Fudbal na solarni pogon: Manchester City stremi tituli najvećeg proizvođača obnovljive energije
Marx.ba Fudbalski klub Manchester City je na korak da postane moćna snaga u obnovljivim izvorima energije u fudbalskom svijetu, sa planovima da instalira preko 10.000 solarnih panela na svojim objektima za trening i stadionu Joie. Ova inicijativa, koja čeka odobrenje od Gradskog vjeća Mančestera, pokazuje posvećenost kluba održivosti i ambiciozni cilj da do 2030. godine postigne status neto nula emisija ugljenika. Predvođen Piterom Brushom, direktorom održivosti, Manchester City ima za cilj da kompenzuje energiju potrebnu za svakodnevne operacije na Akademiji fudbala grada postajući jedan od najvećih proizvođača obnovljive energije u fudbalu. Predložena instalacija solarnih panela, koji bi proizvodili ukupno 4,39 MWh energije godišnje, pokazuje proaktivni pristup Manchester Cityja prema ekološkoj odgovornosti. U saradnji sa lokalnim razvojnim programerom obnovljive energije Clearvolt, klub planira da završi ovaj transformišući projekat do kraja godine, postavljajući presedan za druge Premijerligaške timove. Ovaj korak ka održivosti odražava slične napore drugih fudbalskih klubova širom svijeta, poput turskog Galatasaraya, nizozemskog Ajaxa i britanskog Plymouth Argylea, koji su svi prihvatili solarnu energiju. Ambiciozna inicijativa Manchester Cityja ne samo da predstavlja značajan korak ka zelenijoj budućnosti fudbala, već ističe i ključnu ulogu sporta u podsticanju usvajanja obnovljivih izvora energije.
Sklopljen ugovor: Poznati klub će pojačanja tražiti uz pomoć umjetne inteligencije
Marx.ba Španski nogometni klub Sevilla sklopio je partnerstvo s IBM-om, a ova saradnja iznjedrila je inovativni generativni AI alat Scout Advisor koji će klub koristiti kao ispomoć u odabiru igrača za njihovu ekipu. Izgrađen na watsonxu, IBM-ovoj umjetnoj inteligenciji i podatkovnoj platformi dizajniranoj za poduzeća, Scout Advisor će se integrirati s postojećim paketom aplikacija koje su razvili u klubu. IBM-ovi i Sevillini programeri koristili su watsonxovu obradu prirodnog jezika i temeljne modele za pretraživanje i analizu ogromnih količina informacija prisutnih u postojećim bazama podataka kluba kako bi se procijenili potencijalni igrači. To uključuje i kvantitativne podatke o njihovoj visini i težini, brzini, broju golova i odigranih minuta, ali i kvalitativne nestrukturirane podatke poput tekstualne analize više od 200.000 skautskih izvještaja. Nekad se regrutiranje igrača oslanjalo na kombinaciju subjektivnog ljudskog promatranja i ručne analize podataka. Međutim, ovaj pristup ima svoja ograničenja, budući da oduzima puno vremena i u obzir uzima samo ograničen broj faktora. Danas postoji čitav niz programa, servisa, čak i društvenih mreža namijenjenih nogometnim skautima i to je iznimno primamljivo područje za mnoge softverske kompanije. Skautske agencije imaju čitave timove analitičara i svi oni koriste razne napredne softverske alate, a i svaki jači klub u stručnom timu ima i “analitičara” zaduženog za računarsku obradu podataka o svom i protivničkom timu. Sevilla je u nogometnom svijetu poznata po svojoj ogromnoj bazi podataka o kvantitativnim procjenama igrača, a klub je bio jedan od pionira u razvoju vlastitih aplikacija s velikim brojem podataka koji karakteristike pojedinih igrača temelje na širokom spektru kvantitativnih brojki. Korištenje višestrukih velikih jezičnih modela (LLM) dodatno će, uvjereni su u klubu, poboljšati učinkovitost identifikacije. Koristeći upute skauta koji opisuju ključne karakteristike igrača, Scout Advisor generirat će popise kandidata na temelju unaprijed navedenih zahtjeva i sažimati sve te gomile izvještaja o svakom pojedinom igraču kako bi se temeljem toga izabrali oni najpoželjniji. Kombinacija postojećih podataka i generativne umjetne inteligencije spojit će klupsku bazu izmjerenih podataka s opažanjima armije skauta. To, bi, nadaju se u klubu, Sevilli trebalo omogućiti prednost u lovu na nove zvijezde u vrijeme kad svaki imalo važniji klub koristi sva raspoloživa tehnološka sredstva do kojih se može doći na tom, sve većem tržištu softvera za skautiranje i praćenje forme igrača.
