Cijene nafte u sedmici pale više od dva posto
Marx.ba Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale više od 2 posto, izgubivši dio dobitaka od prethodne sedmice, jer trgovce zabrinjava veća ponuda od potražnje. Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 2,1 posto, na 72,94 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,6 posto, na 69,46 dolara. Već duže vrijeme cijene se kreću u uskom rasponu jer je zbog slabosti nekoliko najvećih svjetskih ekonomija potražnja za naftom manja nego što su se trgovci nadali. Unatoč nizu poticajnih fiskalnih i monetarnih mjera, ekonomija Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, ne raste tako brzo kao što se očekivalo. Ekonomija eurozone također nije baš u najboljoj “formi”, kao ni japansko. Američka ekonomija stabilno raste, ali ne može se očekivati značajnije ubrzanje rasta, premda je američka centralna banka prošle sedmice ponovno, već treći put ove godine, smanjila kamatne stope. Naime, inflacija u SAD i dalje je iznad Fedovih ciljanih nivoa od 2 posto, pa je centralna banka poručila da iduće godine kani usporiti tempo povećanja kamata. Zbog svega toga, kao i zbog povećanja proizvodnje nafte, u idućoj godini očekuje se veća ponuda od potražnje. VEZANO Investicijski kompas: Globalna makroekonomska slika za narednu godinu čini se pozitivnom
Ovo je top 10 najtraženijih zanimanja u Evropskoj uniji
Marx.ba Planiranje karijere jedna je od najvažnijih životnih odluka. Poznavanje trendova na tržištu rada može vam pomoći da donesete informiranu odluku o svojem budućem zanimanju ili prekvalifikaciji. Ovaj pregled najtraženijih zanimanja za 2025. godinu pruža uvid u područja koja nude najbolje mogućnosti zapošljavanja i razvoja karijere u Evropskoj uniji, piše Poslovni. Tržište rada u Evropskoj uniji prolazi kroz značajne promjene, potaknute digitalnom transformacijom, zelenom tranzicijom i demografskim promjenama. Prema najnovijim istraživanjima i predviđanjima vodećih stručnjaka za zapošljavanje, uključujući LinkedIn, određena zanimanja će biti posebno tražena u 2025. godini. 1. Stručnjak za umjetnu inteligenciju Apsolutno najtraženije zanimanje u 2025. bit će stručnjak za umjetnu inteligenciju, s prosječnom godišnjom plaćom između 60.000 i 110.000 eura. Potražnja za ovim stručnjacima raste vrtoglavom brzinom, s predviđenim rastom od 37% do 2030. godine. 2. Software Developer Razvoj softvera ostaje među najperspektivnijim zanimanjima u Evropskoj uniji, s prosječnom plaćom koja se kreće od 55.000 do impresivnih 90.000 eura godišnje. Ova visoka primanja odražavaju kritičnu važnost softverskih inženjera u digitalnom dobu. Posebno su traženi stručnjaci za cloud computing, čija je ekspertiza ključna za skalabilnost i fleksibilnost modernih IT sistema. Jednako tako, raste potražnja za developerima mobilnih aplikacija, s obzirom na sve veću dominaciju pametnih telefona u svakodnevnom životu i poslovanju. Fleksibilnost radnog vremena i mogućnost rada na daljinu dodatno povećavaju atraktivnost ove profesije. 3. Stručnjak za kibernetičku sigurnost Stručnjaci za kibernetičku sigurnost postaju sve važniji zbog porasta internetskih prijetnji i hakerskih napada. Njihov posao je zaštita računarskih sistema, podataka i mreža od napada. Oni razvijaju sigurnosne sisteme, prate moguće prijetnje i brzo reagiraju ako dođe do problema. Prosječne plaće u ovom području kreću se od 45.000 do 80.000 eura godišnje, ovisno o iskustvu i znanju. 