Redovan ritam: Zašto je važno svaki dan vježbati u isto vrijeme
Marx.ba U svoj režim tjelesne aktivnosti mogli biste uvesti jednostavno poboljšanje – svaki dan nastojte vježbati u isto vrijeme. Nova studija provedena na laboratorijskim miševima ukazuje na to da redovan ritam vježbanja donosi više prednosti za zdravlje. Premda u mozgu postoji centralni tjelesni sat koji se nalazi u suprahijazmatičnoj jezgri, smještenoj u bazalnom dijelu prednjeg hipotalamusa, postoje i ostali periferni tjelesni satovi. Suprahijazmatična jezgra važna je jer regulira cirkadijalni ritam. Naš centralni sat CNS (centralnio nervni sistem) djeluje kao glavni “pacemaker” za proizvodnju i održavanje cirkadijskog ritma u cijelom tijelu. A tjelovježba može resetirati periferne tjelesne satove u zglobovima i kičmi, pokazalo je istraživanje naučnika s Univerziteta u Manchesteru. Dogodi li se taj “reset” svaki dan u isto vrijeme, periferni bi satovi mogli biti sinkroniziraniji s onim glavnim, otkrili su istraživači. Prethodna istraživanja pokazala su da nesinkronizirani satovi u perifernim tkivima mogu povećati rizik od razvoja zdravstvenih problema poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, prenosi Science Alert. – Naši su rezultati pokazali da je tjelesna aktivnost koja se prakticira tokom jutra povezana s dnevnim obrascima ciklusa spavanja/buđenja i da prenosi informacije o vremenu iz centralnog sata u mozgu, koji je osjetljiv na svjetlost, do skeletnog tkiva koje nosi težinu. To zapravo šalje signal vašem koštanom sistemu da je vrijeme da se probudi, pojasnio je Qing-Jun Meng, kronobiolog na Univerzitetu u Manchesteru. Naučnici su za potrebe studije pratili periferne satove u hrskavici, kičmi i mozgu miševa dok su vježbali na trakama za trčanje u različito vrijeme. Otprije se zna da su područja zglobova i kičme posebno aktivna za vrijeme tjelesne aktivnosti, a zna se i da se tokom dana iz njih izbacuje voda. To djelomično svakodnevno resetira periferne tjelesne satove. Tim naučnika je otkrio da tjelesna aktivnost uz proces osmolariteta (smanjenja vode) dodatno resetira ove satove i, obavlja li se prema dosljednom rasporedu, poboljšava vremensku povezanost između satova u tijelu. Rezultate još treba potvrditi na ljudima, ali naučnici vjeruju da je posrijedi sličan učinak. Zdravlje kostiju i zglobova utječe na sve u našem organizmu – od toga koliko dobro uspijevamo izvesti sportske aktivnosti do vjerovatnosti povreda ili razvoja stanja poput artritisa. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.
Ako imate ovu mogućnost na poslu, smanjit ćete rizik od kardiovaskularnih bolesti
Marx.ba Epidemiologinja dr. Lisa Berkman i tim s Harvard T. H. Chan School of Public Health i Penn State University otkrili su da radna mjesta koja zaposlenicima nude veću autonomiju, ravnotežu i podršku imaju pozitivan učinak na zdravlje srca pojedinca. Njihova randomizirana studija, objavljena u American Journal of Public Health, bila je usredotočena na zaposlenike dvije kompanije – IT firme s umjereno do visoko plaćenim radnicima i ustanove za dugotrajnu njegu s pretežno ženskim njegovateljima koje zarađuju niže plaće. Prema riječima koautora Orfeua Buxtona, dr. sc., profesora biobihevioralnog zdravlja na Penn Stateu, lekcije studije ostaju relevantne, posebno nakon koronavirusa. – Iako su vidjeli neke prednosti fleksibilnosti u radu od COVID-a, mnogi se poslodavci pokušavaju vratiti na prijašnji rad fokusiran na radno vrijeme, istakao je. Studija je trajala nekoliko godina tokom kojih su istraživači provodili programe na radnom mjestu koji promiču ravnotežu između posla i osobnog života, zajedno s podržavajućim radnim okruženjem. Posljedično, zaposlenici s većim rizikom od kardiovaskularnih problema, posebno stariji pojedinci, pokazali su smanjeni rizik od srčanih bolesti. Nadređeni su prošli obuku kako bi ih opremili alatima za poticanje zaposlenika da uravnoteže lične i porodične obaveze uz održavanje produktivnosti. Osim toga, timski sastanci pružili su platformu za saradničke rasprave o davanju zaposlenicima veće kontrole nad njihovim rasporedima i minimiziranju zadataka “niske vrijednosti”. Nalazi naglašavaju značajan utjecaj radnih uslova na zdravstvene ishode. Berkman je naglasila da kada su stresni uvjeti na radnom mjestu i sukobi između posla i porodice ublaženi, vidjeli su smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti među ranjivijim zaposlenicima, bez ikakvog negativnog utjecaja na njihovu produktivnost.
