Istraživanje tržišta rada u BiH: Koja su najtraženija zanimanja u našoj zemlji
Marx.ba Agencija za rad i zapošljavanje BiH, u saradnji sa entitetskim zavodima zapošljavanja i Zavodom zapošljavanja Brčko distrikta BiH, objavila je peto po redu istraživanje tržišta rada za nivo Bosne i Hercegovine. Istraživanje je provedeno u posljednjem kvartalu 2024. godine, na uzorku od 2.600 kompanija koje zapošljavaju ukupno 14,7% svih zaposlenih u Bosni i Hercegovini. Istraživanje se odnosi na rezultate u 2024. godini i očekivanja u 2025. godini. U 2024. godini 55,7% poslodavaca je imalo rast obima poslovanja, te finansijsku rast. Svega 9,9% poslodavaca je imalo smanjenje obima poslovanja, te smanjenje dobiti. Ovi pokazatelji prate trend ekonomskog rasta te rasta broja zaposlenih osoba. Očekivanja u ovom segmentu za 2025. godinu su optimistična te 72,7% privrednih subjekata očekuje rast obima poslovanja i finansijske dobiti naspram njih 3,8% koji očekuju smanjenje. Što se tiče zapošljavanja novih radnika u 2024. godini, 45,7% poslodavaca je izjavilo da su imali probleme sa pronalaskom novih radnika. Najviše problema sa pronalaskom radnika imali su za zanimanja: prodavač – trgovac, konobar, vozač kamiona, radnik za jednostavne poslove, pomoćni radnik u proizvodnji, šivač, kuhar, tesar, bravar, skladištar, stolar, varioc, armirač, zidar, šivač obućar, krojač, monter stolarije, galvanizer, tapetar, vozač autobusa. Od navedenih zanimanja 70,3% odnosi se na KV i VKV stepen obrazovanja, zatim slijede radnici sa SSS 14,7%, NKV radnika je 5,8%, a PKV i NSS 3,7%. Iz ovoga je evidentno da je najveći problem angažman radnika sa nižim stepenom kvalifikacije. Od svih privrednika koji su imali problem sa pronalaskom radnika najveći postotak njih (49,7%) tvrdi da je razlog nedostatak kadra sa traženim zanimanjem. Nakon toga slijedi nezainteresiranost pojedinca za rad na konkretnom radnom mjestu 47,3%, nedostatak stručnog znanja i vještina među kandidatima 35,7%, nedostatak radnog iskustva 34,6%, opći ekonomski uvjeti 17,5%, nezadovoljstvo visinom ponuđene plate 10,6% itd. Oni privrednici koji nisu mogli naći kandidate zbog nedostataka kandidata sa traženim znanjima i vještinama, naveli su sljedeća znanja i vještine kao one kojima kandidati najviše oskudijevaju: sposobnost učenja 52,6%, međuljudske i socijalne kompetencije 19,4%, poduzetništvo i samoinicijativnost 16,6%, digitalne kompetencije 14%, komunikacija na stranom jeziku 11,9% itd. Procjene za zapošljavanjem novih radnika u 2025. godini govore da 54,8% poslodavaca planira nova zapošljavanja što je na nivou i prethodnih godina. Od ovog broja najviše potreba za zapošljavanjem je iskazano u građevinskom sektoru 61,6%, industrijskoj djelatnosti 59,6&, uslugama 56%, te 48,2% u trgovini. U odnosu na ukupan broj iskazanih potreba u 2025. godini deset najtraženijih zanimanja su: prodavač-trgovac 8,6%, konobar 5,4%, vozač kamiona 5,2%, pomoćni radnik u proizvodnji 4,3%, radnik za jednostavne poslove 3,9%, kuhar 3,0%, šivač 2,8%, zidar 2,6%, tesar 2,3% i skladištar 2,0%. Prema kvalifikacionoj strukturi 66,4% iskazanih potreba je za KV i VKV radnike, 17,3% za radnike sa SSS, 7,3% za VSS, 5,4% NKV i 2,7% PKV i NSS radnike. Od ukupnog broja anketiranih 17% njih je izjavilo da imaju potrebu za organizovanjem dodatnih obuka za radnike. Na prvom mjestu su obuke za konkretno radno mjesto 82,2%, te informatičke obuke 13,1%. Kada je riječ o konkretnim zanimanjima za koje su potrebne obuke, navedeno je više od trideset različitih zanimanja što govori da poslodavci nisu zadovoljni nivoom znanja i vještina kojim radnici raspolažu. Za 2025. godinu 59,1% poslodavaca je planiralo povećanje plata, dok je 20,9% odgovorilo da ne planira povećanje plata. Istovremeno 3,1% poslodavaca očekuje da će u 2025. godini imati višak radnika, što je na nivou prethodnih godina. Bez obzira