. Usporavanje inflacije u zemljama Evrope je u toku, pa se očekuje i stabilizacija monetarne politike, a iz ECB-a su ranije saopštili da bi snižavanje kamata moglo da počne od polovine ove godine, mada je bilo indicija da bi moglo krenuti i ranije – u aprilu ili maju. U zemljama regiona stanovništvo ne odustaje od uzimanja kredita, i kreditiranje građana uglavnom raste, piše Biznis.rs. Krediti u Srbiji za stanovništvo u 2023. godini povećani su za 1,2 posto, navodi se u izvještaju Narodne banke Srbije (NBS). Krediti stanovništvu smanjeni su tokom četvrtog tromesječja za 0,2 posto, zbog smanjenja stanja stambenih kredita i manjeg zaduženja po transakcionim računima a sa druge strane, povećano je zaduživanje po osnovu gotovinskih i potrošačkih kredita. Što se stambenih kredita tiče iz NBS su naveli da je njihovo učešće u ukupnim kreditima stanovništvu na kraju godine iznosilo 39,3 posto, a učešće gotovinskih kredita 44,7 posto. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu na kraju novembra prošle godine iznosili su 21,7 milijardi eura. U odnosu na isti period 2022. godine, na osnovu bilansa, rast posmatranih kredita ubrzan je na 8,9 posto (plus 1,8 milijardi eura), što je za 0,6 procentnih poena više od godišnje dinamike iz oktobra. Kako SEEbiz prenosi analizu Raiffeisen banke (RBA), ubrzanje rasta kredita stanovništvu nastavljeno je u kontinuitetu od februara 2023. godine. Na mjesečnom nivou zabilježen je rast od 0,2 milijarde eura ili 0,9 posto. Podaci HNB pokazuju da su na kraju novembra gotovo 50 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu činili stambeni krediti, sa godišnjom stopom rasta od deset odsto, što je 0,6 procenata više u odnosu na prethodni mesec. Nenamjenski gotovinski krediti su na kraju novembra iznosili skoro osam milijardi eura ili 36,7 posto ukupnih kredita. Ovo ubrzanje krenulo je od početka prošle godine, a pozitivne stope rasta traju od 2021. godine. Prema izvještaju HNB, primjećuje se pojačana tendencija kupovine nepokretnosti, trajnih potrošačkih dobara, zbog rasta nominalnih i realnih zarada. Prekoračenja po transakcionim računima, sa iznosom od 820 miliona eura (3,8 posto ukupnih kredita), bilježe pad na godišnjem nivou od kraja 2022. Prema posljednjim podacima HNB, efektivna kamatna stopa je u novembru zabilježila blagi mjesečni pad za nenamjenske gotovinske kredite (minus šest baznih poena), dok je za nove stambene kredite stagnirala na mjesečnom nivou, ali i u poređenju na prosjek prethodna tri mjeseca. U novembru je za nenamjenske gotovinske kredite u prosjeku iznosila 4,90 posto, a za stambene 3,98 procenata. Prema podacima Evropske centralne banke o prosječnim kamatnim stopama na stambene kredite sa rokom dospijeća za više od deset godina, Hrvatska se sa stopom od 3,73 posto pozicionirala nešto iznad prosjeka eurozone (3,7 posto). Međutim, i dalje je ispod prosjeka za Njemačku (3,92 procenta). Što se tiče prosječnih kamatnih stopa na potrošačke kredite (ukupno, novo poslovanje), Hrvatska ima jednu od najskromnijih kamatnih stopa među državama članicama od 5,06 posto. Prosjek posmatranih kamata u eurozoni je u novembru iznosio 7,85 posto, a rast je predvodila Latvija sa skoro 14 posto, navela je RBA. Ukupni krediti koje su banke u Bosni i Hercegovini plasirale stanovništvu na kraju novembra 2023. godine iznosili su 11,77 milijardi konvertibilnih maraka (oko šest miljardi eura), a prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, čak 864.434 građana imalo je pozajmice. U odnosu na 2022. godinu, prošle godine je smanjen broj zaduženih građana, ali je povećan ukupan iznos kredita. Najveći dio kredita stanovništvu na kraju novembra 2023. godine, od ukupnih 11,77 milijardu KM, odnosi se na nenamjenske kredite koji su iznosili 8,6 milijardi KM (4,4 milijarde eura) ili 73,1 posto, navela je Centralna banka BiH. – Krediti za izgradnju ili kupovinu novih stambenih jedinica iznose 1,72 milijarde KM (870 miliona eura) ili 14,7 posto, a krediti za kupovinu i popravku postojećih 969,5 miliona KM (496 miliona eura) ili 8,2 posto“, dodali su iz CB BiH. Centralna banka Crne gore saopštila je da u strukturi kredita fizičkih lica (bez preduzetnika) preovladavaju namjenski krediti koji čine 61,04 posto, među kojima su dominantni stambeni krediti sa 47,42 procenta učešća, dok gotovinski nenamjenski krediti čine 31,36 procenata, a hipotekarni 6,28 posto. Dugoročni krediti čine 98,77 posto ukupnih kredita fizičkih lica i iznose skoro 1,7 milijardi eura. Kratkoročni krediti fizičkih lica čine 1,23 posto ukupnih kredita, i oni iznose 21,2 miliona eura, podaci su CBCG.