Real Madrid s 831 miliona eura prihoda na čelu Deloitteove “Finansijske fudbalske lige”
Marx.ba U sezoni 2022./2023. dvadeset svjetskih fudbalskih klubova s najvećim prihodima zaradilo je rekordnih 10,5 milijardi eura, riječ je o povećanju od 14 posto u odnosu na prethodnu godinu, a predvodnik je Real Madrid s 831 milionom eura, pokazalo je 27. izdanje Deloitteove “Finansijske fudbalske lige”. Rast prihoda u sezoni 2022./2023. rezultat je rekordnih prihoda na dan utakmice, koji su iznosili 1,9 milijardi eura, te komercijalnih prihoda, od 4,4 milijarde eura, koji su premašili prihode od televizijskih prijenosa, istaknuto je u izvještaju koje priprema odjeljenje sportskih djelatnosti konsultantsko-revizorske kompanije Deloitte. – Komercijalni prihodi ponovno su najveći izvor prihoda klubova “Finansijske fudbalske lige”, prvi put nakon sezone 2015./2016., ne računajući sezonu 2019./2020. na koju je uvelike utjecala pandemija COVID-19. Naime, 17 od 20 najuspješnijih klubova zabilježilo je povećanje komercijalnih prihoda u odnosu na proteklu godinu, za koje je uglavnom zaslužno povećanje prihoda od prodaje, prihoda od događaja koji nisu utakmice i sponzorstava koje je pandemija privremeno obustavila, navodi se. Nasuprot tome, prihodi od televizijskih prijenosa koje su ostvarili klubovi porasli su za skromnih pet posto, za što je djelomično kriva činjenica da je sezona 2022./2023. bila dio postojećih ugovorenih ciklusa domaćih prijenosa. Sveukupno su klubovi “Financijske lige” ostvarili prosječne prihode od više od 500 miliona eura, od čega su komercijalni prihodi, 222 miliona eura ili 42 posto, i prihodi od televizijskih prijenosa, 213 miliona eura ili 40 posto, bili približno jednaki, a slijede ih prihodi na dan utakmice, 92 miliona eura ili 18 posto. Real Madrid ponovno je na čelu, s ukupnim prihodima od 831 miliona eura, a slijede ga Manchester City, s 826 miliona eura, Paris Saint-Germain, s 802 miliona eura, FC Barcelona, s 800 miliona eura, te Manchester United, sa 746 miliona eura. Real Madrid je na čelu prvi put nakon sezone 2017./2018., s rekordnim prihodima od 831 miliona eura, što je 118 miliona eura više u odnosu na proteklu godinu. Razlozi su rasta prihoda kluba u najvećoj mjeri izvrsni maloprodajni rezultati, povećana posjećenost stadiona i povratak prihoda od sponzorskih ugovora nastavno na popuštanje ograničenja uvedenih zbog pandemije bolesti COVID-19, pokazala je analiza. Manchester City pao je na drugo mjesto, unatoč rekordnoj sezoni 2022./2023. na terenu i van njega. Klub je ostvario svoj dosad najveći zabilježeni prihod u jednoj sezoni u iznosu od 826 miliona eura, zahvaljujući uspješnim kampanjama UEFA-ine Lige prvaka i Premier lige koje su potaknule rast prihoda od televizijskih prijenosa (50 miliona eura) i komercijalnih prihoda (26 miliona eura), navodi se. Paris Saint-Germain prvi se put u historiji probio među najbolja tri kluba, a Barcelona nalazi se na četvrtom mjestu, podigavši se sa sedmog mjesta, što je najveći skok u ove godine. Liverpool je, s prihodima od 683 miliona eura, međutim, ostvario najveći godišnji pad, s trećeg na sedmo mjesto, zbog loših rezultata na terenu u okviru domaćih i evropskih natjecanja. Liverpool je jedan od tri kluba “Finansijske lige”, uz Atlético Madrid i West Ham United, koji su zabilježili pad u prihodima. Dok su među najboljih deset klubova zabilježene minimalne promjene u odnosu na proteklu godinu, situacija se znatno promijenila između 11. i 20. mjesta. Klubovi iz kontinentalne Evrope: Eintracht Frankfurt, SCC Napoli i Olympique de Marseille zamijenili su tri engleska kluba: Leicester City, Leeds United i Everton te na taj način dokazali kako uspješnost na terenu utječe na financijske prihode. Novo izdanje “Financijske lige” obuhvaća i analizu 15 ženskih evropskih nogometnih klubova s najvišim prihodima. FC Barcelona Femení ostao je najbolji ženski klub u Evropi u sezoni 2022./2023., s 13,4 miliona eura prihoda, odnosno sa 74 posto višim prihodima nego u protekloj sezoni. Manchester United Women i dalje je na drugom mjestu s prihodima od osam miliona eura, dok je Real Madrid Femenino skočio na treće mjesto, ostvarivši 7,4 miliona eura, što je skok od 416 posto u odnosu na proteklu godinu.