na potrebu za radnicima koja je iskazana kroz čitavo istraživanje na tržištu rada u Bosni i Hercegovini stereotipovi i diskriminacija još uvijek imaju veliku ulogu. To je posebno izraženo prema teško zapošljivim grupama na tržištu rada. Tako je svega 3% poslodavaca izjavilo da su spremni zaposliti migrante (83,5 nisu spremni), a svega 8,7% poslodavaca su spremni zaposliti Rome (77,8% to ne žele). Ove dvije skupine na tržištu rada su prema ovim pokazateljima najugroženije, dok je negativan odnos i prema štićenicima domova za nezbrinutu djecu (svega 11,4% poslodavaca bi ih zaposlilo), žrtvama nasilja (11,8%), invalidima 12,1%. U nešto boljem položaju su demobilisani borci, žene iz ruralnih područja, stariji od 50 godina i nekvalifikovani radnici kod kojih se postotci onih koji bi ih zaposlili kreću između 22% i 28,6%. U, uslovno rečeno, najboljem položaju od ugroženih skupina na tržištu rada su mladi bez radnog iskustva sa postotkom od 65,9% poslodavaca koji ih žele zaposliti. VEZANO Turistička zajednica KS najavila povećan nadzor inspekcije radi uređenja turističkog tržišta
Vanjskotrgovinska komora BiH: Zapošljavanje na osnovu kompetencija
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizira seminar „Zapošljavanje na osnovu kompetencija“, koji će biti održan 22. 5. 2025. godine u Sarajevu. Kako su rekli u objavi da su otvorene prijave, ova edukacija ima za cilj da polaznicima pruži praktična znanja i alate koji će unaprijediti procese selekcije i zapošljavanja u organizacijama. Kroz seminar ćete: Kome je edukacija namijenjena? Ova edukacija je idealna za HR profesionalce i menadžere u svim organizacionim cjelinama, koji žele da steknu praktično iskustvo i vještinu da primjenjuju intervju zasnovan na kompetencijama (Competency based interview – CBI). Primjenjiv je za menadžere, tim lidere, supervizore na najvišim pozicijama koji učestvuju u finalnim fazama procesa selekcije ili sami sprovode razgovore za posao i donose odluke o članovima svog tima. Primjena CBI metodologije na intervjuima omogućava preciznu i objektivnu selekciju pravih kandidata za prave pozicije i uloge u organizaciji. Predavač je Negra Bradić, međunarodno certificirani PCM trener, Saville Assessment konsultant i NLP Master, konsultant u Yellow Brick Sarajevo. VEZANO Porezni obveznici FBiH u periodu januar-april 2025. godine uplatili više do tri milijarde KM javnih prihoda
Konferencija “Austria Connect Jugoistočna Evropa” okupila više od 120 učesnika
Marx.ba Više od 120 predstavnika austrijskih i regionalnih kompanija okuplio se danas u Sarajevu na događaju “Austria Connect Jugoistočna Evropa” koji umrežava austrijske kompanije, njihove podružnice i predstavništva, te lokalne partnere. Ambasador Austrije u Bosni i Hercegovini Georg Diwald izjavio je da je riječ o najvećem događaju koji organizuje njihova privredna komora u regiji zapadnog Balkana. – Znamo da ovdje posluje više od 3.000 austrijskih kompanija koje zapošljavaju preko 100.000 radnika i cilj događaja je da ih okupimo, kao i one koje tek planiraju da otvore predstavništva u regiji – naveo je ambasador Diwald. Naglasio je da će im Ambasada Austrije u BiH pružiti svu moguću podršku. Konferencija je okupila partnere austrijskih kompanija od Slovenije, preko Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova, do Albanije. Trgovinski savjetnik Ambasade Austrije u BiH Martha Suda pojasnila je da ovakve događaje organizuju svake dvije godine u drugom glavnom gradu zemalja regije i da joj je posebno zadovoljstvo što se ovaj održava u Sarajevu. Podsjetila je da postoje jake poslovne veze Austrije i zemalja regije u koju su investirali 17 milijardi eura, zbog čega joj je izuzetno drago što je veliki broj predstavnika austrijskih kompanija prisutan. Suda je istakla da će na panelima biti govora o vladavini prava na zapadnom Balkanu, radnoj snazi, nearshoring-u, obnovljivim izvorima energije i turizmu kao velikoj razvojnoj šansi za regiju. VEZANO Porezni obveznici FBiH u periodu januar-april 2025. godine uplatili više do tri milijarde KM javnih prihoda
