Treća berza u BiH: Velika prilika ili tržišni eksperiment
Marx.ba Brčko distrikt u narednom periodu mogao bi postati novi finansijski centar u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući planiranom osnivanju berze koja bi osim lokalnog imala i regionalni značaj, tvrdi predsjednica Privredne komore Brčko distrikta Sanela Hadžajlić te dodaje da je komora od početka uključena u ovaj projekat i da je spremna podržati privrednike u pripremi za rad na berzi. Privredna komora je, kako navodi, željela pokrenuti projekat osnivanja berze i podržava inicijativu. – Od početka smo konsultirani u vezi projekta i pažljivo radimo na izgradnji, ove za Brčko distrikt, značajne finansijske institucije te smo raspolaganju pokretačima projekta za njegovu dalju realizaciju. Osnivanje berze je značajan korak u afirmaciji Brčko distrikta kao stabilnog okruženja za poslovanje, što ne samo će dovesti do povećanja investicija i razvoja postojećih privrednih subjekata nego i do mogućnosti novih investitora i umrežavanja s postojećim privrednicima da Brčko distrikt postane finansijski centar koji će investitorima omogućiti sigurno ulaganje, kazala je Hadžajlić. S druge strane, kako navodi, građanima će donijeti kvalitetan život, nova radna mjesta te će zaustaviti odliv radne snage. Ovo, prema njenim riječima, predstavlja benefit ne samo za Brčko distrikt već i za ciijelu Bosnu i Hercegovinu.
Evropska ekonomija očekuje skroman rast: BDP eurozone ide gore za gotovo 1 posto
Marx.ba Očekuje se da će evropska ekonomija ove godine ostvariti skroman rast, pri čemu se predviđa da će BDP eurozone porasti za skoro 1,0 posto. To predstavlja usporavanje u odnosu na 2025. godinu, koje je djelimično posljedica kontinuiranog uticaja carina, za koje se očekuje da će snažnije pogoditi ekonomsku aktivnost u 2026. nego prethodne godine. Učinak će varirati među tržištima, pri čemu se za pojedine ekonomije prognozira slabiji rast, ocjenjuju analitičari kompanije CBRE u svom godišnjem izvještaju „SEE Region Real Estate Market Outlook 2026“. Usvajanje vještačke inteligencije ubrzava se među evropskim kompanijama, što dovodi do smanjenja broja zaposlenih kroz prirodni odliv i otpuštanja, iako se generalno očekuje da ukupna stopa nezaposlenosti do kraja 2026. godine bude u padu. Ova strukturna promjena mogla bi značajno da preoblikuje potražnju za radnom snagom i utiče na potrebe za nekretninama u više sektora u godinama koje dolaze.
Exclusive Networks ostvario milijardu dolara godišnjeg prometa u Evropi s Palo Alto Networksom
Marx.ba Exclusive Networks, globalni stručnjak za kibernetičku sigurnost, postao je prvi distributer u EMEA regiji koji je ostvario jednu milijardu dolara godišnjeg prometa s Palo Alto Networks AI rješenjima za kibernetičku sigurnost. Ova prekretnica ostvarena je tokom fiskalne godine 2025. kompanije Palo Alto Networks, zaključno s 31. jula 2025. Ovaj uspjeh potvrda je dugogodišnjeg i uspješnog partnerstva dva lidera u području kibernetičke sigurnosti. Ovo partnerstvo traje još od početka 2009. godine, kada je Palo Alto Networks odabrao Exclusive Networks kao svojeg prvog distribucijskog partnera na britanskom tržištu. Partnerstvo od tada kontinuirano jača, uz eksponencijalan rast obiju kompanija. Danas je Palo Alto Networks globalni predvodnik u AI sigurnosnim rješenjima, s tržišnom kapitalizacijom većom od 130 milijardi dolara. Exclusive Networks razvio se u globalnog specijalistu za kibernetičku sigurnost kojem vodeći proizvođači i channel partneri vjeruju u stvaranju tržišnog dosega, uspješnijoj prodaji i većem rastu. Uspjeh je započeo u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su postavljeni čvrsti temelji – uvođenje tehnologije na tržište, podizanje svijesti, regrutiranje i osnaživanje partnera, izgradnja tržišne strategije te izazivanje tada dominantnih, velikih tradicionalnih dobavljača. Do 2015. godine godišnji promet u Ujedinjenom Kraljevstvu dosegao je 35 miliona dolara. Uslijedilo je regionalno širenje širom Evrope, pri čemu je do kraja 2020. ostvarena prodaja od 100 miliona dolara. Daljnje produbljivanje partnerstva i period ubrzanog rasta rezultirali su dosezanjem 1 milijarde eura godišnjeg prometa zaključno s krajem jula 2025.
