Š. MAŠINOVIĆ

Vijeće stranih investitora (VSI) je najznačajnija nezavisna, neprofitna poslovna asocijacija osnovana 2006. godine koja predstavlja interese investitora prisutnih u Bosni i Hercegovini. Njihovo djelovanje je fokusirano na poboljšanja investicione klime u zemlji u cilju stvaranja boljih uslova za poslovanje stranih i domaćih investitora. Poznato je da je njihova misija unapređenje investicione klime i sveukupnog poslovnog okruženja u BiH, za opštu dobrobit budućeg ekonomskog razvoja.

Neprofitna poslovna asocijacija

O svim poslovnim priikama, investicionoj klimi u našoj zemlji, te potencijalnim investitorima za biznis portal Marx.ba govorila je Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora Bosne i Hercegovine.

Za početak, možete li nam reći koliko partnera i kompanija koje su do sad investirale u našu zemlju okuplja ovo Vijeće od svog osnivanja te da li je poznata cifra koliko je novca investirano u BiH?

– Vijeće stranih investitora – VSI (Foreign Investors Council – FIC) je neprofitna poslovna asocijacija osnovana 2006. godine koja predstavlja interese investitora prisutnih u Bosni i Hercegovini, te okuplja 70 respektabilnih stranih i domaćih kompanija koje su do sada investirale u BiH više od 9 milijardi KM, te zapošljavaju više od 20.000 bh. građana. Članice Vijeća dolaze iz različitih sektora: prerađivačka industrija, rudarstvo, građevinarstvo, energija, trgovina, informacione tehnologije, pravne i finansijske usluge, telekomunikacije, proizvodnja hrane i pića, i mnogi drugi. 

Kroz našu misiju zagovaramo unapređenje investicione klime i sveukupnog poslovnog okruženja u BiH, za opštu dobrobit budućeg ekonomskog razvoja. Vijeće afirmiše dobre prakse svojih članica i nastoji što više približiti svjetske ekonomske trendove bosanskohercegovačkoj poslovnoj zajednici, te u okviru toga, nudi rješenja vlastima u BiH kako bi se prevazišle prepreke na koje investitori u BiH nailaze u svom poslovanju.
Na kraju 2022. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 17,45 milijardi KM, a ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja i poslovnih rezultata preduzeća u stranom vlasništvu u prethodnim godinama.

Bosna i Hercegovina predstavlja geografski veoma povoljnu regiju za razvoj kako različitih grana industrije tako i turizma. Šta je ključno za privlačenje stranih investitora i šta je to što ih zadržava na ovom tlu? Da li su zainteresirani za BiH kao državu na Balkanskom poluostrvu?

– Postoji stalni interes investitora za ulaganja u BiH. Ono što najviše motiviše strane investitore da ulažu u BiH jeste potencijal domaćeg tržišta, zatim iskustva i tradicije koju BiH ima u određenim granama industrije, njen geografsko-strateški položaj, te postojeći resursi i logistika. Investitori traže političku i ekonomsku stabilnost kako bi smanjili rizik ulaganja. Ključni faktori su svakako primjena zakona i regulativa, te predvidljiva porezna politika.

BiH je zbog svog uređenja sama po sebi kompleksna sredina za poslovanje. Svaki investitor posmatra ambijent poslovanja u jednoj zemlji kroz prizmu dugoročne stabilnosti, demografskih kretanja, veličine i potencijala tržišta, pravne i opšte sigurnosti, uključujući i političku situaciju, odnosno njenu stabilnost ili nestabilnost. Činjenica je da privlačenje stranih investitora i zadržavanje njihovih ulaganja u određenoj zemlji zahtijeva razumijevanje njihovih potreba i očekivanja, te stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. Ključni faktori za privlačenje i zadržavanje stranih investitora svakako uključuju stabilnost i predvidljivost.

Najvažniji ljudski potencijal

Kada je investiranje u pitanju, za koju granu i koje sfere su investitori najviše zainteresirani, šta je to u šta su spremni da ulažu novac?

– Sektori u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih ulaganja u BiH, od početka praćenja ovih statističkih podataka, su proizvodni sektor, bankarstvo i ostale finansijske usluge, trgovina, telekomunikacije, posredovanje nekretninama, usluge, građevinarstvo, turizam, transport. Posmatramo li prošlu godinu najviše investicija je realizovano u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom u iznosu od 199,9 miliona KM, zatim u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti u iznosu od 146,8 miliona KM, te u oblasti proizvodnje baznih metala 122,9 miliona KM.

