N. D.
Stela Melnic, direktorica Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Bosnu i Hercegovinu kaže da su zeleni projekti posebno važni za žene svuda u svijetu, pa tako i u našoj zemlji. Kako je naglasila zelena agenda ili zeleni plan, je veoma visoko na radaru EBRD-a.
– Mi finansiramo zelene projekte kroz partnerske institucije, ali isto tako i direktno. Prošle godine je objavljeno da će se za BiH osigurati 230 miliona eura za ove svrhe. Razmijemo da je utjecaj klimatskih promjena u BiH jednako velik kao i u svim drugim zemljama, ali isto tako da je utjecaj na žene još i veći.
Želim naglasiti da je ovaj programa za finansiranje zelene ekonomije vrlo važan, posebno za žene. Zato što osigurava potrebne vještine i znanja u ovoj oblasti, rekla je Melnic.
Ona je govorila o programu Green Economy Financing Facility (GEFF).
– Kada govorimo o GEFF-u programu koji smo započeli 2017. za Zapadni Balkan je osigurano 200 miliona eura, a za BiH 45 miliona eura. Od toga je 25,5 miliona osigurano putem kredita preko devet naših partnerskih institucija. Upravo tih tih 25,5 miliona eura je korišteno za finansiranje 6.300 prodica što je vrlo važna brojka. Radilo se o različitim energetskim projektima, od zamjene prozora, pumpi za grijanje, istalacija i slično, naglasila je Melnic.
Inače, Evropska banka za obnovu i razvoj u Sarajevu danas organizira radionicu na temu pristupa žena zelenom finansiranju u Bosni i Hercegovini.
Tom prilikom će biti prezentirani rezultati istraživanja koje je EBRD sproveo na tu temu: Green Economy Financing Facility – Gender Baseline Assesment.
Istaživanje pokazuje da su žene u BiH bolje informisane i više zabrinute za klimatske promjene, ali da svega 36 posto odobrenih kredita za zelene investicije uzimaju žene, iako imaju veću svijest i zabrinutost u vezi sa klimatskim promjenama u odnosu na muškarce. Nejednakost u pristupu žena zelenom finansiranju u Bosni i Hercegovini proizlaze iz tradicionalnih rodnih uloga, socio-ekonomskih barijera i sistemskih nejednakosti, kako je istaknuto u anketi.
Uprkos zabrinutosti zbog klimatskih promjena, žene često nemaju dovoljno povjerenja u svoje tehničko znanje o zelenim tehnologijama i isključene su iz donošenja odluka o značajnim ulaganjima u domaćinstvu, jer se obično ne smatraju formalnim donosiocima prihoda ili glavama domaćinstava. Oslanjanje žena na neformalne mreže za finansijske informacije dodatno ograničava njihov pristup formalnim mogućnostima zelenog finansiranja.
Osnovna rodna procjena nudi ključne preporuke finansijskim institucijama za prevazilaženje prepreka u pristupu žena klimatskom finansiranju, uključujući primjenu rodno odgovornog marketinga i neformalnih kanala, kao i podizanje svijesti o mogućnostima finansiranja prilagođenim ženama. Napori bi također trebali biti usmjereni na rješavanje rodnih predrasuda u finansijskim procesima, pružanje subvencija za zelena ulaganja i jačanje saradnje s lokalnim vlastima kako bi se podržao pristup žena finansijama. Promovisanje liderstva žena u zelenim tranzicijama i unapređenje prikupljanja podataka o rodnim nejednakostima dodatno će osnažiti žene i osigurati njihovo učešće u zelenoj ekonomiji.
Radionica je zaključena panel diskusijom koja je istakla ulogu žena u ublažavanju efekata klimatskih promjena. Učesnici panela diskutovali su o izazovima koje treba riješiti kako bi se promovisao jednak pristup zelenom finansiranju u Bosni i Hercegovini, te o tome koju ulogu mogu imati nacionalni akteri i privatne finansijske institucije u prevazilaženju tih prepreka i promovisanju usvajanja zelenog finansiranja od strane žena kao korisnica kredita.
VEZANO
Kako će Centralna banka BiH rasporediti dobit od 400 miliona KM