Saudijski državni fond lani uložio 31,8 milijardu dolara: Uz fudbal još jedan sport u fokusu
Marx.ba Saudijski državni investicijski fond (PIF) lani je činio približno četvrtinu ukupnih ulaganja državnih stabilizacijskih fondova širom svijeta, koja su se približila razini od 124 milijarde dolara, pokazao je najnoviji izvještaj. Saudijski PIF uložio je u 2023. čak 31,5 milijardi dolara, u usporedbi s ukupno uloženih 123,8 milijardi u zemljama širom svijeta, pokazuju podaci preliminarnog godišnjeg izvještaja Global SWF-a, specijalizirane kompanije za praćenje podataka u sektoru. Premda kompanija u izvještaju ne navodi pojedinačna ulaganja saudijskog fonda, pažnju sportske javnosti privukla je njegova izdašna potrošnja na nogomet i golf, primjećuje Reuters. Zahvaljujući snažnom rastu cijena dionica na globalnim tržištima u završenoj godini imovina kojom upravljaju državni imovinski fondovi dosegla je rekordna 11,2 biliona dolara. Ukupna potrošnja stabilizacijskih fondova na energetsku tranziciju, u rasponu od zelenog vodika do rudarenja litija, također je dosegla rekord, od 25,9 milijardi dolara, navodi se u izvještaju. Potrošnja je ipak lani bila manja za petinu nego u 2022., prema podacima izvještaja objavljenog u ponedjeljak. Singapurski GIC, koji je bio na vrhu svjetske ljestvice u posljednjih šest godina, gotovo je prepolovio ulaganja u 2023., unatoč uplaćene 144 milijarde dolara sa računa centralne banke. U prognozama za 2024. Global SWF procjenjuje da će imovina državnih investicijskih fondova, uključujući stabilizacijske, fondove centralne banke i mirovinske fondove, premašiti prethodni rekord iz 2021. kada je dosegla ukupno 50,8 biliona dolara, zahvaljujući nerealiziranim kapitalnim dobicima u proteklih godinu dana. Zaljevski fondovi uspjeli su povećati svoju dominaciju u sklapanju poslova, uglavnom na račun kanadskih i singapurskih fondova, pokazao je izvještaj Global SWF-a. Zaljevski fondovi sada čine gotovo 40 posto vrijednosti ulaganja državnih imovinskih fondova. Podaci koje dostavljaju kompanije poput Global SWF-a pomno se prate jer ne objavljuju svi državni fondovi godišnje izvještaje, a pet od 10 najvećih ne otkrivaju tačan ukupni iznos imovine kojom upravljaju. Izvještaj Global SWF-a ne precizira pojedinačna ulaganja PIF-a Saudijske Arabije, ali njegova raskošna potrošnja na nogomet i golf izazvala je valove širom sportskog svijeta. U junu je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman najavio da će PIF preuzeti kontrolu nad četiri vodeća nogometna kluba u zemlji, Al-Ittihadom, Al-Ahlijem, Al-Hilalom i Al-Nassrom Cristiana Ronalda. U junu je svijet golfa ostao šokiran ugovorom o spajanju PGA Toura, DP World Toura i rivalskog kruga LIV, iza kojeg stoji Saudijski PIF. To spajanje još nije dovršeno, navodi Reuters. Osim raskošnog finansiranja sporta, najveća ulaganja bila su u drugim sektorima, a 42% te potrošnje bilo je kod kuće. Velike kupovine uključuju 4,9 milijardi dolara za američku kompsniju za igre na sreću Scopely, 3,6 milijardi dolara za kupovinu odjela za iznajmljivanje aviona Standard Chartereda i 3,3 milijarde dolara za proizvođača čelika Hadeed.
Top 10 najvećih sponzorskih ugovora za fudbalske dresove: Ko je platio najviše u 2023.
N. D. Španski i engleski giganti dominiraju na listi sa najpoznatijim i bogatim sponzorima. Status fudbala kao najvećeg sporta na globalnom nivou čini ga sljedećom destinacijom za investitore i kompanije koji žele da prošire svoje tržište na veliku masu koju bi stekli. To je dovelo do velike konkurencije i uzrokovalo da su sponzorske naknade naglo porasle. Jedan od razloga za povećanje naknade za sponzorstva za dresove je popularnost određenog fudbalskog tima. Na primjer, timovi poput Real Madrida, Barcelone i Manchester Uniteda koštali bi više zbog velikog broja sljedbenika širom svijeta. Od brendova pića, avio-kompanija, sportskih kompanija i tržišta novca, pogledajmo 10 najvećih sponzorskih ugovora za fudbalske majice u 2023. godini. 10. Totenhem Hotspur (AIA – 45 miliona eura) Totenhem Hotspur je potpisao unosan sponzorski ugovor sa AIA osiguranjem u vrijednosti od 320 miliona funti do 2027. godine. Ovo partnerstvo je dovelo do toga da se klub iz Severnog Londona suočio sa drugim timovima Premijer lige van terena. Ugovor se procjenjuje na oko 40 miliona funti godišnje (oko 45 miliona eura), što je dodatno finansiranje za klub nakon njihovog projekta New Tottenham Hotspur stadiona od milijardu funti. Kompanija za životno osiguranje, AIA, sponzor je Spursovih dresova od 2013. Ugovor je produžen 2019. do 2027. godine. 9. Arsenal (Fly Emirates – 45 miliona eura) Partnerstvo Arsenala sa Emirates Airlinesom seže daleko u prošlost jer je ova avio kompanija najvećim dijelom finansirala izgradnju Emirates stadiona. Klub iz Premijer lige nosi ime kompanije na prednjoj strani dresa od sezone 2006/2007. Topdžije su najavile produženje sponzorstva dresova s Emiratesom u vrijednosti od 40 miliona funti, koje traje do kraja 2024. godine. Osim partnerstva u vezi sa dresovima sa Emiratesom, kompanija takođe ima pravo na ime klupskog stadiona, koji je trenutno poznat kao Emirates stadion. 8. Bayern Minhen (T-Mobile – 50 miliona eura) Kompanija za mobilnu telefoniju, T-Mobile, služila je kao sponzor dresova njemačkog bundesligaša Bayern Minhena od 2002. godine. Dvije strane su se dogovorile da produže svoje partnerstvo do 2027. za 50 miliona eura, navodi Sports Media Pro. Novi ugovor je nadogradnja u odnosu na prethodni ugovor, kojim će njemački giganti zaraditi dodatnu naknadu od pet miliona eura. Uprkos tome što se Bundesliga suočava sa žestokom konkurencijom iz liga poput La Lige i Premijer lige, Bayern Minhen ostaje komercijalni klub. Komercijalni prihod kluba dostigao je nevjerovatnih 345,2 miliona eura (342,2 miliona dolara) u 2021. godini, nadmašivši renomirane klubove kao što su Pari Sen Žermen i Real Madrid. Dok Audi, Adidas i Allianz drže 8,33% udjela u klubu, Deutsche Telekom je prepoznat kao strateški partner, a ne kao puki sponzor. 