Kako su poslovale banke u FBiH u prvom kvartalu ove godine
Marx.ba Banke u Federaciji Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu ove godine bilježe blagi rast neto prihoda od kamata, kao i od naknada i provizija, u odnosu na isti period lani. Međutim, veći troškovi za zaposlene i amortizaciju, kao i rast ostalih troškova i rashoda, uticali su da dobit iz redovnog poslovanja banaka zabilježi pad od 14 posto, piše Bloomberg Adria. Banke su na kraju marta imale dobit od 147,88 miliona maraka, što je za 15 posto manje nego što je bila dobit banaka na kraju marta prošle godine (174,34 miliona KM). Depoziti su smanjeni sa 26,1 milijardu KM, koliko su iznosili na kraju 2024. godine, na 25,9 milijardi KM na kraju marta ove godine, pri čemu su najviše pali depoziti javnih i privatnih preduzeća te neprofitnih organizacija, dok su rasli depoziti nebankarskih finansijskih institucija, banaka i stanovništva. Krediti su rasli sa 19,1 milijardu KM na 19,7 milijardi KM od kraja prošle godine do kraja marta ove godine. Najviše su rasli krediti vladinim institucijama (+24 posto), dok su najviše pali krediti neprofitnim organizacijama (-8 posto).
Oni ne žele čekati starost: Gen Z uvodi novi trend – šta su to mikropenzije
Marx.ba Mnogi sanjaju o danu u kojem će otići u penziju i ostaviti iza sebe naporne smjene, beskonačne e-mailove i iscrpljujuće obaveze. No dok tradicionalna penzija dolazi nakon više desetljeća rada i štednje, pripadnici generacije Z uvode novu praksu – mikropenzije. Mikromirovine iliti mikropenzije podrazumijevaju duže neplaćene pauze tokom radnog vijeka – osmišljene kao način da se spriječi burnout, pronađe veće zadovoljstvo u poslu i očuva mentalno zdravlje. Iako ovaj trend predvodi generacija Z, istraživanje kompanije Side Hustles pokazuje da o mikromirovinama razmišlja čak 10 posto svih zaposlenih, a njih 75 posto smatra da bi poslodavci trebali omogućiti takve duže odmore bez plaće. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovakve odluke mogu dugoročno utjecati na finansije i karijeru, piše Fast Company. Kako funkcioniraju Za razliku od klasičnih godišnjih odmora, mikromirovine podrazumijevaju namjerne i duže neplaćene dopuste, ponekad i odlazak s radnog mjesta s namjerom povratka tek kada osoba ponovno osjeti motivaciju za rad. Neki zaposlenici dogovaraju plan s poslodavcem koji uključuje češće neplaćene odmore, a poduzetnici koriste prednosti fleksibilnijeg rasporeda. Joshua Charles, mladi poduzetnik čija konsultantska kompanija pomaže institucionalnim investitorima i osiguravateljima da ulažu u projekte u Africi, uzima dvosedmične pauze svakih šest mjeseci. – Nagrađujem se putovanjima – ljeti u Evropu ili na druge destinacije – i to mi pomaže da ispunim postavljene ciljeve, kaže Charles. Tokom tih perioda potpuno prekida poslovne aktivnosti, a klijentima i timu unaprijed najavljuje svoju nedostupnost. Tvrdi da pauze nisu negativno utjecale na njegovo poslovanje jer dio prihoda ostvaruje pasivno, prenosi Tportal. Prednosti i rizici Mikropenzije mnogima zvuče primamljivo, posebno onima kojima klasični godišnji odmor nije dovoljan za oporavak. Stručnjaci priznaju da takve pauze mogu spriječiti burnout i pomoći zaposlenicima da redefiniraju svoje ciljeve. – Vrijeme za mentalni odmor jako je važno, a generacija Z drugačije gleda na radno mjesto. Za njih je sreća važan