Objavljeni podaci: Koliko građani država Evropske unije troše na sport i rekreaciju
Marx.ba Među 22 zemlje Evropske unije, za koje su dostupni podaci, četiri su zabilježile prosječne izdatke domaćinstva za sportsku robu i usluge iznad 500 jedinica kupovne moći (PPS) u 2020. godini, pokazuje istraživanje Eurostata. PPS je umjetna valuta koja eliminira razlike u nivou cijena između zemalja. Na vrhu popisa je Luksemburg sa 628 PPS-a, a odmah iza njega su Nizozemska (622), Austrija (620) i Njemačka (526). Među različitim kategorijama sportskih proizvoda i usluga, kategorija u kojoj su domačinstva u EU najviše trošila bile su rekreacijske i sportske usluge, i to u gotovo svim zemljama Unije s dostupnim podacima. Jedina je iznimka bila Grčka, u kojoj je najveći udio bio posvećen izdacima u trajna dobra (kamperi, letjelice, plovila i sl.) za rekreaciju na otvorenom (69,0 posto). Prosječna potrošnja kućanstva na rekreacijske i sportske usluge bila je najveća na Kipru s udjelom od 93,7 posto, a slijede Bugarska i Hrvatska s 81,3 posto, odnosno 79,3 posto. Najniži udjeli zabilježeni su u Grčkoj (19,2 posto), Danskoj (43,7 posto) i Belgiji (46,8 posto). Izdaci za opremu za sport, kampiranje i rekreaciju na otvorenom predstavljaju drugi najveći udio u proračunima domaćinstava u 14 zemalja EU prema dostupnim podacima. Taj se udio kretao od 3,7 posto na Kipru do 42,3 posto u Slovačkoj. Osim Grčke, u kojoj su izdaci za trajna dobra za rekreaciju na otvorenom imali najveći udio, ova je kategorija bila druga najveća stavka u kućnim proračunima za sportsku opremu u Belgiji (36,7 posto), Danskoj (33,7 posto), Luksemburgu (29,2 posto), Litvaniji (27,2 posto), Malti (19,3 posto), Nizozemskoj (18,1 posto) i Francuskoj (16,5 posto). Mađarska (0,4 posto) i Bugarska (0,8 posto) zabilježile su najniže udjele izdataka domaćinstava za trajna dobra za rekreaciju na otvorenom, prenosi Tportal. Na drugom kraju ljestvice, prosječni izdaci domaćinstava za sportske aktivnosti bili su niži od 100 PPS-a u Bugarskoj (24), Slovačkoj (66), Litvaniji (87) i Poljskoj (95).
Dajana Švraka Milutinović za Marx.ba: Suplementacija kao pomoć u procesu pripreme za vantjelesnu oplodnju
Marx.ba Pored medicinskih intervencija, sve se više pažnje posvećuje ulozi ishrane i suplementacije u povećanju plodnosti, posebno u kontekstu pripreme za vantjelesnu oplodnju (VTO). Kada govorimo o suplementaciji, potrebno je naglasiti da se prije upotrebe treba uvijek konsultovati sa stručnim licima jer u suprotnom možemo imati i negativne posljedice. Ključni suplementi, koji su pokazali najveći benefit u ovom polju su folna kiselina, inozitol, vitamin D i CoQ10. Folna kiselina (vitamin B9) izdvaja se kao važan nutrijent sa izvanrednim implikacijama za plodnost i proces VTO. Folna kiselina ima temeljnu ulogu u podršci cjelokupnom reproduktivnom zdravlju. Doprinosi proizvodnji i održavanju genetskog materijala (DNK i RNK), što je ključno za zdrav razvoj gameta (spermatozoida i jajnih ćelija). Ona pomaže u održavanju ravnoteže hormona, što je neophodno za redovne menstrualne cikluse i ovulaciju. Uravnoteženi hormoni stvaraju povoljno okruženje za uspješnu koncepciju. Kvalitet jajnih ćelija koje se dobijaju tokom VTO ključan je faktor za uspjeh. Suplementacija folnom kiselinom pokazala je obećavajuće rezultate u poboljšanju kvaliteta jajnih ćelija, povećavajući vjerovatnoću za uspješnu oplodnju i razvoj embriona. Suplementacija folnom kiselinom prije konceptualnog procesa smanjuje rizik od hromozomskih abnormalnosti kod embriona, podržavajući razvoj zdravih embriona pogodnih za transfer. Preporučana doza je od 400 do 1000 mikrograma, a najkvalitetniji oblik je metilovani oblik folne kiseline. Koenzim Q10 (CoQ10) i njegova uloga u povećanju plodnosti i utjecaj na uspjeh in vitro fertilizacije (IVF) su privukli pažnju medicinske zajednice. Koristeći medicinske studije, možemo izdvojiti najvažnije uloge CoQ10. Mitohondrije su energetski centri ćelija i njihova optimalna funkcija je ključna za zdravlje jajeta. CoQ10 je ključna komponenta lanca prenosa elektrona, procesa bitnog za proizvodnju energije u mitohondrijama. Studije su sugerisale da suplementacija CoQ10 može poboljšati funkciju mitohondrija, što potencijalno dovodi do boljeg kvaliteta jajnih ćelija i većih šansi za uspješnu oplodnju. Napredna starosna dob je povezana sa smanjenom plodnošću. Uloga CoQ10 u podršci funkciji mitohondrija postaje posebno relevantna kako žene stare. Studije su istraživale potencijal suplementacije CoQ10 u ublažavanju starenjem povezanog opadanja plodnosti putem promovisanja boljeg kvaliteta jajnih ćelija i funkcije jajnika. Medicinske studije sugerišu da vitamin D igra ulogu u