7. Juventus (džip – 51 milion eura) Pregovori za obnovu ugovora ili traženje novog velikog sponzora bit će ključni za održavanje finansijske snage Juventusa. Italijanski klub i proizvođač automobila odlučili su da obnove sponzorstvo za majice do 2024. Italijanski div je prethodnih godina zaradio preko 100 miliona dolara od partnerstva sa Jeepom, zajedno sa drugim kompanijama poput Adidasa i Cygamesa. Fudbalski klub Juventus i Jeep su pod kontrolom Exor, nizozemske holding kompanije u vlasništvu porodice Agnelli. Dakle, postoji međusobni odnos između dvije strane. U decembru 2020., Juventus je potpisao ugovor sa Jeepom u vrijednosti od 53,1 milion dolara godišnje. Ovo značajno partnerstvo ih je katapultiralo u redove vodećih svjetskih klubova sa najvećim sponzorskim ugovorima, kako je izvijestio Forbes. 6. Liverpool FC (Standard Chartered – 53,5 miliona eura) Liverpool FC i Standard Chartered najavili su produženje svog partnerstva do 2027. godine, čime je ukupni ugovor od 2010. godine na sedamnaest sezona. Prema službenoj web stranici kluba, proširenje uključuje muške i ženske ekipe Liverpoola. Među njihovim sponzorima, ugovor Standard Chartered Bank sa Liverpool Clubom jedno je od najvećih sponzorstava dresova u fudbalu. Ovo partnerstvo se procjenjuje na impresivnih 53,5 miliona dolara godišnje. Standard Chartered je britanska multinacionalna banka sa jakim prisustvom širom svijeta, posebno u Aziji, Africi i na Bliskom istoku. S obzirom na popularnost Liverpoola širom svijeta, kompanija ima za cilj doprijeti do više kupaca i pokriti više teritorija proširenjem ugovora. Prema izvještaju GlobalData, Liverpoolovi sponzori koji najviše troše su Standard Chartered Bank, NIKE, AXA, Expedia i Carlsberg, između ostalih. 5. Manchester City (Etihad Airways — 55 miliona eura) Manchester City je jedan od onih koji najviše zarađuju u Premijer ligi u oblasti sponzorisanja dresova. U partnerstvu koje je započelo 2015. godine, City zarađuje 55 miliona eura svake sezone od Etihad Airwaysa, a unosan sponzorski ugovor je čak doveo do toga da je avio gigant stekao prava imena za stadion Manchester Cityja. Man City i Etihad Airways sklopili su posao vrijedan 400 miliona funti na deset godina, navodi Forbes. Oni su drugi fudbalski klub sa najskupljim sponzorskim ugovorom u Premijer ligi. Nacionalna aviokompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata jedna je od najvećih avio kompanija na svijetu. 4. Manchester United (TeamViewer — 55 miliona eura) Manchester United potpisao je novi sponzorski ugovor sa njemačkom kompanijom TeamViewer 2021. godine. Ugovor, koji je započeo 2021., traje do 2026. godine, kada se ugovor ističe. Nakon što im je ugovor sa Chevroletom istekao 2021. godine, Manchester United je najavio novi sponzorski ugovor sa TeamViewerom u iznosu od 55 miliona eura, što je trenutno najskuplji ugovor u Premijer ligi. Prema Sky Sportsu, ugovor je vrijedan 55 miliona funti godišnje, a ukupna vrijednost je 235 miliona funti za pet godina. Očekuje se da će ugovor TeamViewera sa Unitedom klubu pružiti rješenja za daljinsko povezivanje. Sa poslovne strane, kompanija je imala velike koristi od sporazuma. Manchester United je globalni brend i jedan je od najpopularnijih timova na svijetu, iza FC Barcelone i Real Madrida. Partnerstvo bi povećalo globalni doseg TeamViewera, za koji se očekuje da će značajno povećati njegov prihod. 3. Barcelona (Spotify – 57 miliona eura) Barcelona, koja se bori sa finansijskom krizom, konačno je sklopila unosan sponzorski ugovor za dresove sa gigantom za striming muzike Spotify. Barcelona i Spotify potpisali su mega ugovor o klupskom dresu i pravima na ime stadiona, koji se sada zove Spotify Camp Nou. Prema Mundo Deportivo i Sport via Marca, Barselonin ugovor o sponzorstvu majica sa Spotifyjem vrijedan je 57,5 miliona eura godišnje. Očekuje se i da će ta
Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2034. bit će u Saudijskoj Arabiji: U kojem terminu će se igrati
Marx.ba Saudijska Arabija imenovana je domaćinom svjetskog nogometnog prvenstva 2034. godine, potvrdio je predsjednik FIFA-e Gianni Infantino. Istekao jerok za iskazivanje interesa za domaćinstvo, a jedina je to napravila Saudijska Arabija nakon što se Australija povukla iz utrke. – Nijedan drugi sport ne ujedinjuje svijet kao nogomet. Svjetsko prvenstvo je savršen izlog za poslati poruku jedinstva i uključenosti. Različite kulture mogu biti zajedno, poručio je Infantino u objavi kojom je obznanio da će Saudijska Arabija ugostiti SP. Bit će to drugi put u 12 godina da će se Svjetsko prvenstvo održati na Bliskom istoku, nakon što se prošle godine igralo u Kataru. Podsjetimo, 2026. domaćini su SAD, Kanada i Meksiko, dok će 2030. SP ugostiti Španjolska, Portugal i Maroko, s tim da će se po jedna utakmica odigrati u Argentini, Paragvaju i Urugvaju kako bi se obilježila stogodišnjica prvog SP-a, održanog u Urugvaju 1930. godine. Ono što je posebno zanimljivo je da Saudijci, za razliku od njihovih susjeda iz Katara, ne žele Mundijal organizovati u decembru, već u julu kada temperature u njihovoj državi znaju prelaziti i 50 stepeni Celzija. Kako će to izgledati, sotaje da se vidi, ali novac za organizaciju niti u jednom trenutku neće biti upitan.
