Marketing X Business

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH: Nužno identificirati lidere razvoja sektora

N. DEMIROVIĆ

(Foto: SECW)

Mirsad Jašarspahić, predsjednik je Privredne komore Federacije BiH, kako sam naglasi uvijek, zajedno sa potpredsjednikom Markom Šantićem i cijelim timom, dolaskom u Komoru uradio organizacionu rekonstrukciju Komore formirajući sektore i profitne centre prema operativnim potrebama strukovnih udruženja i potrebama firmi okupljenih oko njih.

Bez dileme danas Privredna komora FBiH kroz svoj rad umnogome pomaže privredi i privrednicima da ostvare što bolje rezultate.

Jašarspahić je za Marx.ba govorio o onome s čime se Komora susreće, onome na čemu se radi, izazovima naše privrede, budućnosti….

Kako gledate na aktuelni trenutak privrede u svijetu?

– Zbog brojnih izazova na globalnom nivou trendovi stagnacije i pada industrijske proizvodnje i prateće potrošnje na tržištima koji su od značaja za našu privredu koji su pratili 2023. godinu nastavljeni su i u 2024. godine. Iako se očekivalo da će 2024. donijeti oporavak ekonomije najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera metalne i elektro industrije BiH, industrije namještaja, do pojačanje tražnje nije došlo i nema naznaka da će se stanje popraviti do kraja godine. Sa sve izraženijim zahtjevima ka zelenoj tranziciji, digitalizaciji i obavezama koje donosi EU kroz najavljene odredbe CBAM mehanizma, koji se uvodi kao taksa na emitovani CO2 pri proizvodnji, a koja će se plaćati pri uvozu u EU dolazi do upitnosti zadržavanja stepena konkurentnosti  izvozno orjentisanih kompanija.

Koji su trenutno najveći izazovi sa kojima se suočava privreda Federacije BiH?

– U Komoru od strane privrednika svakodnevno pristižu različite inicijative i prijedlozi za rješavanje problema i kroz komorske Sektore i Centre se  predmeti obrađuju i dostavljaju nadležnima kroz prijedloge iz Komore sa potpunom, stručnom i objektivnom argumentacijom. Mi smo prva adresa našim članicama kako kod nastalog problema tako i kod dijeljenja pozitivnih i uspješnih priča. Moramo se pohvaliti da imamo jako dobru saradnju sa privrednicima i u tome jeste i snaga Privredne komore Federacije BiH kao asocijacije privrednika ali istovremeno i partnera zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini. Ta saradnja je rezultirala sa dosta riješenih pitanja i problema koji su artikulisani kroz Udruženja i Komoru ali bitno je naglasiti da nam predstoji još mnogo posla kako bi došli na nivo da privredni subjekti mogu nesmetano poslovati i kako bi mogli dodatno da se razvijaju.

Dugogodišnji problem visokih stopa doprinosa i poreza donio je prerađivačkoj industriji smanjenje konkurentnosti i problema sa zadržavanjem radne snage. Sve kompanije koje rade sa EU i financijski su podržane iz Evropskih banaka, moraju se posvetiti posebno zelenoj tranziciji, digitalizaciji i obavezama koje donosi EU.

Kako odgovoriti na izazove zelene tranzicije?

– Svjesni da je 1. januar 2026. godine jako blizu, a tada stupaju odredbe CBAM mehanizma, koji se uvodi kao taksa na emitovani ugljični dioxid pri proizvodnji karbonski intenzivnih grupa proizvoda koja će se plaćati pri uvozu u EU. To će biti novi veliki udar na izvozne kompanije, što može prouzrokovati nepopravljive posljedice ukoliko naša država ne završi postupak uspostavljanja sistema trgovanja emisijama CO2 što bi omogućilo da ta sredstva ostanu u BiH usmjeravajući ih ka poticajima opet izvozno orjentisanim kompanijama za poboljšanje procesa proizvodnje upravo u smislu energetske efikasnosti. Zelene tranzicije, itd čime bi zadržale dobre pozicije u globalnim lancima snabdjevanja- u protivnom sredstava od tih dodatnih CBAM taksi ostaju nepovratno u budžetu EU.