faktor, kaže finansijska savjetnica Gabrielle Siegel iz Northwestern Mutuala. No uz rastuće troškove života, nesigurnost na tržištu rada i velika zaduženja među mladima mikromirovine donose i ozbiljne izazove. – Ako odlazite na pauzu bez jasnog finansijskog plana, to može biti štetno za vašu dugoročnu strategiju štednje za penziju. Pauze umanjuju zaradu, smanjuju ulaganja i mogu značiti propuštanje uplata u mirovinske fondove, upozorava Siegel. Kenyetta Nesbitt-Simmons, partnerica u konsultantskoj kompaniji Simmons HR & Talent Advisory, ističe i profesionalne rizike. – Česti prekidi rada mogu ostaviti dojam nestabilnosti. Neki poslodavci mogu to smatrati velikim minusom kada odlučuju o unapređenju ili zapošljavanju, kaže ona. Kako se pripremiti Ako vas privlači ideja o mikromirovini, stručnjaci savjetuju da uštedite dovoljno novca kako biste pokrili troškove života tokom perioda bez prihoda, provjerite postoji li mogućnost dogovora o fleksibilnosti s poslodavcem, razmislite o posljedicama za plaću, beneficije i mirovinske uplate te planirate povratak na tržište rada ili karijerni zaokret ako vaša struka proživljava stagnaciju na tržištu. Benjamin Fields, nastavnik i doktorand na Univerzitetu Berkeley, koristi mikropenziju svaki mjesec da bi putovao ili prisustvovao festivalima. Troškove pokriva plaćom i dodatnim poslom prodaje parfema. – Novac je samo alat. Ako štedim dovoljno da u mirovini živim onako kako želim, zašto si sada ne bih priuštio malo odmora. Sve ću ionako ostaviti djeci, a oni će to vjerovatno potrošiti. Pa zašto ne uživati u životu, kaže Fields. Unatoč tome što je svjestan toga da će mu štednja možda trpjeti, Fields tvrdi da su mu te pauze dale novu perspektivu i planira nastaviti s mikromirovinama sve do konačne mirovine.
Osmo izdanje: Istočnoevropska ljetnja škola mašinskog učenja otvorena u Sarajevu
Marx.ba Istočnoevropska ljetnja škola mašinskog učenja (EEML), jedan od najprestižnijih edukacijskih događaja iz oblasti umjetne inteligencije u Evropi, koja je danas počela u u Sarajevu, okupila je 350 učesnika, stručnjaka Googlea, Applea i vodećih naučnika s prestižnih univerziteta poput Cambridgea i Oxforda iz više od 50 država svijeta. Dobrodošlicu učesnicima tog edukacijskog programa koji se prvi puta održava u Bosni i Hercegovini izrazio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, poželivši im uspješan rad, korisno znanje i da na kraju ponesu lijepe uspomene iz Sarajeva i BiH. – Činjenica je da se Istočnoevropska ljetna škola mašinskog učenja ove godine održava upravo ovdje u Sarajevu snažno je priznanje našoj državi njenom rastućem potencijalu u nauci, tehnologiji i obrazovanju. Vaše prisustvo u Sarajevu šalje snažnu poruku podrške razvoju nauke i istraživanja novih tehnologija u BiH i svakako obrazovanja, kazao je Komšić. Vještačka inteligencija, dodao je, predstavlja jednu od ključnih razvojnih tačaka savremenog društva i savremenog svijeta, a za BiH ona otvara mogućnost da kroz znanje i inovacije gradi održivu i konkurentu budućnost. U tom kontekstu, događaji poput ovoga ne znači samo razvijanje znanja, oni stvaraju nove generacije lidera i stručnjaka spremnih da oblikuju svijet u kojem živimo i u kojem će živjeti buduće generacije. – Za BiH, državu bogatu talentovanim, obrazovanim i kreativnim mladim ljudima, ovo je prilika da kroz znanje, inovacije i saradnju uhvati