Marketing X Business

Traje stagnacija na evropskom tržištu komercijalnih nekretnina

Marx.ba

(Foto: Ilustracija)

Tržište komercijalnih nekretnina u Evropi ne uspijeva ostvariti očekivani oporavak koji se predviđao za ovu godinu, jer pojačani oprez investitora odražava na pad prodaje, koja je dosegla najnižu tačku u gotovo desetak godina.

Neki ulagači i banke, koji shvataju da su izgledi za oporavak tržišta širom kontinenta u bližoj budućnosti vrlo slabi, okreću se rješavanju ili restrukturiranju problematične imovine, kažu analitičari, iako dodaju da banke još uvijek najčešće primjenjuju tzv. extend and pretend pristup lošim kreditima, u kojemu radije odgađaju rokove naplate kredita ili uvode moratorije, umjesto da inzistiraju na naplati i ovršuju nekretninu.

Radi se o jasnoj promjeni raspoloženja u odnosu na početak 2025. godine, kada se tržište nadalo da će se ove godine zaustaviti već trogodišnji pad i stagnacija uzrokovanih pandemijom Covida-19. Međutim, faktori kao što su nepredvidiva trgovinska politika SAD, bolji povrat investicija na drugim privatnim tržištima, i odbijanje prodavatelja da priznaju realno niže cijene, doprinijeli su usporavanju tržišta.

Prodaja komercijalnih nekretnina u Evropi je u prvom tromjesečju 2025. godine stagnirala na godišnjem nivou, i iznosila je 47,8 milijardi eura, ili manje od polovice iznosa otprije tri godine, pokazuju najnoviji revidirani podaci analitičke kompanije MSCI.

Prvi indikatori za drugo tromjesečje također su loši – prekogranične investicije u nekretnine u Evropi, na Bliskom istoku i u Africi pale su u godinu dana za oko 20 posto, na tek 17,2 milijarde eura, što je najgori period od aprila do juna zabilježen u posljednjih deset godina, saopćila je međunarodna agencija za nekretnine Knight Frank, pozivajući se na preliminarne podatke MSCI-ja. 

Slaba prodaja nekretnina utjecala je na većinu poslovnih sektora, uključujući i teško pogođene uredske prostore, pa čak i podatkovne centre, koji su dosad bili jedna od rijetkih svijetlih tačaka na inače sumornom tržištu. S druge strane, zbog nedovoljne ponude stambenih nekretnina za najam u brojnim evropskim zemljama, taj segment još uvijek uspijeva privući interes ulagača.

– Imamo pred sobom opustošeni zombieland… Nema oporavka tržišta, imovina je zaglavila na tržištu, pa nema ni povratka likvidnosti,” rekao je slikovito za Reuters Sebastiano Ferrante, šef za analize europskog tržišta nekretnina u velikom američkom fondu PGIM.

– Na tržištu se povoljno nude prostori vezani za logistiku te hoteli, a kupce teško nalaze i uredske zgrade koje nisu baš centralno locirane u velikim gradovima, te stari trgovački centri, kaže Ferrante, prenose Financije.

Problem pogoršava i konkurencija koja stiže sa drugih vrsta tržišta kapitala, poput primjerice privatnih kreditnih fondova. Oni su Evropi prikupili oko 39,9 milijardi dolara investicija u prvoj polovici 2025. godine, ili gotovo dvostruko više od 20,6 milijardi dolara koje su prikupili nekretninski ulagački fondovi, pokazuju podaci platforme Preqin.

Tračak nade za nekretnine možda nudi činjenica da su oba sektora na putu da premaše ukupne iznose investicija koje su privukli 2024. godine, dok je sektor nekretninskih fondova već ispred prošlogodišnjih rezultata.

Ipak, ankete ukazuju da još uvijek među ulagačima vlada velik oprez. Raspoloženje ulagača, kad se radi o investicijama u evropske nekretnine, palo je u junu na najniži nivo u posljednjih godinu dana, objavila je sektorska udruga INREV na temelju ankete svojih članova, što se poklapa s trendom pada raspoloženja i na američkom tržištu.

Njemačka, najveća ekonomija Evrope, posebice je teško pogođena padom tržišta nekretnina, a promet je u prvoj polovici godine pao za dodatnih 2 posto, pokazuju podaci kompanije CBRE. Prošle godine cijene komercijalnih nekretnina su u Njemačkoj pale za 5,4 posto, što je bila već četvrta godina pada – iako je pad prepolovljen u odnosu na vrlo lošu 2023. kad je pad bio 10,2 posto.

Iako još uvijek visoke kamatne stope znače da ulagači u nekretnine moraju biti vrlo selektivni da bi zaradili na ulaganjima, sve veće šanse za priljev kapitala u Evropu koji odlazi s nestabilnog američkog tržišta mogli bi potaknuti oporavak na duži rok.