U posljednjem periodu zabilježen je manjak radne snage pa su kompanije primorane uvoziti radnu snagu najčešće iz Azije. Kako riješiti taj problem i da li postoji nada i rješenje za povratak naših mladih, visokokvaificiranih ljudi iz dijaspore?

Prije svega želim istaknuti da je ljudski potencijal, naš najvažniji i najbolji resurs, naša najbolja i najveća šansa! Mladi, obrazovani i talentirani ljudi iz BiH i regiona kojeg se naziva zapadnim Balkanom su najbolji genetski kapacitet i trebaju biti temelj razvoja našeg društva. Sve aktualne i buduće politike treba usmjeriti da taj kapacitet zadržimo i iskoristimo. Za sada je zov kvalitetnijeg životnog standarda i perspektive koje se nudi u zapadnoj Evropi jači od vizije kvalitetnog života koju nudi naše društvo, to je kompleksnije pitanje od samog pitanja kvalitete radnih mjesta.

Zabrinjavajuća je činjenica da se BiH iz godine u godinu suočava sa odlaskom radno sposobnog najproduktivnijeg stanovništva, pretežno u zemlje zapadne Evrope. Tržište rada i radna snaga su jedan od ključnih elemenata za odluku investitora u kojoj zemlji da uspostave ili prošire svoje poslovanje.
Privučemo li veći broj investitora, time širimo ekonomsku bazu, došlo bi do novih zapošljavanja i posljedično ublažavanja negativnog demografskog trenda. U tom smislu treba nam više pozitivnih priča, a potrebno je i prilagoditi obrazovni sistem na način da se uskladi sa potrebama ekonomije, tehnoloških trendova i potreba tržišta. Ekonomija i društvo se mjenjaju, tehnološki razvoj se odvija jako brzom dinamikom u svijetu, za 10-ak godina možda 50 posto postojećih zanimanja neće postojati u svijetu, ali će se otvoriti neka nova, za koja će biti potrebna nova znanja i vještine i potrebno je voditi računa o tome i razmišljati dugoročno, prateći naravno aktuelne svjetske trendove.

Kompanije sve više edukuju i ulažu u razvoj samih svojih zaposlenika kako bi stekli potrebne vještine i kompetencije, a svakako uviđamo potrebu primjene modela dualnog obrazovanja u sisteme srednjeg stručnog obrazovanja i visokog obrazovanja, kroz teorijsku nastavu i kroz stručno usavršavanje kod poslodavca.

Neophodno je prije svega porezno rasteretiti privredu i rad, odnosno smanjiti porezna opterećenja na rad, potom uvijek ističemo nužnost harmonizacije propisa na svim nivoima u državi, smanjenja broja i visine parafiskalnih nameta, te značaj usmjeravanja ka budućnosti i ekonomskom razvoju. Ukratko, moraju se osmisliti specifične politike kako bi se pružile veće prilike i nade mladima i nezaposlenom stanovništvu, počevši od reforme obrazovnog sistema koji bi bio usklađen s potrebama na tržištu, te koji bi osigurao kvalitetnije obrazovanje i stručno osposobljavanje. Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme govori i o povratku naših građana iz zemalja EU. Kompanije su prepoznale važnost stvaranja povoljnog i prijatnog poslovnog okruženja uz adekvatno nagrađivanje svojih zaposlenih i drago nam je što su to naši ljudi prepoznali i odlučili da se vrate u zemlju i rade u izuzetno pristojnim i kvalitetnim uslovima u našim kompanijama. Dosta je takvih primjera koji doprinose nekom balansu s obzirom da i dalje veliki broj naših građana planira da napusti zemlju i gradi budućnost izvan granica BiH.

Dijalog i saradnja

Uloga države i vlada u bilo kojem segmentu finansija i ekonomije je veoma bitna. Kako i na koji način Vijeće surađuje s vladom, regulatornim tijelima i poslovnim sektorom kako bi stvorilo povoljno okruženje za strane investitore? Da li lokalne zajednice rado surađuju kada je investiranje u pitanju?

