Leica obilježava stogodišnjicu rekordnom prodajom i planovima za pametne telefone
Marx.ba Njemački proizvođač fotoaparata Leica u četvrtak slavi stogodišnjicu svog prvog masovno proizvedenog 35-milimetarskog fotoaparata, a istovremeno izvještava o snažnom rastu u svojoj posljednjoj finansijskoj godini. Izvršni direktor Matthias Harsch rekao je za dpa da se prodaja približila granici od 600 miliona eura (701 milion dolara) u finansijskoj godini koja završava 31. marta, nazvavši je “apsolutno fantastičnom godinom” za kompaniju. – Leica je rasla na globalnom nivou, rekao je Harsch, dodajući da je također uvjeren u tekuću godinu, unatoč međunarodnim trgovinskim sukobima. Budući da u Sjedinjenim Državama – važnom izvoznom tržištu – ne postoji lokalna proizvodnja objektiva i fotoaparata – Leica je tamo isporučila velike količine na početku kada su visoke tarife postale vjerovatne. Harsch očekuje skora rješenja trgovinskog spora, što će kompaniji omogućiti da gleda unaprijed s “velikim optimizmom”. Leica također istražuje nove segmente proizvoda, uključujući moguće izdavanje pametnog telefona s Leica optikom za evropsko tržište. – Nešto će se uskoro dogoditi, rekao je Harsch, bez navođenja detalja. Do sada se Leitz Phone, koji je Leica razvila u saradnji sa Sharpom, prodavao samo u Japanu. Leica optika se također koristi u vrhunskim pametnim telefonima kineskog proizvođača Xiaomi. Prema Harschu, kamere ostaju ključni faktor u odlukama o kupovini pametnih telefona. Harsch je rekao da globalno tržište kamera, koje je naglo opalo tokom porasta fotografije pametnim telefonima, sada bilježi oporavak, s dvoznamenkastim rastom u nekim područjima. Leica ima koristi od ovog trenda, posebno s kamerama punog formata poput Leica Q serije. U fiskalnoj godini 2023./24. Leica je povećala prihod za 14% na 554 miliona eura. Leica, sa sjedištem u Wetzlaru u centralnoj njemačkoj pokrajini Hessen, zapošljava oko 2.400 ljudi širom svijeta, piše Seebiz. Njihova prva 35-milimetarska kamera predstavljena je prije stoljeća na Leipziškom proljetnom sajmu – prekretnici u fotografiji.
Još jedna logistička kompanija dobila licencu za kurirske usluge u BiH
Marx.ba Srbijanska logistička kompanija Transfera dobila je dozvolu u Bosni i Hercegovini za obavljanje kurirskih usluga. Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine, uz saglasnost Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, izdala je društvu Trasnfera d.o.o. Bijeljina licencu za obavljanje kurirskih usluga u unutrašnjem i međunarodnom poštanskom prometu na period od četiri godine, piše Indikator. Transfera je stigla na tržište BiH u 2023. godini odabravši za sjedište Bijeljinu, a ima četiri podružnice – dvije u Sarajevu (u općini Novi Grad), u Bosnaskoj Gradišci i Sarajevo Magacin, u Opštini Istočna Ilidža. Transfera je logistička kompanija sa sjedištem u Beogradu, Srbiji koja se bavi organizacijom drumskog, avio, brodskog i željezničkog transporta, carinskim zastupanjem, pružanjem skladišno-manipulativnih usluga i distribucijom robe. U 2023. godini u BiH je imala prihod 446 hiljada KM i neto dobit od 68,7 hiljada KM.