Počeli su pregovori o uvođenju minimalnog globalnog poreza za milijardere: Mogli bi potrajati
Marx.ba Tokom ove sedmice najveće svjetske ekonomije započele su pregovore o uvođenju minimalnog globalnog poreza za milijardere. Razgovori su započeli dvije godine nakon što se pokazalo da svijet može djelovati zajedno kako bi se odredio minimalni porez za multinacionalne kompanije. Prema podacima Poreznog opservatorija Evropske unije, superbogati u velikim zemljama plaćaju znatno manje poreza od ostalih ljudi. Naime, bogatstvo superbogatih oporezuje se efektivnim stopama do 0,5 posto. Superbogati, aktivnostima kao što su utaja poreza ili iskorištavanje rupa u poreznim sistemima ili preseljenje u zemlju s nižim porezima, uskraćuju prihode koji su sve potrebniji zbog rastućih dugova. Direktor Evropskog poreznog opservatorija Gabriel Zucman istakao je kako je progresivno oporezivanje ključni stup demokratskih država. Smatra da postojeća globalna mreža poreznih sistema ne osigurava adekvatno oporezivanje najbogatijih. Prošlomjesečni izvještaj britanske organizacije Oxfam navodi da superbogati u zemljama uključujući Brazil, Francusku, Italiju, Veliku Britaniju i Sjedinjene Države plaćaju efektivnu poreznu stopu nižu od efektivne porezne stope za radnike. Prema podacima Oxfama, gotovo 80 posto milijardera živi u zemljama G20. Porezni opservatorij EU ima nekoliko prijedloga, a jedan od njih je uvođenje minimalnog globalnog poreza od dva posto na neto bogatstvo milijardera, za koje se procjenjuje da godišnje generiraju čak 250 milijardi dolara. Milijarderi koji već plaćaju dva posto poreza ne bi bili dodatno oporezovani. Prema izvještaju iz novembra 2022. koje je objavila grupa stručnjaka za finansiranje klimatskih promjena, 250 milijardi dolara jednako je polovici dodatnog finansiranja potrebnog afričkim zemljama svake godine za prelazak na čišće izvore energije. Kako prenosi CNN, postizanje dogovora između zemalja G20 o minimalnom globalnom porezu moglo bi potrajati jako dugo. – Ovo je tek početak puta. Pregovori o minimalnom porezu za korporacije trajali su godinama. Ali međunarodni sporazum tada se činio kao utopija, a sada ga imamo. Dakle, postoji presedan, podsjetio je Quentin Parrinello iz EU porezni opservatorij. Profesor ekonomije na britanskom univerzitetu Warwick Arun Advani izjavio je da bi implementacija globalnog minimalnog poreza za milijardere bila složenija od implementacije poreza za korporacije. Prema njegovim riječima, multinacionalne kompanije imaju sjedišta u nekoliko zemalja, što vladama olakšava utvrđivanje plaćanja poreza i praćenje je li plaćen minimalni globalni porez. S druge strane, milijarderi su često mobilniji pa je manje jasno koja bi zemlja trebala profitirati od oporezivanja. Advani smatra da je dosta teško uskladiti stvari na međunarodnoj razini kada je u pitanju oporezivanje superbogatih, piše Seebiz.
Sarajevo postaje jedini glavni grad bivše države koji opslužuje SAS
Marx.ba SAS Scandinavian Airlines će ovog ljeta pokrenuti ograničenu sezonsku liniju između Copenhagena i Sarajeva. Prevoznik će uvesti jednu sedmičnu rotaciju između dva grada, svake srijede, od 3. jula do 21. avgusta. Ukupno će prevoznik obavljati osam povratnih letova između dva glavna grada. Sarajevo postaje jedini glavni grad u bivšoj Jugoslaviji koji opslužuje SAS. Inače, linija će se operirati sa Airbusom A320neo. Linija leti manje od dva mjeseca, vrlo simboličnih jedan let sedmično, ali barem je krenulo. Copenhagen sigurno neće omanuti, a SAS je izuzetna kompanija vrlo bitna za Sarajevo. Ovime će Sarajevo ovog ljeta imati letove za četiri skandinavska grada: Copenhagen, Stockholm, Oslo i Gothenburg. Ovo je i te kako bitno za veliku BiH dijasporu u Skandinaviji.