Koje strategije Privredna komora implementira kako bi pomogla preduzetnicima da se nose s tim izazovima?

– Privredna Komora FBiH je nosilac aktivnosti za strategije razvoja građevinske industrije, tekstilne industrije, metalne i elektro industrije, drvne industrije, znači glavnih prerađivačkih industrija. Kroz predložene i usvojene strateške dokumente i kroz prateće dinamičke planove zajedno sa timom koji uvijek okupimo iz naših članica znači realnog sektora tretirane grane industrije kreiramo strateške pravce djelovanja kroz prijedloge u tim dokumentima.

Naši svi pojedinačni projekti i aktivnosti imaju posebnost za određeni sektor, ali ima nešto što sve sektore i grane privrede objedinjuje, a to je naša kontinuirana aktivnost na institucionalnom jačanju i pozicioniranju domaćih proizvoda i usluga kroz naše projekte promocije i traženja zaštite domaćeg proizvoda i domaće usluge.

Kako procjenjujete trenutnu poslovnu klimu u Federaciji BiH i koji su ključni faktori koji je oblikuju?

– Jačanje privrednih potencijala naše zemlje kroz jačanje pozicije privrednih subjekata u funkciji realizacije ciljeva ekonomskog razvoja je moguće jedino ako podržavamo proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti, to jest onih proizvoda koji su prepoznatljivi i atraktivni za izvoz. Stoga je, slijedeći stratešku trgovinsku politiku i politiku pametne specijalizacije, nužno identificirati lidere razvoja sektora koji jesu ili bi mogli postati integrativni faktori za manje kompanije i tako kreirati lanac vrijednosti sektora, čiju bi održivost nadležne vlasti mogle podržavati kroz svoje politike lanaca vrijednosti, sektorskih i industrijskih politika i mjera. Neophodno je osigurati informacije i komunikaciju s potencijalnim partnerima kroz diplomatsku mrežu, mrežu Privredne komore FBiH i Vanjskotrgovinsku komoru.

Šta je cilj prije nekoliko godina osnovane Inžinjerske komore FBiH?

– Iz potrebe za kvalitetnijem praćenjem trendova u inžinjerstvu a što je preduslov za provođenje politika pametnih specijalizacija i stvaranja povoljne klime za jačanje prerađivačkih grana privrede sa visokim stepenom finalizacije,  ne mireći se sa činjenicom da budemo jedini prostor u Evropi gdje ne postoji inžinjerska komora, u januaru 2020. godine smo osnovali Inžinjersku komoru FBiH koja danas broji 14 matičnih strukovnih sekcija (www.ikfbih.ba) i ima uspostavljenu svu neophodnu organizacionu strukturu i logističku podršku Privredne komore za realizaciju ciljeva i zadataka svog postojanja.

Projekat “ja bih naše” je u punom zamahu. Kako vi vidite ovaj projekat i šta nam on donosi?

– Naše duugogodišnje aktivnosti na promociji domaćih proizvoda i usluga su finalizirane kroz projekat „Ja BiH naše“ uz donošenje Pravilnika o znakovima vizuelnog označavanja bosanskohercegovačkih proizvoda i usluga i to „BH kvaliteta / BH Quality“ i „Izvorno domaće / BH Creation“ koje smo zaštitili i koji će se dodjeljivati proizvodima i uslugama koji posjeduju natprosječnu kvalitetu i koji su nastali kao rezultat značajnog razvojno-istraživačkog rada i inovacija. Projekat ima za cilj da kroz približavanje oznaka kvaliteta, kvalitetni domaći proizvodi dobiju povjerenje kupaca najprije u Bosni i Hercegovini a zatim i u inostranstvu.

