Vanjskotrgovinska komora FBiH na sajmu u Mostaru organizira poslovne susrete
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kao koordinator BITNET konzorcija Evropske preduzetničke mreže i organizator događaja, u saradnji sa INTERA Tehnološki parkom iz Mostara, kao partnerom konzorcija i s ostalim partnerima iz Evropske preduzetničke mreže, i ove godine organizuje međunarodne B2B susrete u okviru 26. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru. Sajam gospodarstva će biti održan u periodu od 8. do 12. aprila 2025. godine, a zemlja partner će biti Italija. Poslovni susreti (B2B) bit će održani: B2B susreti su jedinstvena prilika za internacionalizaciju poslovanja i pronalaženje dobavljača, kupaca ili partnera iz EU i regiona. U fokusu su sljedeći sektori privrede: Učešće na B2B sastancima je besplatno, a kako su objavili iz Vanjskotrgovinske komore BiH, registracija je obavezna putem platforme, bh. privrednici sastanke mogu organizirati u skladu sa svojim interesima i informacijama o budućim poslovnim partnerima po unaprijed dogovorenim terminima sastanaka. VEZANO Razgovor na temu investicija: Predstavnici austrijske kompanije ASTA posjetili VTK BiH
Trump prelomio: SAD će imati kripto rezerve Bitcoina, Ethera, XRP-a, Solane i Cardana
Marx.ba Američki predsjednik Donald Trump nastavlja jačati svoj prokripto imidž, najavljujući planove za osnivanje američke kripto rezerve koja bi uključivala vodeće digitalne valute poput Bitcoina, Ethereuma, XRP-a, Solane i Cardana. Ova inicijativa dio je šire strategije kojom Trump želi pozicionirati SAD kao „kripto prijestolnicu svijeta” te preokrenuti regulativne politike koje je provodila bivša administracija Joea Bidena. Iako je Trump još u januaru potpisao izvršni nalog o jačanju američkog vodstva u digitalnim finansijama, sama kripto rezerva zasad ostaje samo koncept. Pitanje koje se nameće jest – može li ovakav potez dugoročno koristiti američkoj ekonomiji i finansijskom sistemu? Kriptovalute su već dugo predmet podjela u američkoj politici. Dok su republikanci poput senatorice Cynthie Lummis otvoreni prema ideji da SAD izgradi vlastitu Bitcoin rezervu, demokrati su skeptični, posebno kada je riječ o volatilnosti i potencijalnim regulatornim izazovima. Trumpova inicijativa uključuje ne samo promicanje vodećih kriptovaluta nego i podršku stabilnim kovanicama vezanim uz dolar, dok istodobno odbacuje ideju digitalne valute centralne banke (CBDC), kakvu razvijaju Kina i Evropska unija. Ako bi SAD zaista krenuo u smjeru uspostave nacionalne kripto rezerve, to bi moglo imati značajne posljedice na globalno tržište. Prvo, institucionalno usvajanje kriptovaluta dodatno bi povećalo njihovu legitimnost i vrijednost. Drugo, američki dolar mogao bi dobiti novi alat za konkurenciju protiv digitalnog juana i eura. Ipak, ostaje pitanje koliko bi ovaj plan bio izvediv u praksi. Zakonski prijedlozi o osnivanju državnih kripto rezervi već su pali u nekoliko američkih saveznih država, uključujući Montanu, Sjevernu Dakotu i Wyoming. Zakonodavci ističu strah od volatilnosti, hakerskih napada i potencijalnih pravnih prepreka. Dok američki političari još raspravljaju o ulozi kriptovaluta u nacionalnoj ekonomiji, neke zemlje već aktivno ulažu u digitalnu imovinu. Primjerice, Ujedinjeni Arapski Emirati postaju jedno od vodećih svjetskih središta za ulaganje u Bitcoin i blockchain tehnologiju, dok su državni ulagački fondovi pojedinih azijskih zemalja već uključeni u kripto tržište. VEZANO Može li Trumpov kripto plan ubrzati digitalni euro
U januaru 9,8 posto više turista u FBiH nego u istom mjesecu prošle godine