4. Data Scientist Analitičari podataka bilježe porast potražnje od 23% godišnje, uz prosječne plaće između 40.000 i 90.000 eura. Ovo zanimanje posebno je traženo u finansijskom sektoru i e-trgovini. 5. Stručnjak za održivost Prema Euronewsu, menadžeri održivosti postaju sve traženiji kako kompanije prelaze na zeleno poslovanje. Plaće variraju od 45.000 do 75.000 eura godišnje. 6. DevOps inženjer DevOps stručnjaci mogu očekivati plaće između 55.000 i 80.000 eura godišnje, uz rastući trend hibridnog rada. 7. Medicinske sestre i zdravstveni radnici Zbog starenja stanovništva, zdravstveni sektor bilježi konstantan rast potražnje, posebno za kvalificiranim medicinskim sestrama. 8. Stručnjak za obnovljive izvore energije Zelena tranzicija stvara veliku potražnju za inženjerima specijaliziranim za obnovljive izvore energije, s plaćama od 48.000 do 75.000 eura. 9. Cloud arhitekt Cloud computing stručnjaci bilježe rast potražnje od 23% godišnje, uz prosječne plaće između 55.000 i 90.000 eura. 10. Stručnjak za digitalni marketing Digitalni marketing stručnjaci postaju sve traženiji, posebno oni s iskustvom u analitici i društvenim mrežama. Zdravstvo bilježi rast Tehnološka zanimanja dominiraju listom najtraženijih profesija za 2025. godinu, s posebnim naglaskom na umjetnu inteligenciju i digitalnu transformaciju. Međutim, ne treba zanemariti ni tradicionalnije sektore poput zdravstva, koji također bilježe značajan rast potražnje. Za uspjeh na budućem tržištu rada ključno je kontinuirano usavršavanje i praćenje tehnoloških trendova. VEZANO Iz MD grupe za Marx.ba: Akvizicija kompanije Mlinar u Hrvatskoj, neće uticati na BiH
Bosna i Hercegovina ima dobra turistička predviđanja za 2025. godinu
Marx.ba Kako je objavio, Haris Fazlagić, prvi čovjek Turističke zajednice Kantona Sarajevo, prema istraživanjima Tourism Economicsa, Bosna i Hercegovina ima najbolja predviđanja u regiji za 2025. godinu i najveći porast u noćenjima turista u odnosu na predpandemijski period. – I trenutno, poslije Crne Gore, bilježimo najveći rast u turističkim noćenjima i brojke koje su bolje i od regionalnog i od evropskog prosjeka. Naravno, pokazatelji su takvi najvećim dijelom zahvaljujući Kantonu Sarajevo, poručio je Fazlagić. VEZANO Predstavljena Strategija razvoja turizma do 2030. i koraci za unaprjeđenje turizma
Egrlić u Sjevernoj Makedoniji: Bh. kompanije su posvećene regionalnoj saradnji
Marx.ba Privredna komora Sjeverne Makedonije bila je domaćin 33. sjednice Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana održane u Skoplju. Na sjednici je razmatran izvještaj o realizovanim aktivnostima u 2024. godini, kao i aktivnostima planiranim za 2025. godinu. Kao specifični ciljevi KIF ZB istaknuti su uspostavljanje zakonskog okvira u skladu sa potrebama MSP u regionu; unapređenje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća; podrška internacionalizaciji kompanija, te omogućavanje pristupa finansijama. Poseban akcenat stavljen je na aktivno učešće u implementaciji Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište i Novog plana rasta za Zapadni Balkan, kao i na promociju proizvoda iz regiona ZB6 pod zajedničkim zaštitnim znakom. Naime, planiran je završetak aktivnosti započete u 2024. godini a koja se odnosi na završetak razvoja i registraciju zajedničkog regionalnog zaštitnog znaka u Evropskoj uniji i svim ekonomijama ZB6, čime će proizvodi iz regiona postati prepoznatljivi, a Zapadni Balkan će biti promovisan kao region sa proizvodima koji prate EU standarde. Pored navedenih, tokom naredne godine, nastaviće se sa redovnim