regulaciji ključnih reproduktivnih hormona, kao što su folikulostimulišući hormon (FSH) i lutinizirajući hormon (LH). Uravnoteženi nivoi hormona su ključni za optimalnu plodnost i uspješne ishode VTO. Adekvatni nivoi vitamina D su povezani sa poboljšanom ovulacionom funkcijom. Istraživanja ukazuju da nedostatak vitamina D može doprinijeti nepravilnim menstrualnim ciklusima i anovulaciji, što oboje može utjecati na plodnost. Optimalni status vitamina D povezan je sa zdravijim okruženjem endometrijuma, što je ključno za implantaciju embriona tokom VTO. On može utjecati na receptivnost endometrijuma i poboljšati stope uspjeha VTO. Prekomerna suplementacija vitaminom D može dovesti do povišenih nivoa kalcijuma u krvi, stanja poznatog kao hiperkalcemija. To može imati štetne efekte na funkciju bubrega i zdravlje kostiju.Suprotno njegovoj korisnoj ulozi, prekomjerni unos vitamina D tokom trudnoće je povezan sa nepoželjnim ishodima, kao što su gestacijski dijabetes i prevremeni porođaj, dok u procesu pripreme za VTO može doći do stvaranja cista ako ga imamo u većim količnama. To naglašava važnost precizne doziranosti. Vitamin D ima ključnu ulogu u povećanju plodnosti i VTO procesu, međutim, oprezna suplementacija je od suštinskog značaja, jer prekomjerni unos može dovesti do štetnih efekata. Brojna istraživanja su istakla vezu između inozitola i regulacije hormona ključnih za plodnost. Inozitol, posebno oblik mio-inozitol, pokazuje sposobnost da utječe na osjetljivost na insulin i regulaciju gonadotropnih hormona poput folikulostimulišućeg hormona (FSH) i luteinizirajućeg hormona (LH). Ovi hormoni su ključni za zdravu ovulaciju i menstrualne cikluse. Sindrom policističnih jajnika (PCOS) je često povezan sa hormonskom neravnotežom koja može utjecati na plodnost. Studije su istraživale ulogu inozitola, posebno mio-inozitola, u tretmanu PCOS-a i poboljšanju plodnosti kod žena sa ovim stanjem. U istraživanjima vezanim za plodnost i VTO, često se koriste doze od 2-4 grama mio-inozitola dnevno. Ove doze su pokazale pozitivne efekte na hormonsku ravnotežu, ovulaciju i kvalitet jajnih ćelija. Važno je napomenuti da se inozitol najbolje apsorbuje kada se uzima zajedno sa folnom kiselinom, što može dodatno poboljšati njegove efekte na plodnost Priprema za VTO i povećanje plodnosti zahtijevaju sveobuhvatan pristup, uključujući i pažljivo planiranu suplementaciju. Folna kiselina, inozitol, mio-inozitol, koenzim Q10 i vitamin D su nutrijenti koji mogu značajno doprinijeti optimizaciji plodnosti. Prije nego što započnete bilo koji režim suplementacije, važno je da se konsultujete sa svojim ginekologom, endokrinologom ili stručnjakom za ishranu kako biste prilagodili doze svojim individualnim potrebama. Individualno prilagođavanje doza i pravilan nadzor pod stručnim nadzorom mogu osigurati najbolje rezultate i pomoći vam da ostvarite svoje roditeljske snove. Dajana Švraka Milutinović: Magistar farmacije, master ishrane i suplementacije @dashinasuperhrana
Zdrav pristup: Zašto je strpljenje važna osobina uspješnih i poduzetnih ljudi
Marx.ba Kakav je odnos uspješnih ljudi i strpljenja? Zašto je strpljenje vrlo poželjna osobina ako želite ostvariti uspjeh i životnu sreću? Kako izgraditi strpljenje i zašto je važno naučiti ne odustajati prije ostvarenog cilja? Mi ljudi smo slabi. Poprilično slabi. Kada se pojave prve prepreke na putu, gubimo strpljenje – i odustajemo. Nemamo strpljenja, bez obzira što znamo da je strpljivost jako važna. Sve to dovodi nas do jedne poražavajuće činjenice – u životu ostvarujemo puno premalo potencijala i ciljeva, piše Geek. Jedna od vrlo važnih odlika uspješnih ljudi definitivno je strpljivost. Iako živimo u užurbanom svijetu u kojem se rezultati traže odmah – strpljivost je važan kriterij za uspjeh. Rezultati preko noć ne postoje jer su u te rezultate utkani mjeseci pa i godine rada i truda. Naučite strpljivost – i otvorite si put prema uspjehu: Strpljenje je teško savladati Strpljenje je teško. Strpljenje od nas traži da se odrečemo kratkoročnih užitaka – kako bismo ostvarili dugoročne ciljeve. Nije lako biti strpljiv. No, sve važno i bitno što nam se u životu događa ionako ne dolazi lako. Dakle, želimo li postići uspjeh i životnu radost – važno je naučiti biti strpljiv. U današnjem modernom svijetu svi žele rezultate preko noći. Gotovo niko nije spreman uložiti nekoliko mjeseci odricanja – da bi ostvario dugoročne ciljeve. Posebno se to odnosi na mlade koji su odrastali uz društvene mreže – gdje je koncentracija i strpljivost ravna nuli. Tamo se nonstop izmjenjuje sadržaj, a strpljivost je nepoznata riječ. Osvrnemo li se oko sebe shvatiti ćemo da uspješni ljudi koji su nam uzor – itekako