Crumb: Aplikacija koja će generirati recepte za jela na osnovu dostupnih sastojaka
Marx.ba Svako ko redovno priprema obroke dobro zna koliko je teško katkada biti inspiriran, pogotovo onda kada se zaviri u ostavu i na temelju dostupnih sastojaka treba osmisliti neko jelo. Upravo u tome želi pomoći Crumb uz malenu pomoći umjetne inteligencije. Naime, omogućava da se vrlo jednostavno izdiktira ono što se sve u ostavi ili frižideru čuva ili trenutno ima (sastojke je moguće i upisivati), a onda će aplikacija generirati potencijalne recepte (na engleskom jeziku) za raznovrsna koje je onda moguće i doraditi ili prilagoditi. Prije toga je omogućeno da se podesu određeni parametri kojih će se Crumb pridržavati pri generiranu recepata, pa je tako moguće definirati specifične prehrambene potrebe i tako, na primjer, odrediti da se žele dobivati recepti samo za veganska jela ili ona bez glutena. Osim toga, moguće je birati i neku od svjetskih kuhinja, definirati koliko se vremena ima za pripremu jela te za koliko se osoba jelo planira oripremati. Tu su i neke druge stvarčice, pa je ovo još jedna od aplikacija koju vrijedi isprobati onda kada se želi na brzinu pronaći recept za neko ukusno jelo, a na temelju dostupnih sastojaka, piše Bug. VEZANO Ljekari tvrde da su ovo tri najzdravije namirnice za mozak
Ljekari tvrde da su ovo tri najzdravije namirnice za mozak
Marx.ba Mnogima je cilj ne samo preživjeti do starije dobi već i uživati u životu, uključujući očuvanje mentalne oštrine. Prehrana igra ključnu ulogu u tome, a ljekari specijalizirani za integrativno zdravlje ističu kako određeni načini prehrane mogu značajno podržati zdravlje mozga. Naturopatski ljekar dr. David M. Brady preporučuje mediteransku, DASH i MIND dijetu koje su naučno povezane s očuvanjem kognitivnih funkcija i smanjenjem rizika od kognitivnog pada. Ove vrste prehrane naglašavaju unos cjelovitih namirnica bogatih hranjivim tvarima, poput masne ribe, raznobojnog povrća i voća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki i maslinovog ulja. – Te su namirnice bogate antioksidansima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima te pomažu smanjiti upalu i poboljšati funkciju mozga, ističe dr. Brady za Parade. Osim toga, osteopatski ljekar dr. Joseph Mercola upozorava na važnost izbjegavanja prerađene hrane, uključujući brzu hranu i industrijske proizvode bogate biljnim uljima. Umjesto toga, savjetuje izbor cjelovitih i neprerađenih namirnica. Također ističe da ugljikohidrati, koji su često nepravedno stigmatizirani, igraju ključnu ulogu u zdravlju mozga. – Dobro kuhana bijela riža i zrelo voće moji su favoriti jer osiguravaju optimalno gorivo za mozak, rekao je. Kada je riječ o specifičnim namirnicama za zdravlje mozga, jaja zauzimaju prvo mjesto na popisu. – Žumanjci su bogati kolinom, hranjivom tvari ključnom za stvaranje acetilkolina, neurotransmitera koji je važan za pamćenje, objašnjava dr. Mercola. Uz to, jaja sadrže proteine, zdrave masti, željezo, vitamine B i D, što ih čini jako korisnim. Masna riba, poput lososa i skuše, druga je preporuka, a dr. Brady ističe njen visoki nivo omega-3 masnih kiselina koje poboljšavaju neuroplastičnost i smanjuju rizik od demencije. Treća preporuka jest lisnato povrće, poput špinata i kelja, koje je bogato mikronutrijentima koji dokazano pružaju kognitivne benefite. – Jedna studija pokazala je da osobe koje redovno jedu lisnato povrće doživljavaju kognitivno starenje sporije za čak 11 godina, napominje