U maju povećan broj turističkih dolazaka i noćenja u Sarajevu
Marx.ba U maju ove godine, povećan je broj turističkih dolazaka i noćenja u Sarajevu, objavila je Turistička zajednica Kantona Sarajevo, navodeći da je riječ o izvanrednim mjesečnim rezultatima turističkog prometa. U tom periodu, Sarajevo je posjetilo 78.747 gostiju i bilo je ukupno 167.702 noćenja. U poređenju s istim mjesecom prošle godine, broj gostiju je povećan za 10,6 posto, a broj noćenja za čak 20,7 posto, što potvrđuje sve duži boravak turista u glavnom gradu BiH. Strani gosti i dalje čine najveći udio u ukupnom prometu kako po dolascima tako i po broju noćenja. Najveći broj stranih turista u maju dolazio je iz: Turske, Kine, Hrvatske, Njemačke, Srbije, Slovenije, Italije, Austrije, Velike Britanije i Amerike. U kumulativnom periodu januar–maj 2025., u Kantonu Sarajevo zabilježeno je povećanje broja gostiju za 13,4 posto, dok je broj noćenja narastao na impresivnih 23,1 posto u odnosu na isti period 2024. godine. Ovi rezultati potvrđuju kontinuirani rast i atraktivnost Sarajeva kao sve značajnije evropske turističke destinacije, navedeno je.
Rast berzi nakon Trump-Xi vijesti: Čelik skače, nafta i zlato u uzletu
Marx.ba Glavni američki indeksi su se popeli više pred zatvaranje, pri čemu je Dow Jones dodao 35,41 bod (+0,08%) i zaustavio se na 42305,48, dok je S&P 500 porastao za 24,25 bodova (+0,41%) zatvorivši na 5935,94. NASDAQ je dobio 128,85 bodova (+0,67%) završivši na 19242,61. Glavni berzanski indeksi na Wall Streetu jučer su se oporavili od pada na početku dana nakon izvještaja da će predsjednik Trump i kineski predsjednik XI Jinping razgovarati ove sedmice o carinama. Dow Jones je izbrisao pad od 416 bodova i završio s porastom, jer su investitori kupili pad, a svi sektori osim industrijskog (XLI) završili su s porastom. Energija (XLE) ostvarila je bolje rezultate jer su cijene sirove nafte skočile za +3,54% zbog geopolitičke nestabilnosti. Ekonomski podaci bili su mješoviti, a S&P Global Manufacturing PMI porastao je na 52 s 50,2 prethodnog mjeseca i ostao je u načinu ekspanzije. ISM Manufacturing indeks dosegao je 48,5 s 48,7 u aprilu, dok je potrošnja na građevinarstvo pala za -0,4% u odnosu na procijenjenih +0,4%. NASDAQ je ostvario bolje rezultate zahvaljujući snazi Mag-7 i poluvodiča, a Philadelphia Semiconductor indeks (SOX) skočio je za +1,57% predvođen dobicima Advanced Micro Devices (AMD) i Broadcoma (AVGO) prije objave zarade. Dionice čelika također su bile snažno potaknute Trumpovim povećanjem carina na 50% na strani čelik i aluminij. Steel Dynamics (STLD) i Nucor (NUE) porasli su za više od +10%. Glavni američki indeksi su se popeli više pred zatvaranje, pri čemu je Dow Jones dodao 35,41 bod (+0,08%) i zaustavio se na 42305,48, dok je S&P 500 porastao za 24,25 bodova (+0,41%) zatvorivši na 5935,94. NASDAQ je dobio 128,85 bodova (+0,67%) završivši na 19242,61. Širina trgovanja bila je uglavnom pozitivna, s padom vrijednosti dionica koje su nadmašile rastuće vrijednosti za 223 jedinice na njujorškoj berzi, ali su rastuće vrijednosti imale prednost od 230 jedinica na NASDAQ-u. Volumen na strani rasta iznosio je 53% na njujorškoj berzi i 57% na NASDAQ-u. VIX je pao za 0,21 (-1,13%) i zatvorio se na 18,36. Cijene sirove nafte skočile su za 2,15 (+3,54%), a julski ugovor zatvoren je na 62,94 dolara po barelu. Cijene zlata porasle su za 91,70 (+2,77%) i završile na 3406,30 dolara po unci. Bitcoin (BTC) zatvorio je dan na 104.680 dolara. Ulagače su ponovno bacile niže i više objave Bijele kuće o carinama, ali glavni indeksi ostali su u uskom rasponu, a Dow Jones se i dalje bori tik ispod svog 200-dnevnog MA. Danas nas očekuju podaci s ekonomistima koji traže 7,1 milion otvorenih radnih mjesta, oko 100 tisuća manje nego prethodnog mjeseca.