dobro manevriraju frazom strpljivost. Dapače, uspješni su ljudi savladali u potpunosti tu frazu – te je žive u svojem životu. Odriču se kratkoročnih užitaka – kako bi postigli impozantne dugoročne ciljeve. Bilo da se radi o savršenim trbušnim mišićima ili uspješnom poslovnom pothvatu. Strpljivost je ključna. Strpljivost je oklada na duge staze Strpljivost nije ništa drugo nego li – oklada na duge staze. To je odluka da da nekoliko dana, sedmicu ili mjeseci odgađamo užitak – kako bismo postigli dugoročan rezultat. Savršeni trbušni mišići ne dolaze preko noći, nego se grade sedmicama i mjesecima. Potrebno je redono ići u teretanu nekoliko mjeseci zaredom, naporno vježbati i pravilno se hraniti – kako biste došli do savršenih trbušnih mišića. Ako niste spremni kladiti se na sebe na ostvarivanje dugoročnih ciljeva – onda ste u velikim problemima. Kratkoročna zadovoljstva pružiti će vam trenutni užitak, ali će žaljenje biti dugoročno. Vrijeme će ionako proći, a vi ćete umjesto zadovoljstva imati žal što niste krenuli raditi na sebi prije nekoliko sedmica ili mjeseci. Strpljivost razlikuje pobjednike od gubitnika. Razlikuje one koji će ostvariti svoje snove i one koji će na kraju života žaliti za propuštenim prilikama. Strpljenje je pokazatelj koliko vam je stalo do vaših ciljeva i koliko vam je stalo do vas. Ako posustane već nekoliko dana nakon početka – život će vam proletjeti bez nekih vama važnih životnih ostvarenja. Strpljenje iziskuje vrhunsku samodisciplinu Strpljenje možemo povezati s raznim drugim osobinama. Primjerice, strpljenje gradi vaše samopouzdanje jer postajete svjesni da stojite iza svojih ciljeva i da spremno radite kako biste ostvarili neke svoje životne planove. Nadalje, strpljenje donosi motivaciju jer vas svaki novi dan gura sve bliže ka cilju kojeg ganjate. Možda i najvažnija korelacija je između strpljenja i samodiscipline jer jedno bez drugog ne može. Samodisciplina je vještina upravljanja samim sobom – onako kako vi to želite. Mi ljudi često smo robovi svojih kratkotrajnih požuda i teško postižemo samodisciplinu. No, ljudi koji su u tome uspješni – ostvaruju odlične životne i poslovne rezultate. Strpljenje ne može biti ostvareno bez samodiscipline. Kada imamo kontrolu nad svojim mislima i svojim djelima – onda možemo “pomicati brada”. Možemo stvarati upravo onakav svijet i život kakav želimo. Kontrolirati sebe i svoj mozak iziskuje puno truda, ali ujedno donosi i puno nagrada. Nema boljeg osjećaja nego li znati da ste danas napravili barem jedan korak bliže cilju. Samodisciplina i strpljenje – donose vam životnu moć. Strpljivi ljudi ne odustaju prije cilja Kako biste postigli željenu dozu strpljenja važno je naučiti što zapravo želite od života. Važno je znati kojim ciljevima stremite i koliko je vremena i truda potrebno za ostvarenje cilja. Zanimljivo, većinu toga što želimo ostvariti u životu zapravo nije tako teško ostvariti. Potrebno je samo kontinuirano iz dana u dan ponavljati korake koji nas vode prema cilju. Upravo u toj redovitosti leži velika zamka. Ljudi s vremenom izgube motivaciju pa počnu preskakati dane kontinuiteta. Primjerice, ako ne treniran danas ništa se neće dogoditi. Ako ne treniram prekosutra ništa loše se neće dogoditi. No, tada to netreniranje s vremenom poprima duže periode – sve dok u konačnici ne odustanemo od cilja. Strpljivi ljudi su vrlo vješti u tome da postižu kontinuitet. I ne, nije to nešto što im je uređeno od rođenja, nego je to nešto što su odlučili živjeti. Odlučili su svaki dan ponavljati korake koji ih vode do cilja – sve do trenutaka kada ostvare planirani cilj. Nije to nimalo lako, ali jednog dana donosi puno zadovoljstva. Donosi osjećaj ponosa, sreće, blagostanja i zadovoljstva životom. Kako izgraditi strpljenje u životu i poslu Strpljenje je osobina koja se gradi tokom cijelog života. Nemojte misliti da je uspješnim ljudima lako svakog dana raditi na poslovnim ciljevima, nemojte misliti da je uspješnim sportistima lako svakog dana ustajati i trenirati po čitave dane. Ne, nikome nije lako. Niste jedinka kojoj je strpljenje teško jer teško je svima. Želite li početi graditi strpljenje – prvi korak je naučiti što zaista želite u životu. Naime, mnogi od nas samo lutaju životom i žive iz dana u dan kao da kraj života ne postoji. Potrebno je stati pred ogledalo, zamisliti se i shvatiti što je to što zaista iskreno želimo u svojem životu – bilo privatno bilo poslovno. Važno je jasno definirati ciljeve i prema potrebi ih zapisati na papir. Naprotiv, poželjeno je ciljeve i planove zapisati na papir. Nakon toga, te je dugoročne ciljeve potrebno rastaviti na male dnevne korake – čije nas redovno ponavljanje vodi do ostvarenja cilja.