dr. Brady. Osim pravilne prehrane, stručnjaci naglašavaju i važnost redovne tjelesne aktivnosti za zdravlje mozga. Navike koje podržavaju kognitivno zdravlje često su istovremeno korisne za srce, što dodatno naglašava važnost njihove primjene. Jedna mala promjena, poput uključivanja jaja, masne ribe ili lisnatog povrća u prehranu, može biti prvi korak prema očuvanju zdravlja mozga. No, kako ističu stručnjaci, ključ je u dosljednosti, prenosi Indexfit. VEZANO Ovo je najzdravije vrijeme za večeru: Omogućuje bolji san i probavu, a brže “topite” kalorije
Ovo je najzdravije vrijeme za večeru: Omogućuje bolji san i probavu, a brže “topite” kalorije
Marx.ba Istraživanja sve više potvrđuju kako vrijeme u koje jedemo, a ne samo šta jedemo, ima veliki utjecaj na naše zdravlje. Prema nedavnom istraživanju Brigham and Women’s Hospital (BWH), koje je objavljeno u časopisu Cell Metabolism u oktobru 2022. godine, ranija večera, nekoliko sati prije spavanja, može donijeti brojne zdravstvene prednosti. Glavni autor istraživanja, Frank A. J. L. Scheer, profesor na BWH-u, objasnio je kako su željeli istražiti mehanizme koji objašnjavaju zašto kasna večera može povećati rizik od pretilosti. Istraživanje je pokazalo da večera, koja je 3-4 sata prije spavanja, bolje usklađuje unos hrane s prirodnim ritmovima našeg tijela, što omogućuje bolju probavu, lakše sagorijevanje kalorija i bolji san. Istraživanje je pokazalo značajne razlike u metabolizmu ljudi koji jedu rano i kasno. Oni koji su večerali ranije imali su niže nivoe glukoze u krvi, bolju sposobnost sagorijevanja masti, bolji san i više energije. S druge strane, kasne večere povezane su s većim osjećajem gladi, sporijim sagorijevanjem kalorija i većim nakupljanjem masti, što povećava rizik od bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih problema. Također, sistemski pregled studija objavljen u Obesity Reviews potvrdio je da ranija konzumacija obroka doprinosi većem gubitku kilograma, poboljšanoj inzulinskoj osjetljivosti, nižim nivoima glukoze u krvi i zdravijem kolesterolu. Iako su rezultati istraživanja jasni, stručnjaci upozoravaju da nije uvijek moguće pridržavati se rigidnog vremena za večeru. Prehrambena savjetnica Maya Feller ističe da svako treba prilagoditi vrijeme obroka vlastitim obavezama i rasporedu. Ako zbog posla ili drugih obaveza ne možete večerati rano, stručnjaci savjetuju redovne obroke svakih 3-5 sati kako bi se održao stabilan nivo šećera u krvi i izbjegli napadi gladi. Dr. Wendy Bazilian preporučuje ostavljanje razmaka od dva do tri sata između večere i spavanja kako bi tijelo imalo dovoljno vremena za probavu, što također poboljšava kvalitetu sna. VEZANO Kardiolozi tvrde da jedno voće može poboljšati zdravlje srca
Kardiolozi tvrde da jedno voće može poboljšati zdravlje srca
Marx.ba Svako voće je dobro za zdravlje srca, ali istraživanja ističu avokado kao posebno korisnu namirnicu. Studija objavljena prošle godine pokazala je da osobe koje redovno jedu avokado, imaju niže nivoe holesterola i manji rizik od kardiovaskularnih bolesti. – Ljudi koji jedu bar dva obroka s avokadom sedmično, što je otprilike jedan cijeli avokado, imaju smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti za 16 posto i koronarne bolesti srca za 21 posto, objašnjava kardiolog dr. Anthony Altobelli III za Parade. Jedan od razloga zašto je avokado tako koristan za srce, jest visok udio nezasićenih masti. – Nezasićene masti, uključujući mono i polinezasićene, mogu poboljšati nivo