Završen 14. PROACTIVE: Konferencija koja čuva integritet struke
Marx.ba Uspjeh odnosa s javnošću ne mjeri se brojem objava, već dugoročnom konsolidacijom društvene relevantnosti i značaja organizacije. Tokom prvog izdanje konferencije svakog od tri dana kreirani su i štampani newsletteri, dnevni pregledi. Ovogodišnje izdanje generisalo je hiljade objava i dijeljenja na nalozima na društvenim mrežama ljudi na konferenciji. Dvadeset godina postojanja konferencije PROACTIVE proslavljeno je, po riječima učesnika/ca i predavača/ica, najboljim i najinteraktivinijim izdanjem konferencije do sada. Trodnevna konferencija o odnosima s javnošću, komunikacijama i biznisu PROACTIVE održana je u hotelu Rajska dolina na Jahorini od 29. do 31. maja. Konferencija je otvorena obraćanjem Nataše Pavlović Bujas, predsjednice Međunarodne asocijacije za odnose s javnošću (IPRA) koja obilježava 70 godina ove najstarije međunarodne asocijacije PR profesionalaca. Međunarodno udruženje za odnose s javnošću (IPRA) dodijelilo je još prošle godine PROACTIVE konferenciji status Endorsed by IPRA Conference koja se dodjeljuje događajima od posebnog značaja za PR profesiju širom svijeta. PROACTIVE je otvorio komunikacijski stručnjak Voja Žanetić predavanjem „Orvele, ti li si?“, a govorio je o eri post-istine u kojoj spektakl sve češće zamjenjuje suštinu dok se društvo suočava sa gubitkom fokusa, znanja i osnovne komunikacije. Naglasio je da sistem teži da nam pruži spektakl umjesto esencije, te da sve češće težimo da se identifikujemo s onim što imamo, a ne s onim što jesmo. Pozvao je na refokus, rekapitulaciju i restart, naglašavajući da je vrijeme da se vratimo suštinskom razumijevanju i tumačenju svijeta oko nas. Uslijedio je dinamični PROACTIVE World Café panel s pet važnih tema: pitanja savremenih komunikacija, društvene odgovornosti i novih tehnologija. Minela Vilić govorila je o važnosti vidljivosti u komunikacijskom sektoru, ističući da je ključno dijeliti vlastiti rad jer ne znamo ko nas posmatra i koliko to može otvoriti vrata budućim klijentima. Poručila je da je lični brend jednako važan kao i rad za druge. Miloš Đajić fokusirao se na ulogu mladih u društvenim promjenama, naglašavajući da su protesti u Srbiji donijeli novu praksu i novu sliku zajedništva, naročito u gradovima poput Novog Pazara i Niša. Istakao je izazove generacijskog jaza i promijenjenih medijskih navika, te ukazao na organizovanost i smirenost mladih koji se sve više pojavljuju na sceni. Željka Šulc otvorila je temu govora mržnje, naglasivši da je danas “in” biti brutalan i nepristojan. Upozorila je na opasnost etiketiranja i sive zone komunikacije, te pozvala na sopstveni primjer i društveno odgovorne kampanje biznisa kao odgovor. Posebno se osvrnula na važnost filtriranja komentara na portalima, uvođenja komunikacijske pismenosti u škole i jačanja odgovornosti medija. Nikola Ivančević govorio je o sve većoj prisutnosti vještačke inteligencije u svakodnevnom radu. Alati poput ChatGPT-a koriste se za generisanje ideja, objašnjavanje složenih tema i sumiranje sadržaja, ali je naglasio potrebu za balansom u njihovoj upotrebi, te važnost razvoja kritičkog mišljenja. Srđan Puhalo predstavio je izazove zagovaranja seksualnog obrazovanja. Istakao je važnost strateškog pristupa, identifikacije saveznika i korištenja edukativnih poruka koje ne zastrašuju. Naglasio je potrebu da se krene od lokalnog nivoa – školskih vijeća i roditelja – prema institucijama, uključujući i rad na pridobijanju podrške vjerskih zajednica. Prvi dan konferencije zatvorila je Nataša Pavlović Bujas interaktivnom