Marx.ba Ukupan broj dolazaka turista u januaru 2025. godine u Federaciji BiH iznosio je 70.602 što je za 9,8 posto više u odnosu na januar 2024. godine, dok je u odnosu na decembar prošle godine bio manji za 9,5 posto. Učešće domaćih turista u januaru ove godine u ukupnom broju dolazaka bilo je 36,4 posto, a stranih turista 63,6 posto. Ukupan broj noćenja turista u januaru 2025. godine iznosio je 148.774 što je za 8,7 posto više u odnosu na januar 2024. godine, a u odnosu na decembar 2024. godine veći je za 1,7 posto. Učešće domaćih turista u ukupnom broju noćenja bilo je 33,3 posto, a stranih turista 66,7 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 97 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja u januaru ove godine ostvarili su turisti iz: Hrvatske (32,2 posto), Turske (13,6 posto), Srbije (10,7 posto), Crne Gore (6,2 posto) i NR Kine (4,5 posto) što je ukupno 67,2 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 32,8 posto noćenja. Broj raspoloživih kreveta u januaru 2025. godine iznosio je 29.252 što je za 4,7 posto više u odnosu na januar 2024. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH u januaru iznosila je 18,4 posto. VEZANO I mart donosi veliki rast broja putnika na Aerodromu Sarajevo
Bingo daje podršku ženama: Vrijeme je da stanemo i zaustavimo nasilje!
Marx.ba Na Međunarodni dan žena, 8. marta 2025. godine, od 10:00 do 10:30, više od 230 Bingo trgovina širom cijele BiH će stati sa radom. Sa radom će stati Dita, Pivara Tuzla, Ingram, Kaletex, Duka, naša fabrika tjestenine, fabrika papira, stat će i Bingo Farma, kao i sve ostale proizvodne kompanije koje posluju u okviru Bingo Group, sa više od 9.000 radnika. – Žene su stub bh. društva, kao i oslonac Bingo Group njih preko 6.000. Ovim činom kompanija preuzima aktivniju ulogu u podršci ženama žrtvama nasilja i najavljuje dugoročnu stratešku posvećenost osiguranju sigurnosti i finansijske stabilnosti ženama. Naša podrška nije samo simbolična. Bingo Group je osigurao konkretnu materijalnu podršku od 1.000.000 KM. Između ostalog ova sredstava su namijenjena za finansiranje rada postojećih sigurnih kuća, za pomoć onim odvažnim i hrabrim ženama koje su napravile prvi korak i prijavile nasilje. Također, kako bi sve one imale priliku da osiguraju finansijsku neovisnost, koja je ključna za njihov budući život, obavezujemo se kao najveći poslodavac na pružanje prioriteta u zapošljavanju ženama koje su preživjele nasilje. Dok Bingo Group staje, poziva sve građane da stanu i da svojim potpisom podrže Inicijativu za uvođenje femicida u Krivični zakon Federacije BiH, kao i Inicijativu za donošenje novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj. Ove inicijative su pokrenula udruženja „Glas žene“ Bihać, „Tim volim život“ Cazin, „Izvor“ Sanski Most, “Ženska vizija” Tuzla, „Inicijativa građanki/na Mostar“ za Federaciju BiH “Udružene žene” Banja Luka, Udruženje građana „Budućnost“ Modriča i Fondacija „Lara“ Bijeljina za Republiku Srpsku. Peticije će potpisati preko 9.000 naših uposlenika . Građani se mogu priključiti i 8.3. potpisati peticije u svim Bingo trgovinama širom BiH, ili online. Na nivou grupe počinjemo sa razvojem programa podrške žrtvama nasilja, koji će našim kolegicama, u slučaju potrebe, omogućiti anonimnu prijavu i pristup adekvatnoj pomoći. Ove ćemo procedure podijeliti javno, kako bi i druge kompanije lakše implementirale iste ili slične sisteme. Bingo Group poziva poslodavce da podrže ove inicijative, uz najavu da će od danas, pa do 8.3.2025., sav medijski prostor kompanije, inače korišten za reklame i promocije, biti ustupljen ovoj inicijativi, sa jednom ključnom porukom – Vrijeme je da stanemo i zaustavimo nasilje!, poručeno je iz Binga.
