Marx.ba

U svoj režim tjelesne aktivnosti mogli biste uvesti jednostavno poboljšanje – svaki dan nastojte vježbati u isto vrijeme.

Nova studija provedena na laboratorijskim miševima ukazuje na to da redovan ritam vježbanja donosi više prednosti za zdravlje.

Premda u mozgu postoji centralni tjelesni sat koji se nalazi u suprahijazmatičnoj jezgri, smještenoj u bazalnom dijelu prednjeg hipotalamusa, postoje i ostali periferni tjelesni satovi. Suprahijazmatična jezgra važna je jer regulira cirkadijalni ritam.

Naš centralni sat CNS (centralnio nervni sistem) djeluje kao glavni “pacemaker” za proizvodnju i održavanje cirkadijskog ritma u cijelom tijelu.

A tjelovježba može resetirati periferne tjelesne satove u zglobovima i kičmi, pokazalo je istraživanje naučnika s Univerziteta u Manchesteru. Dogodi li se taj “reset” svaki dan u isto vrijeme, periferni bi satovi mogli biti sinkroniziraniji s onim glavnim, otkrili su istraživači.

Prethodna istraživanja pokazala su da nesinkronizirani satovi u perifernim tkivima mogu povećati rizik od razvoja zdravstvenih problema poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, prenosi Science Alert.

– Naši su rezultati pokazali da je tjelesna aktivnost koja se prakticira tokom jutra povezana s dnevnim obrascima ciklusa spavanja/buđenja i da prenosi informacije o vremenu iz centralnog sata u mozgu, koji je osjetljiv na svjetlost, do skeletnog tkiva koje nosi težinu. To zapravo šalje signal vašem koštanom sistemu da je vrijeme da se probudi, pojasnio je Qing-Jun Meng, kronobiolog na Univerzitetu u Manchesteru.

Naučnici su za potrebe studije pratili periferne satove u hrskavici, kičmi i mozgu miševa dok su vježbali na trakama za trčanje u različito vrijeme.

Otprije se zna da su područja zglobova i kičme posebno aktivna za vrijeme tjelesne aktivnosti, a zna se i da se tokom dana iz njih izbacuje voda. To djelomično svakodnevno resetira periferne tjelesne satove.

Tim naučnika je otkrio da tjelesna aktivnost uz proces osmolariteta (smanjenja vode) dodatno resetira ove satove i, obavlja li se prema dosljednom rasporedu, poboljšava vremensku povezanost između satova u tijelu. Rezultate još treba potvrditi na ljudima, ali naučnici vjeruju da je posrijedi sličan učinak.

Zdravlje kostiju i zglobova utječe na sve u našem organizmu – od toga koliko dobro uspijevamo izvesti sportske aktivnosti do vjerovatnosti povreda ili razvoja stanja poput artritisa. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.