Šta kaže struka: Evo koji su voćni sokovi najzdraviji

Marx.ba Sok je osvježavajuć i ukusan u bilo koje doba dana. Međutim, važno je izabrati onaj pravi. Mnogi sokovi zapravo su napitci zaslađeni šećerom. Uglavnom se sastoje od vode i dodanih šećera, poput kukuruznog sirupa s visokim udjelom fruktoze. Zato se pri kupovini savjetuje birati sokove od 100% voća koji su bogati hranjivim tvarima. – Budući da je takav sok u cijelosti napravljen od voća, ne sadrži dodani šećer. Pijenje soka je dobar način da unesete neke hranjive tvari iz hrane ako ne možete zadovoljiti dnevni unos voća ili povrća, kaže dijetetičarka Natalie Rizzo za Today. Prema Rizzu, mana soka je što sadrži manje vlakana od cijelog voća, tako da se nakon ispijanja čaše soka nećemo osjećati sito kao kada žvačemo hranu. Iako je sok od narandže najomiljeniji, najzdravijima se smatraju sok od nara, sok od cvekle, sok od kiselih višanja i sok od grejpa. – Povrtni sokovi i sok od paradajza imaju manje šećera od drugih opcija, napomenula je dijetetičarka. Ako svaki dan ispijate sok, Rizzo savjetuje da ne konzumirate više od pola čaše soka od 100% voća dnevno. Možete ga čak razrijediti gaziranom vodom kako biste dobili veću porciju bez potrebe za dodavanjem više soka. Ako pokušavate smršati, najbolji izbor su povrtni sokovi ili sok od paradajza s niskim udjelom natrija. – To su sokovi koji smanjuju apetit, zaključila je Rizzo, prenosi Indexfit.
Samo 15 minuta tjelovježbe može ojačati vaš imunitet

Marx.ba Nedavna istraživanja pokazuju da 15-minutni trening može poboljšati vaš imunološki sistem. Predstavljena na American Physiology Summitu u Long Beachu, ova studija otkriva da kratki periodi vježbanja stimuliraju proizvodnju prirodnih stanica ubojica (NK), specijaliziranih bijelih krvnih stanica ključnih za borbu protiv infekcija i raka. Dr. Michael Fredericson, profesor na Stanford Medicine, za portal Healthline naglašava važnost ovih otkrića, napominjući da kratki intervali tjelovježbe mogu aktivirati imunološki sistem, potencijalno pojačavajući obranu od bolesti. U istraživanju je učestvovalo 10 sudionika 18 – 40 godina, koji su 30 minuta vozili bicikl umjerenog intenziteta. NK stanice igraju vitalnu ulogu u imunološkom odgovoru, ciljajući zaražene i bolesne stanice bez prethodnog izlaganja patogenima. Dr. Fredericson naglašava njihovu ulogu u prognozi raka, budući da veći broj NK stanica korelira s poboljšanim stopama preživljavanja kod određenih vrsta raka, poput kolorektalnog raka. Nadalje, vježbanje pogoduje imunološkoj funkciji kroz različite mehanizme. Dr. Tracy Zaslow, pedijatrica i specijalistica sportske medicine, objašnjava da povišenje tjelesne temperature izazvano vježbanjem može spriječiti preživljavanje patogena, slično učincima groznice. Osim toga, smanjenje stresa, bolji san i ublažavanje oksidativnog stresa doprinose ukupnom jačanju imunološkog sustava. Ključni zaključak je da čak i kratki intervali umjerene tjelovježbe mogu donijeti značajne zdravstvene prednosti. Dr. Fredericson zagovara uključivanje kratkih sesija vježbanja u dnevne rutine, naglašavajući da razbijanje treninga u kraće intervale može biti jednako učinkovito kao i duže sesije. Preporučuje različite aktivnosti, od brzog hodanja do plivanja, naglašavajući važnost pronalaženja ugodnih vježbi za održavanje redovite tjelesne aktivnosti. Međutim, dr. Zaslow upozorava na pretjeranu tjelovježbu, koja može potisnuti imunološki sistem, naglašavajući važnost odgovarajućeg odmora i oporavka. Osmišljavanje promišljenih rutina vježbanja koje uravnotežuju aktivnost s dovoljnim odmorom presudno je za održavanje imunološkog zdravlja i opće dobrobiti. Iako još nije objavljena u recenziranom časopisu, ova studija potvrđuje prethodna otkrića koja povezuju tjelovježbu s povišenim nivoima NK stanica, s povećanjem uočenim unutar nekoliko minuta tjelesne aktivnosti, piše Kreni zdravo.
