Marx.ba
U Briselu se održava prvi Samit o nuklearnoj energiji. Svjetski lideri razmatrat će značaj nuklearne energije u rješavanju klimatskih promjena i jačanju energetske bezbjednosti. U svijetu je aktivno 396 nuklearki, a gotovo polovina ih je u Evropi. Također, u izgradnji je 30 projekata za nove elektrane, a u pripremi ih je tri puta više.
Rumunija je uz postojeću nuklearku i podršku Sjedinjenih Dražava već odredila lokaciju za gradnju prve modularne nuklearne elektrane. Rumunski ministar energetike Sebastijn Burduja kaže da Rumunija ima šansu da bude „prva među prvima“.
– Zato što su vlade Sjedinjenih Država i Rumunije već godinama posvećene tom putu. Izabrali smo najsavremeniju nuklearnu tehnologiju, navodi Burduja.
Uoči briselskog Samita o nuklearnoj energiji, reakcije su stigle i iz Njemačke. Zvanični Berlin je prošle godine zatvorio i posljednje tri nuklearke. Dok neki podržavaju tu odluku, drugi smatraju da je treba preispitati.
Niklas Hene, iz njemačkog Instituta za novu klimu, smatra da su nove nuklearne elektrane koje se trenutno grade „nevjerovatno skupe“.
– Nisu isplative. Mislim da su oni koji se fokusiraju na nuklearnu energiju na pogrešnom putu, jer ona nije rješenje i nije kompatibilna sa obnovljivim izvorima energije, ističe Hene.
S druge strane, Jens Spahn, bivši ministar zdravlja Njemačke i član Bundestaga iz redova Hrišćansko-demokratske unije, tvrdi da je, iz današnje perspektive, Njemačka išla pogrešnim redoslijedom.
– Trebalo je prvo da ukinemo energiju uglja, a zatim nuklearnu energiju. Tako bismo bolje postigli klimatske ciljeve, zaključuje Spahn.
Prvi svjetski Samit o nuklearnoj energiji organizuju Međunarodna agencija za atomsku energiju i Belgija, koja je posle katastrofe u Fukušimi donijela odluku o gašenju svojih nuklearki. Međutim, u vrijeme energetske krize, Brisel je odložio zatvaranje.
Premijer Belgije Alexander De Croo tvrdi da će skup o nuklearnoj energiji biti prilika za sve lidere da iznesu stavove o ulozi koju nuklearna tehnologija mora da igra.
– Kao i ulogu koju će igrati u narednim godinama u ispunjavanju ciljeva dekarbonizacije koje smo zajednički postavili, naglasio je.
Nuklearke danas pokrivaju 10 posto svjetskih potreba za strujom.