Španska LaLiga traži način za uklanjanje aplikacija za piratsko gledanje utakmica s mobitela
Marx.ba Nogometne lige širom Evrope među onima su koje piratski IPTV servisi najviše pogađaju, budući da milioni korisnika gledaju njihove utakmice bez plaćanja za to. Time im se stvaraju finansijske štete, pa je razumljivo da se vodstva tih liga već godinama aktivno bore protiv piratstva na sve dostupne im načine. Već smo u prošlosti vidjeli kako policija posjećuje domaćinstva koja ilegalno gledaju Premier ligu, Španci slično čine u kafićima s ilegalnim prijenosima, a Italija čak i kažnjava gledatelje raznih piratskih IPTV servisa. S početkom nogometne sezone ovo je pitanje ponovno pokrenuto u Španiji, gdje su piratski prijenosi nogometnih utakmica prve lige, LaLige, također vrlo popularni. Već u prvih pet dana ove sezone LaLiga je kroz svoj antipiratski odjel pronašla i “eliminirala” 58 mobilnih aplikacija za Android i iOS uređaje, koje su služile za ilegalno gledanje prijenosa njihovih utakmica. Vjeruje se da ih je prije uklanjanja na svoje Android mobitele bilo preuzelo oko 4 miliona korisnika širom svijeta. Kad je riječ o Appleovim uređajima, oko milion ljudi preuzelo je na njih aplikacije slične namjene. Špancima je sada, nakon blokiranja novih preuzimanja tih aplikacija, trn u oku broj korisnika koji ih i dalje koriste na domaćem tržištu. Procjene kažu da je riječ o otprilike 800.000 španskih korisnika Androida te oko 300.000 korisnika iOS-a, koji imaju instalirane funkcionalne piratske aplikacije – pa su sada svoje napore usmjerili prema tome. Javier Tebas, predsjednik LaLige, izjavio je za španske medije da već “razgovaraju s Googleom i drugim platformama o tome kako se ti mobiteli mogu locirati”. – Ako se to može učiniti i čini se, primjerice, za zločine poput dječje pornografije, moralo bi se moći učiniti i za krađu intelektualnog vlasništva, poručio je Tebas, uz navođenje Italije kao dobrog primjera tehničke i pravosudne borbe protiv pirata. Nada se da će i u Španiji slični mehanizmi biti uspostavljeni do februara sljedeće godine. Osim spornih aplikacija, LaLiga je identificirala i oko 46.000 različitih IP adresa, koje su služile za ilegalne prijenose njihovih utakmica, ali i utrka Formule 1, teniskih mečeva i drugih sportskih događaja. Inače, podaci Ureda Evropske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) pokazuju da je trend piratstva u Evropskoj uniji u porastu. Potaknuto ekonomskom krizom, visokim cijenama pretplate i nedostupnošću legalnog sadržaja, nakon nekoliko godina rasta, piratstvo je ponovno sve aktivnije. Tokom 2022. godine korištenje piratskih je servisa u EU poraslo za oko 3,3%, a najpopularniji su upravo IPTV sadržaji i servisi, piše Bug.