korak s globalnim trendovima i izgradi održiviju, moderniju i konkurentniju budućnost. Ljetna škola poput ove, ne služi samo za prenošenje znanja, ona stvara prostor za umrežavanje, za inspiraciju i za razvoj budućih lidera u oblasti tehnologije, naglasio je Komšić. Zahvalio je organizatorima, predavačima, partnerima i svima koji su omogućili da ta inicijativa bude održana upravo u Sarajevu i BiH. – Iskoristite ovu jedinstvenu priliku da učite jedni od drugih, gradite mostove prijateljstva i zajedno oblikujete budućnost u kojoj će znanje biti pokretačka snaga, a vi nosioci napretka inovacija, ali spremni da svojom stručnošću, vizijom, unaprijedite kvalitet života i odgovorite na izazove budućnosti, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Rektor Univerziteta u Sarajevu Tarik Zaimović je ukazao na važnost razvoja vještačke inteligencije u čemu BiH zaostaje. – To je jedno od područja u koje moramo ubrzanim koracima ići prema naprijed. Imamo mnogo naših ljudi koji rade za vodeće svjetske kompanije u području vještačke inteligencije. Mnoge naše bh. kompanije prave blage iskorake u tom pravcu. Međutim, to je jedno od područja kojem se moramo posvetiti, kazao je Zaimović u izjavi za medije. Univerzitet u Sarajevu, dodao je, napravio je cijeli program i “želimo intenzivno da radimo na tome“. Nedavno su dobili i saglasnost za izgradnju superkompjutera koji je preduslov da bi se moglo nešto ozbiljnije raditi u tom području. Na pitanje da li bh. obrazovni sistem može tehnološki i kadrovski da podrži takvu industriju, Zaimović smatra da apsolutno može i da bh. istraživači idu u korak s modernim sistemima. – Mi moramo uložiti mnogo u naučno-istraživačku infrastrukturu. Postoje određena područja nauke gdje vi možete praviti iskorake bez velikih investicija u naučno-istraživačku infrastrukturu. Ali postoje područja gdje to ne možete, već morate imati tehnologiju da biste mogli raditi. I naši mladi talentovani ljudi, nažalost, odlaze na univerzitete i na institute koji imaju tu tehnologiju. Mi je moramo osigurati kod nas, osigurati partnerstva s vodećim institucijama u svijetu kako bismo osigurali da naši mladi istraživači ostanu, poručio je rektor Zaimović. Cilj ljetnje škole umjetne inteligencije, po riječima Haruna Muhić,a jednog od organizatora, jeste dovođenje najvećih stručnjaka iz oblasti umjetne inteligencije i mašinskog učenja iz cijelog svijeta u BiH. – Učesnici će imati priliku da tokom šest dana od najboljih stručnjaka uče o različitim temama o umjetnoj inteligenciji i da rade projekte sa tim stručnjacima u BiH, kazao je. Ističe kako umjetna inteligencija ima svoje prednosti ali i nedostatke, odnosno, postoje potencijalni problemi koji se mogu pojaviti u budućnosti. – Stoga, u našim je rukama da se kao naučnici potrudimo da donesemo ono što je najbolje, odnosno da minimiziramo probleme, a maksimiziramo prednosti koje se mogu iskoristiti, naglasio je Muhić. Dodao je da BiH mora više ulagati u umjetnu inteligenciju, kako bi dostigla druge države. Kina na primjer, naglasio je, u osnovnim školama i to od prvog razreda, uvodi obavezan predmet umjetne inteligencije. Eastern European Machine Learning (EEML) ljetnu škola koja se održava do 26. jula u Sarajevu, organizuju istraživači Google DeepMinda i lokalni partneri Asocijacija za napredak nauke i tehnologije (ANNT) i Univerzitet u Sarajevu (UNSA).