Usamljenost: Još jedan faktor utjecaja na globalnu ekonomiju
Marx.ba Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenut će prvu globalnu inicijativu za suzbijanje epidemije usamljenosti, izjavio je generalni direktor organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus, a prenosi Fortune Well. Sudionici inicijative radit će na razumijevanju zdravstvenih rizika, kao i na učinkovitim rješenjima vezanima za društvenu izoliranost. Prvi susret održat će se od 6. do 8. decembra. Vivek Murthy, američki glavni hirurg rekao je da usamljenost utječe na kvalitetu života pojedinaca te ima ogromne ekonomske posljedice, pri čemu depresija i tjeskoba koštaju globalnu ekonomiju 1 trilion dolara svake godine. Predugo je, kaže, usamljenost bila u sjeni, nevidljiva i nedovoljno se na nju obraćala pažnja, a inicijativa koju je WHO pokrenuo prilika je da se to stanje promijeni. Ghebreyesus je dodao da širom svijeta postoje razne inicijative koje promiču društvenu povezanost, ali još uvijek nije poznato koje su najučinkovitije. Stoga je potrebno globalno vodstvo. Chido Mpemba, najmlađa diplomatkinja u kabinetu predsjedavajućeg Afričke unije, istakla je da će se pobrinuti da mladi budu zastupljeni i uključeni u proces donošenja odluka. Dodala je da “usamljenost prelazi sve granice i postaje globalni zdravstveni problem”. Dr. Etienne Krug, belgijski ljekar i epidemiolog te direktor Odjeljenja za društvene odrednice zdravlja u WHO-u, izjavio je da društvene mreže doprinose ovom problemu, ali su istovremeno i dio mogućeg rješenja te da će odbor istražiti ovu temu. Moguća rješenja mogla bi uključivati kognitivno-bihevioralnu terapiju za koju kažu da je u pojedinim zemljama isprobana i djeluje; uz poboljšanje pristupa javnom prijevozu za one koji nemaju resursa za posjete jedni drugima te stvaranje manjih grupa koje će se baviti raznim aktivnostima, poput vrtlarstva. Krug je istakao da je sve tek u povojima, ali će komisija svakako istražiti potencijalna rješenja. Ghebreyesus kaže kako je jedna od četiri osobe društveno izolirana, što ima potencijalne mentalne i fizičke zdravstvene posljedice. Usamljenost povećava rizik od demencije do 50% te rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti za približno 30%. Također, povećava i rizik od prijevremene smrti, depresije i samoubojstva, nadovezao se Murthy, dodajući da gotovo osmina svjetske populacije, otprilike milijarda ljudi, živi s poremećajem vezanim za mentalno zdravlje, a u brojku je uključeno i 14% adolescenata, prenosi Fortune Well. I dok usamljenost povećava šanse za zdravstvene probleme, društvena povezanost ih smanjuje. Tu su dokazi prema kojima je socijalizacija povezana s boljim zdravljem srca i mozga, kao i poboljšanom imunološkom funkcijom. Murthy je ovog proljeća objavio preporuku vezanu za epidemiju usamljenosti i izolacije u SAD, nazivajući je “zdravstvenom krizom koja je naštetila zdravlju pojedinaca i društva”. U njoj je istakao da su naši međusobni odnosi izvor iscjeljenja i dobrobiti te nam mogu pomoći živjeti zdravijim, ispunjenijim i produktivnijim životima. U preporuci je dodao: – S obzirom na to da usamljenost i izolacija imaju značajne zdravstvene posljedice, moramo staviti naglasak na izgradnju društvene povezanosti, na isti način na koji smo stavili naglasak na zdravstvene probleme poput pušenja, pretilosti i ovisnosti. Murthy je usporedio usamljenost s nekim drugim problemima, poput pušenja, pretjeranog konzumiranja alkohola, sjedilačkog načina života, pretilosti i zagađenog zraka, rekavši kako usamljenost predstavlja isti rizik za zdravlje kao pušenje 15 cigareta dnevno, prenio je Fortune Well.
