Bloomberg Adria

Compliance ili usklađenost je sistem koji osigurava da kompanija ispunjava svoje obaveze prema svim primjenjivim zakonima, propisima, najboljim praksama i standardima, ugovornim obvezama i institucionalnim politikama.

Osnovni cilj programa etike i usklađenosti (Ethics and Compliance Program) je da prevenira, detektuje i reaguje na nedozvoljena ponašanja. Na ovaj način se kompanija ili organizacija štiti od štete koja može nastati, bilo da se radi o regulatornim kaznama zbog kršenja nekog propisa, finansijskim gubicima ili reputacijskoj šteti.

– Prevencija se prije svega vrši definisanjem dozvoljenog ponašanja, zatim proaktivnim pristupom u informisanju i edukaciji zaposlenih o pravilima ponašanja, kao i savjetovanjem u slučaju dilema, za Bloomberg Adriju pojašnjava Mila Crnogorac Bajić, senior compliance consultant u Net Consulting.

Dodaje da je, kako kompanije uglavnom imaju ograničene resurse i ne mogu djelovati na sve rizike s kojima se suočavaju, veoma bitno izvršiti i procjenu rizika i prioritizirati rizike, kako bi se prije svega djelovalo na one rizike koji u najvećoj mjeri mogu negativno utjecati na kompaniju.

– Činjenica je ipak da ne možemo u potpunosti spriječiti da se nepravilnosti dešavaju. Stoga je veoma bitno otkriti ih što je moguće prije, dok je šteta po organizaciju manja, ističe Crnogorac Bajić.

Detekcija nepravilnosti vrši se na razne načine: kroz komunikaciju sa zaposlenima ili putem prijave preko kanala za prijavu nepravilnosti, kroz provedbu compliance kontrola, kroz istragu nepravilnosti (jedna nepravilnost vrlo često otkrije drugu), kroz reviziju, pa čak i putem medija.

Stoga je veoma bitno uspostaviti kanale za prijavu nepravilnosti i pozvati sve zaposlene, klijente, poslovne partnere i druge subjekte koji imaju informacije o nepravilnosti koja se desila da to i prijave.

– Međutim, jednako je bitno i osigurati potpunu zaštitu osobe koja ukaže na nepravilnost od bilo kakvih negativnih reakcija i odmazde, dodaje Crnogorac Bajić.

Kada je riječ o reakcijama na nepravilnost ili sanaciji nepravilnosti, prije svega je bitno poduzeti adekvatne mjere koje će umanjiti štetu po organizaciju, te nakon toga tražiti uzroke nastanka problema.  

– Tako i Compliance službenici nakon otkivanja nepravilnosti i trenutnog zaustavljanja dalje štete (ako i kada je moguće) otkrivaju koji su to nedostaci u sistemu omogućili nastanak nepravilnosti i predlažu daljnje mjere za zaštitu organizacije, dodaje.

Razlozi mogu biti nedovoljno edukovano osoblje, nedefinisana ili neadekvatno definisana interna pravila, neadekvatni poslovni procesi, prevarna namjera pojedinca itd. Predložene mjere bi trebalo da adekvatno djeluju na sam uzrok nastanka nepravilnosti i da na taj način spriječe ponavljanje nepravilnosti u budućnosti.

Iako implementacija ethics and compliance programa može zahtijevati velika novčana izdvajanja, prednosti implementacije ovih programa u kompanijama su višestruke.

Crnogorac Bajić kao primjer navodi informaciju iz izvještaja Asocijacije certificiranih istraživača prevara (ACFE) iz 2024. godine, koji je pokazao da gubitak kompanija zbog prevara na globalnom nivou iznosi 3,1 milijardu dolara. Izvještaj obuhvata 1921 slučaj koji su certificirani istraživači prevara istraživali i prosječan gubitak po organizaciji iznosi 1,67 miliona dolara.

– Više od polovine prevara se desilo zbog nedostatka internih kontrola ili zaobilaženja postojećih internih kontrola, a skoro pola slučajeva je uključivalo i korupciju. Također, tipičan prevarni slučaj je trajao oko godinu dana prije otkrivanja, dodaje Crnogorac Bajić.

S druge strane, kompanija s efikasnim programom etike i usklađenosti je poželjniji poslovni partner kompanijama na zapadnom tržištu i time je i konkurentnija. Na taj način kompanije doprinose stabilnosti poslovanja i dugoročnom napretku.