aktivnostima KIF-a među kojima su jačanje dijaloga između privatnog sektora Zapadnog Balkana i institucija Evropske unije kako bi se raspravljalo o politikama i regulativama od značaja za poslovanje. Cilj je unapređenje poslovnog okruženja, usklađivanje sa EU standardima i olakšavanje poslovanja kompanijama iz ZB6 na zajedničkom tržištu EU. Takođe će se nastaviti rad na razvoju Programa razvoja regionalnih dobavljača (RSDP). Aktivnosti će obuhvatati saradnju sa svim regionalnim akterima na implementaciji RSDP-a, dalju promociju modula za lanac snabdevanja u okviru Market Access baze podataka, kao i unapređenje same baze. Takođe, pružaće se tehnička podrška kompanijama za internacionalizaciju i ulazak na evropska i globalna tržišta, podrška MSP-ovima i komorama u regionu za pristup EU fondovima, uspostavljanje usluga koje podržavaju sertifikaciju kompanija iz ZB6 u skladu sa EU standardima zdravlja, bezbednosti i zaštite životne sredine, kao i stvaranje prilika za umrežavanje. Sjednici je prethodila press konferencija u okviru koje je potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić, kao član UO KIF ZB istakao posvećenost bosanskohercegovačkih kompanija jačanju regionalne saradnje i kreiranju zajedničkog regionalnog tržišta, te je ukazao na glavne ekonomske pokazatelje bosanskohercegovačke privrede. VEZANO Vanjskotrgovinska komora BiH dodijelila nagrade “Polet” najboljim bh. izvoznicima u 2023.
Zbog projekcija potražnje u 2025.: Smanjene cijene nafte
Marx.ba Cijene nafte na svjetskim tržištima u petak su smanjene zbog zabrinutosti za rast potražnje u 2025. godini, posebno u Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte. Terminski ugovori za Brent naftu niži su za 41 cent, te iznose 72,47 američkih dolara po barelu. Terminski ugovori za američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) jeftiniji su za 39 centi i iznose 68,99 dolara po barelu. Kineska državna rafinerija Sinopec objavila je u svom godišnjem energetskom izvještaju, koje je objavljeno u četvrtak, da bi uvoz sirove nafte u Kinu mogao doseći vrhunac već 2025. godine, navodi Reuters, dok bi potrošnja nafte u zemlji vrhunac mogla doseći do 2027. godine, zbog slabije potražnje za dizelom i benzinom. – Cijene referentne sirove nafte nalaze se u produženoj fazi konsolidacije, dok se tržište približava kraju godine opterećeno neizvjesnošću u vezi s rastom potražnje za naftom, izjavio je Emril Jamil, viši istraživački specijalist iz LSEG-a. Dodao je da će OPEC+ trebati zadržati disciplinu u opskrbi kako bi podigao cijene i umirio nervozu tržišta zbog kontinuiranih revizija prognoza rasta potražnje. Organizacija zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici, poznati kao OPEC+, nedavno su peti mjesec zaredom smanjili svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom u 2024. godini. U međuvremenu, rast dolara na dvogodišnji maksimum također je pritisnuo cijene nafte, nakon što je Federalne rezerve (Fed) naglasile oprez pri smanjenju kamatnih stopa u 2025. godini. Jači dolar čini naftu skupljom za vlasnike drugih valuta, dok sporije smanjenje kamatnih stopa može usporiti ekonomski rast i smanjiti potražnju za naftom. J.P. Morgan predviđa da će naftno tržište preći iz ravnoteže u 2024. u višak od 1,2 miliona barela dnevno u 2025. godini, jer banka očekuje rast proizvodnje izvan OPEC+ za 1,8 miliona barela dnevno u 2025., dok će proizvodnja OPEC-a ostati na sadašnjim nivoima, pišu Financije. Kao potez koji bi mogao smanjiti opskrbu, zemlje G7 razmatraju načine kako pooštriti gornju granicu cijene ruske nafte, poput potpune zabrane ili snižavanja cjenovnog praga, izvijestio je Bloomberg u četvrtak. Rusija je zaobišla ograničenje od 60 dolara po barelu, uvedeno 2022. godine, koristeći svoju „sjenovitu flotu“ brodova, koju su Evropska unija i Velika Britanija posljednjih dana dodatno ciljale sankcijama. VEZANO Cijene nafte blago snižene zbog produženja smanjenja OPEC+ ponude i slabe potražnje