5 činjenica koje trebate znati o fitoaromaterapiji

Marx.ba Fitoaromaterapija, spoj fitoterapije i aromaterapije, duboko je ukorijenjena u historiju kao jedan od najstarijih načina liječenja i prevencije bolesti. Njena historija proteže se unazad hiljadama godina, kada su ljudi počeli koristiti ljekovite biljke kako bi očuvali svoje zdravlje i ublažili tegobe. Iz ovog drevnog iskustva proizlazi bogatstvo znanja o biljkama i njihovim terapijskim svojstvima, koje se i danas koristi u praksi fitoaromaterapije. Fitoaromaterapija ima puno definicija. Jedni ju smatraju alternativnom medicinom, drugi pak komplementarnom konvencionalnoj medicini. Danas postoje brojni naučni dokazi o djelotvornosti biljnih lijekova i različitih preparata. Često ljudi imaju predrasude o fitoaromaterapiji jer ju povezuju sa šarlatanstvom, narodnim travarima i slično. Fit 7 zdrava donosi 5 bitnih činjenica koje biste trebali znati o fitoaromaterapiji. Fitoaromaterapija je jedan od najstarijih načina prevencije i liječenja bolesti. Naziv “fitoaromaterapija” sam po sebi govori da se radi o spoju korištenja biljnih preparata i eteričnih ulja. Fitoterapija obuhvata korištenje biljaka i njihovih preparata, dok aromaterapija obuhvata terapiju eteričnim uljima inhalacijom, oralnim ili topikalnim putem (nanošenjem na kožu). Kada govorimo o kliničkoj fitoaromaterapiji, naglasak je na naučno dokazanim metodama i strogim propisima. Ovdje se ne radi o praznovjerju ili šarlatanstvu, već o pažljivo promišljenom pristupu zasnovanom na istraživanjima i dokazima. Biljni preparati prolaze kroz rigorozna ispitivanja kako bi se potvrdila njihova učinkovitost i sigurnost, a njihova primjena regulirana je preciznim smjernicama stručnjaka. Ponekad ovakav oblik terapije ne obuhvata samo biljke, već može uključivati i druge prirodne sastojke poput gljivica, probiotika ili čak određenih životinjskih sirovina kao što su omega-3 masne kiseline. Svi ovi sastojci imaju svoje jedinstvene terapijske učinke i doprinose raznolikosti terapijskih pristupa u fitoaromaterapiji. Svi znamo da eterična ulja imaju ugodan miris, ali ona su puno više od toga. Ona sadrže kompleksne spojeve koji im daju terapijska svojstva. Svako eterično ulje ima svoju specifičnu primjenu pa tako na primjer Eukaliptus globulus pomaže kod tegoba s dišnim putevima, a lavanda pomaže opuštanju. Sva eterična ulja imaju određeno djelovanje zbog posebnih aktivnih sastavnica koje se nalaze u njima. Važno je napomenuti da kvaliteta eteričnih ulja igra ključnu ulogu u njihovoj učinkovitosti, stoga se koriste samo ona ulja koja zadovoljavaju stroge standarde i propise. Biljno ne znači bezazleno i sigurno Iako su biljni preparati često percipirani kao sigurni i bezopasni, važno je biti svjestan da su neki od najjačih otrova izolirani iz biljaka, kao što je na primjer ricin iz sjemenki ricinusa. Ricin je jak otrov, pročišćeno ricinusovo ulje je laksativ ako se koristi oralno ili se koristi za njegu kose i kože. Dobivaju se iz iste biljke i istog dijela biljke. Neki revolucionarni lijekovi također su izolirani iz biljaka. Paklitaksel (taksol) je izoliran iz biljke Taxus brevifolia te dokazano inhibira rast stanica raka i često se koristi kod raka jajnika ili dojke. Stoga je važno koristiti biljne preparate s oprezom i prema uputama stručnjaka kako bi se izbjegle potencijalne štetne posljedice, piše Miss 7 zdrava.
