N. D.

Moderna kultura obično promiče ideju dijeljenja dnevnih obroka u tri velika segmenta – doručak, ručak i večeru – za optimalno zdravlje, ukorijenjenu u kulturnim normama i ranim epidemiološkim studijama. Međutim, promjena perspektive koju su stručnjaci napravili posljednjih godina ukazuje na to da bi manji, češći obroci mogli biti korisniji za prevenciju kroničnih bolesti i mršanja.

Zagovornici pristupa malih, čestih obroka tvrde da isti može povećati osjećaj sitosti, potaknuti metabolizam, održati razinu energije, stabilizirati šećer u krvi i spriječiti prejedanje. Dok neke studije podržavaju ove tvrdnje, druge ne pokazuju značajne prednosti, a neka istraživanja čak sugeriraju da bi tri veća obroka mogla biti korisnija.

Na tu temu za Marx.ba govorila je Mirha Skakić, magistra nutricionizma, inače direktorica Nutricionističkog centra NutriSano.

– Pravilna prehrana podrazumijeva adekvatan unos makro i mikronutrijanata, vode, te podržavajućih aktivnih komponenti iz hrane, koje omogućavaju odvijanje metaboličkih funkcija u organizmu, ali i doprinose stvaranju osjećaja sitosti i užitka. Uzimajući u obzir brojne faktore koji mogu uticati na dinamiku unosa hrane i vrste namirnica, sa akcentom na zdravstvena stanja ili oboljenja koja mogu diktirati te navike, pristup u određivanju broja obroka u toku jednog dana mora biti individualiziran.

Veći broj manjih obroka doprinosi konrolisanom održavanju nivoa glukoze u krvi, što potencijalno može doprinijeti sprečavanju rizika za tzv. napade gladi, dok s druge strane manji broj obimnijih obroka često daje subjektivan osjećaj zadovoljstva i potpune sitosti, zbog čega često biva primaran obrazac ponašanja populacije. Ipak, univerzalno pravilo, koje svi mogu poštovati, jeste da se treba voditi računa da jedemo umjereno, raznovrsno i svjesno. Vodeći se time, tijelo se neće dovesti to bilo kakvog opterećenja, i iskoristi će blagodati porijeklom iz različitih grupa namirnica, naglasila je magistra Skakić.