Neto profit Unioninvesta u prošloj godini povećan za 68 posto
Marx.ba Inženjerska kompanija Unioninvest povećala je neto dobit za 68 posto na godišnjem nivou na 1,43 miliona KM u 2024. godini. Ukupni prihodi porasli su za 101,3 posto na 22 miliona maraka, ponajviše zahvaljujući značajnom povećanju prihoda od usluga prodanih na domaćem tržištu, podaci su iz godišnjeg finansijskog izvještaja. Udvostručeni su i rashodi kompanije na 20,4 miliona maraka, najviše zbog povećanja troškova materijala u odnosu na prethodnu godinu, piše Indikator. Unioninvest je osnovan u Sarajevu 1949. godine i trenutno zapošljava 60 ljudi, podaci su kompanije na Sarajevskoj berzi. VEZANO BH Telecom ostvario rekordnu dobit u 2024. godini
Revolucija na vodi: Brodovi koji ne troše energiju, oni je proizvode
Marx.ba Obnovljivi izvori energije doživljavaju eksplozivan rast, a vjetroenergija je u samom vrhu. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), već sada čine oko osam posto svjetske proizvodnje električne energije, a do kraja desetljeća nadmašit će hidroenergiju i postati drugi najveći obnovljivi izvor nakon solarne energije. No dok klasične vjetroturbine dominiraju kopnom i priobalnim područjima, britanski startup pronašao je potpuno inovativan način da iskoristi snagu vjetra na otvorenom moru – pomoću brodova koji proizvode energiju dok plove, prenosi Tportal. Kompanija Drift, predvođena osnivačem i izvršnim direktorom Benom Medlandom, razvija brodove koji kombiniraju snagu vjetra i napredne tehnologije za prikupljanje energije i proizvodnju vodika. Kako brodovi proizvode energiju? Driftovi brodovi koriste hidrokrila – podvodne strukture koje podižu trup iznad vode, smanjujući otpor i povećavajući brzinu. Istovremeno, ispod plovila nalazi se podvodna turbina, koja nalikuje brodskom propeleru, ali radi obrnutim principom – hvata energiju vode dok brod plovi, piše CNN. Prikupljena energija ne ide direktno u električnu mrežu, već se usmjerava u elektrolizer, a on morsku vodu pretvara u vodik. Taj vodik potom se skladišti na brodu i može se istovariti u lukama širom svijeta te se koristi kao gorivo za industriju, promet i energetiku. – Ovo je prvi primjer pokretne obnovljive energije na svijetu. Ne treba mrežu, kablove, temelje ni sidrenje. To su, ako hoćete, slobodno plutajuće vjetroturbine, objašnjava Medland. Bolja alternativa klasičnim vjetroelektranama Jedna od glavnih prednosti Driftove tehnologije je to što nije ograničena lokacijom. Klasične vjetroturbine mogu se postaviti samo na mjestima na kojima vjetar puše stalno i dovoljno jako, a Driftovi brodovi mogu “loviti” optimalne vremenske uvjete. Ključnu ulogu u tome ima napredni algoritam te prati vremenske uvjete i računa idealne rute za maksimalnu proizvodnju energije. – Naš algoritam Goldilocks analizira šest miliona virtualnih milja u samo 0,02 sekunde kako bi pronašao najbolji pravac za plovidbu. Drugim riječima, brodovi su poput ribarskih, ali umjesto ribe love energiju, objašnjava Medland. Prvi prototipovi, dugi nešto više od pet metara, proizveli su samo nekoliko kilovata energije, ali kompanija već radi na većem modelu snage 1,5 megavata, dugom 58 metara, a moći će proizvesti 150 tona vodika godišnje. Time bi brodovi mogli konkurirati vjetroturbinama na kopnu, ali i eliminirati potrebu za podvodnim kablovima i skupom infrastrukturom. Veliki izazovi i visoki troškovi Iako ideja zvuči revolucionarno, pred Driftom su brojni izazovi. Najveći je cijena izrade – prvi komercijalni brod koštat će oko 20 miliona funti (24 miliona dolara). No Medland tvrdi da će se troškovi smanjiti kada se projekt proširi, pa bi cijena budućih brodova mogla pasti na nekoliko miliona funti po jedinici. Kompanija već pregovara o prvim narudžbama