Marx.ba

Jedna od tri organizacije u srednjoj Evropi ima iskustvo s generativnom umjetnom inteligencijom iz prve ruke, dok samo 4 posto trgovačkih društava pasivno čeka da njihovi konkurenti povuku prvi potez. Tri četvrtine finansijskih direktora u srednjoj Evropi (73 %) smatraju da je generativna umjetna inteligencija važna za strategiju njihova trgovačkog društva.

Prema Deloitteovom ispitivanju stavova finansijskih direktora u srednjoj Evropi pod nazivom „Jeste li spremni za generativnu umjetnu inteligenciju?“, polovica ispitanih finansijskih direktora očekuje smanjenje troškova nakon uvođenja generativne umjetne inteligencije u svoje poslovanje.

Ovo je ispitivanje objavljeno kao treći dodatak 16. izdanju Deloitteovog ispitivanja stavova finansijskih direktora u srednjoj Evropi. Ispitivanje obuhvaća stavove oko 500 finansijskih direktora organizacija koje posluju na tržištima u 15 država srednje Evrope o ključnim prednostima i izazovima uvođenja generativne umjetne inteligencije.

Najnovije izdanje Deloitteovog ispitivanja stavova financijskih direktora u srednjoj Evropi – najtačnijeg pokazatelja stajališta finansijskih stručnjaka u regiji — sadržava i pregled ekonomskih i poslovnih izgleda, kao i mogućnosti za rast trgovačkih društava, te mu je priložen dodatak o finansijskom poslovanju, a koji pruža uvide u trenutno poslovanje odjela za finansije.

Generativna umjetna inteligencija i poslovna strategija

Velika većina sudionika u ispitivanju, čak 73 %, smatra da je generativna umjetna inteligencija važna za njihovu poslovnu strategiju, doduše u različitoj mjeri. Petina finansijskih direktora u srednjoj Evropi (22 %) smatra da je umjetna inteligencija vrlo važna ili važna za provedbu poslovne strategije, premda jedna četvrtina njih (27 %) smatra da nije jako važna. Zanimljivo je da najveći broj ispitanika (oko 80 %) u Poljskoj i Rumuniji smatra da je generativna umjetna inteligencija relevantna za poslovnu strategiju, dok najmanji broj ispitanika (53 %) u Češkoj i Slovačkoj smatra da je ona relevantna za poslovnu strategiju.

Kad je riječ o konkretnim sektorima, sektor tehnologije, medija i telekomunikacija, potrošački sektor te sektor poslovnih i profesionalnih usluga vrlo će vjerovatno generativnu umjetnu inteligenciju smatrati važnom (38 % odnosno 33 % ispitanika smatra je važnom ili vrlo važnom), kao i sektor finansijskih usluga (27 %).

– Svjedočimo sve zastupljenijem uvođenju generativne umjetne inteligencije u trgovačka društva koja posluju u srednjoj Europi. Kao što je bio slučaj i s drugim tehnologijama, upotreba generativne umjetne inteligencije omogućit će trgovačkim društvima u srednjoj Europi iskorištavanje iskustava drugih tržišta na kojima su organizacije već uvele nova rješenja. Kako bismo uistinu razumjeli stvarnu vrijednost generativne umjetne inteligencije, ključno ju je neprimjetno integrirati u širu poslovnu strategiju, ne samo za potrebe izvršenja zadataka već i radi korjenite promjene poslovnih modela i načina na koji trgovačko društvo posluje, kaže Goran Končar, partner u Deloitteovom odjelu revizije i savjetovanja i voditelj CFO programa u Hrvatskoj.

Većina kompanija nema jasnu viziju kako primijeniti generativnu umjetnu inteligenciju

Prema Deloitteovom izvještaju, najnaprednijih 11 posto finansijskih direktora u srednjoj Evropi uključilo je generativnu umjetnu inteligenciju u svoju strategiju, dok je četvrtina njih (25 %) tek počela iskušavati umjetnu inteligenciju. U tom pogledu u srednjoj Evropi predvode Češka i Slovačka (20 % trgovačkih društava uvelo je nove tehnologije, a 22 % ih iskušava).