Osnivačka skupština Asocijacije ENERGY LAW održava se danas
Marx.ba Inicijativni odbor čine pravni eksperti iz prava u energetici, advokati i advokatska društva, uključujući pravne eksperte i iz energetskog sektora: Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZ HB, RS, Nezavisnog operatora sistema-NOS BiH, Elektroprijenosa Bosne i Hercegovine, Državne regulatorne komisije za električnu energiju-DERK BiH, Energoinvesta BiH, BH Gasa i drugi. Cilj osnivanja Asocijacije ENERGY LAW je unaprjeđenje i razvoj prava u energetici, pružanje pravne podrške najavljenim investicijama u energetici, Ugovora o energetskoj zajednici i pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, predstavljanje u međunarodnim organizacijama i mnogi drugi, saopćeno je iz Inicijativnog odbora ENERGY LAW OF BiH.
Sedam finansijskih navika koje se najbrže osjete, a ne traže savršenstvo
Marx.ba Početak godine često nosi onu poznatu rečenicu: “Ove godine ću napokon dovesti finansije u red.” Problem je što većina velikih odluka traje kratko. Motivacija splasne, obaveze se vrate, a plan se raspadne na prvoj neočekivanoj situaciji. Finansijski napredak u praksi najčešće ne dolazi iz velikih rezova, nego iz malih navika koje se ponavljaju. One možda ne izgledaju spektakularno, ali imaju jednu važnu osobinu: stvaraju sistem. A sistem s vremenom donosi mir, kontrolu i sve veću otpornost na stres, piše Moj novac. Ovo je sedam navika koje možete uvesti bez velikog preokreta u životu, a koje se u pravilu osjete već u prvim mjesecima. Pratite svaki euro mjesec dana Većina ljudi ima dojam da zna gdje im odlazi novac, ali kad se troškovi zapišu, slika često bude drugačija. Mjesec dana praćenja troškova otkriva sitne rupe koje se ponavljaju: dostave, impulsivne kupovine, male “usputne” stavke, pretplate, naknade. Ne radi se o tome da se morate kažnjavati ili ukidati sve što volite. Radi se o tome da dobijete stvarne podatke. Bez njih se svaka promjena svodi na osjećaj, a ne na plan. Automatizirajte štednju Štednja koja ovisi o tome hoćete li se sjetiti ili hoćete li “ovaj mjesec uspjeti” rijetko preživi. Ono što preživi je automatika. Najjednostavnije rješenje je trajni nalog koji se aktivira isti dan kad legne plaća ili prihod. Iznos može biti mali. Bitno je da se događa redovno, bez pregovaranja sa samim sobom. Kad se novac odvoji na početku mjeseca, potrošnja se prirodno prilagodi onome što ostaje. I to je razlog zašto ova navika djeluje bez velike boli. Izgradite fond za hitne situacije Fond za hitne situacije nije “štednja za luksuz”. To je finansijski airbag. Dovoljno je krenuti s ciljem od nekoliko stotina eura, kako bi neplanirani troškovi prestali automatski završavati na kartici, minusu ili posudbi. Kad imate i mali fond, kvar perilice ili servis auta postaje neugodnost, a ne kriza. Nakon prvog iznosa, cilj se širi prema nivou kojaći vam realno pokriva nekoliko mjeseci osnovnih troškova. Poenta nije perfekcija, nego sigurnost. Ugasite pretplate koje ne koristite Pretplate su jedan od najpodcjenjenijih troškova. Ne osjećate ih, jer su male. Ali se gomilaju jer su stalne. Jednom godišnje napravite “čistku”: streaming, aplikacije, cloud, članarine, probni periodi koje ste zaboravili. Već dvije ugašene pretplate mogu osloboditi iznos koji se kroz godinu pretvori u ozbiljan novac. Najčešće se ništa bitno u životu ne promijeni, osim što imate više prostora u budžetu. Povećajte izdvajanje za penziju ili dugoročnu štednju, makar za 1 posto Jedan posto zvuči beznačajno, ali upravo takvi pomaci s vremenom rade najveću razliku. Ako imate mogućnost, povećajte izdvajanje za dugoročnu štednju ili pemziju za 1%. To je promjena koju često nećete ni osjetiti u mjesečnoj potrošnji, a dugoročno može značiti dodatnu sigurnost i veću slobodu. Ono što danas izgleda kao sitnica, kroz godine se pretvara u naviku koja radi za vas. Napravite jednostavan plan otplate duga Dug najviše troši energiju kad je nejasan. Kad ga pretvorite u plan, postaje problem s rokom. Postoje dvije klasične metode: prva daje prednost manjim dugovima kako biste brzo osjetili pobjede, druga prvo cilja najveće kamate kako biste ukupno manje platili. Koju god izabrali, ključ je isti: odredite fiksan iznos mjesečno i pratite napredak. Dug se najbrže smanjuje kad prestane biti apstraktan. Postavite jedan jasan finansijski cilj za ovu godinu Najčešći razlog zašto planovi propadnu je što su preširoki. “Želim bolje finansije” ne govori ništa o tome što trebate napraviti sutra. Zato birajte jedan cilj i jednu brojku. Uštedjeti određen iznos do kraja godine. Napraviti fond u određenom iznosu do ljeta. Zatvoriti karticu do juna. Smanjiti troškove za određenu iznos mjesečno. Kad imate jednu jasnu metu, lakše donosite odluke i manje improvizirate. Novac dobiva zadatak. Finansijski mir se rijetko stvara velikim odlukama jednom godišnje. Najčešće nastaje kroz male sisteme koje postavite jednom, a koji vas zatim nose cijelu godinu.