– Od samog osnivanja 2006. godine Vijeće stranih investitora – VSI je pokrenulo inicijativu za uspostavljanje normativnog i institucionalnog okvira u cilju poboljšanja investicione klime u BiH, pa smo u tom smislu uspostavili dijalog i saradnju sa vlastima u BiH, u svim oblastima od zajedničkog interesa, kroz proces izrade i usvajanja preporuka koje su sadržane u našoj publikaciji „Bijela knjiga“. Ova inicijativa je dio šire misije koju realizujemo već 17 godina, zajedno s brojnim drugim partnerima, sa ciljem izgradnje konstruktivnog dijaloga nevladinog i vladinog sektora u BiH.

Vrijednost Bijele knjige je u tome što daje vrlo konkretne preporuke i odgovore na pitanja šta, kako, ko i kada treba uraditi kako bismo imali znatno povoljniji ambijent poslovanja. Na izradi Bijele knjige u prosjeku radi stotinjak članova naših radnih grupa, koji su radili i rade u domaćim i stranim kompanijama, a radi se o vrlo kompetentnim vrhunskim stručnjacima iz različitih oblasti. Kontinuiranim aktivnostima na otklanjanju i identifikovanju barijera ključnih za dalji razvoj privrede i poticaj investicija kroz pružanje podrške reformama, Vijeće se pozicioniralo kao legitimni predstavnik investitora u BiH i glavni partner i sagovornik predstavnicima vlasti i koordinator zagovaranja i iniciranja promjena za razvoj ekonomije i privlačenje investicija.

Mi u VSI nastojimo stalno biti u svakodnevnom kontaktu sa nadležnim predstavnicima vlasti na svim nivoima i na vrijeme uputiti poruke investitora. Mi kao partneri institucijama, možemo i očekujemo da se naše preporuke uvaže i postanemo dio promjena za oporavak domaće ekonomije. Vlade i ministarstva s kojima sarađujemo izrazili su želju i spremnost da se naše preporuke provedu što prije. Međutim, velika podijeljenost nadležnosti na mnogobrojnim nivoima dovodi do toga da je neke zamisli jednostavno teško izvesti jer nije jasno ko treba da uradi određeni posao, tako da su neke preporuke zaista provedene jako brzo dok druge stoje već godinama. Svjedoci smo i toga da su mnogobrojni zakoni prošli kompletnu proceduru usvajanja, ali se godinama čeka na njihovu implementaciju. Industrija, proizvodnja, nešto je što nam treba biti baza razvoja i treba se planirati i graditi dugoročno.

Naša „Bijela knjiga”, u kojoj su sadržane preporuke poslovne zajednice u BiH, se kao zvanični dokument nalazila dva puta u parlamentarnoj raspravi, u FBiH i RS-u. Osim toga, VSI je tokom proteklih 17 godina dao poseban doprinos u kreiranju povoljnijeg ambijenta poslovanja jer uživa posebnu vrstu povjerenja među svojim članovima i partnerima, kao i u društvu u cjelini. Dosljedna i puna primjena naših preporuka bi polučila puno bolje ekonomske pokazatelje, vladavinu prava, dodatne investicije, dodatno zapošljavanje, rast i razvoj, a u konačnici i bolji standard građana.

Naše članice su odličan primjer odgovornog ulaganja i najbolji ambasadori koji uspjevaju da integrišu različite aspekte svog poslovanja ili partnerstva kako bi se osiguralo da se poštuju standardi koji se, prije svega, primjenjuju u matičnim zemljama iz kojih dolaze, te da se zaštite interesi i osiguraju pozitivni uticaji na razvoj lokalnih zajednica.

Poznato je da investitori dolaze iz različitih dijelova svijeta. Međutim, koja država je najzainteresovanija za ulaganja u našoj zemlji? Da li Bliskoistočne zemlje prednjače u investiranju i da li su uopšte zainteresovani za naše tržište?

– Poznato je da se najveći iznos stanja direktnih investicija i dalje odnosi na Austriju, Hrvatsku, i Srbiju, te zemlje EU kao i Veliku Britaniju. U skladu sa tim, najveći broj i članica Vijeća stranih investitora dolazi iz Njemačke, Austrije, Velike Britanije, Hrvatske, Srbije i Kipra. Naše članice djeluju u više oblasti, ponajviše dolaze iz prerađivačke industrije, zatim iz financijskih djelatnosti (banke, osiguravajuća društva), uslužnih djelatnosti, trgovinom na veliko i malo a primjetno je da sve više kompanija dolazi iz brzo rastućeg IT sektora za koji smatram da će unijeti novu dinamiku u našu ekonomiju. Što se tiče investitora iz bliskoistočnih zemalja, iako se možda stiče utisak da oni predstavljaju značajan iznos u ukupnom iznosu direktnih stranih ulaganja, statistike pokazuju da se, prema geografskoj raspodjeli investiora, oni ne nalaze među prvih deset.