holesterola i smanjiti upale, kaže dijetetičarka Michelle Routhenstein. Za razliku od zasićenih masti, koje povećavaju LDL (“loš”) holesterol, nezasićene masti pomažu u održavanju zdravlja krvnih sudova, smanjujući rizik od srčanog i moždanog udara. Avokado je također bogat vlaknima, što je još jedan razlog njegovog pozitivnog učinka na zdravlje srca. Kardiologinja dr. Sharayne Mark objašnjava da avokado sadrži oko 80 posto vlakana, koja ne samo da poboljšavaju zdravlje crijeva, već i smanjuju nivo holesterola. – Topiva vlakna vežu se za kolesterol u probavnom sistemu, sprječavajući njegov ulazak u krvotok, dodaje dr. Altobelli, ističući kako vlakna također pomažu u regulaciji šećera u krvi i održavanju zdrave tjelesne težine. Treći ključni razlog su antioksidansi. Avokado sadrži antioksidanse koji pomažu u smanjenju upala, što dodatno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. – Uz antioksidanse, avokado sadrži lutein i kalij koji također pridonose zdravlju srca, napominje dr. Altobelli. Dodavanje avokada u svakodnevnu prehranu ili barem nekoliko puta sedmično može značajno poboljšati zdravlje srca. Iako je avokado jako zdrav, stručnjaci naglašavaju važnost raznolike prehrane. – Uz avokado, orasi, maslinovo ulje i masna riba poput lososa također sadrže korisne nezasićene masti i hranjive tvari, ističe Routhenstein. Dodavanje avokada u prehranu može biti odličan početak, ali ključno je kombinirati ga s drugim hranjivim namirnicama za optimalno zdravlje srca. VEZANO Međunarodni dan cjelovitih žitarica: Bogatstvo hranjivih sastojaka i doprinos održivosti
Međunarodni dan cjelovitih žitarica: Bogatstvo hranjivih sastojaka i doprinos održivosti
Marx.ba Međunarodni dan cjelovitih žitarica, koji se obilježava 19. novembra, podsjeća nas na važnost unosa integralnih žitarica u svakodnevnu prehranu. Njegov cilj je osvijestiti ljude o bogatim nutritivnim vrijednostima koje ove žitarice nude i potaknuti njihovu širu upotrebu. Integralne žitarice koriste cijelo zrno, uključujući tri osnovna dijela – klicu, endosperm i vanjsku ljusku. U odnosu na rafinirane žitarice, koje gube većinu svojih hranjivih sastojaka tokom prerade, integralne žitarice zadržavaju svoje hranjive komponente. Ova cjelovita zrna izvor su vlakana, vitamina i minerala kao što su magnezij, željezo i vitamini B grupe. Ova kombinacija hranjivih tvari pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi, doprinosi zdravlju srca i podržava probavu. Redovno konzumiranje integralnih žitarica povezano je s mnogim zdravstvenim koristima. Istraživanja pokazuju da osobe koje redovno konzumiraju cijelo zrno imaju manji rizik od hroničnih oboljenja poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i određenih vrsta raka. Vlakna u integralnim žitaricama također doprinose osjećaju sitosti, pomažući pri održavanju zdrave tjelesne težine. Koraljka Novina-Brkić, regionalna nutricionistkinja kompanije Nestlé poručuje da nije teško uključiti integralne žitarice u svakodnevne obroke. – Zamijeniti bijeli hljeb integralnim, bijelu rižu smeđom, odabrati proizvode koji kao svoj sastojak broj 1 imaju cjelovite žitarice, poput zobi, samo su neki od jednostavnih koraka. Osim toga, kvinoja, bulgur i ječam predstavljaju ukusne alternative koje se lako uklapaju u salate, supe i priloge, ističe Koraljka Novina-Brkić. Konzumacija cjelovitog zrna ne donosi samo nutritivne prednosti već doprinosi i održivosti. Naime, kada biramo cjelovite žitarice, potičemo smanjenje obrade hrane, što