Odnosi se i na BiH: EU od uvodi takse po vrsti proizvododa u paketima do 150 eura vrijednosti
Marx.ba Evropska unija (EU) je službeno prihvatila da se od 1. jula ove godine započne s primjenom novih carinskih pravila koja se odnose na pošiljke iz trećih zemalja (zemlje koje kao i BiH nisu u EU) vrijednosti do 150 eura. Dosad su te pošiljke, koje su stizale u sklopu online trgovine, bile izuzete od plaćanja carine, a nova mjera je rezultat namjere da se dokine nepošteno tržišno takmičenje s evropskim prodavateljima, navedeno je. Nova mjera će zasad biti u primjeni kao prijelazni korak do stvaranja zajedničkog carinskog podatkovnog centra EU što se očekuje u 2028. godini. Do tog trenutka određena je jedinstvena carinska stopa od tri eura, no ne po pošiljci već po vrsti predmeta koji se nalaze u pošiljkama vrijednosti do 150 eura. Tako, primjerice, ako paket sadrži jednu svilenu i dvije pamučne bluze to bi značilo da se u njemu nalaze dva različita proizvoda, pa bi carina iznosila šest eura. Taj novi sistem će imati pozitivan učinak i na evropski budžet kao i na nacionalne javne finansije jer su carine dio prihoda čitavog EU dok države članice zadržavaju dio novaca kao naknadu za obavljanje carinskog posla. Dakle, zasad je plan da se novi carinski režim za pošiljke manje vrijednosti provodi od 1. jula 2026. do 1. jula 2028. s mogućnošću njegova produženja.
Kako se gubi: Izbjegnite greške koje rade kripto investitori kad preskaču iz jednog tokena u drugi
Marx.ba Tržište kriptovaluta, poznato po svojoj dinamičnosti i volatilnosti, može biti izvor izuzetnih prilika, ali i golemih razočaranja. Mnogi novi (pa čak i iskusni) investitori prelaze iz jednog projekta u drugi, potaknuti strahom od propuštanja (FOMO) i nedostatkom strpljenja. Rezultat je često “trčanje” za brzim dobicima, gubitak fokusa i, paradoksalno, propuštanje velikih prilika. Evo grešaka koje kripto investitori čine kad gube strpljenje i preskaču iz jednog tokena u drugi. Jedna od najčešćih grešaka je emocionalno reagiranje na kratkoročno kretanje cijena. Ljudi često ulete u token kad mu cijena skače u nebo (zbog straha da “neće” dobit priliku), ali onda kada se dogodi korekcija, u panici sve rasprodaju. Razmislite: zašto ne kupiti kad je mirniji period i cijene su niže? Umjesto da skačete iz projekta u projekt, razumno je proučiti fundamente i dugoročne trendove. Mnogi investitori preskaču iz jednog tokena u drugi kako bi uhvatili “vruće” trendove ili brze dobitke. Međutim, to rezultira trošenjem na naknade (transakcijske provizije, gas, i slično) te gubitkom uvida. Može se dogoditi da prodate token u lošem trenutku, a on kasnije doživi veliki rast. Dok trčite za “sljedećim velikim projektom,” dionice vašeg prethodnog tokena mogu se oporaviti i čak nadmašiti vaše nove investicije. Kad cijena pada, investitori gube vjeru u projekt i “odlaze” u drugi. Često se