Marx.ba
Francuska vlada radi na novom zakonu koji bi trebao bolje regulirati kompanije koje se bave tzv. brzom modom. Stručnjaci i aktivisti pozdravljaju tu mjeru, iako bi neki u zakonu voljeli vidjeti drugačije metode.
Zakon o “brzoj” modi u Francuskoj nedavno je jednoglasno usvojen u Donjem domu parlamenta, što predstavlja rijedak primjer konsenzusa u Nacionalnoj skupštini, gdje vlada nema apsolutnu većinu i često se suočava sa snažnim protivljenjem oporbe.
Međutim, ta jednoglasnost ne znači da svi pozdravljaju metode francuske vlade. Novi propisi će vrijediti za one kompanije koje svakodnevno izbacuju određeni minimalni broj proizvoda, čiji prag će kasnije biti definiran novom uredbom. U fokusu tog zakona su giganti u sektoru brze mode, poput proizvođača Sheina i online-platforme Temu – obje kompanije sa sjedištem u Kini.
Takve kompanije će na svojim web-stranicama jasno morati istaknuti poruke koje ukazuju na ekološki utjecaj njihovih proizvoda, s ciljem da potiču kupce da recikliraju odjevne predmete – inače će se suočiti s kaznama i do 15.000 eura.
Novim ekološkim sistemom bodovanja ocjenjivat će se modne kompanije. One koje loše posluju, morat će platiti taksu od početnih 5 eura, a od 2030. godine, do 10 eura po artiklu.
Vlada će također zabraniti reklamiranje brze mode i njihovih proizvoda od 2025. godine. Kršenje tog zakona bit će sankcionirano kaznama u iznosu do 100.000 eura.
Zakon još treba dobiti zeleno svjetlo francuskog Senata i mogao bi stupiti na snagu tokom nekoliko idućih mjeseci.
Ipak, za Juliju Faure, modnu dizajnericu i predsjednicu grupe En Mode Climat koja okuplja oko 600 kompanija koje se na ekološki održiv način bave proizvodnjom modne konfekcije, nacrt zakona je “odlična vijest”.
– Dobili smo kulturnu bitku, jer brza moda je ekološka, društvena i kulturna katastrofa koja uništava sve osim luksuznog sektora na tržištu, ističe ona u razgovoru za DW.
Faure smatra da vlada time šalje pravi signal kada je riječ o modnim proizvodima od pamuka i lokalnoj proizvodnji, koji će dobiti dobru ekološku ocjenu, dok će oni proizvedeni na udaljenim destinacijama i od sintetičkih tkanina dobiti loše ocjene.
– Ipak, mi i dalje moramo biti oprezni i osigurati da prag kojim se definira kompanije brze mode ne bude postavljen previsoko, dodaje Faure, prenosi Seebiz.
No, Philippe Moati smatra da taj prag ne bi trebao biti prenizak, kako bi se osiguralo da ne uključuje francuske brendove. On je profesor ekonomije na Univerzitetu Paris Cite i utemeljitelj pariške kompanije za istraživanje tržišta ObSoCo.
