Marx.ba
Nakon velikog rasta prošle godine, američko tržište dionica zabilježilo je i snažan početak 2024. na talasu optimizma oko rasta ekonomije i očekivanog smanjenja kamata, te nastavka pomame ulagača za poslovnim šansama u vezi sa vještačkom inteligencijom, objavila je brokerska kuća Momentum.
Indeks S&P 500 porastao je više od 10 procenata u periodu januar-mart, što je njegovo najbolje prvo tromjesečje od 2019. godine. Ovaj berzanski pokazatelj je krajem januara zabilježio novi rekordni nivo, da bi u narednom periodu nekoliko puta postavljao nove najviše vrijednosti bez značajnijeg pada u 2024. godini.
Indeks tehnoloških akcija, Nasdaq, porastao je od početka godine preko devet procenata, a krajem februara je također zabilježio novu rekordnu vrijednost.
Ključni činilac poverenja investitora u tekućoj godini jeste očekivanje da će privreda zabilježiti „blago prizemljenje“ (soft landing) odnosno da će inflacija oslabiti dok će ekonomija izbeći oštar pad aktivnosti.
Snažan rast indeksa akcija desio se uprkos rastu prinosa na državne obveznice, što je u prošloj godini bio scenario koji je prkosio tržištu akcija. Prinosi na američke 10-ogodišnje obveznice porasli su sa 3,86 posto na početku godine na trenutnih 4,21 posto.
U prvom tromjesečju najveće tehnološke kompanije su također bile nosioci rasta, ali se za razliku od prošle godine među njima desilo veliko raslojavanje. U prvom tromjesečju sedam najvećih kompanija je činilo 40 posto rasta indeksa S&P 500 u odnosu na prošlogodišnjih 60 posto.
NVIDIA je ostala lider rasta sa skokom od preko 80 posto, dok je Meta zabilježila rast od 37 posto. Tesla je bio veliki gubitnik sa padom od 29 posto nakon slabljenja tražnje na tržištu e-vozila, dok je Apple oslabio 11 posto nakon pritiska na kineskom tržištu, kao i sa strane američkog regulatora.
Najbolji sektor u periodu januar-mart sa prinosom od 15,6 posto bile su komunikacione usluge, slijedi energetika sa 12,7 posto, te tehnologija sa 12,5 posto. Na dnu liste su sektori proizvođača neesencijalne robe (rast od 4,8 posto), komunalnih usluga (3,6 posto) i nekretninski sektor koji je jedini zabilježio negativni prinos (pad od 1,4 posto).