zauzvrat smanjuje potrošnju energije, vode i drugih resursa potrebnih za proizvodnju čime doprinosimo očuvanju okoliša na globalnom nivou. Svjesna ovih prednosti, kompanija Nestlé kontinuirano razvija proizvode koji sadrže cjelovite žitarice. Stoga je od najveće važnosti poticanje široke potrošnje proizvoda od cjelovitog zrna. Nestlé i CPW igraju ključnu ulogu u omogućavanju većeg unosa cjelovitih žitarica osiguravajući raznolik asortiman proizvoda, uključujući žitarice za doručak od cjelovitog zrna. Ovi proizvodi su skrojeni da zadovolje preferencije potrošača i prehrambene zahtjeve, a prikladni su za integraciju u njihovu svakodnevnu prehranu. Zato kada vidite Nestlé Green Banner sa oznakom cjelovitog zrna, znajte da svaka porcija sadrži najmanje osam grama cjelovitih žitarica koje donose bogatstvo hranjivih sastojaka za vaše zdravlje i podržavaju održiviji način prehrane. VEZANOIstraživanje: Koji je pristup bolji, pesimizam ili optimizam
Psihologija i posao: Generativna AI možda nije pojačivač efikasnosti za koji se nadate da će biti
N. D. Da li ste ikada osjetili da vaš tim ne ostvaruje svoj puni potencijal? Možda su vremena odgovora neznatno sporija nego što ste se nadali? Ili se generiranje grupnih ideja osjeća malo pješakom? Ako je tako, nemojte ih kriviti, to je prirodna ljudska pojava koja se zove društveno bezveze. I važno je imati na umu kada je u pitanju AI. U psihologiji postoji dugotrajno zapažanje da grupe ljudi često imaju lošije rezultate od zbira njihovih dijelova. Klasični eksperiment koji to pokazuje, i jednu od najstarijih studija socijalne psihologije, sproveo je Max Ringelmann 1913. godine. On je bio poljoprivredni inženjer i želio je da testira šta se dešava kada ljudi rade zajedno u odnosu na rad sami. Postavio je konopac i zamolio ljude da ga povuku što jače mogu, u stilu potezanja konopa. On je mjerio snagu napora dok su ljudi radili ili samostalno ili u grupama. I brzo je otkrio da ljudi u grupama ne ulažu toliko posla kao kada su sami. Jedna osoba može povući 85 kilograma. U grupi od 7, očekivali biste da ukupna sila bude 595 ,ali, u stvari, povukli su 455 kilograma. Samo 65 kilograma svaki. Također je primijetio da što je više ljudi u grupi, to svaki ulaže manje truda u zadatak. Na primjer, 14 ljudi je izvuklo samo 854 kilograma, daleko od njihovog potencijala od 1.190 kilograma. To je fenomen poznat kao društveno bezveze, ili tendencija smanjenja individualne produktivnosti kako se veličina grupe povećava. Bilo je nekoliko teorija zašto se to događa. Možda svaka osoba osjeća manji pritisak da nastupi, tako da ne pojača. Ili se možda s većim grupama pojedinci osjećaju manje povezanim s nagradom povezanom s dovršenjem zadatka, ili se manje prepoznaju, pa je motivacija niža. Možda samo misle da će se tim dobro snaći i bez njih, pa zašto se mučiti. Bez obzira na razlog, društveno bezveze je stvarno i ima značajan uticaj, pa se danas ostavlja pitanje, može li umjetna inteligencija povući svoju težinu? Očigledno je da svako preduzeće želi maksimizirati produktivnost. Stoga je važno biti svjestan mogućnosti društvenog bezveze, posebno kada počnemo da se okrećemo AI. AI nudi primamljivu priliku za sve nas da se oslobodimo malo teškog dizanja. Obećavajući da ćete preuzeti naporan posao od bilo čega, od usluga korisnicima do kreativnih ideja, mogućnost da se AI ugradi kao vaš najnoviji član tima je izuzetno primamljiva. Ali treba da uzmete u obzir društveno bezveze. eć smo skloni da smanjimo napore kada