Šest zdravstvenih dobrobiti koje se povezuju uz često jedenje breskvi

Marx.ba Breskve su mnogim ljudima omiljeno voće koje uživaju jesti. U njima se može uživati na više načina i u različitim kombinacijama, a poželjno ih je što više uvrstiti u prehranu. Osim što su ukusne, breskve su i vrlo zdrave te se uz njih povezuje nekoliko zdravstvenih dobrobiti koje utječu na cjelokupno zdravlje, piše Indexfit. Pozitivan utjecaj na probavni sistem Kako prenosi Health Shots, breskve su voće koje sadrži vlakna ključna za normalan rad probavnog sustava. Otprilike sto grama breskvi ima 1,5 grama vlakana, a upravo su vlakna ključna za promoviranje zdrave probave, tvrdi dijetetičarka Devananda VM. Redovito jedenje breskvi pomaže s problemima poput proljeva i zatvora jer osiguravaju glatku probavu i rad crijeva, ističe dijetetičarka. Utječu na mršanje Breskve su niskokalorične i ne sadrže masti, a zahvaljujući sadržaju vlakana, odličan su izbor za sve one koji žele izgubiti kilograme ili održati željenu tjelesnu težinu. Breskve su izvrstan izbor za međuobrok jer potiču i osjećaj sitosti, čime se osigurava da se osoba tokom dana neće prejedati i odabrati možda ne toliko zdrave grickalice. Jačanje imunološkog sistema Osim što su ukusne, breskve mogu pomoći ojačati imunološki sistem. Dijetetičarka ističe da jedenje breskvi “jača imunološki sistem, štiti od bolesti poput prehlade i poboljšava cjelokupnu imunološku funkciju”, prenosi Health Shots. Ovo voće sadrži i polifenole te protuupalne antioksidanse koji pomažu u smanjenju upala. Pozitivan utjecaj na zdravlje srca Oni pojedinci koji imaju manjak kalija, češće bi trebali početi jesti breskve. Kako prenosi Health Shots, oko sto grama breskve ima 122 miligrama kalija koji može pomoći u regulaciji krvnog pritiska i u održavanju zdravlja srca. Zaštita kože Jedenje breskvi utječe na zaštitu kože od štetnih ultraljubičastih zraka zahvaljujući antioksidansima, vitaminu C i beta-karotenu. Ovo voće ne štiti samo kožu, već i poboljšava njen izgled, dajući joj zdraviji i blistaviji izgled. Utjecaj na zdravlje očiju – Breskve su bogate vitaminom A i beta-karotenom koji pozitivno utječu na zdravlje očiju, tvrdi dijetetičarka. Redovna konzumacija ovog vrlo popularnog voća pomaže u održavanju dobrog vida i značajno smanjuje rizik od katarakte ili sive mrene, odnosno zamućenja očne leće, prenosi Health Shots.
Kako korištenje solarne energije djeluje na zdravlje ljudi

Marx.ba Solarna energija ističe se kao obećavajuća alternativa konvencionalnim izvorima poput fosilnih goriva. Osim dobrobiti za okoliš, korištenje solarne energije ima dalekosežne implikacije na ljudsko zdravlje. Kako prelazimo na budućnost solarne energije, razumijevanje njezinog utjecaja na javno zdravlje postaje sve važnije. Dakle, kako korištenje sunčeve energije utječe na zdravlje ljudi? Jedna od najznačajnijih zdravstvenih dobrobiti solarne energije leži u njezinoj sposobnosti smanjenja onečišćenja zraka. Tradicionalne metode proizvodnje električne energije, kao što su postrojenja na ugljen i plin, ispuštaju štetne zagađivače poput sumpornog dioksida, dušikovih oksida i čestica u atmosferu. Dugotrajna izloženost ovim zagađivačima povezana je s bolestima dišnog sistema, kardiovaskularnim problemima, pa čak i s preranom smrću. Iskorištavanjem energije sunca proizvodi se električna energija bez emitiranja zagađivača. Kao rezultat toga, široka primjena solarne energije može dovesti do čišćeg zraka i smanjenja respiratornih bolesti. Osim svoje uloge u proizvodnji električne energije, sunčeva svjetlost ima direktne implikacije na mentalno zdravlje. Izlaganje prirodnoj sunčevoj svjetlosti potiče proizvodnju serotonina, neurotransmitera povezanog s regulacijom raspoloženja i osjećajem ugode. Nasuprot tome, nedovoljna izloženost sunčevoj svjetlosti može dovesti do sezonskog afektivnog poremećaja, koji karakteriziraju simptomi poput niske energije, promjena raspoloženja i depresije. Sistemi solarne energije olakšavaju veći pristup sunčevoj svjetlosti decentralizacijom proizvodnje električne energije. Budući da krovni solarni paneli postaju sve uobičajeniji, pojedinci imaju priliku iskoristiti sunčevu svjetlost za proizvodnju energije i ličnu dobrobit. Osim toga, prijelaz na solarnu energiju može smanjiti ovisnost o unutrašnjoj umjetnoj rasvjeti, dodatno promičući izloženost