Marx.ba

Nakon dugo vremena, iza nas je sedmica u kojoj je cijena većine berzanskih roba porasla. Prvenstveno se to odnosi na sektor energije i naftu koja je na najvišim nivoima u zadnjih osam sedmica, uz izuzetak ugljena te na većinu industrijskih i plemenitih metala i soft agri robe.

Obzirom na vanjske faktore kojima su trenutno tržišta izložena, ne čudi taj bullish pritisak na cijene koji proizlazi prvenstveno iz geopolitičkog rizika. Pitanje je samo, je li ovo posljedica uzimanja profita na svojim pozicijama na berzama od strane fondova i špekulanata ili smo možda vidjeli dno za pojedine robe za ovu sezonu.

Tako su protekle sedmice hedge fondovi bili neto kupci agri futures na sedmičnom nivou prvi put još od kraja novembra, a sve zbog činjenice da su u međuvremenu cijene dosta pale i trenutni nivo se čini kao niska i prilika za kupovinu i ulazak u long poziciju, mješovito vrijeme u Južnoj Americi, rast cijena sirove nafte, poticaji Kine za oživljavanje i rast svoje ekonomije, piše Lider.

Što se tiče sedmice koja je započea, čeka nas nova runda sastanka američkog FED-a koja završava u srijedu nakon čega će tržište ponovno analizirati moguće poteze centralnih banaka u mjesecima pred nama, špekulirajući oko trenutka kada će započeti ciklus smanjenja kamatnih stopa.

Geopolitika, rat u Ukrajini, kriza na Bliskom Istoku, Tajvan, Kina i ostala žarišta u svijetu su i dalje tu oko nas, nažalost. Od svega nabrojanog, najveći je fokus trenutno na Crveno more. Sve više brodova ga počinje izbjegavati i koriste alternativnu skuplju rutu oko Afrike. Strahovi su malo popustili u petak nakon što je Kina zatražila od Irana da im pomogne u obuzdavanju napada na brodove, koji štete kineskoj trgovini s Evropom i regijom Crnog mora, ali još uvijek postoje napadi/rizik.

Kineska moć je u tome što je kupila više od 90 posto iranskog izvoza sirove nafte u 2023. Sada čekamo da vidimo hoće li Iran djelovati kako bi obuzdao agresivnost huta prema brodarskim interesima ili ne. Rast neizvjesnosti u tom kontekstu mogao biti imati negativan utjecaj na inflaciju, koja bi ponovno mogla postati tema broj jedan.

BDP SAD-a porastao je za 3,3 posto u zadnjem kvartalu (manje nego 4,9 posto u trećem kvartalu, ali više od procjena koje su bile oko dva posto). To je potaknulo optimizam na finansijskim tržištima pa se posljedično američka tržišta dionica kreću oko rekordnih nivoa, dok je u Kini situacija obrnuta. Novi poticaji za tamošnju ekonomiju, u obliku smanjenja zahtjeva za bankovne rezerve za 50 baznih bodova, otvara mogućnost da se u ekonomiju ubrizga dodatnih 140 milijardi dolara likvidnosti. Pitanje inflacije u Kini još očito nije došlo na dnevni red. Tokom proteklih 14 mjeseci kineske rezerve zlata porasle su za 287 tm. Jednostavnim rječnikom rečeno, prodaju FIAT valutu, a kupuju zlato.

Istodobno s druge strane Pacifika, godišnje kamate na državni dug SAD dosegle su 731 milijardi dolara, što je iznos koji premašuje zajedničku neto imovinu milijardera Jeffa Bezosa, Marka Cubana, Raya Dalia, Billa Gatesa, Kena Griffina, Elona Muska, Georgea Sorosa i Marka Zuckerberga zajedno.

A što je s Evropom? U skladu s očekivanjima, ECB je potvrdio cijenu novca uz priznanje usporavanja inflacije koje je trenutno u toku. Unatoč pokušajima ECB-a da promijeni očekivanja monetarne politike, oklade na rezove jačaju na tržištu novca – vjerovatnost pomaka za četvrtinu boda u aprilu sada premašuje 80 posto i predviđanjima za rezove od 140 baznih bodova ove godine. Lagarde je govorila o negativnim rizicima za rast i rastućim rizicima za inflaciju, jasno dajući do znanja da većina čelnika centralnih banaka vjeruje da je preuranjeno govoriti o smanjenju kamatnih stopa.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle drugu sedmicu za redom. Na Brentu je cijena barela porasla za više od šest posto protekle sedmice, a u novu sedmicu ulazimo na nivou od oko 82 $/bbl. Sličan rast i na američkom tržištu, a na početku nove sedmice cijena je oko 77 $/bbl. To znači da je cijena probila višesedmičnu gornju granicu unutar koje se kretala, od 80 $/bbl Brent, odnosno 75 $/bbl WTI. Vidjet ćemo hoće li se u sedmici pred nama vratiti nazad ili će postaviti nove nivoe unutar kojih će se kretati u narednim sedmicama.