Nike nagovještava oporavak u narednoj godini: Dionice skočile 10 posto
Marx.ba Najveći svjetski proizvođač sportske opreme, Nike, zabilježio je snažan skok dionica nakon objave skromnih kvartalnih rezultata, ali i naznaka uprave da bi mogao uslijediti strateški zaokret koji će kompaniju vratiti u prijašnji sjaj. U periodu mart-maj, Nike je zabilježio pad prodaje od 12 posto na 11,1 milijardu dolara, što je bilo bolje od očekivanih 10,72 milijarde dolara. Neto dobit kompanije iznosila je samo 211 miliona dolara u usporedbi s 1,5 milijardi dolara godinu ranije, odnosno dobit po dionici (EPS) iznosila je samo 0,14 dolara, ali ipak nešto više od očekivanog. Bruto marža pala je za 4,4 postotna boda na 40,3 posto, dok je u cijeloj fiskalnoj godini iznosila 42,7 posto. Najveći dio pada profitabilnosti rezultat je pokušaja kompanije da smanji zalihe putem sniženih cijena, ali i napora da se ponovno uspostavi saradnja s veleprodajnim partnerima, koji predstavljaju manje profitabilan prodajni kanal. Direktna prodaja pala je za 14 posto u tromjesečju, prvenstveno zbog pada online prodaje od 26 posto, dok je prodaja u trgovinama porasla za dva posto. Veleprodajni kanal zabilježio je devet posto nižu realizaciju. Promatrajući tržišta, pad je zabilježen u svim regijama, ali sjevernoameričko tržište donijelo je nešto bolje rezultate od očekivanih. Prodaja na ovom najvažnijem tržištu pala je za 11 posto na 4,70 milijardi dolara, iznad konsenzusa od 4,42 milijarde dolara. Prodaja u Kini pala je za petinu na 1,5 milijardi dolara i bila je nešto lošija od konsenzusa. Uprava kompanije priznala je da će oporavak na ovom tržištu biti sporiji “zbog njegovih jedinstvenih karakteristika”, kao i činjenice da sada postoji puno veća konkurencija i potrebno je više vremena za raščišćavanje zaliha, pieš Seebiz. U prvom fiskalnom tromjesečju 2026. (ljuni-avgust), uprava tvrtke očekuje pad prodaje po srednjim jednoznamenkastim stopama, što je nešto bolje od tržišnih očekivanja (pad od sedam posto). Očekuje se pad bruto marže od 3,50-4,25 postotnih bodova, uključujući učinak trenutnih carina od jednog postotnog boda. Uprava kompanije očekuje carinski trošak u fiskalnoj godini od oko milijardu dolara, ali to će se s vremenom “u potpunosti neutralizirati” optimizacijom lanaca opskrbe i provedbom povećanja cijena. Nike trenutno nabavlja oko 16 posto svoje robe iz Kine i očekuje da će taj udio pasti na visoke jednoznamenkaste brojke do kraja tekuće fiskalne godine. Finansijski utjecaj carina na bruto maržu nakon svih provedenih mjera mogao bi iznositi 0,75 postotnih bodova u fiskalnoj godini, s većim pritiskom u prvoj polovici. Dionice kompanije Nike skočile su za 2,8 posto dan prije objave rezultata, a nakon objave skočile su za gotovo deset posto više na 68,7 dolara. Unatoč ovom oporavku, od početka godine su u minusu od oko devet posto.
Kina: Potvrđen interes za razvoj lokalne proizvodnje Derubis karavana
Marx.ba Nakon martovske posjete predstavnika kineske kompanije Wuxi Longsheng Technology Corp. proizvodnom pogonu Derubis karavane u Bosni i Hercegovini, završena je i uzvratna posjeta Kini, objavili su iz bh. kompanije Derubis Caravans. – Sastanci i obilasci lokacija u Wuxiju potvrdili su obostrani interes za razvoj lokalne proizvodnje Derubis karavana za kinesko tržište. Derubis karavane, poznate po jedinstvenoj mješavini pomorske tehnologije, ručno izrađenog kvaliteta i nagrađivanog dizajna, prepoznate su i u Kini kao obećavajući konkurent u segmentu premium mobilnog života. Sa rastućim prisustvom širom Evrope, Saudijske Arabije, Turske, a sada i u ranoj fazi razvoja u Kini, Derubis Caravans nastavlja svoj stalan put međunarodnog širenja. Usklađivanjem inovacija s lokalnim potrebama i globalnom strategijom, Derubis otvara prostor za promišljeno odabrana partnerstva – gdje su zajednička vizija i vrijednosti u srži, poručili su iz Derubis Caravans.