sesijom “PR terapija za krizu povjerenja”, održanom u formatu vruće stolice. Postavila je važno pitanje, kako vraćamo povjerenje u komunikacije kada su institucije, mediji i društveni sistemi u krizi? Poručila je da je uloga komunikacijskih profesionalaca/ki da preuzmu odgovornost i budu influenceri promjena, bilo da komuniciraju u ime kompanije ili iz ličnog uvjerenja. Da bismo to postigli, neophodno je kontinuirano učenje, poznavanje etičkih kodeksa, profesionalnih standarda i procedura. „Ako ne budemo gradili kolektivne vrijednosti i djelovali zajedno, već se oslanjali samo na sebe, ostajemo jedina mjera u sistemu koji se urušava,“ poručila je Bujas. Upravo zato, liderstvo u komunikacijama ne podrazumijeva poziciju, već hrabrost da djelujemo odgovorno i sa svrhom, jer jedino tako možemo mijenjati društvo na bolje. Tokom inspirativnog master classa „Četiri jednostavne operacije koje će vam promijeniti život (a koje ste već naučili)”, dr Dragana Vujović Đermanović govorila je o ličnom i profesionalnom razvoju, povezanosti unutrašnjeg svijeta i vanjskih rezultata, te važnosti emocionalne inteligencije u savremenom poslovnom okruženju. Poseban akcenat stavila je na emocionalnu inteligenciju, vještinu budućnosti. „To je inteligencija koja će pobijediti vještačku. Sastoji se iz svijesti o sebi, svijesti o drugima i načinu na koji upravljamo tim odnosima.“ Dinamični akademsko-praktičarski duo, prof. dr Dejan Verčič i prof. dr Ana Tkalac Verčič, kroz inovativan fromat double Act ”Verčič vs. Verčič“ 10 komunikacijskih, društvenih i poslovnih tema po 6 minuta pokazali su da, iako se bavimo istim poslom ne moramo, ili ne možemo, imati usaglašene stavove. Važno je da razgovaramo i da naše djelovanje bude etično. Značaj interne komunikacije za zadovoljstvo zaposlenih (moraju li zaposleni uopšte biti srećni ili samo produktivni); šta je uloga portparola – glasnogovornika u savremenim organizacijama; kako su zbog rasprave o tome da li Slovenci više tračaju Hrvate ili je obratno napravili opsežno istraživanje (da, Slovenci to rade više i bolje); Generacija Z je razmažena ili svjesna da je prepuštena sama sebi, s velikim potencijalom koji još nije prepoznat; jesu li novinari/ke najbolji za PR ili je to samo još jedna predradsuda, te druge vječno vruće teme oko kojih i dalje nemamo konsenzus. Dr Pedja Ašanin Gole postavio je pitanje da li su odnosi s javnošću samo sredstvo površne komunikacije ili imaju dublju, transformativnu društvenu ulogu? Organizacije, kako je istakao, ne djeluju u vakuumu. Njihova održivost zavisi od sposobnosti da se usklade s društvenim, kulturnim i normativnim okruženjem. „PR ima ključnu ulogu u tome jer nije samo alat, već savjest i savjetnik u vremenu u kojem se povjerenje mora stalno potvrđivati“, naglasio je on. Katarina Bingula govorila je o izazovima i mogućnostima za kreativce iz regije na globalnom tržištu. „Kreativa se mora spasiti od izgaranja“, poručila je, naglašavajući važnost granica, odmora i samopouzdanja. Istakla je da je rad sa stranim klijentima često jednostavniji, bez mikromenadžmenta, uz jasniju komunikaciju i bolja primanja. „Nije nemoguće organizovati događaje čak i u New Yorku. Sve počinje od toga da vjerujete da možete.“ Kao prednosti naših stručnjaka istakla je univerzalno znanje, prilagodljivost i ljudskost, „human touch“ koji se ne smije izgubiti. Savršenu završnicu drugog dana kroz
VTK BiH: Prijedlozi za unaprjeđenje fleksibilnosti u međunarodnom cestovnom transportu