bi neko drugi mogao povući za nas, a ako je to neko kompjuterski sistem, to dolazi sa rizicima bez obzira na to koliko je AI partner precizan. Sve je veći broj upozoravajućih priča koje sugeriraju da AI nije srebrni metak. Primjer dolazi iz studije iz 2022. koju je proveo Fabrizio Dell’Acqua na Harvard Business School, koji se bavio upotrebom AI u zapošljavanju. Zamolio je 181 regrutatora da procijene ukupno 7.964 CV-a za ulogu softverskog inženjeringa, sa užim izborom isključivo na osnovu matematičkih vještina kandidata, objektivna metrika koja je omogućila jasno poređenje tačnosti regrutera. Svaki regruter imao je pomoćnika AI koji je pomogao u zadatku. Međutim, neki su dobili AI alat niske kvalitete, s preciznošću od 75 posto u predviđanju da li bi kandidat trebao biti u užem izboru. Drugi regruteri su koristili visokokvalitetnog AI asistenta, sa stopom preciznosti od 85%. Svako je znao koji sistem koristi. Pored njihove satnice, regruteri su bili stimulisani bonusom do 20 dolara u zavisnosti od njihove tačnosti. Dell’Acqua je mjerio brzinu, trud, tačnost i samopouzdanje svakog regrutera. Naravno, očekivali biste da korisnici alata visoke preciznosti ovdje budu pobjednici. Ali rezultati su bili iznenađujući. Regruteri koji su koristili visokokvalitetni AI alat bili su manje precizni i uložili su manje vremena i truda, jednostavno se oslanjajući na prijedloge algoritma. Međutim, oni koji koriste AI alat niske kvalitete pokazali su kritičniji pristup, što je na kraju dovelo do preciznijih odluka. Ono što se ovdje događa povezano je sa efektom društvenog bezveze. Prilično smo sretni što se povlačimo i puštamo AI da preuzme posao. A ovi nalazi sugeriraju da je vjerovatnije da će radnici biti slobodni kada je kvalitet algoritamskih savjeta naizgled visok. Ali ovo se može vratiti. Dell’Acqua je to lijepo izrazio naslovom rada “Zaspati za volanom”, govoreći da postoji rizik da se previše oslanjamo na AI koja je dobra, ali ne tako dobra kao ljudska prosudba. Umjesto da procjenjujemo umjetnu inteligenciju na osnovu njenih objektivnih tehnoloških vrijednosti, trebali bismo je ocijeniti na osnovu rezultata kombinacije korisnika i AI. Dakle, ako planirate da iskoristite ogromnu moć AI, imajte na umu da bi vaš tim mogao biti u iskušenju da se previše oslanja na tehnologiju. Od vitalnog je značaja uspostaviti procese za praćenje i prilagođavanje kada je to potrebno. Jer, iako mašinsko učenje svakako može ponuditi vrhunske prednosti, rezultati farmerske studije od prije više od 100 godina i dalje vrijede. VEZANO 5 korisnih načina kako se nositi sa stresom na radnom mjestu
5 korisnih načina kako se nositi sa stresom na radnom mjestu
Marx.ba U brzom i zahtjevnom poslovnom okruženju visok nivo stresa je gotovo neizbježan. Prema istraživanjima, stres nije samo emocionalno iscrpljujući nego može imati dugoročne učinke na fizičko i mentalno zdravlje zaposlenika, što dodatno utječe na produktivnost i zadovoljstvo na poslu. Ovo je 5 načina koji će vam pomoći u upravljanju stresom i usmjeriti vas prema zdravijem i učinkovitijem radnom okruženju. 1. Postavljanje prioriteta i planiranje zadataka Započnite radni dan s jasnim planom i popisom prioriteta. Jedan od glavnih izvora stresa je preopterećenost radnim zadacima, što često vodi osjećaju kaosa. Strukturirajte obaveze prema važnosti i hitnosti – ovakav pristup omogućava da najvažniji zadaci budu obavljeni na vrijeme, a vi ćete se osjećati produktivnije i opuštenije. Savjet: Koristite tehnike poput „Eisenhower matrice“ koja klasificira zadatke na važno/hitno ili nevažno/nije hitno. Uz planiranje, procijenite vrijeme potrebno za dovršavanje svakog zadatka, kako biste izbjegli nerealne pritiske nerealnih vremenskih rokova. 