prirodnoj sunčevoj svjetlosti i podržavajući mentalno zdravlje. Tradicionalni izvori energije često se oslanjaju na vodeno-intenzivne procese za hlađenje i proizvodnju energije, što predstavlja rizik za kvalitetu vode i vodene ekosisteme. Primjerice, elektrane na ugljen zahtijevaju ogromne količine vode za hlađenje, što dovodi do toplinskog zagađenja i kontaminacije obližnjih vodenih tijela. Osim toga, vađenje i transport fosilnih goriva može dovesti do izlijevanja nafte i incidenata onečišćenja vode. Suprotno tome, sistemi solarne energije imaju minimalne potrebe za vodom nakon što se ugrade, čime se smanjuje rizik od onečišćenja vode. Ublažavanjem potražnje za metodama proizvodnje električne energije koje intenziviraju vodu, solarna energija pridonosi očuvanju slatkovodnih resursa i očuvanju vodenih staništa. Posljedično, zajednice koje se oslanjaju na izvore čiste vode imaju koristi od usvajanja solarne energije u smislu poboljšane kvalitete vode i smanjenih zdravstvenih rizika povezanih s kontaminacijom. Prelazak na solarnu energiju predstavlja ključni korak prema zdravijoj i održivijoj budućnosti. Ublažavanjem onečišćenja zraka, promicanjem izlaganja sunčevoj svjetlosti i smanjenjem rizika od kontaminacije vode solarna energija nudi značajne zdravstvene prednosti za pojedince i zajednice.
Četiri začina koji su odlični za zdravlje vašeg mozga: Uključite ih u svakodnevnu prehranu

Marx.ba Stručnjaci preporučuju četiri začina koji su odlični za zdravlje vašeg mozga. Kako kažu, dobro ih je uključiti u svakodnevnu prehranu. Prvo, đumbir nije samo dobar za probavu, već ima i snažna svojstva koja štite mozak od oksidativnog stresa. Oksidativni stres može ubrzati proces starenja i povezati se s bolestima poput Alzheimerove. Drugo, kurkuma je bogata hranjivim tvarima, a njena ključna komponenta, kurkumin, ima neuroprotektivna svojstva koja podržavaju mentalnu oštrinu i funkciju pamćenja, piše Express. Treće, cimet je pun antioksidansa koji mogu spriječiti nakupljanje štetnih proteina u mozgu povezanih s bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove. Također potiče učenje i formiranje pamćenja te štiti mozak od negativnih učinaka stresa. Na kraju, crni biber sadrži piperin, ključni sastojak koji ima visok nivo antioksidansa. Ovi antioksidansi pomažu u zaštiti zdravih moždanih stanica i poboljšavaju kognitivnu funkciju i pamćenje aktiviranjem hemijskih puteva u mozgu.
Stručnjaci: Redovna konzumacija ovih namirnica poboljšava zdravlje srca i san

Marx.ba Naša prehrana igra ključnu ulogu u svakom području našeg zdravlja, što uključuje i zdravlje srca te spavanje. Srećom, postoji mnogo namirnica koje mogu pomoći u ovim područjima. Dijetetičar Jesse Feder izdvojio je dvije takve namirnice koje mogu promicati zdravlje srca i bolje navike spavanja. 1. Trešnje Trešnje nude više od izvrsnog okusa. Sadrže puno nutritivnih vrijednosti, a Feder ističe da su prirodni izvor melatonina, hormona odgovornog za regulaciju ciklusa spavanja i budnosti. – Trešnje su dobar izvor prirodnog melatonina, za koji je poznato da potiče miran san, rekao je za SheFinds. Uključivanjem trešanja u svoju večernju rutinu, bilo kao međuobrok prije spavanja ili kao dio deserta, možemo poboljšati svoj san. Osim toga, Feder naglašava njihovu ulogu kao snažnog izvora antioksidansa, spojeva koji se bore protiv upala i oksidativnog stresa u tijelu. – Antioksidansi su izvrsni za smanjenje ili suzbijanje upala, što može biti korisno za zdravlje srca, dodao je. 2. Banane Stručnjaci već dugo hvale banane zbog njihove hranjive vrijednosti. Feder ističe dva ključna minerala koja se nalaze u bananama: magnezij i kalij. – Banane su izvrstan izvor magnezija i kalija, a oba mogu pomoći u snižavanju krvnog pritiska i opuštanju mišića, pojasnio je. Uključivanje banana u večernju rutinu može pomoći umiriti tijelo i pripremiti ga za kvalitetan noćni odmor. Osim svojih svojstava za pospješivanje sna, banane također nude značajne prednosti za zdravlje srca. Feder naglašava ulogu kalija u regulaciji krvnog pritiska, što je vitalni aspekt kardiovaskularnog zdravlja. – Kalij, koji pomaže u regulaciji krvnog pritiska, također može pomoći u promicanju zdravlja srca. Sadržaj vlakana u bananama odličan je za promicanje zdrave tjelesne težine i probave, što je korisno za naše srce, zaključuje dijetetičar.
