Marx.ba

Cijene hrane primakle su se u junu najvišem nivou u dvije godine budući da je skok cijena mesa i biljnih ulja prevagnuo nad znatno jeftinijim šećerom i žitaricama, pokazao je izvještaj agencije UN‑a za hranu i poljoprivredu – FAO. Njihov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u junu 128,0 bodova i bio je za 0,5 posto viši nego u maju.

Njegova vrijednost primakla se tako ponovo najvišem nivou dvije godine, od 128,2 boda, koju je bio dosegnuo u aprilu. U odnosu na prošlogodišnji juni cijene su bile više za 5,8 posto.

Najviše su poskupjela biljna ulja, za 2,3 posto, uz više cijene palminog, repičinog i sojinog ulja zbog pojačane potražnje u sektoru biogoriva. Cijene suncokretovog ulja blago su pak smanjene zbog pojačane proizvodnje u crnomorskoj regiji.

Cijene mesa također su osjetno porasle, za 2,1 posto, dosegnuvši novu najviši novo otkad FAO objavljuje podatke jer je snažno poskupljenje crvenog mesa, ponovno prevagnulo nad padom cijena mesa peradi.

Mliječni proizvodi poskupjeli su u junu za 0,5 posto, budući da je ograničena opskrba u Oceaniji i EU i kontinuirano visoka potražnja u Aziji drugi mjesec zaredom podigla cijene maslaca na najviši nivo otkad FAO objavljuje podatke, pišu Financije.

Šećer je pak osjetno pojeftinio u junu, četvrti mjesec zaredom, i to za 5,2 posto u odnosu na maj, uz pad cijena na najniži nivo od aprila 2021., pod utjecajem očekivanja da će urod šećerne trske u Brazilu, Indiji i na Tajlandu, vodećim proizvođačima, biti jako dobar s obzirom na povoljne vremenske uvjete i veće zasijane površine.

Osjetno su u šestom ovogodišnjem mjesecu pale i cijene žitarica, za 1,5 posto na mjesečnom nivou, odražavajući oštar pad cijena kukuruza, već drugi mjesec zaredom, zbog obilne opskrbe iz Argentine i Brazila. Pšenica je pak poskupjela zbog bojazni da bi suša mogla ugroziti urod u Rusiji, SAD i pojedinim dijelovima EU. 

Još sredinom juna, prije toplinskog vala, FAO je prognozirao da će zbog povoljnih vremenskih uvjeta proizvodnja pšenice u EU ove godine porasti za 13 posto. 

U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je blago podigao procjenu globalne proizvodnje žitarica u ovoj godini, na 2,925 milijardi tona, novu najviši nivo otkada objavljuju podatke. To bi značilo da bi porasla za 2,3 posto u odnosu na prošlu godinu. 

Iako su ukupni izgledi za pšenicu, kukuruz i rižu poboljšani, iz agencije napominju da bi prognozirano vruće i suho vrijeme u pojedinim ključnim regijama moglo utjecati na proizvodnju, posebno kukuruza.

Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2025/2026. porasti za 0,8 posto, na 2,898 milijardi tona, procjenjuje FAO.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju aktuelne sezone, u julu iduće godine, biti više za 2,2 posto nego na njenom početku i iznositi, prema procjenama agencije, 889,1 milion tona.

Svjetska trgovina žitaricama trebala bi pak u novoj sezoni porasti za 1,2 posto, na 486,9 milijun tona, uz pojačani izvoz pšenice i riže i blagi pad obujma trgovine kukuruzom, predviđa FAO.