2. Redovne pauze i fizička aktivnost Bez obzira na količinu posla, važno je uzimati kratke pauze tokom radnog dana. Fizička aktivnost tokom pauze, čak i u obliku kratke šetnje ili vježbe istezanja, pomaže u opuštanju i poboljšava cirkulaciju, što može umanjiti osjećaj napetosti. Savjet: Svakih sat vremena ustanite i protegnite se ili prošetajte nekoliko minuta. Fizička aktivnost smanjuje razine hormona stresa kortizola i pomaže u boljem fokusu. Ako je moguće, pronađite prilike za mini treninge ili kratke šetnje tokom dana – vaše tijelo i um će vam biti zahvalni na tome. 3. Razvijanje pozitivne komunikacije s kolegama Zdrava komunikacija i podrška među kolegama ključni su za smanjenje stresa. Otvorena komunikacija može pomoći u rješavanju problema i olakšati saradnju, što smanjuje mogućnosti za konflikt i nepotrebne tenzija. Savjet: Umjesto da se zatvorite u stresnim situacijama, podijelite svoje izazove s kolegama ili nadređenima. Razmjena mišljenja i podrška često dovode do novih rješenja i omogućuju da se osjećate manje izolirano u svojim izazovima. Učestvovanje u timskim aktivnostima, poput zajedničkih pauza ili brainstorminga, može dodatno ojačati osjećaj da osjećaj zajedničkoj pripadnosti. 4. Učenje tehnika disanja i meditacije Disanje je jednostavna, ali izrazito učinkovita tehnika za brzo smanjenje stresa. Duboko disanje pomaže u snižavanju krvnog pritiska i otpuštanju napetosti, što vam omogućuje da se osjećate mirnije i fokusiranije. Meditacija, čak i u trajanju od samo nekoliko minuta, može biti izuzetno korisna za bolje suočavanje sa stresnim situacijama koje su neizbježne u modernom radnom okruženju. Savjet: Isprobajte metodu dubokog disanja „4-7-8“ – udahnite na nos brojeći do četiri, zadržite dah na sedam, i izdišite polako kada izbrojite osam. Također, postoji mnogo besplatnih aplikacija za meditaciju koje mogu pomoći da u samo nekoliko minuta smirite um i vratite fokus na ono bitno. 5. Postavljanje granica i upravljanje očekivanjima Nerealni zahtjevi i prevelik broj obaveza često dovode do stresa kako u privatnom životu tako i na radnom mjestu. Naučite postaviti granice, kako prema sebi, tako i prema drugima. Preuzimanje previše odgovornosti bez dovoljno resursa dovodi do bržeg izgaranja (burnouta), stoga je ključno otvoreno komunicirati sa saradnicima i nadređenima o realnim očekivanjima i mogućnostima. Savjet: Naučite reći „ne“ zadacima koji nisu hitni ili važni. Na taj način oslobodit ćete vrijeme za bitnije zadatke, a vaša produktivnost i zadovoljstvo će se povećati. Postavljanje granica nije znak slabosti, već znak razumne odgovornosti prema sebi i poslu, piše Poslovni puls. VEZANO Svjetski dan dijabetesa: Rušimo barijere i poboljšajmo pristup liječenju
Svjetski dan dijabetesa: Rušimo barijere i poboljšajmo pristup liječenju