Kompanija Ryanair udvostručila dobit u drugom kvartalu
Marx.ba Neto dobit Ryanaira više se nego udvostručila u tromjesečju od aprila do juna, zahvaljujući vremenu uskrsnih blagdana i boljim od očekivanih cijenama karata u zadnji čas, objavio je u ponedjeljak najveći evropski niskotarifni prijevoznik. Irska aviokompanija, najveća u Evropi po broju putnika, prijavila je neto dobit od 820 miliona eura za prvo tromjesečje, u odnosu na 360 miliona eura u istom periodu prošle godine. Anketa Ryanaira među analitičarima očekivala je 716 miliona eura. – Cijene karata u prvom tromjesečju znatno su imale koristi od punog uskrsnog blagdana u aprilu, slabih rezultata iz prethodne godine i neznatno jačih od očekivanih cijena u završnim fazama sezone, rekao je izvršni direktor Michael O’Leary u izjavi. Prosječne cijene karata porasle su za 21 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, navodi se u izjavi. – Oprezno očekujemo da ćemo oporaviti gotovo cijeli prošlogodišnji pad cijena karata od 7%, što bi trebalo dovesti do razumnog rasta neto dobiti u fiskalnoj godini 2026., koja završava 31. marta, rekao je O’Leary. Dionice Ryanaira zatvorile su se u petak na 23,12 eura, što je pad od 7,5% u odnosu na rekordnih 24,98 eura dosegnutih 8. jula.
Centralne banke zemalja bivše države poslovale stabilno: Rekordan prihod CBBiH
Marx.ba U oštrom kontrastu sa Evropskom centralnom bankom (ECB), koja je 2024. godinu zaključila s rekordnim gubitkom, centralne banke zemalja bivše Jugoslavije ostvarile su stabilne, neke čak i rekordne profite, potvrđujući otpornost i efikasnost svojih monetarnih politika u izazovnom okruženju visokih kamatnih stopa i inflacionih pritisaka. Centralna banka Crne Gore (CBCG) ostvarila je u 2024. godini neto dobit od 12,2 miliona eura, od čega je 4,9 miliona preneseno u državni budžet. Ostatak dobiti raspoređen je u zakonom propisane rezerve, čime je CBCG dodatno ojačala finansijsku poziciju i obezbijedila sredstva za sprovođenje strateških projekata, poput projekta uvođenja savremenog sistema instant plaćanja. Od 2021. do 2024. godine, CBCG je prenijela oko 15 miliona eura dobiti u državni budžet. Narodna banka Srbije (NBS) zabilježila je izuzetno snažan rezultat, sa neto profitom od 182,6 milijardi dinara (oko 1,55 milijardi eura). Dio dobiti u iznosu od 33,9 milijardi dinara (oko 288 miliona eura) prenesen je direktno u budžet Srbije, dok je ostatak upotrijebljen za jačanje finansijskih rezervi i pokrivanje rizika. Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBH) ostvarila je u 2024. godini rekordnu neto dobit od 412,6 miliona konvertibilnih maraka (oko 211 miliona eura). Od tog iznosa, 244,3 miliona KM je preneseno u državni budžet, nakon odluke Upravnog vijeća iz marta 2025. godine. Ovaj rezultat daleko nadmašuje dobit iz 2023. godine, potvrđujući značajno poboljšanje performansi i otpornost banke u promjenjivom ekonomskom okruženju. Istovremeno, komercijalne banke u BiH su također ostvarile solidne rezultate: u FBiH neto dobit je iznosila 599,8 miliona KM, dok je u RS dosegla 247,2 miliona KM. Hrvatska narodna banka (HNB) ostvarila je dobit od 10,5 miliona eura, od čega je 8,4 miliona uplaćeno u državni proračun. Time je HNB nastavila kontinuitet stabilnog poslovanja i doprinosa javnim finansijama. Banka Slovenije zaključila je godinu sa pozitivnim rezultatom od 1,24 miliona eura, dok je komercijalni bankarski sektor u Sloveniji ostvario neto dobit od čak 1,076 milijardi eura, potvrđujući visoku profitabilnost u domaćem finansijskom sistemu. Skromne dobiti ove dvije centralne banke mogu se objasniti i zatezanjem monetarne politike na nivou eurozone, jer su deo Eurosistema, i