Kako Privredna komora pomaže preduzetnicima da se prilagode promjenama na tržištu i novim tehnologijama?

– Kroz prezentacije na digitalnim platformama, učešće na sajmovima, naučno-stručnim skupovima, kongresima, u zemlji i inozemstvu Privredna komora FBIH zajedno sa svojim najaktivnijim članicama uspijeva koliko je to moguće dolaziti do saznanja i time biva partner i kreator promjena u praćenju novih trendova u proizvodnim, tehnološkim i informativnim procesima. U sklopu domaćih sajmova (Mostarski sajam, Sajam Privrede Tešanj, Ekobis Bihać, Dani jabuke Goražde, ZEPS Zenica, Sajam šljive Gradačac i drugi) organiziraju se susreti privrednika s ciljem uspostavljanja poslovnih odnosa i aranžmana. Od sajmova u inostranstvu za istaći je organizovane nastupe naših privrednika na sajmovima automobilske industrije u Wolfsburgu i Štutgartu u Njemačkoj, sajmovima namještaja Keln i Bad Salzulfen u Njemačkoj, sajmovi poljoprivrede Bjelovar Hrvatska i Agrokos u Prištini, sajam Plastike u Milanu Italija, sajmovi tekstila u Istanbulu, Izmiru i Milanu…

Stalno i aktivno prisustvo na ovakvim događajima dovodi do povećanja vidljivosti bosanskohercegovačkih privrednih kapaciteta i njihovog pravovremenog pozicioniranja prilikom kreiranja i uspostavljanja novih lanaca snabdijevanja kao i realizacije većih infrastrukturnih lokalnih i regionalnih projekata.

Kako se komora odnosi prema start-up firmama i inovativnim projektima?

– Privredna komora FBiH se u dosadašnjem period pokazala kao odličan operativni i informacijski support start-up firmama i inovacijskim projektima jer su oni u daljem svom razvijanju buduće članice privredne komore. Naš je cilj pomoći takvim projektima u pronalaženju potencijalnih partnera, dobavljača, i kreiranja razvojnih projekata koji će pomoći jačanju i rastu novoosnovane firme.

Kako vidite ulogu Privredne komore u budućem razvoju ekonomije BiH?

– Komora je glas privrede i privrednih subjekata s jedne strane i partner vladinim i institucionalnim tijelima u unapređenju poslovog ambijenta, slušajući opet glas privrede. To je glavna snaga i ulogka Komore. Osim toga, uloga je i u promociji i povezivanju naših privrednih kapaciteta i potencijala kao i prepoznavanje prilika za privlačenje direktnih stranih investicija. Privredna komora FBiH u saradnji sa ostalim jedinicama komorskoih sistema u regiji će biti inicijator konačnog rješavanja uređenja jedinstvenog a na fer osnovama ekonomskog prostora CEFTA regije.

Bosna i Hercegovina je jedinstven ekonomski prostor i kao takav je podskup regionalno ekonomskog prostora zemalja CEFTA sporazuma čije su sve članice kroz sporazume o stabilizaciji i pridruživanju sa EU preuzele obeveze uspostavljanja harmoniziranih pravila Infrastrukture kvaliteta što predstavlja temelj na kojem počiva funkcionisanje poslovnog sektora u svim državama svijeta i vrlo bitan instrument vanjskotrgovinske politike. Ključna funkcija ovog sistema u oblasti industrijskih proizvoda je servisiranje preduzeća pružanjem odgovarajućih usluga u oblasti standardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti, kao i provođenje nadzora nad tržištem.

Prostor za unapređenje se ogleda u budućim zajedničkim aktivnostima za generalno poboljšanje poslovnog ambijenta koje podrazumjeva mjere ekonomske politike usmjerene na jačanje konkurentnosti domaćih preduzeća i njihovo stimulisanje da izvoze na inostrana tržišta.