za više od 40 plovila. Osim toga, brodovi će isprva imati posadu od šest članova, ali cilj je da u budućnosti budu potpuno autonomni. Plovit će međunarodnim vodama, prvenstveno u Sjevernom Atlantiku i Karibima, a jednom sedmično morat će istovariti vodik u lukama. Drugi ključni izazov je pitanje konkurencije s postojećim rješenjima. Moderna vjetrofarma sastoji se od stotina turbina snage od 8 do 15 MW, što znači da će Driftovi brodovi morati dokazati svoju isplativost u odnosu na klasične izvore energije. – Tehnologija ima velik potencijal, ali morat će se natjecati s već dokazanom i sve učinkovitijom industrijom vjetroelektrana, upozorava profesor Simon Hogg sa Univerziteta Durham. Također, uspjeh ovisi o globalnoj potražnji za vodikom, a ona još nije dostigla nivo koja bi omogućila masovno širenje ove tehnologije. Šta donosi budućnost Unatoč izazovima, Drift vjeruje da će njihovi brodovi revolucionirati energetiku. Ciljani kupci su otočne države, industrijska postrojenja i brodarske kompanije koje traže čišće alternativne izvore energije. Medland tvrdi da će njihova tehnologija već do 2030. godine moći proizvoditi vodik jeftinije nego što je trenutno moguće u Velikoj Britaniji. Osim vodika, Drift planira koristiti ove brodove za proizvodnju zelenog amonijaka i metanola te kao plutajuće podatkovne centre. Mogli bi tako prikupljati podatke iz udaljenih dijelova oceana, pomažući u razvoju preciznijih vremenskih modela i istraživanju morskog ekosistema. – Naša plovila izgledaju kao da se nasumično kreću po moru, ali u stvarnosti rade maksimalno učinkovito, kao leptir koji leti kroz vrt, kaže Medland. I dok je još prerano reći hoće li ova ideja u potpunosti zaživjeti, jedno je sigurno – budućnost obnovljive energije mogla bi ležati na otvorenom moru, gdje se snaga vjetra koristi na način kakav dosad nismo vidjeli. VEZANO Predstavljen prvi potpuno funkcionalni leteći automobil koji može i voziti i letjeti (video)
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine
Marx.ba Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine nacionalni je praznik koji se obilježava svakog 1. marta, od 1992. godine. Naime, 29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini, održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ. Većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se tada pozitivno – glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana. Zemlje članice Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije ujedinjenih naroda.
Tržište nafte: OPEC+ oklijeva povećati proizvodnju u aprilu
Marx.ba Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEC+ raspravljaju hoće li povećati proizvodnju nafte u aprilu kao što je planirano ili je zamrznuti, rekli su danas izvori iz OPEC-a. Dodaje se da će navedene članice odluku donijeti na temelju procjene stanja globalne opskrbe naftom uzrokovane posljednjim američkim sankcijama protiv Venecuele, Irana i Rusije, prenosi Reuters. Grupa ima rok od 5. do 7. marta za izradu plana proizvodnje za april, ali do sada nije postignut konsenzus, rekli su neki od izvora. Što se tiče zemalja OPEC-a, Ujedinjeni Arapski Emirati bi željeli nastaviti povećavati proizvodnju, kao i Rusija, rekli su neki od izvora, prenosi Seebiz. Dodaju da se druge članice, uključujući Saudijsku Arabiju, zalažu za odgodu. Američki predsjednik Donald Trump obnovio je pritisak na OPEC da obori cijene nafte, koje su u januaru porasle iznad 82 dolara po barelu na najviše nivoe u više mjeseci, nakon što je Trumpov prethodnik Joseph Biden uveo nove energetske sankcije Rusiji. Od tada su cijene nafte pale na 73 dolara zbog očekivanja da će Trump pomoći u postizanju mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine i potaknuti tokove opskrbe ruskom naftom. Međutim, njegovi planovi za smanjenje izvoza iranske nafte na nulu i ovosedmično otkazivanje licence Chevron Energy Corporation za rad u Venecueli zaustavili su daljnji pad cijena. VEZANO Cijene nafte pale prema 75 dolara: Smirena strahovanja oko opskrbe