djeluju u uslovima monetarne politike koju diktira Evropska centralna banka. U 2024. nije bilo značajnih novih prihoda od emitovanih sredstava ili kamata na devizne rezerve, što je često ključno za ostvarenje dobiti centralne banke. Istovremeno, povećana neizvjesnost i globalna geopolitička i politička kretanja limitirali su mogućnosti za ostvarivanje većih prihoda. Centralna bank Kosova (CBK) ostvarila je dobit od 30,8 miliona eura u 2024. godini, od čega je 15,4 miliona preneseno u državni budžet, gotovo dvostruko više nego godinu ranije. Istovremeno, komercijalne banke su tokom godine ostvarile neto profit od 168,6 miliona eura (rast od 14,5 %). Nasuprot tome, Evropska centralna banka zabilježila je gubitak od 7,944 milijardi eura u 2024. godini – drugi najveći u svojoj historiji. Gubitak je posljedica visoke kamate koju ECB mora isplaćivati na depozite komercijalnih banaka, što premašuje prihode od imovine kupljene kroz monetarne programe u protekloj deceniji. Zbog toga ECB neće vršiti raspodjelu dobiti nacionalnim centralnim bankama sve dok se nagomilani gubici ne pokriju u narednim godinama. Dakle, dok se nacionalne centralne banke Zapadnog Balkana uspješno prilagođavaju tržišnim uslovima i ostvaruju pozitivne rezultate, ECB trpi posljedice godina ekspanzivne monetarne politike. Ove razlike dodatno naglašavaju fleksibilnost i otpornost regionalnih finansijskih sistema u vrijeme makroekonomske nestabilnosti, piše e-kapija. Rezultati za Sjevernu Makedoniju za 2024. nisu još dostupni.
Vrijednost dolara raste drugu sedmicu zaredom, šta će biti s kamatama
Marx.ba Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici porasle i tokom sedmice za nama, druge zaredom, jer je sve izglednije da američka centralna banka neće smanjivati kamatne stope prije jeseni. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,6 posto, na 98,46 bodova. Pritom je kurs eura pao 0,6 posto, na 1,1625 dolara. Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, za 0,9 posto, pa je cijena dolara dosegla 148,80 jena. Jačanje dolara drugu sedmicu zaredom zahvaljuje se, među ostalim, njegovom statusu sigurnijeg utočišta za kapital u nesigurna vremena. A nesigurnost na tržištima posljedica je neizvjesnosti zbog trgovinskih pregovora i carinske politike Washingtona. Predsjednik SADa Donald Trump jedan dan kaže da trgovinski pregovori s pojedinom državom idu dobro, a već drugi dan prijeti povećanjem carina. Osim toga, splasnula su očekivanja da će američka centralna banka već na sjednici ovoga mjeseca smanjiti kamatne stope. Prošle je sedmice, naime, objavljeno da su potrošačke cijene u junu porasle 0,3 posto na mjesečnom nivou, a 2,7 posto na godišnjoj. S druge strane, američka je ekonomija u dobroj formi, pa nema razloga žuriti s poticajnim mjerama. I najnoviji podaci pokazuju da je tržište rada u solidnoj formi, a proše sedmice objavljeno i da je promet u trgovini na malo u SAD u junu porastao 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, više nego što su analitičari očekivali. Kako je potrošnja glavni pokretač privrede, taj podatak pokazuje da najveća svjetska ekonomija stabilno raste. Zbog toga su splasnula očekivanja o smanjenju kamata Feda u ovom mjesecu, unatoč neprestanim pozivima Trumpa da to učini. Predsjednik Feda Jerome Powell oglušuje se na Trumpove poruke jer smatra da ne treba žuriti sa smanjenjem kamata jer bi inflacija zbog povećanja carina idućih mjeseci mogla porasti. Zbog nejasne, hirovite Trumpove carinske politike, od 2. aprila, kada je Trump najavio uvođenje recipročnih carina, vrijednost dolara prema košarici valuta pala je više od 5,5 posto, a od početka godine oko 9,5 posto.