Činjenice o kafi koje bi i za vas mogle biti novost
Marx.ba Napici od kafe mogu biti raznovrsni, napravljeni na različite načine i u različitim stilovima. Ljubitelji kafe vole ovaj napitak ne samo zbog ukusa, već i zbog društvenog iskustva koje pruža, te zbog stimulativnih efekata kofeina. Postoji mnogo zanimljivih i jedinstvenih aspekata ispijanja kafe širom svijeta koje vrijedi istražiti i otkriti. Zadovoljstvo ispijanja kafe i psihoaktivni efekat kofeina koji sadrži jedno je od najčešćih zadovoljstava na svijetu. Hemijski naziv kofeina je 1,3,7-trimetilksantin i nalazi se ne samo u kafi već i u mnogim drugim biljkama i hrani, uključujući čaj, kakao, čokoladu, kolu, žvakaće gume i energetske napitke. Efekti kofeina na tijelo su jako dobro dokumentovani, a neki od njih su da blokira adenozinske receptore što povećava osjećaj budnosti, stimuliše oslobađanje kortizola i adrenalina, što povećava krvni pritisak, ubrzava rad srca i ubrzava metabolizam. Naučna istraživanja povezuju kafu sa brojnim zdravstvenim prednostima, a većina se usredsređuje na kofein. Na primjer, neke studije sugeriraju da konzumacija kofeina može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, Parkinsonove bolesti, raka debelog crijeva i osteoporoze. Međutim, važno je napomenuti da ove studije zahtijevaju daljnje istraživanje. Nedavni podaci idu u prilog činjenici da redoviti unos kofeina može poboljšati kodiranje informacija i smanjiti kognitivni pad, što implicira da bi mogao biti efikasan protiv Alchajmerove bolesti. Iako teško, ipak se može desiti i prekomjerno unošenje kofeina u organizam. Prema Evropskoj agenciji za sigurnost hrane, zdrava odrasla osoba može dnevno unijeti najviše 400 mg kofeina a da to ne predstavlja zdravstveni rizik, što bi moglo biti čak 5 šoljica kafe. No, optimalna količina kafe je 2 šoljice dnevno. Uzimajući u obzir biološki ritam i hormonalne promjene u toku dana, najbolje vrijeme za kafe pauzu je između 9:30-11:30 ujutro i između 13:30-17:00 sati. Ponekad je potreban oprez! Ipak, postoje situacije kada je važno ograničiti ili smanjiti unos kofeina. Na primjer, ako je neko na terapiji antibioticima kofein tada može uticati na funkcionisanje srca. Također, kofein može povećati efikasnost lijekova protiv bolova, a veoma je važno da trudnice razmisle o ograničavanju unosa kofeina zato što prekomjerna konzumacija kofeina može utjecati na razvoj ploda. Kako bi se osigurao siguran razvoj djeteta u toku trudnoće preporučeni dnevni unos je maksimalno 200 mg. Vrlo je važna kontrola unosa kofeina kod djece i maloljetnika jer su djeca još u razvoju i bilo kakvi stimulansi na njih utiču drugačije nego na organizam odrasle osobe. Djelovanje kofeina na djecu je jače i traje duže te zbog toga nije preporučljivo da djeca koriste namirnice i napitke sa kofeinom. Sve u svemu, konzumacija kafe ima brojne prednosti i sam potencijal konzumacije kofeina je širok i može utjecati na naše zdravlje na mnogo načina, pa je vrijedno osluškivati signale i potrebe našeg tijela i odlučiti koliko kofeina ćemo konzumirati.
Mentalno zdravlje: Šta znači biti previše osjetljiv, riješite test i otkrijte jeste li hipersenzibilni
Marx.ba Osjetljivost je često nepravedno stigmatizirana i pogrešno shvaćena. Ako su vam ikada rekli: “Prestani biti tako osjetljiva!” ili “Ne moraš uzimati sve k srcu!”, onda ste iskusili ovu stigmu na vlastitog koži. Međutim, mnogi psihološki stručnjaci i autori svjetskih bestsellera, tvrde da je hipersenzibilnost zapravo snaga i prednost u životu. Naime, pet darova osjetljivosti — empatija, kreativnost, osjetilna inteligencija, preciznost i dubina emocija — moćni su alati koje hipersenzibilni ljudi mogu koristiti za snalaženje u svijetu, povezivanje s drugima i uspjeh u karijeri. Štaviše, hipersenzibilnost i inteligencija su vrlo povezane jer su osobine najpametnijih ljudi na svijetu — onih koje smatramo genijalcima — često jednake osobinama osjetljivih ljudi. Ovaj tekst sitražuje zašto su hipersenzibilnost i anksioznost povezani, te koja je korelacija između osjetljivosti i inteligencije, kako bismo istaknuli još jedan način na koji ova osobina može biti moćna prednost u svijetu koji je često podcjenjuje. Šta znači biti “previše” osjetljiv Hipersenzibilnost je osobina ličnosti koju karakterizira povećana osjetljivost na podražaje. Osjetljivi ljudi su svjesniji svoje okoline i imaju tendenciju osjećati emocije intenzivnije od ostalih. Svako je do neke mjere osjetljiv, ali otprilike jedna od tri osobe smatra se hipersenzibilnom. Unatoč stereotipima koji