Marx.ba

Ovo bi mogla biti vrhunska godina za srebro. Predviđa se da će globalna potražnja za bijelim metalom dosegnuti 1,2 milijarde unci u ovoj godini, što bi označilo drugu najveću razinu zabilježenu u historiji.

– Jačanje industrijske potražnje glavni je katalizator rastuće globalne potražnje za srebrom, a sektor bi u 2024. trebao dosegnuti novi godišnji maksimum, tvrdi Silver Institute, iz neprofitabilnog međunarodnog udruženja koje okuplja razne dionike iz industrije srebra.

Ono se prvenstveno koristi u industrijske svrhe, obično u proizvodnji automobila, solarnih panela, nakita i elektronike.

– Mislimo da će srebro imati sjajnu godinu, posebno u smislu potražnje, rekao je Michael DiRienzo, izvršni direktor Silver Institutea za CNBC.

On očekuje da će mu cijene doseći 30 dolara za uncu, što bi bila najviša vrijednost u deset godina.

Institut ove godine vidi porast potražnje za srebrom od devet posto te porast potražnje za nakitom od šest posto, pri čemu se očekuje da će Indija potaknuti skok kupovine nakita. Predviđeni oporavak potrošačke elektronike također je spreman dodatno potaknuti to tržište, navodi se u izvještaju.

Uz to, primijetio je da bi kratkoročno usporavanje kineske ekonomije i smanjeni izgledi za smanjenje kamatnih stopa u SAD početkom godine mogli predstavljati smetnju institucionalnim ulaganjima u srebro.

Međutim trendovi bi se mogli promijeniti u drugoj polovici 2024., kada većina analitičara vjeruje da će američka centralna banka početi snižavati stope.

Cijene srebra, kao i zlata, obično imaju obrnut odnos s kamatnim stopama. Okruženje viših kamatnih stopa šteti potražnji za srebrom i zlatom jer plemeniti metali ne donose nikakve kamate, što ih čini manje privlačnima u usporedbi s alternativnim ulaganjima poput obveznica.

Srebro nosi titulu siromašnijeg rođaka zlata, ali dijele pozitivnu korelaciju kada je riječ o cijenama, iako s odmakom. Zbog opsežne industrijske primjene srebra, njegova je izvedba usko povezana sa zdravljem ukupne ekonomije ili poslovnog ciklusa. Nasuprot tome, cijene zlata obično rastu u vrijeme ekonomske slabosti ili nesigurnosti.

U tom smislu srebro je osjetljivije na ekonomske promjene i nestabilnije je od zlata. Ima tendenciju da nadmaši žuti metal u razdobljima snažne ekonomske ekspanzije, ali slabije djeluje kada postoji ekonomski stres.

Odnos se može pratiti kroz omjer zlato-srebro, koji prati koliko je unci srebra potrebno za kupovinu unce zlata. Trenutno je za kupovinu unce zlata potrebno 90 unci srebra.