Mi smatramo da su naše članice neki od najboljih ambasadora ove zemlje i ponosni smo na činjenicu da većina njih iz godine u godinu nastavlja da reinvestira svoju dobit u BiH. Činjenica je da veliki procent investicija svake godine dolazi upravo od reinvestirane dobiti postojećih kompanija. Smatramo da su najpoželjniji i najpouzdaniji svakako oni investitori koji sa sobom donose dodatnu vrijednost u smislu uvođenja naprednih tehnologija, transfera novih znanja, izgradnje proizvodnih pogona i zapošljavanja što većeg broja građana. Naše su članice uz brojne druge sjajne primjere poslovanja prije svega društveno odgovorne kompanije koje rade na transparentan način i stvaraju nove vrijednosti. Upravo takve kompanije svojim primjerom su najbolji magnet za nove investitore.

BiH se nalazi na granici sa Evropskom Unijom. Kako se Vijeće nosi s konkurencijom drugih zemalja u privlačenju stranih ulaganja? Koje su naše konkurentske prednosti?

– Prema zadnjem istraživanju ,,Poslovni barometar” koje smo proveli, naši članovi su naveli da su kvalifikovana radna snaga, blizina Evropske unije i niski troškovi rada najbitnije konkurentne prednosti Bosne i Hercegovine kada je u pitanju privlačenje stranih investitora. Slijedeća po važnosti prednost BiH u odnosu na druge zemlje jeste, niska stopa poreza na dobit i PDV-a te niske cijene električne energije i energenata, zatim slijede odgovarajući dobavljači i lokalne usluge za podršku poslovanju, solidna prometna povezanost kao i pouzdano snabdjevanje energijom. Pored navedenih, investitori smatraju da su prirodni resursi, potencijal za širenje biznisa i dostupnost sirovina dodatne konkurentne prednosti BiH u privlačenju stranih investicija.

Ono što najviše motiviše strane investitore da ulažu u BiH jeste potencijal domaćeg tržišta, zatim iskustva i tradicije koju BiH ima u određenim granama industrije, njen geografsko-strateški položaj, te postojeći resursi i logistika.

Glas razuma privrede

Koji projekti su u planu za realizaciju u narednom periodu?

– Vijeće stranih investitora je izuzetno uspješan i aktivan kao glas privatnog sektora u korist stranih i domaćih kompanija. Nastavićemo da nastupamo sa te čvrste pozicije kao glas razuma privrede i nadam se da ćemo u budućnosti igrati još važniju ulogu predstavnika poslovne zajednice. Naša predanost počiva prevashodno na pružanju podrške našim članovima u prevazilaženju poslovnih izazova sa kojima se svakodnevno suočavaju.

Pored naših redovnih aktivnosti koje su, prije svega, usmjerene na izradu novog izdanja Bijele knjige i sastanaka sa članovima radnih grupa, te lobiranja i zagovaranja za potrebe naših članica i poboljšanja uslova poslovanja, ovih dana smo posvećeni organizaciji poslovnog skupa “POWER OF SUSTAINABILITY FESTIVAL 2023″ pod nazivom ,,Izgradnja održive budućnosti Zapadnog Balkana”.

Naime, po prvi put Foreign Investors Council (Vijeće stranih investitora) u Bosni i Hercegovini zajedno sa Tehnološkim parkom ,,Intera”, a uz podršku Grada Mostara i Ministarstva okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, zajednički organizuju ovaj događaj koji će se održati u Mostaru u periodu 21. i 22. septembra 2023. godine. Kroz ovu saradnju, želimo poslati snažnu poruku o važnosti međusektorskog povezivanja i sinergije za postizanje održivih ciljeva, a time i podići svijest o mogućnostima koje održivost pruža za ekonomski rast i dobrobit građana.

