Nermin DEMIROVIĆ

Tahir Taslaman je avgustu prošle godine došao na čelo Sarajevske berze, nakon što je ranije bio bio izvršni direktor Berze. Radi se o čovjeku s više od 20 godina iskustva u integraciji ekonomije i Informacionih tehnologija u funkciji razvoja tržišta kapitala.

S vizijom usmjerenom na inovacije, predvodio je brojne ključne projekte berze u vidu digitalizacije berzanskih procesa kako bi se poboljšala efikasnost i sigurnost poslovanja.

U razgovoru za Marx.ba Taslaman je govorio o onome što bi trebala biti Sarajevska berza, rezultatima, strategiji, razvoju privrede u našoj zemlji…

Šta je po Vama glavna misija Sarajevske berze?

– Glavna misija Sarajevske berze jeste da pruži transparentno, efikasno i sigurno okruženje za trgovinu vrijednosnim papirima, čime omogućava povezanost investitora i kompanija. Na taj način direktno doprinosimo razvoju tržišta kapitala i cjelokupne privrede Bosne i Hercegovine. Iako tržište još nije dostiglo puni potencijal, nastojimo da gradimo temelje za dugoročno povjerenje i stabilan investicioni ambijent.

Koliko ste zadovoljni ostvarenim rezultatima Sarajevske berze u prošloj godini?

– Možemo reći da su rezultati iz 2024. godine u određenim aspektima ohrabrujući, ali još uvijek postoji značajan prostor za napredak. Ukupan promet ostvaren na Sarajevskoj berzi u 2024. godini iznosio je 785,7 miliona KM, što predstavlja 51,69 posto ukupnog prometa na berzama u Bosni i Hercegovini, a u sklopu 3.090 transakcija prometovano je više od 7,3 miliona vrijednosnih papira. Rezultat ovog prometa predstavlja i činjenica da je putem infrastrukture Sarajevske berze u 2024. godini uspješno realizirana 21 javna ponuda, ukupne vrijednosti 736,5 miliona KM. Međutim, upravo ova brojka otkriva ključni izazov – iako je ukupan promet solidan, njegova struktura pokazuje da se većina aktivnosti odnosi na primarno tržište, dok je sekundarno tržište još uvijek relativno plitko.

Na primjer, na redovnom tržištu najveći udio u prometu imao je segment Slobodnog tržišta ST1, sa 62,45 % udjela, dok je Kotacija privrednih društava, fondova i obveznica ostvarila znatno manji udio. Sekundarno trgovanje dionicama na kotaciji, iako prisutno, još uvijek ne odražava potencijal tržišta koje želimo izgraditi.
Pozitivne primjere u oblasti primarnog tržišta osim emisije vrijednosnih papira Federacije BiH svakako predstavljaju emisije obveznica ASA Finance i ASA Banke u iznosima 30 miliona i 60 miliona KM, koje su uspješno realizovane putem Sarajevske berze, uz visok nivo interesa investitora i transparentno sproveden proces, čime su potvrđene mogućnosti domaćeg tržišta kapitala za prikupljanje značajnih sredstava kroz instrumente dugoročnog finansiranja.

Ipak, ono što nas ohrabruje jeste rast vrijednosti ključnih indeksa. SASX-10 je porastao za 17,36 %, SASX-30 za 15,23 %, a SASX-Fundamentals (SASX-FN) za 18,78 %., a rast je nastavljen i u ovoj godini. Ovi pokazatelji signaliziraju povećano interesovanje investitora i rast vrijednosti najkvalitetnijih kompanija. Ono što također možemo istaći je rast broja kompanija koje ostvaruju pozitivan finansijski rezultat što je svakako dobar signal za investitore.

Naš glavni fokus za naredni period je upravo ojačavanje sekundarnog tržišta. Vjerujemo da će dalji razvoj primarnih emisija – IPO-a i javnih ponuda kompanija, kantona i općina – posljedično dovesti do povećanja likvidnosti i aktivnosti na sekundarnom tržištu, što je dugoročno od suštinske važnosti za jačanje i dinamiku tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini.

Koji su najveći uspjesi Sarajevske berze u posljednjih nekoliko godina?

