N. D.
Posmatrano iz daleka Zemlja je uglavnom vodena. Tek 29 površine njene površine čini kopno, a čak 71 posto voda. Ni jedno drugo nebesko tijelo, koliko je poznato, na svojoj površini nema tečnu vodu, a Zemlja se kupa u njoj.
Najviše je vode u okeanima i morima (skoro 97 posto), ali vode ima i zamrznute na polovima i u glečerima, ima je u rijekama, jezerima, močvarama, zatim u zemlji i u atmosferi.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Island je po glavi stanovnika zemlja najbogatija vodnim resursima u svijetu, a prema istom izvoru i podacima iz prošle godine naša zemlja je prema vodnim bogatstvima zemalja u jugoistočnoj Evropi, najbogatija vodom u regiji.
Prema podacima FAO-a, Bosna i Hercegovina je sa 10.680 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika prva u regiji.
Odmah poslije BiH je Albanija sa 9.384 kubna metra vode po glavi stanovnika. Slijedi Hrvatska, koja ima 9.222 kubna metra pitke vode po glavi stanovnika, te Slovenija s 9.002 kubna metra.
Na samom začelju su Sjeverna Makedonija sa 2.600 kubnih metara i Srbija sa 1.203 kubna metra pitke vode po glavi stanovnika.
Evropske zemlje najbogatije pitkom vodom su Island, Norveška, Rusija, Finska, Švedska, Gruzija, Bosna i Hercegovina, Irska, Estonija, Albanija i Hrvatska.
S druge strane, države u svijetu koje su najsiromašnije po vodnim resursima su Mauritanija, Izrael, Jemen, Saudijska Arabija, Jordan, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Bahrein i Kuvajt.
Kada se uzme u obzir podatak da će do 2030. globalna potražnja za vodom premašit održivu opskrbu za 40 posto, jasno je da zemlje koje posjeduju ovaj resurs imaju priliku i za ekonomski napredak vezan za ovu oblast. BiH, to je jasno, ima bogatstvo i priliku.