Najveći sedmični pad cijena nafte u zadnje dvije godine
Marx.ba Cijene nafte krenule su prema najvećem sedmičnom padu od marta 2023. godine, jer nije bilo značajnih poremećaja u opskrbi zbog iransko-izraelskog sukoba. Terminski ugovori sirove nafte Brent porasle su za 35 centi, ili 0,52 posto, na 68,08 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate porasla za 40 centi, ili 0,61 posto, na 65,64 dolara. Time su oba ugovora na putu sedmičnog pada od oko 12 posto. Referentni pokazatelji su se sada vratili na nivoe na kojima su bili prije nego što je Izrael započeo sukob ispaljivanjem projektila na iranske vojne i nuklearne ciljeve 13. juna. Sedemica je započela s cijenama koje su dosegle najviši nivo u zadnjih pet mjeseci nakon što je SAD napao iranske nuklearne objekte tokom vikenda, prije nego što su u utorak pale na najniži nivo u više od sedam dana kada je američki predsjednik Donald Trump najavio primirje između Irana i Izraela. Trenutno, trgovci i analitičari kažu da ne vide značajan utjecaj krize na protok nafte, pišu Financije. – Ako ne dođe do značajnih prijetnji opskrbi, i dalje smatramo da je previše nafte na tržištu, a naše bilance za 2025. ukazuju na višak od otprilike 2,1 miliona barela dnevno (bpd), rekli su analitičari Macquarieja. Analitičari predviđaju da će WTI prosječno koštati oko 67 dolara po barelu ove godine i 60 dolara sljedeće godine, povećavajući svaku prognozu za dva dolara nakon uračunavanja geopolitičke premije rizika. Mali rast cijena uslijedio je tokom sedmice jer su podaci američke vlade otkrili kolike su im zalihe sirove nafte i goriva, uz rast rafiniranja i potražnje, piše Reuters. Na cijene je utjecao i članak Wall Street Journala u kojem se navodi da Trump planira izabrati sljedećeg šefa Federalnih rezervi ranije nego što se to inače radi. To je potaknulo nova predviđanja o smanjenju kamatnih stopa u SAD, što bi moglo utjecati na potražnju za naftom.
Razvojne banke FBiH i Sjeverne Makedonije jačaju regionalnu suradnju
Marx.ba Delegacija Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine boravila je u Skoplju, gdje je, u okviru zvanične posjete Razvojnoj banci Sjeverne Makedonije, održan niz radnih sastanaka posvećenih razmjeni stručnih znanja i iskustava, s fokusom na jačanje institucionalnih kapaciteta u funkciji snažnije podrške privredama svake od zemalja. Delegaciju Razvojne banke FBiH predvodio je predsjednik Uprave Borislav Trlin, a činili su je i član Uprave Dalibor Milinković, te direktorica Sektora za kredite Lejla Kapur. U ime Razvojne banke Sjeverne Makedonije, domaćini posjete bili su predsjednik Uprave Kire Naumov i član Uprave Faruk Ismaili, zajedno sa svojim timom saradnika, pri čemu je Naumov izrazio zadovoljstvo realiziranom posjetom i istakao značaj ovakvih susreta za jačanje profesionalnih veza i razmjenu stručnih znanja među razvojnim bankama u regionu. Tokom susreta razgovarano je o svakodnevnoj praksi, funkcionisanju i djelovanju razvojnih banaka, načinima pružanja podrške realnom sektoru, te finansijskim instrumentima usmjerenim ka malim i srednjim preduzećima. Poseban fokus posjete bio je upoznavanje s iskustvima domaćina u saradnji s evropskim i međunarodnim finansijskim institucijama, naročito kada je riječ o pristupu vanjskim izvorima finansiranja, što je delegacija iz BiH prepoznala kao vrijedan uvid za moguće unapređenje vlastitih operativnih rješenja. Ova posjeta predstavlja dio šireg strateškog pristupa kojim Razvojna banka Federacije BiH jača saradnju sa srodnim institucijama u regionu, razmjenjuje stručna znanja i prati savremene prakse u segmentu razvoja institucionalnih i finansijskih mehanizama podrške. Kroz ovakve inicijative, Banka nastoji kontinuirano unapređivati vlastite kapacitete kako bi pružila još snažniju i kvalitetniju podršku privrednicima i ukupnom ekonomskom razvoju Federacije Bosne i Hercegovine.