Marx.ba Jedan od naizraženijih problema sa kojima se trenutno suočava transportni sektor Bosne i Hercegovine odnosi se na ograničenje boravka profesionalnih vozača unutar EU (90 od 180 dana) i predloženo je da se odmah pristupi pravilnoj primjeni obračuna vremena provedenog na teritoriji EU koristeći schengenskim zakonikom definirane vremenske jedinice do osiguranja trajnog rješenja, istaknuto je danas na konferenciji za novinare u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH). Konkretno, predloženo rješenje odnosi se na uvođenje preciznijeg modela praćenja boravka profesionalnih vozača u Schengen zoni korištenjem novih digitalnih sistema (EES i SIS), koji omogućavaju tačno evidentiranje ulazaka i izlazaka. Na taj način bi se boravak računao u satima, a ne u danima (90 dana puta 24 sata je 2.160 sati) čime bi se značajno unaprijedila fleksibilnost u međunarodnom cestovnom transportu. – Boravak vozača 90 od 180 dana je veoma malo. Problem kod izračuna je bio da vozač tik što pređe granicu, dan prije ili minutu poslije, računa mu se potrošena 24 sata. Nemamo dovoljno vozača, imamo zastoje na granicama, imamo zagušenja i niz drugih problema. Prijedlog VTK je išao u pravcu da se ne dira niti jedna direktiva, da se zapravo donese novi tehnički provedbeni akt, gdje će tih 90 dana pretvoriti u sate, što je 2.160 radnih sati vozača u području Schengena, naveo je Vuković dodajući da bi to bilo od iznimne koristi vozačima. Inicijativa, koja ima i regionalni karakter, predočena je Evropskoj komisiji i reakcija je, kako je rekao Vuković, bila pozitivna. U ovom slučaju se, kako je dodao, radi o tehničkom aktu koji bi samo odredio kako se broje dani, odnosno pretvaraju u sate. – Tehnički je vrlo moguće, samo treba da donesu odluku i da se to primjenjuje na naše vozače. Ubrzavamo te procese i u stalnoj smo komunikaciji, dodao je Vuković. Podsjetio je da u vanjskoj trgovini 73 posto naših roba izlazi u Evropsku uniju, konkretno preko četiri najjača granična prilaza u BiH od 15 međunarodnih sa kojima komuniciramo u zoni Schengena. – Pritisak na tu granicu je toliki da smo u zadnjih osam godina imali 400 miliona kontakata na toj granici, od čega 11 miliona autobusa, zatim 110 miliona teretnih motornih vozila i oko 300 miliona putnika – dodao je Vuković. Podcrtao je da je transportni sektor „žila kucavica“ od koje zavise i druge grane privrede u BiH, te da se ne smiju ugroziti uvozni i izvozni tokovi koji bilježe rast u prvom kvartalu. – VTK BiH je osim niza incijativa iskoristila svoj lobistički potencijal, kroz Eurokomoru, CEFTA-u, Komorski investicijski forum i sva druga tijela gdje možemo apostrofirati ove probleme. Svugdje je definirano samo jedno, da je privatni sektor u BiH i komorski puno brži nego što je to javna uprava – naveo je Vuković. Direktor Sektora za transport i komunikacija VTK VBiH Zijad Sinanović govorio je o inicijativama i aktivnostima koje je Komora poduzela i poduzima za podršku transportnom sektoru u našoj zemlji. Naglasio je i važnost primjene savremenih rješenja u transportu, kao i poštivanja AETR sporazuma, najstarijeg međunarodnog sporazuma o radu vozača u međunarodnom transportu, potpisan između EU i zemalja izvan nje, uključujući BiH i sve države WB6. Predsjednik Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta VTKBiH Dragan Marić i predsjednik Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu putnika VTK BiH Saudin Parić također su naveli niz incijativa i prijedloga koji su došli od ovih udruženja u cilju rješavanja problema u transportnom sektoru. Nadležnim organima na državnom i entitetskim nivoima u predhodnom periodu dostavili su više od 80 zaključaka, incijativa, prijedloga kako bi se njihovi problemi rješavali.