Turistička zajednica KS najavila povećan nadzor inspekcije radi uređenja turističkog tržišta
Marx.ba Predstavnici Turističke zajednice KS i Kantonalne uprave za inspekcijeske poslove, predvođeni predsjednikom Harisom Fazlagićem i direktorom Adisom Mešićem, održali su operativni sastanak na kojem su razmotrili aktuelne teme u vezi budućeg djelovanja, a u cilju poboljšanja stanja turističkog tržišta u Kantonu Sarajevo. Turistička zajednica Kantona Sarajevo i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove najavljuju pojačane aktivnosti tržišne inspekcije u predstojećem periodu ljetne turističke sezone u Kantonu Sarajevo. Dogovoren je povećan fokus na borbu protiv sive ekonomije kroz striktno praćenje prijave turista, evidencije i plaćanja boravišne takse i dnevne boravišne takse od strane subjekata koji pružaju usluge u sektoru turizma. Tržišno-turistička inspekcija intenzivno provodi nadzore kako bi se osigurala zakonitost i korektne uslove poslovanja, te je u prva četiri mjeseca 2025. godine, izvršen ukupno 221 inspekcijski nadzor, izdato je 75 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 30.400,00 KM, te donijeto 15 rješenja o otklanjanju nepravilnosti. Ove aktivnosti dio su šire strategije borbe protiv sive ekonomije, zaštite potrošača i jačanja transparentnosti u turističkom sektoru Kantona Sarajevo. Također, zajednički zaključak sastanka je da kaznena politika djeluje stimulativno na prekršioce zakona te je utvrđena neophodnost inicijative za njenu izmjenu sa ciljem jačanja sistema odgovornosti i poticanja zakonitog poslovanja. VEZANO April na Aerodromu Sarajevo: Ponovo veliko povećanje broja putnika
Div brze hrane planira zaposliti nevjerovatan broj ljudi ovog ljeta
Marx.ba McDonald’s je u ponedjeljak na konferenciji za novinare na kojoj je učestvovala i američka ministrica rada Lori Chavez-DeRemer objavio planove za zapošljavanje do 375.000 radnika ovog ljeta. Iako je McDonald’s dugo bio jedan od kulinarskih favorita predsjednika Donalda Trumpa, kompanija se tokom njegovog drugog mandata približavala njegovoj administraciji. Kompanija se vjerovatno nada da će ostati u Trumpovoj milosti i izbjeći prepreke svom poslovanju, poput programa “Učinimo Ameriku ponovno zdravom” ministra zdravstva i socijalnih usluga Roberta F. Kennedyja Jr. ili nepovoljne regulacije Ministarstva rada. Na primjer, McDonald’s je donirao milion dolara za Trumpovu drugu predsjedničku inauguraciju, što je bio njegov prvi doprinos inauguracijskom fondu u više od desetljeća. Osim toga, predstavnici McDonald’sa, Wendy’sa, Yum Brandsa i drugih kompanija brze hrane navodno su se sastali s Chavez-DeRemer prije Trumpove inauguracije kako bi razgovarali o ključnim temama u industriji, poput zakona koji podržava sindikate i pravila zajedničkog poslodavca, koje definira odnos između davatelja franšize i primatelja franšize. Tokom događaja u ponedjeljak, McDonald’s i Chavez-DeRemer proslavili su 10. godišnjicu programa kompanije „Archways to Opportunity“, koji pruža pomoć pri plaćanju školarine i pomaže zaposlenicima u postizanju obrazovnih ciljeva, poput stjecanja srednjoškolske diplome, piše Seebiz. McDonald’s i šira ugostiteljska industrija obično započinju masovno zapošljavanje kako bi zadovoljili veću potražnju tokom ljeta. Objava u ponedjeljak postavila je McDonald’sov najveći cilj zapošljavanja u godinama. Godine 2020., dok je ponovno otvarao svoje restorane, lanac je izjavio da želi zaposliti samo 260.000 zaposlenika u restoranima. Kroz svoje restorane u vlasništvu kompanije i franšiznih restorana, McDonald’s je jedan od najvećih privatnih poslodavaca u zemlji. McDonald’s tvrdi da