Marx.ba
U jeku finansijske nesigurnosti raste potražnja za plemenitim metalima kao sigurnim utočištem. Dok zlato bilježi rekord za rekordom, probivši prošle sedmice cijenu od 3.200 dolara po unci, i “zlato za malog čovjeka” – srebro – iako znatno pristupačnije, sve više privlači pažnju ulagača.
Uz rastuću potražnju, smanjene zalihe i relativno nisku cijenu, srebro bi moglo postati jako atraktivno za investitore – posebno u doba energetske tranzicije i inflacijske neizvjesnosti.
Trenutna cijena ovog plemenitog metala kreće se oko 30 američkih dolara po unci (31,1 gram), a analitičari predviđaju njezin rast i unatoč tome što je manje otporna od zlata na tržišna previranja, piše Tportal.
Njemačka kompanija Heraeus početkom godine procijenila je da bi srebro u 2025. moglo zabilježiti rast od preko 30 posto dok je Commerzbank predviđao će on ipak biti nešto skromniji. Neovisna konsultantska kuća Metals Focus otišla je i korak dalje, prognozirajući skok do 40 dolara zbog dugoročnog nerazmjera između potražnje i ponude, pisao je T-online u januaru.
Za razliku od zlata, tržište srebra snažnije se oslanja na industrijsku potražnju – što ga čini osjetljivijim na kratkoročne šokove. Tako je, primjerice, nakon nedavnog “dana oslobođenja” Donalda Trumpa i nametanja carina, a posljedično i pada berzi, cijena srebra pala za gotovo 13 posto u samo dva dana.
Usprkos toj volatilnosti, ono se trenutačno čini podcijenjenim. Historijski gledano, omjer vrijednosti cijene zlata i srebra iznosio je oko 70:1 dok je danas blizu 100:1 – što ukazuje na potencijal za rast, piše WiWo.
Ipak, raste zabrinutost da bi carine mogle utjecati na industrijsku potražnju, što bi moglo zakočiti rast cijena srebra. Peter Krauth, urednik Silver Stock Investora i autor knjige ‘The Great Silver Bull’, rekao je za Investing News Network (INN) da je još prerano govoriti o tome hoće li carine dugoročno oslabiti potražnju.
Već četvrtu godinu zaredom globalna potražnja za srebrom nadmašuje ponudu – kako iz rudnika, tako i iz reciklaže. Oko 70 posto svjetske proizvodnje koristi se u industriji, a najviše u sektoru zelene tranzicije.
Zahvaljujući svojim iznimnim svojstvima – najvećoj toplinskoj i električnoj vodljivosti među metalima te visokoj refleksijskom moći – ono je nezamjenjiv materijal u proizvodnji solarnih panela. Trenutno se oko petina cjelokupne svjetske proizvodnje srebra koristi u fotonaponskoj industriji, a taj će udio, prema prognozama analitičara Bank of America, u budućnosti samo rasti.
Nove tehnologije, poput TopCon i HJT solarnih ćelija, troše 100 do čak 220 miligrama srebra po modulu – znatno više od danas dominantne tehnologije PERC (oko 80 mg).
Kako bi se zatvorio jaz između ponude i potražnje, sve se više poseže za postojećim zalihama, uključujući one u privatnom vlasništvu te na berzama sirovina u Londonu (LBMA), New Yorku (Comex) i Šangaju (SHFE). U posljednjih pet godina ukupne su zalihe na tim berzama pale za gotovo četvrtinu – na oko 1.243 miliona unci.
Pored solarne industrije, srebro ima važnu ulogu u razvoju električnih vozila, baterija i podatkovnih centara koji pogone umjetnu inteligenciju – redom sektora u naglom globalnom usponu.
Krauth ističe da bi u slučaju solarnih panela carine mogle čak i potaknuti domaću proizvodnju i potražnju ako zemlje nastoje postati energetski neovisnije. Pozvao se i na analizu kompanije Heraeus Precious Metals, prema kojoj bi moglo doći do usporavanja potražnje iz Kine, države koja trenutno ima 80 posto globalnog kapaciteta za proizvodnju solarnih panela. Ipak, to usporavanje moglo bi se preklopiti s prelaskom na novu tehnologiju TopCon, a ona zahtijeva znatno više srebra u odnosu na starije PERC panele.
– Ova tranzicija trebala bi zadržati potražnju za srebrom na visokim nivoima, dodaje Krauth.
VEZANO