IATA: Prognoza profitabilnosti avioindustrije za ovu godinu
Marx.ba Globalna avioindustrija će ove godine profitirati 36 milijardi dolara, što je revizija naniže u odnosu na predviđanje objavljeno u decembru, usred rastućih trgovinskih tenzija i pada poverenja potrošača, saopštila je vodeća vazduhoplovna asocijacija IATA. Nova prognoza se upoređuje sa ciljem profita od 36,6 milijardi dolara koji je objavljen za 2025. godinu krajem prošle godine, preneo je Bloomberg. Ova cifra predstavlja profitnu maržu od oko 3,7 posto na prihode industrije od oko 979 milijardi dolara, koji su takođe revidirani naniže u odnosu na cilj objavljen u decembru. – Prva polovina 2025. donela je značajne neizvjesnosti na globalna tržišta, rekao je generalni direktor IATA Willie Walsh u saopćenju. Istovremeno, industrija ima koristi od nižih cijena nafte, što zauzvrat smanjuje račune aviokompanija za gorivo – najveći pojedinačni trošak za prevoznike. Aviokompanije, posebno u SAD, bile su prinuđene smanjiti svoje prognoze posljednjih sedmica, nakon što su putnici koji su osjetljivi na cijene ponovo razmotrili svoje planove putovanja, a neke nesreće visokog profila obeshrabrile su rezervacije. U martu je Delta Air Lines manjila svoje smjernice za profit za prvi kvartal i također smanjila izglede za rast prihoda i operativnu maržu. To je bio nagli preokret u odnosu na početak godine, kada je došlo do stabilnog okruženja potražnje. Walsh je i dalje optimista, s obzirom da su neki od događaja koji ograničavaju rast „kratkoročne prirode“. – To neće imati dugoročan uticaj na rast industrije. Potražnja za avijacijom, potražnja za letenjem će ostati jaka, rekao je. Prošle godine, industrija je imala dobit od ukupno 32,4 milijarde dolara, uz maržu od 3,4 posto. Walsh je rekao da je profitabilnost i dalje „niska“, naglašavajući kako lako avio-kompanije mogu da vide da se njihovi ciljevi raspadaju zbog ekonomskih prepreka i promene raspoloženja potrošača. Očekuje se da će sjevernoameričko tržište imati najveći doprinos u ukupnom profitu od 12,7 milijardi dolara, a slijedi ga Evropa. Bliski istok, dom ogromnih prevoznika kao što su Emirates i Qatar airways, ostvarit će najveći profit po putniku, objavila je IATA, iako je kapacitet tamo ograničen kašnjenjima u isporuci aviona.
IDDEEA BiH finalista za evropsku nagradu
Marx.ba Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) s ponosom obavještava javnost da je njen strateški projekat „e-IDDEEA: Your Mobile Gateway to Government Services“ izabran među finaliste prestižne evropske nagrade “Innovation in Politics Awards 2025”, u kategoriji Democracy Technologies. Među stotinama prijava iz čitave Evrope, projekat IDDEEA-e prepoznat je od strane žirija koji čini više od 1.000 evropskih građana kao inspirativan primjer digitalne inovacije koja unapređuje povjerenje u institucije, olakšava pristup javnim uslugama i jača temelje moderne demokratije. Ovo priznanje nije slučajno. Ono je rezultat jasne vizije, odlučnosti i znanja s kojim IDDEEA djeluje. Kao lider digitalne transformacije u BiH i regionu, IDDEEA svakodnevno pokazuje da institucije ove države mogu biti moderne, funkcionalne i prepoznate na evropskom nivou – ako ih vode ljudi koji vjeruju u državu i znaju kako se ona gradi. Projekat e-IDDEEA nije samo tehnološka inovacija – to je poruka. Poruka da Bosna i Hercegovina može i mora biti prepoznata po znanju, napretku i odgovornosti. To što će IDDEEA 17. septembra 2025. predstavljati Bosnu i Hercegovinu na ceremoniji u Beču, u Evropskoj prijestolnici demokratije, jeste potvrda da Evropa prepoznaje ono što, nažalost, mnogi još ne žele vidjeti u BiH – da imamo kapacitete, ideje i ljude sposobne da vode evropske procese. Zato, danas više nije upitno da li IDDEEA zna šta radi – Evropa je rekla da zna. Vrijeme je da i domaća javnost, institucije i svi nivoi vlasti konačno prepoznaju i podrže ovu viziju, jer IDDEEA ne radi za sebe – IDDEEA radi za Bosnu i Hercegovinu. Ovo priznanje neka bude poziv svima nama – da vjerujemo više, da radimo jače i da se zajedno zalažemo za snažniju, moderniju i pravedniju Bosnu i Hercegovinu. Državu ne čine slogani, nego konkretni rezultati. A upravo te rezultate IDDEEA svakodnevno isporučuje.