Nutricionistica Novaka Đokovića otkrila šta jesti prije, a šta poslije treninga

Marx.ba Prehrana na bazi namirnica biljnog porijekla sve je popularnija među sportistima. Zagovara je i nutricionistica Nevena Veselinović, koja stoji iza koncepta Veganluk i, između ostalih, savjetuje Novaka Đokovića. Teniser se 2010. odrekao glutena, mliječnih proizvoda i rafiniranog šećera, a smanjio je i unos crvenog mesa. Danas konzumira isključivo hranu biljnog porijekla, pa se tako na njegovom meniju nalazi puno voća, žitarice, kvinoja, divlja riža i slatki krompir. – U prvom dijelu dana jedem puno voća. Ne volim jesti nikakvu hranu koja bi zahtijevala puno energije za probavu jer trebam puno energije za treninge, objasnio je Đoković Grahamu Bensingeru prošle godine. Dan počinje toplom vodom i limunom, a onda pije sok od celera. Nakon toga slijedi zeleni smoothie bogat hranjivim tvarima i algama. To je u skladu s onime što Veselinović savjetuje sportistima, kako rekreativnim, tako i profesionalnim. – Ako želite smanjiti masne naslage, moja preporuka je da za doručak birate kombinaciju biljnih proteina (proteinski prah) i vlakana (tamno lisnato povrće). Ja bih izbjegavala bobičasto voće, rekla je Veselinović. Onima koji žele povećati mišićnu masu savjetuje da se za doručak okrenu zobenoj kaši, bobičastom voću i proteinskom prahu (0.9 grama po kilogramu tjelesne mase). Kaže da se najveće greške vezane za prehranu sportista događaju nakon iscrpljujućih treninga. – Prvo što uzmete poslije treninga u velikoj mjeri utječe na to kako ćete utjecati na izgradnju mišića i spriječiti upale. Poslije treninga treba konzumirati zeleni sok, vodu, limun, đumbir. Odmah nakon toga morate nadoknaditi istrošene rezerve, a u tome vam mogu pomoći datule ili banane. Nikako ne preporučujem čokoladu, čak ni proteinske pločice s čokoladom jer sadrže dodani šećer, pojasnila je. Tokom dana preporučuje kombinaciju biljnih proteina (žitarice poput kvinoje, amaranta i heljde te zeleno lisnato povrće, crvenu leću ili edamame) te vlakna. Za večeru se mogu odabrati salate od mikrobilja i klica te tofu sira i mahunarki. Veselinović je bila jedna od sudionica panela From zero to hero s plant based konceptima koji se održao proteklog vikenda na Weekend Food Festivalu u Rovinju, piše Indexfit.