– Moramo biti realni i reći da je tržište kapitala u Bosni i Hercegovini, kao i u većini zemalja u regionu, prolazilo kroz fazu stagnacije. Promet je bio relativno nizak, a broj novih emisija ograničen. Međutim, ovo nije izolovan slučaj – riječ je o širem regionalnom trendu uslovljenom ekonomskom neizvjesnošću, globalnim krizama i ograničenom kulturom investiranja. S obzirom na to da su uglavnom sve berze u regionu proistekle iz procesa privatizacije, bilo je za očekivati da će vremenom doći do konsolidacije vlasništva u kompanijama čijim vrijednosnim papirima se trguje, a time i do smanjenja broja slobodnih dionica u opticaju. Taj trend je između ostalog imao direktan utjecaj na pad likvidnost tržišta.

Uprkos tome, Sarajevska berza je uspjela da održi stabilno poslovanje, kontinuirano radi na unaprjeđenju trgovinske infrastrukture, digitalizacije i povećanju transparentnosti. Također, intenzivirali smo napore na polju edukacije i promocije tržišta kapitala, te radimo na stvaranju preduslova za nove listinge i širenje investicijskih opcija. Vjerujemo da su upravo ovi temelji ključni za narednu fazu rasta i razvoja tržišta.

Koje su strategije za dodatni razvoj SASE u narednim godinama?

– Strategija razvoja Sarajevske berze usmjerena je na jačanje tržišne likvidnosti, proširenje baze investitora, modernizaciju tržišne infrastrukture i edukaciji učesnika i šire javnosti. Ključni prioritet nam je stvaranje boljih uslova za inicijalne javne ponude (IPO) domaćih kompanija kroz jednostavniji proces emisije dionica ili obveznica, kako bi tržište postalo atraktivnije i dinamičnije. Smatramo da je između ostalog razvoj primarnog tržišta najefikasniji način za proširenje ponude instrumenata i dugoročno oživljavanje sekundarnog trgovanja.
Također, radimo na digitalizaciji procesa – kako unutar same Berze, tako i u komunikaciji sa članovima berze i investitorima. Kontinuirano razvijamo alate koji će omogućiti jednostavniji pristup tržišnim podacima, finansijskim pokazateljima i analizama, čime želimo unaprijediti investicijsku kulturu i donošenje odluka na osnovu relevantnih informacija.

Kako Sarajevska berza doprinosi razvoju privrede Bosne i Hercegovine?

– Berza nudi kompanijama alternativu za prikupljanje kapitala putem emisije dionica ili obveznica, što je posebno važno u periodima kada klasični izvori finansiranja nisu dovoljan odgovor na razvojne potrebe. Istovremeno, proces izlaska na berzu zahtijeva veću transparentnost i odgovornost, što pozitivno utiče na korporativno upravljanje i profesionalizaciju domaćeg privatnog sektora. Na taj način indirektno jačamo ekonomsku strukturu zemlje.

Koje su najveće prepreke za rast tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini i kako ih prevazići?

– Među ključnim preprekama su neadekvatan nivo finansijske edukacije šireg kruga potencijalnih investitora, ograničeno povjerenje u tržište kapitala, kompleksan regulatorni okvir i nedovoljna promocija prednosti investiranja putem berze. Rješenje vidimo u koordiniranom pristupu – kroz edukaciju, modernizaciju regulative, porezne podsticaje za investitore i jačanje institucionalne podrške razvoju tržišta. Radimo i na podizanju standarda izvještavanja kako bi investitori imali kvalitetne i pravovremene informacije.

Koliko se radi na edukaciji i stručnom osposobljavanju kadrova vezano za poslove na berzi?

– Edukacija kadrova u širem smislu jedan je od ključnih prioriteta Sarajevske berze. Kroz saradnju s regulatorom, univerzitetima i tržišnim učesnicima planirali smo u narednom periodu organizaciju online edukacija, seminara i radionica s ciljem jačanja znanja o berzanskom poslovanju. Poseban fokus stavljamo na brokersku zajednicu i menadžment kompanija, studente i nove investitore, jer snažan i stručan kadar znači stabilno i funkcionalno tržište.

Kakvu ulogu Sarajevska berza ima u promoviranju održivih investicija i ESG?

– Iako je ESG koncept još u ranoj fazi u BiH, Sarajevska berza aktivno promoviše održivo poslovanje. Kroz edukaciju tržišta, podsticanje kompanija na izvještavanje o ESG aspektima i pripremu regulatornog okvira, želimo omogućiti da ESG postane sastavni dio investicijske analize. Dugoročno, to će privući i nove generacije investitora koji traže odgovorne i dugoročne prilike.