Najplaćeniji sportovi svijeta: Gdje vrti najveći novac
N. D. Sport, jedna od omiljenih aktivnosti svih uzrasta, već je osigurao svoje mjesto kao unosna profesija. Profesionalni sportisti sada zarađuju milione i drže svoje mjesto među najbogatijim ljudima na planeti. Pored ogromne popularnosti među navijačima, sportisti uživaju i u raskošnom načinu života. A, postalo je moguće jedino jer postoji ogroman protok novca koji se sada dešava u sportskoj industriji. Prema nedavnom istraživanju, procijenjena veličina sportske industrije već je dostigla 1,3 biliona dolara širom svijeta. Jedna od najuglednijih medijskih organizacija, Forbes, nedavno je objavila izvještaj o pravima sportskih medija. I procijenili su da će porasti sa 15 milijardi dolara u 2014. na 21 milijardu dolara u 2023. godini. Ovo su najplaćenijih sportovi na svijetu. 10. Auto trke Trenutna globalna tržišna vrijednost industrije automobilskih trka već je dostigla 7 milijardi dolara 2023. godine. Do 2024. bi trebala prijeći 8,5 milijardi dolara. I sam taj podvig mu je ove godine zaslužio mjesto među najbogatijim sportovima na svijetu. Jedan od najvećih događaja u automobilističkim trkama, Formula 1, prošle sezone je zaradio procijenjeni prihod od 1.830 miliona dolara. Svaki tim u F1 ima svoj pošteni udio od 166,4 miliona dolara. Sebastian Vettel je također zaslužio svoje mjesto među 20 najbolje plaćenih sportista ove godine. On je ukupno zaradio 42,3 miliona dolara, od čega je 42 miliona došao kroz zaradu od turnira. 9. Tenis Ovaj sport okuplja ne samo neke od najvećih tenisera već i neke od najbogatijih. Ove godine ukupna teniska industrija dostigla je tržišnu vrijednost od 6,06 milijardi dolara. I sama ta vrijednost pomogla je da ovaj sport 2023. godine postane jedan od najbogatijih sportova na svijetu. Otvoreno prvenstvo Francuske ili Rolan Garos, jedan od najboljih teniskih turnira, ove godine je zaradio skoro 2,6 miliona dolara u novcu. 8. Boks Svijet danas uglavnom uživa u dvije vrste boksa, amaterskom i profesionalnom boksu. Bokseri amateri obično dobijaju prestižne nagrade dok se takmiče na Olimpijskim igrama. Ali, pravi novac teče u profesionalnom boksu. Samo je industrija promotera u profesionalnom boksu prošle godine već dostigla 348,4 miliona dolara. Jedan od najvećih boksera, Floyd Mayweather, našao se na vrhu liste najplaćenijih sportista ove godine sa ukupnom zaradom od 285 miliona dolara. 7. Kriket Samo 15 zemalja se bavi ovim sportom i aktivno učestvuje na međunarodnim takmičenjima. Ipak, zbog ukupnog novčanog toka sigurno zaslužuje svoje mjesto među najbogatijim sportovima na svijetu ove godine. Prema nedavnoj procjeni, ukupna vrijednost industrije kriketa ove godine je dostigla 6 milijardi dolara. Jedan od najvećih kriket događaja, indijska Premijer liga, zaradio je 633,62 miliona dolara prošle sezone. Osim toga, svaka franšiza na tom turniru je u prosjeku imala 79,2 miliona dolara prihoda. 6. Golf Poznat kao igra bogatih ljudi, Golf je nedavno bio svjedok oštrog porasta popularnosti. Nije to zbog slave, već i zbog novca koji se veže za ovaj sport. Ukupna vrijednost golf industrije je već dostigla 7 milijardi dolara širom svijeta, prema nedavnim studijama. Jedan od najvećih golfera svih vremena, Tiger Woods, prošle je godine zaradio 43,3 miliona dolara, najviše među svim zvijezdama golfa. 5. Fudbal Fudbal ima ukupnu industrijsku vrijednost od skoro 600 milijardi dolara. Fudbaleri koji učestvuju u Premijer ligi sada zarađuju prosečnu godišnju platu od 1,5 miliona. Premijer liga Engleska je prošle godine zaradila 5.430 miliona dolara prihoda, sa procijenjenim prihodima od 267 miliona dolara po timu. Cristiano Ronaldo i Lionel Messi dovoljno je. Messi je ukupno zaradio 111 miliona dolara, a Ronaldo 108 miliona ove godine. 4. Hokej na ledu Nacionalni sport Kanade i jedan od najpopularnijih sportova u SAD, hokej na ledu, okuplja neke od najbogatijih sportista. Prema nedavnim izvještajima, ukupna vrijednost industrije hokeja na ledu je ove godine već dostigla 60 milijardi dolara. Nepotrebno je reći da SAD i Kanada imaju najveći udio u toj tržišnoj vrijednosti. 3. Američki fudbal Američki fudbal zaslužuje treće mjesto na listi najbogatijih sportova na svijetu 2023. Prema nedavnim procjenama, trenutno ima ukupnu globalnu vrijednost industrije od skoro 200 milijardi dolara. NFL je prošle godine ostvario nevjerovatnih 11,394 miliona dolara prihoda, najviše u bilo kojoj ligi bilo kojeg sporta. Osim toga, NHL timovi su ove godine ostvarili u prosjeku 356,1 milion dolara prihoda. 2. Košarka Michael Jordan je prvi podigao globalnu popularnost ovog sporta, iako je od početka imao ogromnu popularnost u SAD. Prema nedavnim izvještajima, košarka sada ima procijenjenu globalnu tržišnu vrijednost od 90 milijardi dolara. I bez ikakve sumnje, SAD imaju najveći udio u tome. Nacionalna košarkaška asocijacija je prošle godine ostvarila prihod od 6.271 dolara. Svaka NBA franšiza je ove godine ostvarila godišnji prihod od 209 miliona dolara. 1. Bejzbol Najbogatiji sport na svijetu, košarka, ima manji tržišni udio, ali drži prvo mjesto zbog nevjerovatne prosječne godišnje plate igrača. Profesionalni sportista koji učestvuje u MLB-u trenutno zarađuje prosečnu godišnju platu od 8,5 miliona dolara. Bejzbol ima trenutnu industrijsku vrijednost od skoro 40 milijardi dolara. Međutim, vrlo malo zemalja aktivno učestvuje u ovom sportu. Najviši turnir u bejzbolu, Major League Baseball u SAD, prošle godine je zaradio 8,957 miliona dolara. Osim toga, svaki tim je ove godine u prosjeku zaradio 298,6 miliona dolara.