Marx.ba Svjetski dan dijabetesa se obilježava svake godine 14. novembra. To je vrijeme najveće kampanje protiv ove maligne bolesti u cijelom svijetu. Ovaj datum je službeno prihvaćen u Ujedinjenim Nacijama 2006. godine. Obilježava se na dan rođenadana Fredericka Bantiga, koji je zajedno sa svojim kolegom Charlesom Bestom 1922. godine otkrio inzulin. Ovaj dan je poseban jer pruža priliku za podizanje svijesti o šećernoj bolesti koja predstavlja globalni javnozdravstveni problem, te je cilj poticanje kolektivnih i individualnih aktivnosti koje su potrebne za poboljšanje prevencije, dijagnoze i liječenja same bolesti. Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa “Rušimo barijere, premostimo nedostatke” koja je usmjerena na bitnost smanjenja rizika od dijabetesa i osiguravanja svih potrebština za ljude koji boluju od ove jako teške bolesti. Svi oboljeli moraju da imaju pristup ravnopravnom, sveobuhvatnom, pristupačnom i kvalitetnom liječenju i zdravstvenoj zaštiti. Diabetes mellitus je hronična bolest koja spada u grupu poremećaja metabolizma. Do nje dolazi onda kada gušterača prestane lučiti dovoljno inzulina ili kada ne koristi već proizvedeni inzulin. Ovakvo stanje dovodi do hiperglikemije, odnosno povišenog šećera u krvi, čije prisustvo može dovesti do oštećenja tkiva, organa i to može dovesti do ozbiljnih posljedica. VEZANO Istraživanje: Koji je pristup bolji, pesimizam ili optimizam
Istraživanje: Koji je pristup bolji, pesimizam ili optimizam
Marx.ba Jeste li optimistična ili pesimistična osoba? Kako vaš pogled na svijet utječe na vaš život? Ljudi često imaju snažna mišljenja o tome kamo svijet ide, a čini se da imaju različite perspektive. Koji je bolji pristup? Koji pristup je bolji – biti optimist i držati se nade, riskirajući buduće razočaranje, ili biti pesimist, stalno zabrinut zbog nadolazeće propasti, samo da bi osjećao olakšanje kada stvari nisu toliko loše koliko se očekivalo? David de Meza s Londonske škole ekonomije i Chris Dawson sa Univerzioteta u Bathu željeli su istražiti ovo pitanje. Analizirali su odgovore 1.601 osobe u britanskoj anketi između 1991. – 2009. godine. Učesnici su odgovarali na pitanja o svojim finansijskim očekivanjima i ishodima. Istraživači su htjeli vidjeti utječe li optimizam ili pesimizam na dobrobit na temelju toga hoće li ljudi postići svoje finansijske ciljeve. Realizam donosi veće zadovoljstvo Njihovo istraživanje otkrilo je dva važna zaključka – prvo, ljudi koji su tačno predvidjeli svoju finansijsku budućnost – oni s realističnim pogledom – bili su najsretniji. Ukratko, realizam je doveo do veće sreće nego prekomjerni optimizam ili pesimizam. Psihološka dobrobit često je povezana s točnom percepcijom stvarnosti, kako za Psychology Today ističe psiholog sa Univerziteta Duke, Mark Leary. Realizam, koji uključuje prihvaćanje vlastitih snaga i slabosti, ključan je za mentalno zdravlje. S druge strane, iskrivljena stvarnost obično je povezana sa psihološkim stresom. Prednosti i nedostaci optimizma i pesimizma Međutim, dok je točno predviđanje budućnosti korisno, većina nas s tim ima problema. Na temelju naših prirodnih sklonosti, često precijenimo ili podcijenimo naše izglede, uključujući naše poglede na svijet. Drugi ključni zaključak de Meze i Dawsona je sljedeće otkriće – dok su optimisti iskusili 11,8 % više stresa od realista, pesimisti su suočeni s 37,2 % više stresa. Drugim riječima, pesimisti koji anticipiraju katastrofu osjećaju puno više stresa, čak i kada su ugodno iznenađeni, u usporedbi s optimistima čija su očekivanja često previsoka. Iako neprovjereni optimizam ima svoje negativne strane, kao što je sklonost rizičnom ponašanju, optimisti obično imaju duži, sretniji i zdraviji život od pesimista. To je djelomično zato što doživljavaju manje negativnih emocija i ostaju motivirani za postizanje svojih ciljeva. Na kraju je sve u balansu U praktičnom smislu, razmislite o dugoročnom utjecaju provođenja dana