Iz MD grupe za Marx.ba: Akvizicija kompanije Mlinar u Hrvatskoj, neće uticati na BiH
Marx.ba Kompanija BOSQAR putem Zagrebačke berze objavila je kako je dana 19. decembra 2024. godine za 100 miliona eura preuzeo 67 posto udjela u Mlinar Grupi. Mlinar veoma uspješno polsuje i u Bosni i Hercegovini, a a radi se o tome da bh. kompanija MD grupa ima franšizu. Kontaktirali smo ovu kompaniju kako bi saznali da akvizicija u Hrvatskoj ima utjecaja na Mlinar u našoj zemlji. – Mi imamo franšizu za Bosnu i Hercegovinu i radimo u skladu s tim. Mislimo da promjena vlasništva u Mlinar Grupi nema posebnog uticaja na naš rad, kratko su poručili za Marx.ba iz MD grupe. Inače, MD grupu čine kompanije Pak centar (Nova Vita), Mlinar, Demus, Kapitals, Bosnainspekt i NovaCapital. Bave se djelatnostima proizvodnje vitaminskog instant napitka u skladu sa visokim svjetskim standardima, plasmanom prepoznatljivih vrhunskih pekarskih proizvoda, izgradnjom putne infrastrukture, rent a car uslugama, a kako kažu, bave se i neophodnom kontrolom kvalitete pri uvozu i izvozu proizvoda, te investiranju u domaće kompanije. VEZANO Derubis Caravans je nagrađen prestižnom Chicago GOOD DESIGN AWARD®
Šta donosi početak 2025. godine: Aerodrom Sarajevo će i u januaru značajno rasti
Marx.ba Aerodomi regije bivše države i u januaru iduće goddine bi trebali imati promjenjive rezultate. Neki će bilježiti rast, a ima i onih koji će imati manji broj sjedišta. Aerodrom Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u januaru, sa 763.641. Brojka predstavlja smanjenje od 5,2% u odnosu na 2024. Wizz Air je glavni krivac za pad, smanjivši svoj kapacitet za 24,1% u odnosu na prethodnu godinu i izbrisao 39.645 mjesta s tržišta. Air Serbia će nastaviti da održava svoju poziciju najvećeg prijevoznika, držeći 48,4% svih raspoloživih redovnih kapaciteta na aerodromu, piše EX YU aviation. Slijedi Zagreb kao drugi po veličini sa 411.151 slobodnim mjestom na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 11,1% u odnosu na prethodnu godinu. Croatia Airlines će zadržati poziciju najvećeg avioprijevoznika na aerodromu sa 43,1% raspoloživog kapaciteta. Slijedi Ryanair sa 27,3% svih raspoloživih mjesta. Aerodrom u Skoplju će ponovo biti pod uticajem smanjenja frekvencije Wizz Aira tokom ovog mjeseca, sa 261.502 sjedišta u januaru, što je pad od 14,6%. Wizz Air, koji će smanjiti kapacitet za 27,6% ili 55.546 sjedišta, imat će 55,7% udjela, dok je Pegasus Airlines drugi sa 12,8% udjela. Prištinski aerodrom će imati 245.645 slobodnih mjesta, ali ima brojne letove koji se prodaju isključivo preko turoperatora koji se smatraju čarterima. Stoga, oni nisu uključeni u ukupni predviđeni kapacitet sjedišta. Ako se uzmu u obzir samo sjedišta na redovnim letovima, kapacitet aerodroma je veći za 5,7% u odnosu na prethodnu godinu. Wizz Air ima najveći broj redovnih sjedišta sa 19,6% udjela, ispred easyJeta sa 18,2%. Aerodrom Sarajevo u januaru ima 161.594 planiranih sjedišta na tržištu, što predstavlja povećanje od 37,8% u odnosu na 2024. Pegasus Airlines, koji je povećao kapacitet