Prognoze: Šta globalnoj ekonomiji donosi 2024. godina
Marx.ba Prošla, 2023. godina ipak nije bila “annus horribilis” koje smo se svi bojali. Na sreću, rizici, ponajviše u pogledu opskrbe energijom, nisu se ostvarili – barem ne u Evropi. Isto tako, godinu koja je pred nama možemo dočekati mirnije. Nada u “meko prizemljenje” globalne ekonomije još uvijek postoji, a finansijski krah i “tvrdo prizemljenje” su isključeni, stoji to u najnovijem priručniku procjene rizika po državama i sektorima za 2024. godinu ekonomista globalne kompanije Coface koja se bavi upravljanjem rizicima. Priručnik donosi analize i prognoze za 160 država i 13 sektora djelatnosti. Kako u uvodniku objašnjava, Xavier Durand, izvršni direktor Cofacea, očekuje se da će globalna ekonomija porasti za oko 2,5 posto, unatoč prošlogodišnjim izazovima poput bankarske krize u SAD, sukoba na Bliskom istoku, slabljenju ekonomije Kine te turbulentnom monetarnom i finansijskom okruženju u SAD i Evropi. Zahvaljujući otpornosti bilanci korporacija, u 2023. ostvaren je bolji rezultat od očekivanog. Međutim, najnovije brojke pokazuju da se štednje i novčani tokovi značajno smanjuju, dok su nesolventnosti poduzeća u snažnom porastu. Za tekuću je godinu, smatra Durand, jedino sigurno da nam na ekonomskom polju neće nedostajati iznenađenja. – Događaji posljednjih godina pokazali su nam da se historija ubrzava, a bilo bi čudno da je 2024. godina iznimka. Tim više što će godina biti posebno naporna zbog parlamentarnih i/ili predsjedničkim izborima u 70 zemalja koje čine više od polovice svjetskog stanovništva i BDP-a. Od Tajvana prije nekoliko sedmica pa do SAD u novembru, glasači će biti pozvani na birališta u Indiji, Pakistanu, Južnoj Africi i Iranu… Da ne spominjemo evropske izbore koji će se održati ovog proljeća, u kontekstu pojačanih društvenih napetosti i porasta populizma svih vrsta, naveo je Durand, koji očekuje usporavanje globalne ekonomije, ponajviše zbog usporavanja rasta razvijenih ekonomija poput SAD i Kine. – Evropa bi sa svoje strane trebala blago ubrzati pod utjecajem očekivanog oporavka njemačke ekonomije, iako će rast na Starom kontinentu ostati ispod potencijala – +0,9 posto. Naposljetku, slabljenje dolara i kamatnih stopa trebalo bi dati malo prostora za disanje ekonomijama u nastajanju suočenim s ograničenjima pristupa vanjskom (re)financiranju, smatra Durand. Dakle, glavni će izvor nestabilnosti u većini razvijenih zemalja biti sukob između restriktivnih monetarnih politika s jedne i ekspanzivnih fiskalnih politika s druge strane. Porast cijena usluga, još uvijek u rasponu od 4 do 5 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje da je bitka s inflacijom uvelike u toku, ali još nije dobivena. Svakog tromjesečja Coface pregledava 13 sektora u 28 zemalja (koje predstavljaju približno 83 posto globalnog BDP-a) u šest glavnih regija svijeta. Kako bi procijenio kreditne rizike zemalja i sektora, Coface koristi podatke o korporativnim plaćanjima širom svijeta, obrađuje finansijske podatke te analizira rizike povezane sa strukturnim promjenama koje se mogu dogoditi u nekom sektoru ili zemlji. Što se tiče rizika među ekonomskim sektorima, u Srednjoj i Istočnoj Evropi najveći rizik imaju građevinarstvo, tekstilna industrija, transport i drvna industrija. Visok je rizik i pred hemijskom, metalnom i industrijom papira te energetikom, dok poljoprivreda, prehrambena i automobilska industrija, ICT te maloprodaja imaju srednji rizik. Jedino sektor farmaceutskih proizvoda ima nizak rizik od ekonomskih šokova, piše Lider.