Vlasnik Cillit Banga prodao većinu poslovanja koje obuhvata jedinicu za čišćenje
Marx.ba Britanska multinacionalna kompanija Reckitt Benckiser Group je privatnoj investicijskoj kompaniji Advent International za 4,1 milijardi eura prodala većinu poslovanja svoje jedinice koja obuhvata osnovne proizvode za čišćenje doma poput Cillit Banga, Air Wicka i Wanisha. Prema sporazumu, Reckitt će zadržati 30 posto udjela u toj diviziji, ali će se u budućnosti više fokusirati na robu široke potrošnje. Nakon objave ove vijesti, dionice kompanije su narasle za dva posto. Kad se posao zaključi, Reckitt planira vratiti višak kapitala dioničarima, uključujući posebnu dividendu od oko 2,2 milijarde dolara. Financial Times piše da je ishod procesa prodaje bio je “razočaravajući” za dioničare Reckitta koji su istakli “nedostatak čistog izlaska” i cijenu koja je bila više od milijardu eura niža od očekivane. Ipak, vjeruje se da će ovaj potez povratiti kredibilitet upravi koji je uvelike ovisio o tome hoće li uspjeti zaključiti ovaj posao. Prošle godine je odjel za sredstva za čišćenja ostvario oko 2 milijarde funti (2,3 milijarde eura) neto prihoda i 490 miliona funti (566 miliona eura) operativne dobiti. – Prodaja predstavlja značajan korak naprijed u otključavanju znatne vrijednosti u našem poslovanju i omogućit će Reckittu da se usredotoči na ključni portfelj brzorastućih i visokoprofitabilnih Powerbrandova, izjavio je Kris Licht, glavni izvršni direktor Reckitta. Prošlog ljeta Reckitt je pokrenuo opsežno restrukturiranje koje je uključivalo prodaju njegove jedinice Essential Home s proizvodima za čišćenje, a prvu polovicu ove godine obilježila je potraga za idealnim kupcem. Nakon što su u proljeće stigli rezultati za prvo tromjesečje, kompanija uvrštena na londonsku berzu je upozorila da bi nestabilni tržišni uvjeti mogli odgoditi prodaju portfelja sredstava za čišćenje, ali da i dalje planira izlazak iz jedinice do kraja godine. – Ohrabruje nas interes koji smo vidjeli u poslovanju, iako prepoznajemo da tržišni uvjeti mogu utjecati na ovaj vremenski okvir, govorio je tada Kris Licht.
Ministri finansija G20 ukazuju na potrebu za reformama u svjetskoj ekonomiji
Marx.ba Ministri finansija i guverneri centralnih banaka G20 su poslali poruku da se globalna ekonomija suočava sa složenim izazovima i značajnim neizvjesnostima i istakli potrebu za reformama. U zajedničkom saopštenju, ministri finansija G20 su poručili da se, s obzirom na visok javni dug i fiskalne pritiske, prepoznaje potreba za povećanjem dugoročnog potencijala rasta sprovođenjem makroekonomskih politika usmjerenih ka rastu, uz izgradnju fiskalnih rezervi, obezbjeđivanje fiskalne održivosti, podsticanje javnih i privatnih investicija i sprovođenje reformi za povećanje produktivnosti, prenosi Anadolu Agency. – Strukturne reforme su neophodne za generisanje snažnog ekonomskog rasta i stvaranje više i boljih radnih mjesta, navodi se. – Sve prekomjerne neravnoteže treba dalje analizirati od strane MMF-a i, ako je potrebno i bez diskriminacije, riješiti kroz reforme specifične za zemlju i multilateralnu koordinaciju, na način koji doprinosi otvorenoj globalnoj ekonomiji i bez ugrožavanja održivog globalnog rasta, dodaje se. Naglašena je potreba za jačanjem međunarodne saradnje i navedeno da je nezavisnost centralnih banaka od vitalnog značaja za obezbjeđivanje stabilnosti cijena. U međuvremenu, ministri finansija G20 također su se obavezali da će se baviti rastućim dužničkim pritiskom u ekonomijama sa niskim i srednjim prihodima usred globalnih finansijskih turbulencija.