Tokom prošle godine radnu dozvolu u BiH dobilo 5.798 stranih radnika
Marx.ba U Bosni i Hercegovini u 2024. godini izdato je 5.798 važećih radnih dozvola stranim državljanima, što predstavlja 56 posto od ukupne kvote za zapošljavanje stranaca. Na nivou Bosne i Hercegovine ukupno je izdato 4.901 nova radna dozvola, produženo je njih 1.984, a poništeno 1.087 dozvola. U okviru kvote izdato je 3.422 dozvole, od čega 2.598 za novo zapošljavanje i 810 produženih. Popunjenost kvote iznosila je 56 posto, od čega je popunjenost kvote iznosila 72 posto za novo zapošljavanje, te 33 posto za produžene radne dozvole. Na nivou Bosne i Hercegovine najviše radnih dozvola je izdato u šest djelatnosti: građevinarstvo (1.305), prerađivačka industrija (844), ostale uslužne djelatnosti (709), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (570), trgovina (568), te umjetnost, zabava, rekreacija (532). Najviše radnih dozvola je izdato državljanima: Turske (785), Nepala (758), Srbije (693), Indije (660), Bangladeša (485) i Kine (336). U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine izdato je 3.190 radnih dozvola od kojih 2.165 za novo zapošljavanje i 1.008 produženih dozvola. Popunjenost kvote u Federaciji BiH iznosi 42%, od čega je popunjenost kvote za novo zapošljavanje 60%, a 20% za produžene radne dozvole. U entitetu Republika Srpska izdato je 2.109 radnih dozvola od kojih 1.392 za novo zapošljavanje i 717 produženih dozvola. Popunjenost kvote iznosi 98%, od čega je popunjenost kvote za novo zapošljavanje 97%, a 100% za produžene radne dozvole. VEZANO Lidl BH okupio više od 100 predstavnika lokalnih dobavljača
Lidl BH okupio više od 100 predstavnika lokalnih dobavljača
Marx.ba Iako još nije u potpunosti operativan u Bosni i Hercegovini, Lidl BH aktivno radi na razvoju svog poslovanja, te je na svom događaju – Danu dobavljača, okupio više od 100 predstavnika bosanskohercegovačkih proizvođača. Prisutnima su predstavljene mogućnosti za potencijalnu saradnju, konkretne prednosti koje bi im saradnja mogla donijeti, kao i ključni benefiti od kojih se ističu stabilan plasman proizvoda kroz široku mrežu prodavnica, ali i visoki standardi kvaliteta te profesionalna podrška u svim fazama poslovanja.Također, prisutni su dobili i više informacija o samom principu poslovanja, s naglaskom na razvoj asortimana, društveno odgovorno poslovanje, osiguranje kvaliteta, lanac snabdijevanja te digitalizaciju sistema. – Ponosni smo što smo na našem prvom Danu dobavljača otvorili dijalog o budućoj saradnji s lokalnim dobavljačima. Naš cilj je izgradnja snažnih i dugoročnih odnosa s lokalnim dobavljačima i aktivan doprinos razvoju bosanskohercegovačke ekonomije. Dan dobavljača i cjelodnevna interakcija sa prisutnima potvrdila je činjenicu da je FMCG industrija u Bosni i Hercegovini veoma jaka i ovo je tek početak. Vjerujemo da ćemo zajedničkim radom ostvariti uspješne partnerske odnose, izjavio je Marko Stagličić, izvršni direktor resora nabave Lidl BH. Tim Lidla BH predstavio je i pozitivne primjere lokalnih dobavljača koji izvoze svoje proizvode, poput kompanije Mladegs Pak, bosanskohercegovačkog proizvođača koji uspješno izvozi više od 20 artikala u 22 zemlje u kojima Lidl posluje. Dan dobavljača označava prvi korak u dugoročnoj saradnji Lidla i bosanskohercegovačkih proizvođača, s fokusom na zajednički rast i razvoj ali i doprinos lokalnoj ekonomiji. VEZANO Lidl započinje izgradnju tri nove prodavnice u Bosni i Hercegovini