Marx.ba

Norveška kompanija Agoprene iz Osla ispituje mogućnost upotrebe školjki. Samljevene u prah, koriste se za izradu pjenastog materijala. Slično se radi s poljoprivrednim otpadom i drvenim vlaknima.

– Probali smo hrpu različitih materijala, ali većina njih ispala je kao čvrsta pjena, bez fleksibilnosti, kaže Celine Sandberg, osnivačica Agoprene.

Na kraju su došli do morske trave, koju su pretvorili u prah i ispekli u posebnoj pećnici. Procesom se stvara blok pjene, dovoljno mekan da se može koristiti u jastucima za stolice.

– Pjena je 100 posto biorazgradiva. Možete je jednostavno ostaviti u tlu i ona će se prirodno razgraditi tokom osam mjeseci – brže ako je izrežete na manje komade, kaže Sandberg.

Agoprene sada želi povećati proizvodnju preseljenjem u veći proizvodni pogon u nadolazećoj godini, piše BBC.

Može li takva inovacija udaljiti industriju namještaja od plastike, korištene na brojne načine? Osim poliuretana, koji pruža amortizaciju, vanjski dio mekanog namještaja može sadržavati poliester – također dio plastične porodice. Za namještaj od umjetne kože može se upotrijebiti mješavina vinila, a on je prikladna skraćenica za cijelu klasu plastike. Isto tako, jeftiniji drveni namještaj često je samo drveni furnir zalijepljen za plastiku.

Industrijski proizveden drveni namještaj često je premazan mješavinom hemikalija, što može uključivati ​​polimere. To je ono što drvu daje onaj sjajni plastični izgled.

– Postoje dobri razlozi za to što je plastika tako česta, objašnjava Christian Euler, asistent profesora hemijskog inženjerstva na Sveučilištu Waterloo u Ontariju.

– Ima visok stepen fleksibilnosti, što omogućuje namještaju da bude mekan ili tvrd, kaže on, prenosi T-portal.