postoje, visoko osjetljiva osoba nije nužno netko tko puno plače ili se lako uvrijedi. Hipersenzibilnost značenje vuče još iz istraživanja u 20. vijeku kad se pokazalo kako postoji biološka razlika u nervnom sistemu, zbog čega se kod hipersenzibilnih ljudi opažaju i obrađuju veće količine podražaja na dublji i temeljitiji način. Jednostavno rečeno, hipersenzibilni ljudi rođeni su s umom i tijelom koji više reagiraju na svijet oko sebe. Autori koji su istraživali hipersenzibilnost, tvrde da bi bolja riječ za osjetljiv bila responzivan. Jer su hipersenzibilni ljudi zapravo više responzivni na okolinu, pa na njih utječu raspoloženja drugih ljudi, galama, jaki zvukovi i mirisi, hladnoća ili toplina. Oni više reagiraju na teksturu tkanine ili na muzičke note u pjesmi ili na radosti i teškoće života. Hipersenzibilnost i anksioznost: Koji su simptomi? Budući da osjetljivi um sve obrađuje tako duboko, osjetljivost ima cijenu: pretjeranu stimulaciju. U određenim su situacijama osjetljivi ljudi su skloniji osjećaju stresa, tjeskobe ili preopterećenosti. Užurbani vikend s puno planova, običan dan na poslu ili u školi mogu osjetljive ljude ostaviti iscrpljenima ili pretjerano stimuliranima. Senzorno preopterećenje se događa kada vaših pet osjetila – vid, sluh, miris, dodir i okus – primaju više informacija nego što vaš mozak može obraditi. Odnosno, kada naš mozak preplave podražaji, on ulazi u stanje bijega, borbe ili zamrzavanja kao odgovor na nesigurnu ili kriznu situaciju, zbog čega se hipersenzibilni ljudi mogu osjećati anksiozno. Senzorno preopterećenje može biti potaknuto raznim situacijama, zvukovima ili prizorima. Svaka osoba može biti preplavljena nečim drugačijim. Neki primjeri situacija koje mogu izazvati senzorno preopterećenje uključuju: Senzorno preopterećenje nije isto što i osjećaj iritacije. To je osjećaj preopterećenosti ili pretjerane stimulacije koji se hipersenzibilnim osobama u tom trenutku čini nepodnošljivim. Neki znakovi reakcije senzornog preopterećenja mogu uključivati anksioznost i nemogućnost opuštanja. Primjerice, hipersenzibilne osobe mogu postati anksioznije na prepunom stadionu gdje ima previše senzornih inputa za obradu što im stvara preopterećenost. Hipersenzibilnost i inteligencija: Kako je osjetljivost povezana sa briljantnošću? Biti briljantan znači imati izuzetnu inteligenciju, talent ili vještinu u određenom području. Inteligentna osoba često je sposobna duboko i kritički razmišljati, rješavati složene probleme i stvarati inovativne ideje. Prema istraživanjima, oni također mogu biti vrlo kreativni i intuitivni, te imati snažan osjećaj znatiželje i žeđi za znanjem. Ili, briljantna osoba može imati iznimne komunikacijske vještine, biti vrlo prilagodljiva i moći dobro raditi u timu. Kada razmišljate o inteligentnim ljudima, vjerovatno prvo promislite na najizuzetnije pojedince u historiji, kao što su Albert Einstein, Marie Curie, Stephen Hawking, Mahatma Gandhi, William Shakespeare, Leonardo da Vinci, Maya Angelou i drugi. Poveznicu koju imaju hipersenzibilnost i inteligencija primijetila je Linda Silverman, direktorica Centra za razvoj darovitih pojedinaca. U svom radu s više od 6.500 darovite djece, otkrila je da postoji korelacija između darovitosti i osjetljivosti, pri čemu visoko nadareni pojedinci često pokazuju osobine osjetljive osobe. Što je viši koeficijent inteligencije pojedinca, veća je vjerovatnost da će osoba odgovarati karakteristikama osjetljive osobe. Međutim, nečija briljantnost može biti subjektivna i ovisna o kontekstu. Ono što se smatra briljantnim u jednom području ili kulturi ne mora biti isto u drugom. Štaviše, briljantnost nije definirana samo visokim IQ-om ili akademskim uspjehom, već i nizom drugih kvaliteta koje pridonose izvrsnosti u određenom području. Hipersenzibilnost test Hipersenzibilnost ne treba liječiti, ali je potrebno pronaći način kako bolje ovladavati u određenim situacijama. Također, dobro je postavljati granice prema onima koji nemaju razumijevanja za vašu hipersenzibilnost. Na taj način možete smiriti svoj nervni sistem. Ako se želite uvjeriti da ste hipersenzibilni (ili razuvjeriti), riješite ovaj test. Upute: Na svako pitanje odgovorite prema onome što osjećate. Ako je izjava barem donekle istinita za vas označite ju kao tačnu, a ostavite neoznačeno ako izjava nije uopće tačna. Ako ste na više od 14 pitanja odgovorili istinito, vjerovatno ste hipersenzibilna osoba. Ali niti jedan psihološki test nije toliko tačan da bi pojedinac na njemu trebao temeljiti svoj život, piše Super1.