Danas će se raspravljati o privremenoj suspenziji carina na uvoz iz SAD
Marx.ba Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici zakazanoj za danas trebalo bi da razmatra Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2024. godinu. Trebao bi biti razmatran i Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza roba porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država. Podsjetimo, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Trump donio je naredbu o uvođenju recipročnih carina za zemlje širom svijeta, rekavši da akcija simbolizira “naše proglašenje ekonomske nezavisnosti”. Na spisku se našla i Bosna i Hercegovina, a tarifa za robu iz naše države koja se izvozi u Ameriku je 35 posto. Prema tabeli koja je objavljena, carine koje BiH nameće na uvoz iz SAD iznosi 70 procenata, dok su recipročne carine koje SAD nameće na uvoz iz BiH 35 procenata. Dakle, iako su recipročne, Trump nije u potpunosti izjednačio carine sa onima koje BiH nameće, već ih je postavio na niži nivo. Trenutno su carine pod suspenzijom od 90 dana koju je nešto kasnije donio Trump.
Evropska centralna banka će naredne sedmice dodatno smanjiti kamatne stope
Marx.ba Evropska centralna banka sastat će se u četvrtak i očekuje se da će dodatno smanjiti svoju kamatnu stopu na depozite (ponovno za 25 baznih bodova). Niže kamatne stope potiču kreditnu aktivnost. U aprilu su banke u eurozoni odobrile 2,6 posto više kredita kompanijama u odnosu na prethodnu godinu, objavio je ESB. To je najveći rast od juna 2023. godine. Niže kamatne stope dovele su i do veće potražnje za kreditima od strane domaćinstava. Banke su odobrile 1,9 posto više kredita nego godinu ranije. Tromjesečni Euribor pao je u četvrtak ispod dva posto prvi put od prosinca 2022.
Hoće li nafta još pojeftiniti: Članice OPEC+ kroje sudbinu
Marx.ba Saudijska Arabija, Rusija i još šest članica OPEC+ koji su u aprilu počeli da povećavaju proizvodnju nafte, najavili su novo veliko povećanje proizvodnje u julu. Oni će vaditi dodatnih 411.000 barela nafte dnevno, što je tri puta više od prvobitno predviđenog. Pored Saudijske Arabije i Rusije, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman prihvatili su posljednjih godina dodatna dobrovoljna smanjenja proizvodnje za ukupno 2,2 miliona barela dnevno, da bi održali cijene nafte. Odlučili su početkom godine postepeno ponovo povećanje proizvodnje, ali su proljetos riješili da ubrzaju tempo. Ova promjena politike dovela je do pada cijene nafte na oko 60 dolara po barelu, što je najniži nivo u posljednje četiri godine.
Sport i biznis: Koliko je od UEFA nagrada zaradio PSG, novi prvak Evrope
Marx.ba Finale UEFA Lige prvaka koje je odigrano sinoć u Minhenu između Paris Saint-Germaina i Inter Milana nije samo bitka za evropsku slavu, već je i finansijski jackpot. S obzirom na to da UEFA povećava ukupni nagradni fond Lige prvaka, finalisti će osvojiti značajne zarade. PSG je slavio sa 5:0 pa mu tako slijedi veći finansijski kolač. Kluba iz Pariza će dobit će nevjerovatnih 25 miliona eura kao nagradu za titulu. Drugoplasirani će, u međuvremenu, kući ponijeti 18,5 miliona eura. Ovi iznosi su dodatak na zaradu zasnovanu na učinku akumuliranu tokom sezone. Uoči finala, i PSG i Inter su već osigurali po 47,17 miliona eura direktnih nagrada iz svojih kampanja u Ligi prvaka. Ovo uključuje bonuse za pobjede i neriješene rezultate, nagrade za prolazak kroz grupnu fazu, osminu finala, četvrtfinale i polufinale. S obzirom na to da će pobjednik zaraditi dodatnih 25 miliona eura, ukupna isplata za prvaka mogla bi premašiti 72 miliona eura, što bi ovu sezonu učinilo jednom od najunosnijih u historiji klupskog fudbala. Jasno, sve ovo se odnosi na UEFA nagrade, a bez sumnje da su sami klubovi otsvarili i velike prihode iz drugih izvora, poput prodaje ulaznica, marketinga… Inače, ove sezone, UEFA je povećala ukupni nagradni fond Lige prvaka sa 2,03 milijarde eura na 2,43 milijarde eura, što je značajno povećanje koje se poklapa s pokretanjem novog švicarskog formata takmičenja. Počevši od sezone 2024/25. Liga prvaka ima 36 timova.