za 28,8% u odnosu na prethodnu godinu, najveći je prijevoznik sa 18,5% kapaciteta, a slijedi ga Turkish Airlines sa 13,3%. Aerodrom Podgorica ima 130.988 sjedišta na redovnim letovima u januaru, što je povećanje od samo 11,1% u odnosu na 2023. Turkish Airlines je najveći sa 24% ukupnog kapaciteta, ispred Air Montenegro, koji je uspeo da se pozicionira kao drugi po veličini sa 19,7%. Konačno, Aerodrom Ljubljana ovog januara ima na raspolaganju 106.752 mjesta, što je za 3,5% manje u odnosu na prethodnu godinu. Turkish Airlines će biti njegov najveći avioprijevoznik sa 20,9% udjela u kapacitetu, ispred Lufthanse sa 17,6% planiranog kapaciteta. VEZANOUrbanistička saglasnost stigla: Šta slijedi i kada počinje gradnja Aerodroma Bihać
Derubis Caravans je nagrađen prestižnom Chicago GOOD DESIGN AWARD®
Marx.ba Derubis Caravans je nagrađen prestižnom Chicago GOOD DESIGN AWARD® u kategoriji transporta. – Ono što ovo postignuće čini zaista izuzetnim je naslijeđe iza ove nagrade. Osnovan 1950. godine u Chicagu, GOOD DESIGN AWARD® je najstariji i jedan od najcjenjenijih globalnih programa za proslavljanje i proslavljanje excella. Tokom decenija, prepoznala je vizionare i pionire koji izazivaju norme, prihvataju kreativnost i postavljaju nova merila. Za nas u Derubisu, ova nagrada nije samo trofej. To je dokaz našeg uvjerenja da dizajn nije samo o estetici – već o svrsi. Kada smo krenuli da kreiramo naše karavane, zamislili smo više od samog proizvoda. Sanjali smo o iskustvima, putovanjima i uspomenama oblikovanim umijećem izrade, inovacijama i malim dodirom odvažnosti da budemo drugačiji, poručili su između ostalog iz Derubisa. Inače, bh. kompanija je nedavno predstavila je novu fazu poslovanja ili bolje rečeno novi segment proizvodnje. Oni su kjrenuli u proizvodnja kućica čamaca. – Naše putovanje nadilazi izradu jahti i karavana – radi se o stvaranju nezaboravnih iskustava. Sa Derubis Houseboats, ne živite samo uz vodu. Živite u svom vlastitom utočištu mira i elegancije. Izgrađeni na stabilnom i inovativnom dnu katamarana, naši čamci su dizajnirani za jezera i mirne vode, nudeći neusporedivu udobnost i funkcionalnost. Bilo da su usidreni u mirnom zaljevu ili krstare mirnim vodenim putevima, oni pružaju besprijekoran spoj modernog luksuza i prirode, objavili su. VEZANO Lejla Kraljević, direktorica Derubis Caravans za Marx.ba: Pokrećemo proizvodnju i u Turskoj
Gotovina gubi primat: Digitalni euro sve bliže
Marx.ba Gotovina je nadomak gubljenja statusa glavnog načina plaćanja u eurozoni koja je tradicionalno jedan od najkonzervativnijih dijelova razvijenog svijeta kad je riječ o porastu elektroničkog plaćanja, pokazuju najnoviji podaci Evropske centralne banke (ECB). U studiji ECB-a o navikama potrošača u plaćanju u eurozoni, koja se radi svake dvije godine, vidi se da na gotovinu sada otpada tek malo više od polovice svih transakcija ili 52 posto što je pad s 59 posto u 2022. godini. Samo prije osam godina, u 2016., udio gotovine u transakcijama je bio čak 79 posto. Plaćanje karticama u Evropskoj je nastavilo rasti u zadnje dvije godine s 34 na 39 posto, a plaćanje mobilnim bankarstvom se udvostručilo na šest posto ukupnih transakcija. Ovakvi pokazatelji će vjerovatno ojačati argumente unutar Eevropske centralne banke da treba uvesti digitalni euro kako bi se osiguralo da građani imaju pristup nerizičnom načinu plaćanja i u svijetu u kojem gotovina polako nestaje. U smislu vrijednosti platnih transakcija kartice su već dugo ispred gotovine i na njih sada