BH Telecom započeo 2025. s najvećim kvartalnim prihodima u posljednjoj deceniji
Marx.ba Nakon izuzetno uspješne 2024. godine, u kojoj je BH Telecom ostvario rekordne prihode od 556 miliona KM u posljednjih 10 godina i najveću bruto dobit od 2016. godine, u iznosu 72 miliona KM uz rast od 37% u odnosu na 2023. godinu, kompanija nastavlja s pozitivnim finansijskim pokazateljima i u 2025. godini, objavio je BH Telecom. Kako je rečeno, već u prvom kvartalu 2025. godine, BH Telecom je zabilježio najveći iznos prihoda od prodaje za prvi kvartal u posljednjih deset godina, dosegnuvši 126 miliona KM, što je 1% više u odnosu na isti period prošle godine. Bruto dobit iznosila je 14,9 miliona KM, uz rast od 10% u poređenju s prvim kvartalom 2024. godine. Kompanija je ostvarila 37,7 miliona KM operativne dobiti, zadržavši visoku profitabilnost i uz rast troškova. Rast ključnih segmenata poslovanja Posebno je značajan rast ostvaren u segment rezidencijalnih korisnika, gdje su prihodi porasli za 3,7 miliona KM. U okviru segmenta rezidencijalnih korisnika prihodi od postpaid usluga mobilne telefonije porasli su za 11% ili 2,6 miliona KM, a ostvaren je i rast kod Moja TV usluga za 10%, kao i u segmentu internet usluga za 7%. Također, prihodi od cloud usluga zabilježili su rast od čak 48% u okviru segmenta poslovnih korisnika. Broj korisnika usluga BH Telecoma porastao je za 14 hiljada u odnosu na kraj marta prošle godine, čime je ukupan broj korisnika premašio dva miliona. Posebno se ističe broj postpaid korisnika koji je premašio 400 hiljada, a nastavljeno je i jačanje prisustva na tržištu optičkih mreža gdje je broj korisnika dostigao 36 hiljada. – Kroz reorganizaciju, koja je pri kraju, tek ulazimo u brzine koje odgovaraju našem potencijalu – dosad smo, slikovito rečeno, vozili auto u prvoj brzini autoputem. I uprkos tome, imamo najveće kvartalne prihode u posljednjih deset godina, dvocifren rast bruto dobiti i stabilne operativne pokazatelje. Takav finansijski učinak rezultat je odgovornog planiranja, analitičkog pristupa i zajedničkog rada svih zaposlenih. Pokazali smo da možemo rasti čak i u uslovima tržišne neizvjesnosti, što nas dodatno ohrabruje za nastavak godine, poručio je direktor Amel Kovačević. Pored rasta prihoda, kompanija je uspjela dodatno unaprijediti efikasnost. Ukupni poslovni rashodi smanjeni su za 3% zahvaljujući boljoj kontroli troškova i optimizaciji poslovanja. Operativni prihod po zaposlenom porastao je za 1%, dok su rashodi po zaposlenom smanjeni za 3%, uz blago smanjenje broja zaposlenih na 2.935. Investicije u mrežu i digitalne inovacije U pogledu investicija, BH Telecom je u prvom kvartalu realizirao kapitalne investicije (CAPEX) u iznosu od 16,5 miliona KM, usmjerene na proširenje LTE mreže, razvoj optičke infrastrukture, kao i unapređenje korisničkog iskustva. Modernizirane su i usluge kroz digitalne inovacije poput online aukcijske platforme, unapređenja Moja TV servisa i aplikacije Moj BH Telecom, te novih promocija i benefita za korisnike, uključujući povećanje brzina pristupa internetu i značajne promotivne popuste. Kako pokazuju zvanični podaci, na finansijsku stabilnost kompanije dodatno ukazuje visoka likvidnost. Na računima BH Telecoma nalazi se 359 miliona KM novčanih sredstava, čime je kompanija učvrstila poziciju za nastavak investicijskog ciklusa i budući rast. – Svi ovi pokazatelji, kao i rekordni prihodi i rast dobiti u prvom kvartalu, dodatno nas motiviraju da u narednim mjesecima nastavimo ulagati u najmodernije tehnologije i kvalitet usluga, kako bismo zadržali povjerenje naših korisnika i dali puni doprinos digitalnoj transformaciji Bosne i Hercegovine, zaključio Kovačević. Rezultati prvog kvartala daju razlog za optimizam, a dalji razvoj poslovanja zavisit će od sposobnosti kompanije da se prilagodi tržišnim izazovima i iskoristi nove prilike.
