N. DEMIROVIĆ
Na Međunarodnom aerodromu Tuzla tri velika projekta nalaze se u završnoj fazi izgradnje. Riječ je o parkingu, Atriju i trećem gateu, projektima o kojima se priča već godinama, objavljeno je nedavno.
Kao da se ovaj bh. aerodrom ponovo budi, nakon što je od mnogih krajem prošle godine bio prežaljen, iako se ruku na srce, ne može reći da je ičim skrivio kolaps koji je nastao.
Na svu sreću i saobraćaj je napravio određene iskorake. Tu su i neki novi prijevoznici, a Wizz Air koji je bio itekako važan ranije, polako se vraća.
Na čelu Aerodroma je Dževad Halilčević, koji na stvari gleda realno, ali ima optimizam koji je zasnovan na napornom radu, da se može doći do dobrih rezultata.
U razgovoru za Marx.ba govorio je o onome što je prošle godine zadesilo Aerodrom Tuzla, ali i o onome na čemu se radi i šta se očekuje.
Koliki je izazov voditi Aerodrom Tuzla?
– U svakom slučaju, bilo koji aerodrom je izazovno voditi. Obzirom da je Aerodrom Tuzla međunarodni aerodrom, ovdje se moraju primjenjivati međunarodni standardi, a to je svakako dodatna odgovornost i obaveza. Inače, uvijek ovisimo o nekom globalnom dešavanju, kao i većina aerodroma. Kroz sve poslove koji se dešavaju na aerodromu povezani smo s jednom ili više država, tako da je u svakom slučaju izazov voditi jedan aerodrom.
Kakvo je trenutno stanje na Aerodromu Tuzla?
– Prvo se moram referisati na septembar prošle godine. To je bio period kada je Aerodrom Tuzla rušio vlastite rekorde po broju prevezenih putnika i naš dugogodušnji partner Wizz Air također je rušio svoje vlastite rekorde, ali je zbog vanrednog servisa njihovih aviona došlo do zatvaranja baze i smanjenja njihovog prisustva na Aerodromu Tuzla.
Mnogi su nam tada prognozirali lošu budućnost, ali od ljeta ove godine uspjeli smo dovesti dvije velike kompanije, Pegasus i AJet, a i Wizz Air pored svih problema koje ta kompanija trenutno ima sa velikim brojem aviona koji su na servisima, povećavaju frekvencije na postojećim destinacijama i očekujem da će se naredni mjesec, a pogotovo na proljeće znatno povećati njihovo prisustvo ovdje.
Koji su naredni koraci kada se radi o poslovanju Aerodroma Tuzla?
– Mi uporedo moramo planirati saobraćaj i infrastrukturne projekte. Kada sam stigao bilo je previše projekata za koje su pribavljene dozvole, ali trebalo je krenuti u realizaciju ili nastaviti s onim koji su započeti, a nisu dovršeni i evo to privodimo kraju i iduća godina će sigurno biti obilježena ugradnjom svjetala centralne linije poletno-slijetne staze, unapređenjem sistema navigacije, da smanjimo smetnje koju izaziva magla koja posebno sada prisutna u ovim mjesecima i naravo kada se radi o saobraćaju nastavit ćemo pregovore sa svim zainteresovanim aviokompanijama koje vide svoj poslovni interes na Aerodromu Tuzla.
Čime bi bili zadovoljni u narednoj godini?
– Bio bih zadovoljan ako bi u skoro vrijeme uspjeli povećati broj destinacija ka Evropskoj uniji na koje bi se letjelo iz Tuzle. Prije svega je bitno da se zadrži postojeći nivo saobraćaja i da se povećava u narednoj godini i da se pokušamo što više približiti brojkama koje smo imali u 2023. godini. U svakom slučaju već radimo, a i radit ćemo na tome da naši rezultati budu što bolji i nadamno se da ćemo uspjeti u našim namjerama.
Koliko Aerodrom Tuzla polaže na ljudske resurse i edukaciju?
– Kao i u svakom drugom kolektivu ljudski resurs je najvažniji. Bitno je naglasiti da na aerodromima uvijek moraju raditi isključivo licencirane osobe ili certificirani radnici. Dakle, pored one početne obuke, oni imaju i zanavljanje te obuke i obnavaljanje licenci. Zavisi o kojim se licencama radi, one se obnavljaju u različitim vremenskmim intervalima.
Mi možemo reći da je kod nas kontinuirana edukacija ljudi i da se vrlo često mijenjaju standardi i preporuke od nadležnih organa koje donose regulativu civilnog zračnog saobraćaja tako da moramo ići u korak s tim. Mi imamo i Centar za obuku na Aerodromu Tuzla, imamo naše instruktore i predavače i tako uz pomoć vlastitih resursa obuka se kontinuirano provodi.