otpada 45 posto ukupne količine vrijednosti naspram 39 posto u slučaju gotovine. Švedska je članica Evropske unije u kojoj je najdalje otišla praksa elektronskog plaćanja, no vlasti su zabrinute što bi se moglo dogoditi ako taj kanal doživi nekakav poremećaj. Država preporučuje građanima da “u slučaju krize ili rata” imaju na raspolaganju dovoljno gotovine za sedam dana. Čak je njihova centralna banka pozvala vladu da prisili prodavatelje nužnih roba kao što su lijekovi, hrana i gorivo da primaju gotovinu i te da se pojačaju mjere kibernetičke sigurnosti u finansijskom sistemu. VEZANO U februaru će Evropa odrediti naknadu za uvoz jeftine robe sa Sheina, Temua i drugih platformi
Urbanistička saglasnost stigla: Šta slijedi i kada počinje gradnja Aerodroma Bihać
Marx.ba U Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, jutros je svečano uručena Urbanistička saglasnost za radove prve faze izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać. Urbanističku saglasnost su, od federalnog ministra Željka Nedića, preuzeli gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić i direktor JP „Aerodrom Bihać“ Anel Hadžić. Ovime su ispunjene sve zakonske odredbe Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH. Na taj način su stvoreni svi uvjeti za izdavanje ovog ključnog dokumenta, koji otvara put prema načelnom odobrenju za građenje. – Izdavanje Urbanističke saglasnosti predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u izgradnji aerodroma i vrlo je važno da smo uspjeli prevazići sve prepreke s kojima smo se susreli, uključujući i one birokratske, ali i neke pravne oko pretvorbe poljoprivrednog u nepoljoprivredno zemljište, te dobiti ovu saglasnost, tako da odmah sad možemo aplicirati za izdavanje građevinske dozvole. Ako sve bude teklo prema predviđenoj dinamici, građevinsku dozvolu bismo trebali imati u prvom kvartalu 2025. godine, a nakon toga i raspisati tender za prvu fazu radova te u 2025. zvanično početi sa radovima na izgradnji prve faze aerodroma, kazao je gradonačelnik Elvedin Sedić. Urbanistička saglasnost obuhvata četiri podfaze, koje se odnose na osiguranje svih potrebnih elemenata za uspostavljanje zračnog saobraćaja što su ujedno i sljedeći koraci. – U narednom periodu nas čeka i realizacija podfaza, odnosno Faze 1A koja obuhvata izgradnju poletno sletne staze u dužini 1.800 metara, Faze 1B kroz izgradnju platforne ili stajanke za 3 putnička mlazna aviona referentne oznake Airbus 220 100, Faze 1C kroz izgradnju objekata visoke gradnje i partera na južnoj strani kompleksa, te Faze 1D kroz izgradnju osnovne staze uz poletno sletnu stazu, odvodnih kanala i aeronautičke prilazne rasvjete. Nakon ove svečanosti, mogu kazati da sam iznimno ponosan jer je ovo dokument koji stavlja pečat na naš trogodišnji rad, istakao je direktor Anel Hadžić. Osim Vlade FBiH koja je finansijer ovog projekta, dobijanju Urbanističke saglasnosti doprinijela je i aktivna suradnja sa državnim agencijama u BiH, iz oblasti zračnog saobraćaja, BHDCA i BHANSA-om, te praćenje njihovih konkretnih instrukcija. Prema planiranom, izdavanje Urbanističke suglasnosti predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u izgradnji aerodroma. Prevaziđene su sve prepreke koje su strahale na putu, uključujući i one birokratske. Sada če biti potrebno aplicirati za izdavanje građevinske dozvole koja bi trebala biti izdata u prvom kvartalu 2025. godine, a zatim bi se krenulo u izgradnju poletno sletne staze. VEZANO Autoceste FBiH: Gradnja tunela Prenj na proljeće