je svaki osmi Amerikanac u nekom trenutku radio u jednom od njegovih restorana. Uoči predsjedničkih izbora 2024., Trump je redovno ismijavao tvrdnju potpredsjednice Kamale Harris da je bila bivša pripravnica McDonald’sa. Sam McDonald’s je pokušao izbjeći sukob, rekavši u izjavi da nije politički brend i da svi njegovi podaci o zaposlenju ne datiraju još iz 1980-ih. Najnoviji poticaj zapošljavanju dolazi u trenutku kada McDonald’s otvara još restorana u SAD. Kompanija ima za cilj dodati 900 novih lokacija u SAD do 2027. godine. VEZANO MOL Grupa ostvarila dobit od 546 miliona dolara prije oporezivanja u prvom kvartalu
April na Aerodromu Sarajevo: Ponovo veliko povećanje broja putnika
Marx.ba Kako su objavili s Aerodroma Sarajevo, iza njih je još jedan uspješan mjesec. – Međunarodni aerodrom Sarajevo i u aprilu 2025. nastavlja bilježiti snažan rast u odnosu na isti period prošle godine: Hvala svim putnicima i partnerima na ukazanom povjerenju i podršci, objavili su. Inače, vezano za najveću bh. zračna luka, nakon informacije da je među tri najbrže rastuća aerodroma u regiji po broju sjedišta u drugom kvartalu ove godine, stigla još jedna dobra informacija. Međunarodni aerodrom Sarajevo, u prvom kvartalu 2025. godine je pozicioniran kao drugi u Evropi u kategoriji „medium airports“ (aerodromi sa 1 do 10 miliona putnika godišnje) po rastu putničkog saobraćaja, prema najnovijem izvještaju organizacije Airports Council International Europe (ACI EUROPE). Sarajevski aerodrom zabilježio je povećanje broja putnika od 41,7% u odnosu na isti period prošle godine. Ovaj značajan rezultat potvrđuje kontinuirani rast aviosaobraćaja u Bosni i Hercegovini, koja je u prvom kvartalu 2025. godine zabilježila ukupni rast putničkog saobraćaja od 41,7%, te se time svrstala među najbrže rastuća tržišta avijacije u Evropi. VEZANO AJet kreće s letovima iz Mostara 4. juna
Porezni obveznici FBiH u periodu januar-april 2025. godine uplatili više do tri milijarde KM javnih prihoda
Marx.ba Porezna uprava Federacije BiH objavila je da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-april 2025. godine uplatili 3.006.820.324 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 348.333.005 KM, ili za 13,10%. Uplate javnih prihoda u periodu januar-april 2025. godine u odnosu na januar-april 2024. godine po kantonima prikazujemo u sljedećoj tabeli: R.br. Kantoni januar-april 2024 januar-april 2025 Index (jan-april 25/24) razlika u KM učešće u ukupnoj naplati (%) 1 Sarajevski 985.373.595 1.113.732.075 113,03 128.358.480 37,04 2 Tuzlanski 450.148.731 511.706.364 113,67 61.557.633 17,02 3 Zeničko – dobojski 334.823.452 375.809.881 112,24 40.986.429 12,50 4 Hercegovačko-neretvanski 315.192.169 339.127.177 107,59 23.935.008 11,28 5 Srednjobosanski 197.428.841 231.255.448 117,13 33.826.607 7,69 6 Unsko – sanski 153.306.638 181.518.300 118,40 28.211.662 6,04 7 Zapadnohercegovački 112.911.227 128.466.799 113,78 15.555.572 4,27 8 Kanton 10 51.645.565 58.641.753 113,55 6.996.188 1,95 9 Bosansko – podrinjski 29.530.819 35.019.895 118,59 5.489.076 1,16 10 Posavski 28.126.283 31.542.632 112,15 3.416.349 1,05 UKUPNO 2.658.487.319 3.006.820.324 113,10 348.333.005 100,00 U strukturi javnih prihoda za period januar-april 2025. godine: U periodu januar-april 2025. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 2.047.916.219 KM. U strukturi doprinosa za period januar – april 2025. godine naplaćeni su: Izvršeni inspekcijski nadzori Porezna uprava Federacije BiH je u periodu januar – april 2025. godine izvršila 3.183 inspekcijska nadzora – brzih kontrola. U odnosu na period januar – april 2024. godine kada je izvršeno 1.339 kontrola, broj kontrola u 2025. godini je veći za 1.844 . U izvršenim brzim kontrolama u periodu januar – april 2025. godine otkrivena su 44 objekta koja nisu imala odobrenje za rad, a u istom periodu 2024. godine otkriveno je 30 objekata. Neprijavljenih radnika u periodu januar – april 2025. godine otkriveno je 497, dok je u istom periodu 2024. godine otkriveno 359 neprijavljenih radnika. U periodu januar-april 2025. godine otkrivena su 34 objekata koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj, a u istom periodu 2024. godine 27 objekata. Također, u periodu januar – april 2025. godine otkriveno je 829 obveznika fiskalizacije koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, a u periodu januar – april 2024. godine 270 obveznika fiskalizacije. Zbog utvrđenih nepravilnosti u periodu januar – april 2025. godine, zapečaćeno je 298 objekta, a u istom periodu 2024. godine 95 objekta. U periodu januar – april 2025. godine u 1.291 kontroli izdati su prekršajni nalozi, a u istom periodu 2024. godine prekršajni nalozi izdati su u 546 kontrola. Po osnovu izdatih prekršajnih naloga u periodu januar –april 2025. godine, izrečene su novčane kazne u iznosu 3.313.800 KM, a u istom periodu 2024. godine u iznosu 2.108.600 KM. Broj zaposlenih u Federaciji BiH Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30.4.2025. godine je 544.613. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.3.2025. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 542.803, veći je za 1.810. Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH na dan 30.4. 2025. godine do 35 godina života zaposleno je 168.352, ili 30,91% zaposlenika, a preko 36 godina života zaposleno je 376.261 ili 69,09% zaposlenika. Na dan 30.4.2025. godine zaposleno je 302.284 ili 55,50 % muškaraca i 242.329 ili 44,50% žena. Broj zaposlenih na dan 30.04.2025. godine prema starosnoj i spolnoj strukturi Starosna struktura – godine života Broj zaposlenih % učešća u broju zaposlenih Starosna struktura – godine života % učešća u broju zaposlenih Do 20 5.997 1,10 Do 35 godina 30,91% Od 21 do 25 35.717 6,56 Od 26 do 30 65.695 12,06 168.352 Od 31 do 35 60.943 11,19 Od 36 do 45 155.134 28,49 Od 36 godina 69,09% Od 46 do 55 134.056 24,61 Od 56 do 65 82.594 15,17 376.261 Od 66 4.477 0,82 Ukupno 544.613 Spol Broj zaposlenih na dan 30.04.2025. Učešće % Muški 302.284 55,50% Ženski 242.329 44,50% Ukupno 544.613 Evidentiranje prometa putem fiskalnih uređaja Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 30.4.2025. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 106.658 fiskalnih uređaja, putem kojih je u aprilu 2025. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 6.094.876.569,75 KM. U odnosu na 30.4.2024. godine broj fiskalnih uređaja je veći za 4.925, a evidentirani promet u aprilu 2025. godine je veći u odnosu na april 2024. godine za 585.833.978,96KM. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 30.4.2025. godine je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 7.043 fiskalnih uređaja. Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u aprilu 2025. godine je Općina Ilidža, na čijem području je evidentiran ukupan promet u iznosu 480.211.020,02 KM. VEZANO Po novom Zakonu o radu u FBiH ugovori na neodređeno će biti pravilo: Oni na određeno izuzetak
Po novom Zakonu o radu u FBiH ugovori na neodređeno će biti pravilo: Oni na određeno izuzetak
Marx.ba Ugovori na neodređeno vrijeme će biti pravilo a oni na određeno izuzetak po novom Zakonu o radu u Federaciji BiH, navedeno je na konferenciji “Društveni dijalog – radnička prava kroz zakonodavstvo, socijalna partnerstva i usklađeni evropski put” koju je danas u Sarajevu organizovao Međunarodni centar Olaf Palme iz Švedske. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević izjavio je da neki već problematiziraju i ulazak plaćene pauze u radno vrijeme ali da to donosi mnoge benefite poput odmornijih i bolje motivisanih radnika, što se odražava na produktivnost. Istakao je da su u zapadnoj Evropi takve prakse davno zaživjele, a danas već svjedočimo i uvođenju četverodnevne radne sedmice. Hasičević je podsjetio da su neki oportunisti tvrdili i da će uvođenje neradne nedelje dovesti do pada prometa u trgovini ali je on za april 2025. veći 9,5 posto ili šest posto s uračunatom inflacijom u odnosu na isti mjesec prethodne godine. – Vrata Vlade FBiH nikad nisu bila otvorenija za socijalne partnere nego u vrijeme ovog saziva i bitno je da je proces dogovaranja i dijaloga otvoren – rekao je Hasičević. Šef Kluba zastupnika SDP-a BiH u Parlamentu FBiH Damir Mašić naglasio je da će novi Zakon o radu vratiti dostojanstvo radnicima koje im je prethodnim zakonom, usvojenim 2016., bilo oduzeto. Naveo je da su među predloženim izmjenama povećanje broja dana godišnjeg odmora na najviše 60 za one poslodavce koji to žele i mogu priuštiti, te uvođenje duple dnevnice za one koji rade vikendom. Mašić je potcrtao da istovremeno od 1. jula stupa na snagu smanjenje doprinosa od 13,25 posto, a da će od 1. januara 2027. biti smanjeni još najmanje toliko. Poručio je da je cilj ove vlasti postići balans u kojem su radnici zadovoljni povećanjem minimalne i samim tim prosječne plate, ali i poslodavci koji će imati najkonkurentnije stope poreza i doprinosa u regiji.
FMERI: Svjetska banka odobrila više od 150 miliona KM za energetsku tranziciju
Marx.ba Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije saopćilo je da će kompletna rudarska industrija, koja je decenijama predstavljala okosnicu ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine, morati proći kroz tranziciju. Naglašavaju da se posebna pažnja posvećuje mjerama socijalne zaštite i programima prekvalifikacije bivših rudara, kako bi im se omogućio prelazak u druge sektore tržišta rada. – Cilj nam je da ovaj proces provedemo na human i ekonomski održiv način, prelaskom na ekološki prihvatljivije izvore električne energije. Uz pomoć Svjetske banke imamo priliku unaprijediti energetsku stabilnost i nezavisnost uz provođenje pravedne i ekonomski poticajne tranzicije. Pravedna tranzicija podrazumijeva ne samo zatvaranje rudnika, već i zbrinjavanje radnika, podršku razvoju lokalnih zajednica koje su svoj ekonomski rast temeljile na industriji uglja – kazao je ministar Lakić. Iz Ministarstva navode da je Svjetska banka odobrila više od 80 miliona eura za finansiranje Projekta pravedne tranzicije na području Federacije BiH. Dodaju da je novac namijenjen za finansiranje projekata u odabranim regijama bogatim ugljem, a da je planirano trajanje njegove implementacije od 2025. do 2030. godine. – Projekt obuhvata prenamjenu bivših rudničkih površina u Banovićima, Zenici i Kreki, te podržava zatvaranje rudarskih jama u Zenici. Pored toga, na rudničkom zemljištu u Banovićima i Kreki je planirana instalacija postrojenja za obnovljive izvore energije uz otvaranje novih radnih mjesta – rekao je ministar Lakić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. VEZANO Edukacije VTK BiH o CBAM uredbi u osam bh. gradova okupile 111 učesnika
Deeskalacija: Prvi detalji dogovora SAD i Kine o smanjenju carina
Marx.ba SAD i Kina dogovorili su značajno smanjenje carina na međusobnu robu na period od 90 dana, nakon pregovora održanih prošlog vikenda. Govoreći u Ženevi, američki ministar financija Scott Bessent rekao je da će “obje strane smanjiti svoje carine za 115 postop”, nakon što su se dogovorile o 90-dnevnoj pauzi. To je značajna deeskalacija trgovinskog rata koji je eskalirao prošlog mjeseca. Prije današnjeg dogovora SAD je povećao carine na kinesku robu na 145% (uključujući dodatnih 20% uvedenih radi suzbijanja uvoza fentanila u SAD), dok je Peking uzvratio carinama od 125% na američki uvoz. Bessent je novinarima izjavio da su “obje strane pokazale veliko poštovanje” tokom razgovora i da “obje strane žele uravnoteženu trgovinu”. VEZANO Cijene nafte rastu dok trgovinski pregovori SAD i Kine umiruju tržišta