ispunjenih nadom za bolju budućnost u usporedbi s razmišljanjem o strahovima od neuspjeha. Najbolji pristup mogao bi biti usvajanje uravnoteženog mentalnog sklopa – ono što David Brooks, kolumnist New York Timesa, naziva “sretnim realistom”. To uključuje miješanje optimizma s realnim razumijevanjem stvarnosti. Na kraju, svako od nas suočava se s dnevnim izborom – fokusirati se na poboljšanje i postajanje boljom osobom ili dopustiti da gorčina preuzme kontrolu, prenosi Kreni zdravo. VEZANO Zimska superhrana: Namirnice koje jačaju imunitet
Zimska superhrana: Namirnice koje jačaju imunitet
Marx.ba Zima donosi hladnije vrijeme, kraće dane i povećan rizik od prehlada i sezonskih bolesti. Upravo u tim mjesecima naš imunološki sistem zahtijeva dodatnu pažnju i podršku kako bi ostao snažan i otporan. Iako su zdrave životne navike, poput dovoljno sna, redovne fizičke aktivnosti i smanjenja stresa, ključne za jačanje obrambenih sposobnosti tijela, ono što unosimo u organizam putem prehrane igra možda i najvažniju ulogu. Pravilno odabrane namirnice mogu postati naši najbolji saveznici u borbi protiv zimskih virusa i bakterija. Srećom, priroda nam nudi široku paletu tzv. “supernamirnica” odnosno superhrane bogate hranjivim tvarima koje potiču imunološki odgovor i pomažu nam da se osjećamo energično i zdravo tokom cijele zime. Upravo u zimskim mjesecima naše tijelo treba dodatnu podršku kako bi se uspješno obranilo od infekcija, stoga je važno u prehranu uključiti namirnice koje su bogate hranjivim tvarima koje jačaju imunitet. U nastavku navodimo neke od najboljih namirnica koje vrijedi dodati u prehranu tokom hladnijih mjeseci. Citrusno voće Limun, narandže, grejp i mandarine obiluju vitaminom C, koji je ključan za proizvodnju bijelih krvnih stanica i jačanje imunološkog sistema. Citrusi su odličan dodatak prehrani u zimskim mjesecima. Đumbir Ova korijenasta biljka poznata je po svojim protivupalnim svojstvima. Čaj od đumbira ili svježi đumbir u jelima može pomoći u smanjenju upale i pružiti toplinu tijelu. BIjeli luk Zahvaljujući spoju alicinu, bijeli je od davnina poznat po svojim antivirusnim i antibakterijskim svojstvima. Redovno konzumiranje može smanjiti rizik od prehlada i ubrzati oporavak od bolesti. Špinat Špinat je još jedna vrijedna namirnica za jačanje imunološkog sistema. Bogat je vitaminom C, antioksidansima i beta karotenom, što doprinosi jačanju imunološke funkcije. Najbolje ga je konzumirati lagano kuhanog kako bi zadržao što više hranjivih tvari. Jogurt Probiotici u jogurtu pomažu održavanju zdrave crijevne flore, što je ključno za snažan imunitet. Biraj običan jogurt bez dodanog šećera. Možeš ga obogatiti medom ili bobičastim voćem. Brokula Prepuna vitamina A, C i E, brokula je prava zimska superhrana. Kako bi se sačuvali svi vrijedni nutrijenti, najbolje ju je samo kratko kuhati na pari. Odličan je dodatak brojnim jelima – juhama, tjestenina, varivima… Bademi Orašasti plodovi su prepuni brojnih vrijednih nutrijenata, a ujedno su i odličan međuobrok. Vitamin E prisutan u bademima igra važnu ulogu u jačanju imuniteta. Dovoljno je šaka dnevno kako bismo osigurali optimalan unos ovog vitamina. Zeleni čaj Obiluje flavonoidima i antioksidansima koji potiču imunološku funkciju. Katehini u zelenom čaju mogu pomoći u borbi protiv bakterija i virusa. Idealna je zamjena za kafu i preporučuje se konzumirati jednu do dvije šoljice dnevno. VEZANO Žene imaju veće šanse za dugovječnost s upola manje tjelesne aktivnosti od muškaraca