“POWER OF SUSTAINABILITY FESTIVAL 2023” donosi fokus na održivi razvoj kao temeljni stub budućnosti regiona. Kroz rasprave i primjere najboljih praksi svih okupljenih, želimo naglasiti važnost integracije ekoloških, ekonomskih i socijalnih aspekata kako bismo osigurali trajnost naših zajednica i korak sa svijetom. Festival će se usredotočiti na ključne teme koje su presudne za održivu budućnost. Rasprave o ulaganjima u obnovljive izvore energije, implementaciju cirkularne ekonomije, ESG standardima, upravljanu otpadom, promociji elektro-mobilnosti ,te unaprjeđenja održivosti u turizmu, poslužiće kao osnova za inovacije i korake prema zelenijem i održivijem Balkanu.

Cilj nam je da kroz ovaj prestižni dvodnevni događaj na jednom mjestu okupimo predstavnike iz vlade, poslovnog svijeta i nevladinih organizacija iz regije. Region je još uvijek na samom početku ulaganja u održivo poslovanje i vjerujemo da će razmjena iskustava i ideja potaći investicije u zelenu tehnologiju i ekološki osvještene projekte, pružajući tako mogućnost i stranim investitorima i lokalnim kompanijama da svoje poslovanje učine održivijim i budu u korak sa globalnim kretanjima i standardima.

Poznato je da su društvene mreže i platforme od velikog značaja za svaki vid poslovanja. Na koji način VSI komunicira sa javnosti i da li imate određene strategije?

– Činjenica je da su društvene mreže i online platforme postale ključni alat za komunikaciju s javnošću za mnoge kompanije i organizacije. Većina kompanija ima posebne strategije za upravljanje prisutnošću na društvenim mrežama kako bi ostvarile različite ciljeve, uključujući promociju proizvoda ili usluga, izgradnju brenda, interakciju s klijentima i praćenje povratnih informacija. Mi u Vijeću stranih investitora nismo toliko fokusirani na izradu strategije za komunikaciju na društvenim mrežama, mada ih koristimo svakako u svrhu prije svega informisanja naših članica o našim aktivnostima, te se trudimo podijeliti relevantan i privlačan sadržaj uz redovno ažuriranje profila i interakciju sa pratiteljima i korisnicima kako bismo dodatno istaknuli značaj naših aktivnosti i omogućili svim zainteresovanim da budu uključeni i adekvatno informisani o našem radu.

Kakvu ulogu tehnološki napredak i inovacije igraju u privlačenju stranih investicija, i kako Vijeće potiče razvoj tih aspekata? Koja je Vaša poruka budućim stranim investitorima u našoj zemlji?

– U današnjem okruženju i globalnim uslovima koji su jako nepredvidivi, za mnoge strane i domaće kompanije primjena tehnoloških dostignuća i inovacija u poslovanju postala je primarna. Kroz npr. digitalizaciju, kompanije primjenjuju digitalne tehnologije sa ciljem optimizacije postojećih poslovnih procesa omogućavanjem efikasnije koordinacije između procesa i stvaranje dodatne korisničke vrijednosti kroz poboljšanje korisničkog iskustva. Dakle, digitalizacija nije fokusirana samo na uštede troškova, ali uključuje i unaprjeđenje procesa koji mogu poboljšati iskustva kupaca. Jedna od bitnih komponenti digitalne transformacije kompanija jeste stvaranje i novih mrežnih ili mobilnih komunikacionih kanala koji omogućavaju da se kupci lako povezuju sa kompanijama i koji mijenjaju tradicionalne interakcije između kompanije i kupca.

U kontekstu Bosne i Hercegovine i privlačenja stranih investitora, tri su glavna segmenta na čijem razvoju bi se interoperabilno trebalo raditi, a to su: digitalizacija poslovanja (naročito digitalna transformacija malih i srednjih preduzeća) i promocija, razvoj i unapređenje standarda e-commerce industrije, te uspostavljanje digitalizacije i tzv. e-vlade u svim institucijama u zemlji.

Što se tiče poruke budućim investitorima u BiH, mi se uvijek trudimo da u komunikaciji s potencijalnim stranim investitorima budemo transparentni pružimo sve relevantne informacije kako bismo im pomogli da donesu realnu i nadamo se, pozitivnu, odluku o ulaganju u BiH. Ono što je informacija koji mi vrlo rado dijelimo i uvijek ističemo je upravo preporuka iz naše publikacije Poslovni barometar prema kojoj je 92% naših članica spremno da preporuči Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju povoljnu za ulaganja drugim stranim investitorima i mislim da je to upravo i najbolja poruka koju možemo poslati svim potencijalno zainteresovanim za ulaganja u našu zemlju.