Delta Air Lines umjetnoj inteligenciji prepušta određivanje cijene aviokarata
Marx.ba Američka aviokompanija Delta Air Lines najavila je prelazak na novi model određivanja cijena avionskih karata – uz pomoć umjetne inteligencije. Cilj je napustiti dosadašnji sistem statičnih cijena i uvesti dinamičko, individualizirano određivanje cijena, prilagođeno svakom putniku i njegovim navikama, prenosi Fortune. Predsjednik Delte Glen Hauenstein otkrio je kako kompanija do kraja 2025. planira za 20 posto svih aviokarata postavljati cijenu isključivo putem novog AI sistema. Trenutno se na taj način obrađuje tek oko tri posto rezervacija, a krajnja vizija uključuje takozvanog “AI superanalitičara” koji će u stvarnom vremenu 24 sata dnevno procjenjivati kolika bi cijena bila najprihvatljivija za konkretnog korisnika. Ovaj novi pristup temeljno mijenja dosadašnje principe zrakoplovnog poslovanja, gdje su cijene bile određene fiksno prema klasi putovanja, vremenu kupovine ili popunjenosti letova. Umjesto toga, algoritam uzima u obzir specifične podatke o putniku i letu, s ciljem da predloži onu cijenu koju je korisnik spreman platiti. Time, kako navode stručnjaci, započinje nova era “personaliziranog” cjenovnika. Analitičar Gary Leff ističe kako aviokompanije već više od desetljeća nastoje implementirati ovakav model postavljanja cijena, a napredak umjetne inteligencije sada im omogućuje da ga u konačnici i realiziraju. Unatoč tehnološkom napretku, reakcije javnosti i političara nisu jednoznačne. Kritičari upozoravaju kako bi ovaj model mogao dodatno opteretiti potrošače, naročito one koji ne znaju kako funkcionira sistem dinamičkog određivanja cijena. Matt Britton, autor knjige Generation AI, upozorava kako ulazimo u period u kojem “pravila trgovine i korisničkog iskustva piše algoritam”. Prema njegovim riječima, potrošači više neće plaćati objektivnu tržišnu cijenu, nego onu koju sistem procjeni da su spremni platiti: “Era poštenih cijena je završila.” Američki demokratski senator Ruben Gallego javno se usprotivio ovom modelu, istaknuvši kako je riječ o predatorskoj praksi: – Delta koristi AI da detektira vašu tačku boli i iskoristi je za maksimalno izvlačenje novca. To nije konkurentna cijena – to je iskorištavanje, rekao je. Slično upozorenje iznio je i analitičar udruge za zaštitu potrošača Consumer Watchdog, Justin Kloczko, koji kaže da Delta ovim potezom pokušava “čitati misli putnika” kako bi što preciznije odredila gornju granicu njihove platežne moći. Na sve kritike iz kompanije odgovaraju kako se cijene i dalje temelje na objektivnim parametrima poput datuma kupovine i razreda putovanja, a ne na demografskim ili ličnim obilježjima putnika. – Imamo nultu toleranciju prema diskriminaciji. Naše cijene su javno objavljene, a svi naši algoritmi funkcioniraju unutar strogo definiranih regulatornih okvira, poručuju iz Delte. Bez obzira na kontroverze, Delta ne odustaje od svog plana – personalizirano određivanje cijena putem AI-a smatraju ključnim iskorakom u budućnosti industrije. Po svemu sudeći Delti će novi AI modal prodaja aviokarata donijeti veću učinkovitost, ali putnicima unijeti dodatni nemir u ionako stresan posao planiranja putovanja.