Nadalje, 26 % organizacija koje se nalaze u srednjoj Evropi uči o novim tehnologijama, dok jedna trećina njih (32 %) tvrdi da je prerano za njihovo uvođenje. Premda odgovori jasno pokazuju da većina trgovačkih društava nema jasnu viziju o tome kako krenuti putem generativne umjetne inteligencije, samo mali postotak trgovačkih društava pasivno čeka da njihovi konkurenti poduzmu prve korake (oko 4 %).

Poljska i CE South regija i dalje su najnesigurniji u pogledu sljedećih koraka, dok Slovačka i Češka predvode u odnosu na prosjek kad je riječ o uvođenju generativne umjetne inteligencije u svoje strategije (skoro 20 % u odnosu na prosječnih 11 % u srednjoj Europi). Trgovačka društva u Baltičkoj regiji suočavaju se sa zanimljivim paradoksom – iako znatno veći broj ispitanika smatra da je generativna umjetna inteligencija u pokusnoj fazi (38 % u odnosu na prosječnih 25 %), manje od 2 % njih aktivno je upotrebljavaju u okviru svoje strategije (u usporedbi s prosjekom od 11 % za srednju Evropu kao cjelinu).

Sektori koji će najvjerovatnije uključivati rješenja zasnovana na generativnoj umjetnoj inteligenciji u svoje strategije su: tehnologija, mediji i telekomunikacije (21 %), prirodne nauke (20 %) te poslovne i profesionalne usluge (17 %).

Glavna prednost – smanjenje troškova

Polovica (49 %) finansijskih direktora u srednjoj Evropi smatra da je glavna prednost uvođenja generativne umjetne inteligencije u svoje poduzeće smanjenje troškova, dok se na drugom mjestu nalazi povećana tačnost predviđanja (43 %). Jasno, produktivnost i učinkovitost, za koje 34 % ispitanika u srednjoj Evropi smatra da su ključne za uvođenje generativne umjetne inteligencije, mogu u potpunosti preobraziti poslovanje. Međutim, najveća vrijednost i razlike u strategiji nastat će upotrebom nove tehnologije radi inovacije. Jedan od tri ispitanika (36 %) smatra da je generativna umjetna inteligencija važan faktor za razvoj novih kapaciteta, usluga ili proizvoda, a Češka (40 %) i Rumunija (42 %) pokazale su da najbolje razumiju mogućnost inovacije.

Relativno veliki broj poljskih ispitanika izrazio je interes za upotrebu generativne umjetne inteligencije u svom poslovanju (36 % u odnosu na prosjek srednje Evrope od 22 %) te narušavanje poslovanja konkurenata (21 % u odnosu na prosjek od 6 %). No, finansijski direktori iz Poljske ne vide generativnu umjetnu inteligenciju kao sredstvo za poboljšanje iskustva korisnika: 17 % ispitanika u usporedbi s 34 % u drugim dijelovima regije i skoro 42 % u Baltičkoj regiji. Jedna trećina ispitanika u Češkoj (34 %) smatra da je generativna umjetna inteligencija učinkovit alat za držanje koraka s tržištem, u usporedbi s prosjekom od 24 %.

Smanjenje troškova smatra se osnovnom prednosti generativne umjetne inteligencije u većini sektora, posebice u kapitalno intenzivnim sektorima kao što su: proizvodni sektor, energetika, komunalne usluge, rudarenje (58 % svaki sektor) i građevinski sektor (54 %). Finansijski direktori u sektoru poslovnih i profesionalnih usluga usredotočeni su na klijente te smatraju da su glavne prednosti uvođenja generativne umjetne inteligencije razvoj novih proizvoda i usluga te povećano zadovoljstvo korisnika (47 %). U sektoru potrošača najviše se cijeni veća tačnost prognoza, modela i planiranih scenarija (50 %). Istodobno, u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija glavnim se prioritetom smatra razvoj novih kapaciteta, proizvoda i usluga (49 %), a nakon toga smanjenje troškova (47 %).

Ljudski resursi – najveći izazov za finansijske direktore

Rezultati Deloitteovog ispitivanja pokazuju da više od polovice ispitanika (59 %), najveći dio njih u Poljskoj, Baltičkoj regiji i Rumuniji, smatra da je najveći izazov u pogledu uvođenja generativne umjetne inteligencije pronalazak odgovarajućih zaposlenika, resursa i kompetencija.