ispostavi da je razlog korekcije bio “strujan” – primjerice, šire tržišne okolnosti ili kratkoročne vijesti. Ako niste proučili “white paper,” tim i dugoročni plan projekta, lako ćete postati žrtvom “očekivanja” i “glasina”. Kripto-tržište zna biti brutalno za one koji ne razumiju fundamente. U toku bikovskih perioda, mediji i influenceri često promoviraju nove tokene kojima se cijena upravo “pumpe.” Tada se investitori, iz straha da ne propuste, ubacuju u projekt bez ikakve provjere. Nakon što hype splasne, cijena može kolabirati. Pokušaj da pobjegnete u sljedeći “hot project” obično vodi do gubitaka. Dugoročni hodleri koji su šutjeli i čekali, obično isplivaju kao pobjednici. Trebali biste pratiti tržište – ali konstantno zurenje u grafove vodi do impulsivnih reakcija. Kad vidite “crvenu svijeću,” vrlo je primamljivo “odmah prodati” i prebaciti se u drugi token koji, čini se, raste. Ponekad se radi tek o normalnoj korekciji ili “dipu.” Umjesto što napuštate svoj token, razmislite je li cilj tog projekta još uvijek održiv i je li ekipa iza njega i dalje aktivna. Strpljenje često nagrađuje šutljive “hodlere.” Kad prelazite iz jednog projekta u drugi, plaćate transakcijske naknade koje mogu biti pozamašne (pogotovo na ETH mreľi). Ako to radite često, troškovi se gomilaju i pojedu dobit, čak i kad biste teorijski pogodilis “pravi” token. Za neke se investitore ispostavi da su velike iznose izgubili samo na gas naknade i slippage (razlike u cijeni zbog nelikvidnih poolova). Najveća “zajednička greška” jest nepostojanje strategije. Bez jasnih ciljeva – npr. “Uložit ću u ovaj token jer vjerujem u tim i planiram ga držati minimalno šest mjeseci” – investitor lako postaje metež emocija. Kad neko objavi “XYZ je scam!” ili “ABC token će 10x!” odmah se prelazi u drugi coin. Emocionalno trgovanje češće vodi do gubitaka nego do dobitaka, jer kripto-tržište ima izražene “pump & dump” cikluse, gdje lako može nastradati onaj ko trči za kratkoročnom dobiti.
Google dobio zeleno svjetlo za preuzimanje Wiza
Marx.ba Google je dobio bezuslovno odobrenje Evropske unije za akviziciju kompanije za kibernetičku sigurnost Wiz vrijednu 32 milijarde američkih dolara, što je njegovo najveće preuzimanje ikad. Sporazum, objavljen u martu prošle godine, mogao bi povećati Googleovu prisutnost u kibernetičkoj sigurnosti i u sektoru računarstva u oblaku gdje se takmiči s većim konkurentima Amazonom i Microsoftom. “Naša je procjena potvrdila kako će kupci i dalje imati vjerodostojne alternative i mogućnost promjene pružatelja usluga”, rekla je šefica Unije za antimonopolsku zaštitu Teresa Ribera. Evropska komisija objavila je kako svi podaci koje Google prikupi putem sporazuma nisu komercijalno osjetljivi i kako ih mogu procijeniti i druge kompsnije za sigurnosni softver. Vjeruju kako preuzimanje neće izazvati nikakve probleme u vezi s konkurencijom.