Traje stagnacija na evropskom tržištu komercijalnih nekretnina
Marx.ba Tržište komercijalnih nekretnina u Evropi ne uspijeva ostvariti očekivani oporavak koji se predviđao za ovu godinu, jer pojačani oprez investitora odražava na pad prodaje, koja je dosegla najnižu tačku u gotovo desetak godina. Neki ulagači i banke, koji shvataju da su izgledi za oporavak tržišta širom kontinenta u bližoj budućnosti vrlo slabi, okreću se rješavanju ili restrukturiranju problematične imovine, kažu analitičari, iako dodaju da banke još uvijek najčešće primjenjuju tzv. extend and pretend pristup lošim kreditima, u kojemu radije odgađaju rokove naplate kredita ili uvode moratorije, umjesto da inzistiraju na naplati i ovršuju nekretninu. Radi se o jasnoj promjeni raspoloženja u odnosu na početak 2025. godine, kada se tržište nadalo da će se ove godine zaustaviti već trogodišnji pad i stagnacija uzrokovanih pandemijom Covida-19. Međutim, faktori kao što su nepredvidiva trgovinska politika SAD, bolji povrat investicija na drugim privatnim tržištima, i odbijanje prodavatelja da priznaju realno niže cijene, doprinijeli su usporavanju tržišta. Prodaja komercijalnih nekretnina u Evropi je u prvom tromjesečju 2025. godine stagnirala na godišnjem nivou, i iznosila je 47,8 milijardi eura, ili manje od polovice iznosa otprije tri godine, pokazuju najnoviji revidirani podaci analitičke kompanije MSCI. Prvi indikatori za drugo tromjesečje također su loši – prekogranične investicije u nekretnine u Evropi, na Bliskom istoku i u Africi pale su u godinu dana za oko 20 posto, na tek 17,2 milijarde eura, što je najgori period od aprila do juna zabilježen u posljednjih deset godina, saopćila je međunarodna agencija za nekretnine Knight Frank, pozivajući se na preliminarne podatke MSCI-ja. Slaba prodaja nekretnina utjecala je na većinu poslovnih sektora, uključujući i teško pogođene uredske prostore, pa čak i podatkovne centre, koji su dosad bili jedna od rijetkih svijetlih tačaka na inače sumornom tržištu. S druge strane, zbog nedovoljne ponude stambenih nekretnina za najam u brojnim evropskim zemljama, taj segment još uvijek uspijeva privući interes ulagača. – Imamo pred sobom opustošeni zombieland… Nema oporavka tržišta, imovina je zaglavila na tržištu, pa nema ni povratka likvidnosti,” rekao je slikovito za Reuters Sebastiano Ferrante, šef za analize europskog tržišta nekretnina u velikom američkom fondu PGIM. – Na tržištu se povoljno nude prostori vezani za logistiku te hoteli, a kupce teško nalaze i uredske zgrade koje nisu baš centralno locirane u velikim gradovima, te stari trgovački centri, kaže Ferrante, prenose Financije. Problem pogoršava i konkurencija koja stiže sa drugih vrsta tržišta kapitala, poput primjerice privatnih kreditnih fondova. Oni su Evropi prikupili oko 39,9 milijardi dolara investicija u prvoj polovici 2025. godine, ili gotovo dvostruko više od 20,6 milijardi dolara koje su prikupili nekretninski ulagački fondovi, pokazuju podaci platforme Preqin. Tračak nade za nekretnine možda nudi činjenica da su oba sektora na putu da premaše ukupne iznose investicija koje su privukli 2024. godine, dok je sektor nekretninskih fondova već ispred prošlogodišnjih rezultata. Ipak, ankete ukazuju da još uvijek među ulagačima vlada velik oprez. Raspoloženje ulagača, kad se radi o investicijama u evropske nekretnine, palo je u junu na najniži nivo u posljednjih godinu dana, objavila je sektorska udruga INREV na temelju ankete svojih članova, što se poklapa s trendom pada raspoloženja i na američkom tržištu. Njemačka, najveća ekonomija Evrope, posebice je teško pogođena padom tržišta nekretnina, a promet je u prvoj polovici godine pao za dodatnih 2 posto, pokazuju podaci kompanije CBRE. Prošle godine cijene komercijalnih nekretnina su u Njemačkoj pale za 5,4 posto, što je bila već četvrta godina pada – iako je pad prepolovljen u odnosu na vrlo lošu 2023. kad je pad bio 10,2 posto. Iako još uvijek visoke kamatne stope znače da ulagači u nekretnine moraju biti vrlo selektivni da bi zaradili na ulaganjima, sve veće šanse za priljev kapitala u Evropu koji odlazi s nestabilnog američkog tržišta mogli bi potaknuti oporavak na duži rok.