Odbijen prvi napad Saudijaca: Najveći transferi u historiji i dalje u vlasništvu evropskih klubova
N. D. Ljetni prijelazni rok uoči nove fudbalske sezone bio je kao i obično veoma zanimljiv. Mnogo novca je i ovog puta potrošeno. Štaviše, nova sila se sada pojavila na Bliskom istoku, sa klubovima iz Saudijske Pro lige koji su uzdrmali tržište transfera, ali neke stvari se nisu promijenile. Najveći transferi u historiji ostali su vlasništvu evropskih klubova, bar za sada. Pari Sen Žermen je uzdrmao fudbalski svijet u ljeto 2017. godine kada je potpisao ugovor sa Neymarom iz Barcelone, a zatim odmah odveo Kylijana Mbapea iz Monaca. Oni ostaju dva najskuplja igrača svih vremena. Ubrzo su uslijedili brojni ogromni potezi, a Barcelona je pokušala popuniti prazninu koju je ostavio Neymar potpisivanjem ugovora sa Ousmaneom Dembeleom, Philippeom Coutinhoom i Antoineom Griezmannom za devetocifrenu odštetu. Također u Španiji, Atletico Madrid je potrošio 126 miliona eura na Benficinog talenta Joao Felixsa, dok je Real Madrid konačno doveo Edena Azara na Santjago Bernabeu za 100 miliona eura. Pandemija Covid-19 nakratko je imala ogroman utjecaj na tržište transfera, ali u roku od nekoliko sezona brojni klubovi su se oporavili, posebno u Engleskoj. Brojni igrači su potpisivali premijerligaške klubove za ogroman novac od 2021. godine, među kojima su Declan Rice, Enzo Fernandez, Jack Grealish, Jadon Sancho, Mykhailo Mudryk, Antony, Darwin Nunez i Moises Caicedo. U međuvremenu, evropski giganti poput Real Madrida razgibali su svoje mišiće uz istaknute igrače kao što su Jude Bellingham i Aurelien Tchouameni, dok je obično razborit Bayern Minhen također ušao u akciju kupovinom Harryja Kanea. Dakle, da li bi sadašnji rekord transfera uskoro mogao biti oboren? Svakako se čini mogućim. Ipak, za sada Neymar ostaje na vrhu liste najskupljih igrača svih vremena… Lista najvećih tranfera u historiji prema Forbesu: Neymar, Bercelona – PSG (222 miliona eura), Kylian Mbappe, Monaco – PSG (145 miliona + 35 miliona bonusa), Joao Felix, Benfica – Atletico Madrid (126 miliona), Enzo Fernandez, Benfica – Chelsea (121 milion), Philippe Coutinho, Liverpool – Barcelona (120 miliona + 40 miliona bonusa), Antoine Griezmann, Atletico Madrid – Barcelona (120 miliona), Moises Caicedo, Brighton – Chelsea (117 miliona + 17,5 miliona bonusa), Declan Rice, West Ham – Arsenal (117 miliona + 6 miliona bonusa), Jack Grealish, Aston Villa – Manchester City (117 miliona), Romelu Lukaku, Inter – Chelsea (115 miliona), Ousmane Dembele, Borussia Dortmund – Barcelona (105 miliona + 40 miliona bonusa), Paul Pogba, Juventus – Manchester United (105 miliona + 40 miliona bonusa), Jude Bellingham, Juventus – Manchester United (103 miliona + 31 miliona bonusa), Gareth Bale, Tottenham – Real Madrid (100,8 miliona), Eden Hazard, Chelsea – Real Madrid (100 miliona + 46 miliona bonusa) Harry Kane, Tottenham – Bayern Munich (100 miliona + 16 miliona bonusa), Cristiano Ronaldo, Real Madrid – Juventus (100 miliona)…
Ja sam Zlatan: Bivši fudbaler s mozgom pravog biznismena
N. D. Zlatan Ibrahimović je nesumnjivo jedan od najharizmatičnijih fudbalera na svijetu. Bivša zvijezda Milana, PSG-a i bivši švedski reprezentativac bosanskog porijekla, završio je fudbalsku karijeru, ali nije otišao u „pravu penziju“ budući da ima mnogo firmi po svijetu koje je osnovao. Zvijezda koja upravlja imidžom Naime, novac koje je zaradio kao fudbaler, Ibrahimović je ulagao što u nekretine što u raznorazne biznise. Tako je, kako piše „Imperial„, Zlatan nekoliko svojih firmi prebacio na majku Julku i polubrata Aleksandra Đorđevića, a jedna od firmi je „Kekgs Enterprise AB„. Švedski trgovački registar pokazuje kako je ta firma registrovana i za televizijsku i filmsku produkciju. S obzirom na to da je Zlatan zvijezda koja upravlja i svojim imidžom i živi i od profita svog brenda „Z„, ali i novaca koji pristižu od produkcije knjige i drugih stvari, ne čudi da je ta firma registrovana i za produkciju. Druge dvije firme u kojima je aktivan Zlatanov polubrat su one u kojima upravljačku ulogu ima i majka Jurka. Radi se o firmama „Pestolla Holding AB„ i „Pestolla AB„. Obje firme su povjerene advokatskoj firmu