Više ne prave gubitke: Croatia Airlines u prošloj godini s neto dobiti od 2,3 miliona eura
Marx.ba Croatia Airlines u prošloj je godini ostvario neto dobit od 2,3 miliona eura, dok je 2022. godine bilježio gubitak od 18,2 miliona eura, što se u poslovnom izvješću kompanije uz ostalo objašnjava pozitivnim tržišnim trendovima i rastom prihoda te nižim cijenama goriva. – U 2023. godini nastavio se rast potražnje za uslugama zračnog prijevoza koji je započeo u 2022. nakon dvije godine poslovanja pod utjecajem pandemije te je sukladno tome Croatia Airlines nastavio s povećanjem frekvencija i uvođenjem novih ruta u 2023. godini što je dovelo do rasta naleta u broju letova za 11 posto i rasta broja prevezenih putnika za 19 posto u odnosu 2022. godinu. Provedba strateških inicijativa definiranih post covid strategijom, pozitivni tržišni trendovi, rast prihoda te niža cijena goriva doprinijeli su znatno boljem poslovanju u 2023. godini, ističe se u preliminarnom finansijskom izvještaju objavljenom u četvrtak na Zagrebačkoj berzi. Croatia Airlines je lani ostvario operativnu dobit u visini od 4,1 miliona eura koja s neto rezultatom finansiranja daje neto dobit od 2,3 miliona eura. Sukladno rastu prometa i operativni prihodi i operativni troškovi ostvareni su na znatno višem nivou u odnosu na 2022. godinu, ističu iz ovog prijevoznika. Tako su prihodi iz poslovanja u prošloj godini iznosili 252,4 miliona eura, što je u odnosu na godinu ranije rast za 20 posto, a iz kompanije to objašnjavaju rastom putničkih prihoda. Putnički prihodi viši su za 24 posto te su u 2023. godini iznosili 208,8 miliona eura, uz 19 posto više prevezenih putnika.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine
Marx.ba Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine . Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine nacionalni je praznik koji se obilježava 1. marta svake godine, a kojim se proslavlja nezavisnost Bosne i Hercegovine. Prvi mart se obilježava kao Dan nezavisnosti Bosne i Herecgovine još od 1992. godine. Naime, 29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini, održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ. Većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se tada pozitivno – glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana. Zemlje članice Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije ujedinjenih naroda.
Ide li cijena bitcoina prema historijskim vrhuncima
Marx.ba Bitcoin se ovih dana “probudio” i počeo značajno dobivati na vrijednosti. Ona je u kratkom roku porasla za više od 20% i premašila još jednu psihološku granicu, onu od 60.000 dolara Tržište kriptovaluta u pozitivnom je zamahu već nekoliko mjeseci. Krajem prošle godine cijena bitcoina vratila se na nivoe na kojima nije bila oko dvije godine, premašila je 40.000 dolara i bilo je jasno da je to kraj “kriptozime”. Potom je sredinom ovoga mjeseca premašena i razina od 50.000 dolara, da bi samo dvije sedmice nakon toga “pala” i sljedeća “okrugla” cifra – ona od 60.000 dolara. Zvuči poznato? Takvo ubrzanje rasta cijene, nagli porast interesa ulagača u bitcoin, koji ne žele propustiti novi rast, već smo gledali krajem 2021. godine, kada je postignut i dosadašnji rekord – bitcoinom se jedno vrijeme trgovalo po cijeni od oko 69.000 dolara. Cijena bitcoina doživjela je ogromnu volatilnost u srijedu, skočivši na gotovo 64 hiljade dolara prije nego što je ponovno potonula na 60.500 dolara u roku od jednog sata. Usred kaosa, kriptotrgovci doživjeli su 638 miliona dolara likvidacije u posljednja 24 sata. Prema Coinglassu, oko 55 miliona dolara likvidacija u sat vremena nakon velikog skoka zabilježeno je na altcoin tržištu, dok je 96 miliona dolara likvidirano direktno na bitcoinu. U međuvremenu, ethereum trgovci pretrpjeli su 45 miliona dolara likvidacije, a dogecoin trgovci izgubili su 29 miliona dolara. U protekla 24 sata likvidirano je 168.988 trgovaca. Najveća pojedinačna likvidacija dogodila se na OKX-u u paru BTC-USDT za 9,45 miliona dolara. Prema dosadašnjem viđenom tempu rasta i velikoj institucionalnoj potražnji, bitcoin bi kroz koji dan mogao dosegnuti svoj vrhunac od 69 hiljada dolara. Dosada bitcoin nikada nije premašio svoj prethodni vrhunac prije halvinga. No, očigledna velika potražnja uz oskudnu ponudu, uzrokuje ogroman rast cijene, te se sada čini kako su novi vrhunci uskoro neminovni. BlackRockov Bitcoin ETF, najveći od svih novopridošlica, sada drži preko devet milijardi dolara u bitcoinu, a apsorbirao je rekordnih 520 miliona neto tokova u utorak, te 612 miliona dolara u srijedu. Danas se njegova cijena kreće značajno više od 60.000, jutros je bila oko 63.000 dolara. Dnevni porast iznosi oko 9%, a mjesečni gotovo 50%.