Skok cijena na najviše nivoe u gotovo dva mjeseca zahvaljuje se, među ostalim, podacima o snažnijem nego što se očekivalo rastu američke ekonomije, što je vjetar u leđa na strani potražnje. Isto se očekuje i od novih mjera Kine. Podršku cijenama pruža i nastavak sukoba na Bliskom istoku između Izraela i Hamasa, kao i situacija u Crvenom moru.

Terminske cijene evropskog prirodnog plina  TTF na nivou su od 28 €/MWh, blizu najnižeg novoa u šest mjeseci dosegnute prošle sedmice, zbog velikih zaliha, blažih vremenskih uvjeta i manje potražnje. Evropske zalihe plina popunjene su sa 73 posto, nadmašujući petogodišnji prosjek od 69 posto. Očekivanja o porastu temperature u Evropi u nadolazećim sedmicama dodatno smanjuju potražnju za grijanjem.

Posljedično, Evropa bi mogla pristupiti proljeću s više od polovice raspoloživog kapaciteta podzemnog skladišta plina. Unatoč nedavnim napadima u Crvenom moru, Katar nastavlja izvoziti plin u Evropu, a očekuje se da će nivoe izvoza malo premašiti one iz novembra i decembra. I Rusija, odnosno Gazprom opskrbljuje Evropu plinom u tranzitu kroz Ukrajinu u količini od 40,5 milijuna kubičnih metara dnevno.

Vrlo volatilna sedmica u agri svijetu. Na CBOT-u cijena pšenice bila je na putu da završi sedmicu s gotovo tri posto rasta, dosežući najviše nivoe od decembra. I cijena kukuruza trebala je imati rasti veći od jedan posto, također dosežući najviše nivoe od sredine decembra, dok je soja bila na putu da završi sedmicu s rastom od jedan posto, prvi nakon četiri sedmice pada cijene.

No u petak smo vidjeli medvjeđu oluju. Sve češći sukobi na Crvenom moru smanjili su promet poljoprivrednih proizvoda, od Mediterana do Azije, preko Sueza, na 2,2 miliona tona u januaru. Usporedbe radi, u decembru smo bili na 6,6 miliona tona, a prije 12 mjeseci bili smo na 6,4 miliona tona. Gotovo tri-četiri miliona tona crnomorskih poljoprivrednih proizvoda morat će se preprodati u Sredozemlju svaki mjesec. Dvije trećine od toga su žitarice za stočnu hranu, koje se konzumiraju uglavnom u EU. Evropska poljoprivreda je u opasnosti. Čak i mirna klima u Južnoj Americi dodatno snižava cijene.

Tržište žitarica i dalje je depresivno, s većinom roba koje su u petak oštro pale na obje strane Atlantika. Na MATIF-u cijena kukuruza se malo promijenila u zadnja dvije sedmice, krećući se između 186 € i 187,5 €/t za ugovor March 2024. U novoj sedmici, očekuje se da kukuruz testira donju granicu od 185 €/t. Na nivpou sedmice, pšenica MATIF pretrpjela je najveći gubitak, s padom većim od 3 €/t, probila je donju granicu od 215 €/t. Konkurencija crnomorske pšenice i dalje dominira, spuštajući evropske cijene u kontekstu nedostatka nove međunarodne potražnje.

Na CBOT-u na početku nove sedmice pšenica je ponovno pala ispod 6 $/bu. To znači da tehnički oporavak zabilježen tokom prošle sedmice nije naišao na dovoljnu temeljnu podršku na strani potražnje. Vrlo dobri izgledi za proizvodnju soje i kukuruza u Argentini i pritisak intenziviranja žetve soje u Brazilu utjecali su na cijene kukuruza i soje, pa je tako kukuruz pao na ispod 4,4 $/bu, a soja ispod 12 $/bu.

Rudari litija smanjuju troškove i planove za proširenje proizvodnje nakon što je usporavanje potražnje u Kini za električnim vozilima srušilo cijenu metala za baterije. Cijena litija pala je više od 80 posto tokom prošle godine, na 13.200 $/t, najniži nivo od 2020., nakon što su prekomjerni nivoi ponude pogodile tržište.