Energoinvest ponovo prisutan na tržištu Turske
Marx.ba Skupština društva Energoinvest d.d. Sarajevo je jednoglasno, nakon podrške Nadzornog odbora, podržala prijedlog Uprave o obustavi likvidacionog postupka nad društvom Interenergo Turska. Time je formalno donesena odluka o ponovnom otvaranju predstavništva Energoinvesta u Turskoj, objavio je sinoć Mirza Ustamujić, direktor Energoinvesta. – Ova odluka predstavlja nastavak strateškog usmjerenja Uprave ka širenju prisustva na inostranim tržištima i konkretan je korak ka realizaciji ambicioznih poslovnih planova. Posebno vrijedi istaći da su sve tačke dnevnog reda današnje (jučer op.a.) kupštine dobile gotovo jednoglasnu 100%tnu podršku dioničara, što dodatno potvrđuje rast povjerenja i pruža snažnu podršku Upravi za nastavak daljih aktivnosti. Energoinvest nastavlja s konkretnim koracima u jačanju međunarodne prisutnosti i pozicioniranju kao ozbiljan regionalni partner u oblasti energetike i inženjeringa, poručio je.
Sporazum za unapređenje digitalizacije turizma u FBiH
Marx.ba Federalno ministarstvo okoliša i turizma i GIZ, uz finansijsku podršku Evropske unije i Vlade Njemačke, započeli su novu fazu unapređenja turizma kroz digitalizaciju i održive prakse u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sporazum, koji su uime Ministarstva potpisali federalna ministrica Nasiha Pozder i uime GIZ-a programski menadžer SEDEP projekta Jens Elsner, predstavlja važan korak ka modernizaciji turističkog sektora i boljoj pripremi za zelenu i digitalnu tranziciju. Ova saradnja se realizuje u okviru projekta EU za razvoj privatnog sektora u BiH (EU4PSD), kojeg sufinansiraju Evropska unija i njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), i dio je šireg programa Vlade Njemačke za podršku održivom ekonomskom razvoju i promociji zapošljavanja u BiH (SEDEP).
Lakić: Napravljen važan korak na putu ka izuzimanju BiH od plaćanja karbonske takse EU
Marx.ba Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije saopćilo je, povodom teksta Prednacrta zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, na koji je Vlada Federacije BiH na jučerašnjoj sjednici dala pozitivno mišljenje, da je time napravljen značajan iskorak u usklađivanju domaćih propisa sa standardima EU, ali i u zaštiti interesa domaće privrede. – Imamo razloga da budemo zadovoljni, posebno zbog okolnosti u kojima se naša država trenutno nalazi. Ovo je važan korak na putu ka izuzimanju Bosne i Hercegovine od plaćanja karbonske takse EU. Na taj način ćemo zaštititi izvoznike iz svih krajeva BiH u EU, a novac od takse ćemo moći koristiti za projekte unutar naše zemlje, umjesto da ide u EU, poručio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić. Iz Ministarstva dodaju da je ovaj zakon usaglašen tokom sastanka s predstavnicima Energetske zajednice u Beču, te da su u njegov tekst uvrštene sve primjedbe koje je Vlada Federacije BiH ranije iznijela, uključujući i zahtjev da se iz naziva zakona izbace reference na prirodni gas, jer ovo zakonsko rješenje tu oblast ne uređuje. – Uspjeli smo da uvjerimo pregovarače da prihvate sve uslove koje je Federacija BiH postavila, a koji će osigurati usaglašen i održiv okvir za sektor električne energije, naglasio je Lakić.