Marx.ba
Cijene nafte u petak se nisu bitno mijenjale, ali su i dalje na putu najvećeg sedmičnog pada od oktobra, jer nesigurnost oko carinske politike SAD stvara zabrinutost oko rasta potražnje, dok se istovremeno glavni proizvođači spremaju povećati proizvodnju.
Terminski ugovori Brenta porasli su za 17 centi, odnosno 0,24 posto, na 69,63 dolara po barelu, a američke nafte West Texas Intermediate (WTI) za 12 centi iliti 0,18 posto, na 66,48 dolara po barelu.
Međutim, na sedmičnom nivou Brent bilježi pad od 4,9 posto, što je njegov najveći sedmični gubitak od 14. oktobra. I WTI je na putu pada od 4,8 posto, također najvećeg sedmičnog pada od istog datuma.
Tržišta su bila pod snažnim pritiskom zbog promjenjive trgovinske politike u SAD, najvećem svjetskom potrošaču nafte, piše Reuters.
– Čini se da su finansijska tržišta u potpunoj panici, više ih ne umiruju Trumpova jednomjesečna odgađanja i izuzeća od uvoznih carina. Zbog toga je sirova nafta zapela na četveromjesečnim najnižim nivoima, iako je i dalje osjetljiva na daljnje padove, rekla je Vandana Hari, osnivačica kompanije za analizu naftnog tržišta Vanda Insights, prenose Financije.
U četvrtak je američki predsjednik Donald Trump suspendirao carine od 25 posto koje je nametnuo većini robe iz Kanade i Meksika do 2. aprila, iako će one na čelik i aluminij stupiti na snagu 12. marta, kako je i planirano.
– Cijenama nafte i dalje prijeti pad, budući da se očekuje da će nova ponuda iz OPEC+ i drugih proizvođača gurnuti tržište u značajan višak ponude, navela je u bilješci istraživačka jedinica Fitcha, BMI.
Cijene Brenta u srijedu su pale na najniži nivo od decembra 2021. nakon što su američke zalihe sirove nafte porasle te nakon odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika, poznatih kao OPEC+, da povećaju proizvodne kvote.
VEZANO