Optimističnost u pogledu finansija može otkriti nešto o vašem načinu razmišljanja
Marx.ba Visoke kognitivne sposobnosti povezane su s nižim finansijskim optimizmom i boljim donošenjem odluka, sugerira najnovija studija. U nedavnoj studiji koju je vodio Chris Dawson, bihevioralni ekonomist sa Univerziteta Bath, utvrđeno je da je finansijski optimizam obrnuto povezan s kognitivnim sposobnostima. Ispitujući podatke 36.312 pojedinaca u Velikoj Britaniji, studija je usporedila njihova očekivanja u vezi s finansijama domaćinstva tokom 12 mjeseci, sa stvarnim rezultatima. Kognitivna sposobnost procijenjena je pomoću mjera kao što su prisjećanje riječi, verbalna tečnost, radna memorija, apstraktno mišljenje i matematička sposobnost. Nakon primjene sociodemografskih i socioekonomskih kontrola, rezultati su ukazali na značajnu korelaciju: pojedinci s višim kognitivnim sposobnostima imali su 38,4 posto manju vjerovatnost da će biti optimistični i 53,2 posto veću vjerovatnost da će biti pesimistični u usporedbi s onima s nižim rezultatima. Realizam nasuprot optimizma Štaviše, oni s višim rezultatima kognitivnih testova imali su 22 posto veću vjerovatnost da će pokazati realistično razmišljanje, izbjegavajući ekstremnu pozitivnost ili negativnost. Dawson je to istako, rekavši da negativne posljedice pretjerano optimističnog načina razmišljanja mogu djelomično biti sporedni proizvod pravog pokretača takvog razmišljanja, niske kognitivne sposobnosti. Dok je ljudska priroda sklona optimizmu, posebno u pogledu očekivanog životnog vijeka i zarade, taj način razmišljanja može dovesti do nepromišljenih odluka, poput neadekvatne mirovinske štednje. S druge strane, studija sugerira da bi pesimisti, koji se često povezuju s višom kognitivnom sposobnošću, mogli biti vještiji u objektivnom finansijskom planiranju. Nedostaci studije Podaci, iako nisu dovoljno sveobuhvatni da bi se utvrdila uzročnost, upućuju na intrigantnu povezanost. Studija, koja je objavljena u časopisu Personality and Social Psychology Bulletin, predlaže da se pojedinci s većim kognitivnim sposobnostima mogu istaći u ublažavanju nerealnog optimizma i objektivnom ocjenjivanju informacija, što dovodi do boljeg donošenja odluka. Dawson isto tako priznaje fokus studije na finansijski optimizam, ali predlaže i njene šire implikacije, napominjući da bi kognitivna sposobnost također mogla objasniti zašto optimisti ne poduzimaju mjere predostrožnosti izvan područja finansija, poput primjerice prestanka pušenja.
Rezultati istraživanja: Čak i stajanje bolje za srce od sjedenja
Marx.ba Bilo koja aktivnost, čak i spavanje ili stajanje, zapravo gotovo svaka fizička aktivnost u danu pokazala se boljom i korisnijom za zdravlje srca i krvotoka od dugog sjedenja, pokazalo je novo istraživanje međunarodnog tima naučnika. Daleko od toga da istraživanje sugerira kako bismo svi trebali zamijeniti svoje uredske stolce udobnim naslonjačima, naprotiv, njime su istraživači željeli ukazati na to da čak i sasvim male svakodnevne promjene u tjelesnoj aktivnosti rezultiraju velikim poboljšanjem kad je posrijedi zdravlje našega srca i krvotoka sustava. Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sistema, za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka, za nivo holesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2. Rezultati ukazuju na to da je čak i spavanje, odnosno dobar i kvalitetan san bolji i korisniji za naše zdravlje od sjedenja dugo u noć pred TV ekranom ili slično. Najnoviji dokazi idu u prilog tome da je sjedilački način života “ubica” našeg srca i zdravlja te upućuju na to da samo nekoliko minuta tjelesne aktivnosti dnevno pridonosi smanjenju rizika od razvoja srčanih bolesti i moždanog udara, manjem novu holesterola i pomaže u održanju zdrave tjelesne težine. – Konačan zaključak našeg istraživanja je da, koliko god malene bile promjene u načinu vašeg kretanja, one imaju pozitivan učinak na zdravlje srca, a u konačnici je važan i intenzitet kretanja. Najkorisnijim se pokazalo kada su ispitanici sjedenje zamijenili tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta, poput trčanja, brzog hodanja ili penjanja uz stepenice, odnosno bilo kojom aktivnošću koja je ubrzala broj otkucaja srca i natjerala vas da brže dišete, čak i na minutu ili dvije, rekla je voditeljica studije, epidemiologinja s londonskog University Collegea, Jo Blodgett. I nivo šećera u krvi se smanjila kada su sudionici ispitivanja provodili više vremena vježbajući, stojeći ili spavajući u odnosu na sjedenje. Kao primjere umjerene tjelesne aktivnosti autori su naveli vrlo brzo hodanje (šest km/h ili brže), intenzivno čišćenje stana, poput pranja prozora, vožnju bicikla ili igranje badmintona. Ako radni sto na poslu zamijenimo visokim stolom za kojim ćemo raditi i stajati samo nekoliko sati dnevno, učinili smo dobro za svoj krvotok.