Jedan komad ovog voća dnevno može poboljšati kvalitet prehrane

Marx.ba Loš odabir prehrane primarni je faktor rizika za kardiometaboličke bolesti, koje uvelike doprinose kroničnim zdravstvenim stanjima i smrtnosti. Stoga je poboljšanje kvaliteta prehrane među općom populacijom ključno za bolje zdravstvene rezultate. Nedavna studija provedena na Univerzitetu Penn State istraživala je učinke prehrambene intervencije koja uključuje dnevnu konzumaciju avokada na kvalitet prehrane i kardiometabolički rizik. Studija objavljena u Current Developments in Nutrition otkrila je da je konzumacija jednog avokada dnevno tokom 26 sedmica dovela do boljeg pridržavanja dijetetskih smjernica među odraslim Amerikancima s abdominalnom pretilošću. Međutim, ova poboljšanja kvaliteta prehrane nisu direktno utjecala na faktore rizika za kardiometaboličke bolesti. U studiji je 1.008 učesnika u dobi od 25 godina i više s abdominalnom pretilošću i niskim unosom avokada nasumično raspoređeno u dvije grupe. Jedna grupa je na dnevnoj bazi konzumirala jedan avokado, dok je druga grupa održavala redovitu prehranu s ograničenim unosom avokada. Kvaliteta prehrane sudionika procijenjena je Indeksom zdrave prehrane-2015, dok su različiti kardiometabolički faktori rizika praćeni tokom cijelog perioda istraživanja. Ovo poboljšanje prvenstveno je rezultat većeg unosa povrća i povoljnijeg omjera nezasićenih prema zasićenim mastima. Međutim, unatoč ovim poboljšanjima u prehrani, nije bilo značajnih promjena uočenih u kardiometaboličkim čimbenicima rizika tokom 26 sedmica. Autori studije sugeriraju da su relativno kratak period intervencije i inicijalno loš kvalitet prehrane sudionika mogli pridonijeti nedostatku značajnih promjena u faktorima rizika od bolesti. Osim toga, osobe s određenim zdravstvenim problemima možda će trebati smanjiti unos avokada na temelju prehrambenih preporuka zdravstvenih radnika. Dok uključivanje nutritivno bogate hrane poput avokada može pridonijeti boljem kvalitetu prehrane, postizanje dugoročnih poboljšanja zdravlja i dugovječnosti zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje raznolik raspon zdrave hrane prilagođene individualnim potrebama. Bavljenje sistemskim faktorima, kao što su marketing hrane, vladine politike i razlike u hrani, također je od vitalnog značaja za promicanje raširenih poboljšanja kvalitete prehrane i smanjenje rizika od bolesti među populacijama.
Nije samo za ukras: Cvijet bagrema prirodni je lijek

Marx.ba Uskoro mu kreće sezona cvatnje, mnogima je omiljen prirodni zaslađivač, a neki će za njim posegnuti i u zdravstvene svrhe. Riječ je o bagremu poznatom i kao lažna akacija (Robinia pseudoacacia), listopadnom drvu iz porodice mahunarki. Njegovi bijeli cvjetovi nanizani u grozdovima ugodnog su mirisa i prepuni nektara. Ljekovita svojstva Osim što je ukrasna i korisna biljka, bagrem ima i niz ljekovitih svojstava. Cvjetovi, listovi i kora koriste se u tradicionalnoj medicini. Cvjetovi bagrema se najčešće suše i koriste kao čaj za liječenje prehlade, kašlja, glavobolje i povišene temperature. Listovi bagrema se također mogu sušiti i koristiti kao čaj, a tradicionalno se upotrebljavaju za ublažavanje problema s probavom. Za koru se vjeruje da ima protivupalno djelovanje i koristi se za reumu i artritis. U homeopatiji se cvjetovi bagrema upotrebljavaju kao lijek protiv tegoba koje su posljedice prevelikog lučenja želučane kiseline, kod migrene i neuralgije ličnog živca odgovornog za mimiku i pokretljivost lica. Lažna akacija, bagrem (Robinia pseudoacacia) nudi i ove prednosti: Ipak, kao i u svemu što nam nije poznato, važno je savjetovati se sa stručnjacima. Neželjene nuspojave Mnogima poznati bagremov med uglavnom je siguran za konzumaciju no, kao i u svemu, postoji ali. Tako će njegov unos morati ograničiti ili ga potpuno izbjegavati oni koji su alergični na pčele ili med zbog moguće alergijske reakcije. Također, davanje bilo koje vrste meda bebama mlađim od godine dana treba izbjegavati zbog rizika od bolutizma, bolest koju uzrokuje toksin bakterije Clostridium botulinum. Čaj od bagrema protiv glavobolje Ako patite od čestih glavobolja, ispijanje prirodnog čaja sigurno ne može odmoći. Kašikicu osušenih cvjetova bagrema prelijte s dva decilitra provrele vode. Poklopite i ostavite da odstoji 15-ak minuta. Prema želji, svoj čaj obogatite limunom ili kašikicom meda od bagrema.