– Na tržištima rada na kojima već nedostaje radne snage preporučuje se planiranje zajedničkog ulaganja u tehnologiju i talente, kao izvore nezamjenjivih skupova vještina, odnosno objedinjenih vještina ljudi i strojeva. Premda je ključno osigurati potrebnu tehnologiju, organizacije moraju razumjeti i učinak koji imaju na svoje zaposlenike. U protivnom će biti teško ljudima pružiti podršku koja im je potrebna da bi usvojili nove načine za uspješno izvršavanje zadataka, smatra Končar, prenosi Točka na i.

Druga su glavna prepreka, prema mišljenju finansijskih direktora iz Poljske (58 %) i Rumunije (53 %), izvori podataka i tehnologija (51 % u srednjoj Evropi). Na trećem su mjestu troškovi ulaganja u generativnu umjetnu inteligenciju, prema mišljenju skoro polovice svih finansijskih direktora (48 %) i 61 % finansijskih direktora u Rumuniji. Velika većina ispitanika (67 %) namijenit će manje od 1 % svojih budžetskih sredstava za ulaganja u generativnu umjetnu inteligenciju. Zanimljiv je podatak da će se u Rumuniji i CE South regiji namijeniti više resursa za generativnu umjetnu inteligenciju nego u drugim regijama, posebice u Baltičkoj regiji.

Rascjepkanost digitalne imovine i podataka

– Sva će se trgovačka društva susretati sa sebi svojstvenim izazovima ovisno o vrsti svojih digitalnih kapaciteta i temeljne tehnološke infrastrukture koju trenutno posjeduju. Konkretno, brojne se organizacije u srednjoj Evropi bore s teretom manjka međugeneracijskog tehnološkog znanja te rascjepkanošću digitalne imovine i podataka.

Ključni je faktor poslovnog uspjeha s pomoću umjetne inteligencije prvo utvrditi i otkloniti prepreke i blokade koje organizacijama onemogućuju prilagodbu umjetne inteligencije svojim potrebama. Procjena umjetne inteligencije i zrelosti podataka često je prvi logičan korak prema utvrđivanju mogućih nedostataka i pripreme vaših podataka i infrastrukture za ostvarenje opipljive poslovne vrijednosti na vama potreban način, navodi Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja.

Samo su finansijski direktori u Poljskoj naveli da su pitanja povezana s privatnosti i sigurnosti među tri najveće prepreke za uvođenje generativne umjetne inteligencije (trošak ulaganja smatraju manjom preprekom) jer je održavanje usklađenosti s novim zakonskim propisima već dugo problematično za poljska poduzeća koja posluju u okviru poljskog pravnog sistema.

– Generativna umjetna inteligencija podrazumijeva uspostavu snažnog temelja u pogledu digitalnih kapaciteta i umjetne inteligencije, uključujući tehnološku infrastrukturu koja osigurava fleksibilnost i računarsku snagu potrebnu za djelotvornu upotrebu umjetne inteligencije, upravljanje podacima radi integriranja digitalnog plana organizacije u modele umjetne inteligencije te promjene u rukovodstvu koje se odnose na nadogradnju vještina, kulturne promjene i moguće restrukturiranje radi usklađivanja s novim načinima rada. Usto, rješavanje pitanja koja se odnose na privatnost, sigurnost, povjerenje i usklađenost ključno je za postupak transformacije, zaključuje Kožulj.

Dostupnost talenata smatra se vodećom preprekom u potrošačkom sektoru (66 %), proizvodnom sektoru (62 %), sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija (62 %) i sektoru finansijskih usluga (56 %), dok su podatkovni i tehnološki resursi najveća prepreka u građevinskom sektoru (67 %) te sektoru poslovnih i profesionalnih usluga (60 %).

Ispitivanje je provedeno u periodu od oktobra do decembra 2023. Riječ je o 16. izdanju ispitivanja stavova finansijskih direktora u srednjoj Evropi. Finansijskim je direktorima postavljen niz pitanja osmišljenih radi pružanja pregleda planova i sumnji ispitanika u pogledu budućnosti te ključnih prijetnji, prilika i prioriteta, njihove sklonosti riziku i faktora koje smatraju ključnima za uspjeh. U ispitivanju su sudjelovale sljedeće države: Rumunija, Poljska, Češka, Hrvatska, Bugarska, Latvija, Bosna i Hercegovina, Slovačka, Slovenija, Srbija, Mađarska, Estonija, Litva, Kosovo i Albanija.