Koje kompanije u BiH su najveći izvoznici, a koja uvoznici
Marx.ba Lider izvoza iz Bosne i Hercegovine u prošloj godini prvi put postala je kompanija “TT Kabeli” iz Širokog Brijega, dok je u januaru ove godine tu poziciju preuzela “Nova Alumina” iz Zvornika, pokazuju najnoviji podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji potvrđuju promjene na vrhu liste najvećih izvoznika u zemlji. Iako su godinama vrh liste zauzimale kompanije poput “ArcelorMittala”, “Alumine” i “Aluminij Industriesa”, nova tržišna struktura i snažan rast kablovske industrije doveli su prošle godine do promjene na samom vrhu, pišu Nezavisne. Drugo i treće mjesto zauzimaju “ArcelorMittal”, odnosno “Nova Željezara Zenica”, te “Nova Alumina” iz Zvornika. Na listi najvećih izvoznika nalazi se i firma SSL iz Lukavca, koja je na četvrtom mjestu. Peto mjesto pripalo je brčanskom “Bimalu”, jedinom proizvođaču jestivog ulja u Bosni i Hercegovini. “Na šestom mjestu su ‘Elektrane Stanari’ kod Doboja, što pokazuje raznolikost izvozne strukture, od teške industrije i energetike do prehrambenog sektora. Sedmo mjesto zauzima ‘Aluminij Industries’ iz Mostara, a slijede hercegovačke kompanije ‘Miviko’ iz Posušja i ‘Feal’ iz Širokog Brijega”, kazali su iz Uprave za indirektno oporezivanje za BiH. Dodaju da listu zatvara kompanija namjenske industrije “Igman” iz Konjica, jedan od najznačajnijih izvoznika vojne opreme iz BiH. Najveći izvoznici u januaru ove godine Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u januaru ove godine, kada je riječ o izvozu, na vodećem mjestu je “Nova Alumina” iz Zvornika. Drugo mjesto pripalo je “Elektranama Stanari”, treće mjesto zauzimaju “TT Kabeli” iz Širokog Brijega, dok je četvrto mjesto pripalo firmi “Miviko” iz Posušja. Visoko peto mjesto zauzeo je “Bimal” iz Brčkog, dok je na šestom mjestu “Aluminij Industries” iz Mostara. “Sedmo mjesto zauzela je firma SSL iz Lukavca, dok je na osmom mjestu “Feal” iz Širokog Brijega. Deveto mjesto pripalo je “CIMOS TMD Automobilskoj industriji” iz Gradačca, a na desetom mjestu je tvornica obuće “Sportek” iz Kotor Varoša, kazali su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Sa druge strane, kompanija koja je tokom prošle godine uvezla najviše proizvoda u BiH je sarajevska “Holdina”, a na drugom mjestu je “Petrol BH Oil Company” iz Sarajeva. Na trećem mjestu je “Aluminij Industries” iz Mostara, zatim slijedi “Hercegovina lijek” iz Mostara, dok je na petom mjestu “Optima grupa” iz Banjaluke. Firma “TT Kabeli” iz Širokog Brijega našla se na šestom mjestu, dok je “Porsche BH” iz Sarajeva na sedmom mjestu. Na osmom mjestu je “Violeta” iz Gruda, deveto mjesto pripalo je brčanskom “Bimalu”, dok je na desetom mjestu ‘Koksara’ iz Lukavca”, kazali su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH
Pažljivo planirajte poslovno putovanje: Novi Schengen sistem prijeti gužvama na aerodromima
Marx.ba Evropske aviokompanije upozorile su u srijedu da će novi sistem za ulazak putnika u Schengen zonu otvorenih granica izazvati „ozbiljne smetnje“ tokom vrhunca ljetne sezone, te pozvale na hitno rješavanje „kritičnih problema“ koji već izazivaju kašnjenja. Ako planirate i neko poslovno putovanje, to učinite veoma pažljivo i ostavite sebi dovoljno vremena u slučaju gužvi. Novi Sistem ulaska/izlaska (EES), koji je na snazi od oktobra, ima za cilj zamijeniti pečate u pasošima i omogućiti bolju razmjenu podataka između 27 država članica putem automatizovanih fotografija i otisaka prstiju za državljane koji nisu iz EU. – Ako se ne preduzmu hitne mjere za osiguranje dovoljne fleksibilnosti, ozbiljne smetnje tokom vrhunca ljetne sezone su realna prijetnja, sa mogućim čekanjima na granicama do četiri sata ili više, navodi se u zajedničkom pismu Evropske kancelarije Međunarodnog savjeta aerodroma (ACI), Airlines for Europe (A4E) i Međunarodne asocijacije za vazdušni transport (IATA). Tri organizacije su u pismu upućenom Magnusu Brunneru, evropskom komesaru za unutrašnja pitanja i migracije, istakle „stalna pretjerana čekanja na graničnim kontrolama do dva sata i preko toga“, uprkos tome što se sistem uvodi postepeno od oktobra prošle godine. Cilj EES-a je da vlasti bolje otkriju osobe koje prekorače dozvoljeni boravak u Schengenu ili kojima je odbijen ulazak. Međutim, aviokompanije upozoravaju na „hroničan manjak osoblja na granicama“ kao i na „neriješene tehnološke probleme“ vezane za automatizaciju. Organizacije su zatražile od komesara potvrdu da li članice Schengena mogu djelimično ili potpuno suspendovati EES do oktobra kako bi omogućile fleksibilnost tokom ljetnih mjeseci