Fredersen Advokatbyra AB iz Malmea. Inače, švedski mediji su uočili kako Zlatan Ibrahimović voli naširoko da priča o svojim ulaganjima u brendove odjeće, energetska pića i parfeme. Međutim, konstatovali su da u pozadini superzvijezda također vodi niz nepoznatih firmi koje nikad ne spominje. Postavlja se pitanje zašto je Zlatan diskretan kada se radi o ulaganjima u nekretnine kad je poznato da sve što dotakne pretvori u zlato. Tako je kroz saradnju s njim jedan energetski napitak gotovo udvostručio promet, parfem Zlatan bio je na vrhu liste prodaje u mjesecima nakon lansiranja. Veliki poslovni interes uzeo je maha kada je Zlatan početkom 2010. godine počeo da sarađuje sa stručnjakom za brendove Mikom Lepistoom. Nakon saradnje uslijedila je autobiografija „Ja sam Zlatan„ kojom je Ibrahimović postigao veliki uspjeh. Tada je napravljena medijska aplikacija koja je bila jedan od rijetkih promašaja. Zlatan pri tome vodi vlastitu firmu, a dijelom sarađuje sa firmama u kojima vidi dugoročni potencijal. Otvoren za saradnju Švedski mediji su uočili da je vrlo otvoren po pitanju svoje saradnje s drugim kompanijama brendovima, ali da nikad ne govori o jednom dijelu svog biznisa. Radi se o holdinzima i firmama preko kojih upravlja svojim carstvom nekretnina. Jedna od kompanija zove se „Pestolla Holding AB„, čiji se upravni odbor sastoji isključivo od Zlatanove majke i polubrata. Tako je preko te firme kupio bivšu crkvu u Stokholmu za 9,24 miliona eura. Dvije godine kasnije Zlatan je kao privatnik kupio crkvu za 110 miliona. Zlatan je osnovao novi holding „Unknown AB„. I pored skromnog naziva, firma posjeduje prava na robnu marku Zlatan (registrirana od 2003.) i u kratkom vremenu napravila je izvanredne poslove – u prvih osam mjeseci poslovanja ostvarila je dobit od skoro 12 miliona eura nakon oporezivanja. Prema godišnjem izvještaju „Unknown AB„ iz 2016. bilo je vidljivo kako je ta firma neposredno nakon osnivanja odmah bila vrlo jaka i bogata. Imala je 23 miliona eura u kapitalu, te 14 miliona eura na računu, na strani aktive te neka neodređena potraživanja u iznosu 9 miliona eura. Objašnjenje velikog dobitka nalazi se u Zlatanovoj saradnji sa Vitamin Wellom u kojem je njegova firma u jednom momentu upisala deset posto udjela koji je kasnije prodat trećoj strani. Ništa nije nelegalno, već samo poslovno savršeno. – Čini se da Zlatan ulazi i radi poslove koje fakturiše, ali za koje nije plaćen u novcu, već udjelima u firmama za koju je radio. Onda to prvo postaje potraživanje (kada čeka isplatu), a zatim dionice, kada ne dobije isplatu, nego dobije dionice, analizirao je jednom prilikom švedski finansijski stručnjak Peter Malmqvist. Zlatan je kupio i udjele u proizvođačima igara na isti način. Radilo se o e-sport firmi „Challengermode AB„ pa tako posjeduje 12,5 posto dionica u studiju za igre „Isbit Games AB„. Zlatan je zbog firme „Unknown AB„ bio u aprilu 2021. bio pred suspenzijom. Naime, najbolji švedski nogometaš svih vremena tada se našao u neugodnoj situaciji jer kompanija u kojoj je on jedan od investitora imala 10 posto dionica u jednoj kladionici, a FIFA i UEFA zabranjuju da igrači imaju finansijsku korist od kladionica, pisao je tada švedski dnevnik „Aftonbladet„. Poseban mentalni sklop Međutim, Zlatan je okačio kopačke o klin tako da sada bez ikakvih problema i ograničenja može upravljati svojim udjelima, biznisom, nekretninama… – On je skoro više biznismen nego fudbaler, kaže za „EFE„ jedan od njegovih partnera Giorgio Pautrie, osnivač kompanije dijetetskih suplemenata „Dante SM„ i Ibrahimovićev partner od 2019. godine sa brendom žvakaćih guma Mind The Gum. Šveđanin je uspješno investirao i u takozvane paddle teniske terene Padel Center, dobro poznate u Švedskoj, a u fazi je širenja i u Italiji. On također ima novca u finansijskim konsultantskim firmama, kao što je Cirooo, osnovan zajedno s igračima poput Marca Verrattija ili Brazilca Maxwella. – Pokazuje da ima mentalni sklop preduzetnika, da ima ideje i da zna kako da ih proda. Pametan je, promovirao se kao snažan lik, sa samopouzdanjem i zna da ovaj imidž funkcionira, prodaje se. Ali u stvarnosti je smireniji, više nego dostupan i radi predano, rekao je Pautrie.