Bicikl na vodik se napuni za nekoliko sekundi
Marx.ba Kao što je poznato, vodik je gorivo budućnosti za automobile, a pogon na vodikove gorive ćelije se već može naći i u električnim biciklima. Švicarska kompanija HydroRide Europe AG proizvodi električne bicikle HYRYD s vodikovim gorivim ćelijama, a u ponudi ima i kompaktnu stanicu za dopunjavanje spremnika vodikom. HydroRideov kompaktni generator vodika može proizvesti 20 g vodika iz 200 ml pročišćene vode u otprilike pet do šest sati, a stanica za punjenje se može napajati i solarnim pločama umjesto korištenja struje iz električne mreže. Vodik se prenosi u spremnik nalik na bocu visok 25 cm pri unutrašnjem pritisku od jednog megapaskala. Stavljanjem spremnika u okvir HYRYD e-bicikla napaja se ugrađena goriva ćelija od 180 W i nudi do 60 km dometa, nakon čega se istrošeni spremnik može zamijeniti novima, za što tvrde da traje između tri i 10 sekundi. HydroRide u svojoj ponudi ima e-bicikl za prigradsku vožnju, sportski model i kompaktni sklopivi gradski bicikl koji teži 19,5 kg. Svaki ima motor na zadnjem krajem za pružanje pomoći vašem pedaliranju i omogućuje brzinu do 23 km/h. Kompanija ujedno razvija infrastrukturu postaja za izmjenu spremnika, na kojima se vozač kojem ponestaje H2 može zaustaviti, izvući “napunjeni” spremnik, i instaliratiga u HYRYD e-bike, a potom potrošeni modul ostaviti u isti utor, gdje će se navodno ponovno napuniti koristeći sunčevu energiju. Što se tiče cijena, svi proizvodi HydroRidea su trenutno namijenjeni samo kompanijama za iznajmljivanje, a ne potrošačima, no ako će HYRYD bicikli postati popularni možda se nađu i na slobodnom tržištu. Kompanija je nedavno predstavila svoju liniju proizvoda na sajmu MicroMobility u Amsterdamu, a sada se priprema za Eurobike u Frankfurtu koji se održava od 3. jula.
Hoće li serijski Volkswagen ID 2all koštati manje od 25.000 eura
Marx.ba Kako navode britanski mediji, Volkswagenov električni automobil po cijeni ispod 25.000 eura bit će prikazan kasnije ove godine, a prodaja počinje 2025. Dizajnerski rad na serijskoj verziji Volkswagena ID 2all je završen i šef dizajna Andreas Mindt tvrdi da izgleda „još bolje“ od koncept verzije. Koncept ID 2all je dizajniran za oko šest sedmica, ali Mindt je rekao da se njegov tim učinio sve da bi bili sigurni da serijski model prati njegov stil i dimenzije. – Još je bolji od koncepta. Zaista mi se sviđa, i to je jedan od razloga zašto sam tako optimističan za našu budućnost, kaže Mindt i dodaje da im je pozitivna reakcija na koncept dala „mnogo vjetra u leđa za serijsku verziju“. Ovaj novi rival Peugeotu e-208 i Opel Corsa-e biće prvi model koji će koristiti dugo očekivanu MEB Entry platformu koju je razvila Volkswagen grupa. Također će dobiti i GTI varijantu, koja će biti predstavljena 2026. godine. VW će takođe koristiti platformu za krosovera verziju, poznatu kao ID 2X, koja treba da se pojavi 2025. godine. ID 2all koncept je dugačak 4050 mm, što ga čini nešto kraćim od aktuelnog Pola, ali njegovo međuosovinsko rastojanje od 2600 mm je znatno duže, što omogućava veći unutrašnji prostor. Ima prtljažnik od 490 litara, sa 1330 litara kapaciteta kada su zadnja sjedišta oborena. Električni motor će raspolagati sa 223 KS, a ID 2all ima predviđeni domet do 450 km. Platforma će se takođe koristiti za serijsku verziju koncepta Cupra Urban Rebel, budućeg crossovera Škode i drugog Volkswagen modela: kompaktnog crossovera koji će imati robusniji stil inspirisan modelima kao što su T-Cross i T-Roc. Kada stigne u proizvodnju, bitće ispod ID 3 u liniji električnih vozila kompanije, a VW ga opisuje kao „prostran kao Golf i jeftin kao Polo“. ID 2all prikazuje potpuno novi jezik dizajna koji će biti prisutan na svim budućim električnim vozilima kompanije. Ovo je dio velikog renoviranja brenda koji ima za cilj da, po riječima šefa Thomasa Shefera, „učini od Volkswagena pravi brend ljubavi“. Ta filozofija podrazumijeva da firma prihvata svoje naslijeđe kao ključnu tačku razlike od novih EV rivala, a ID 2all pokazuje jasne uticaje Pola i Golfa, sa tradicionalnijim stilom od ID 3. Platforma može da prihvati dve veličine baterija – 38 kWh i 56 kWh. Dok je maksimalni domet od 450 km predviđen za jedinicu od 56 kWh, početna verzija od 25.000 evra će imati manju bateriju. Volkswagen opisuje pogon, bateriju i tehnologiju punjenja kao „posebno efikasne“. Volkswagen tvrdi da će baterija od 56 kWh u ID 2all biti u stanju da izvrši 10-80% punjenja za oko 20 minuta i da će imati maksimalnu brzinu punjenja od 125 kW. Automobil ima maksimalnu brzinu od 160 km/h i vrijeme od 0 do 100 km/h za manje od 7,0 sekundi. Dizajner enterijera VW-a Darius Vatola je rekao da je koncept ID2all „pokazao novi pristup za sve modele“ i bio je odgovor na „nedavne povratne informacije kupaca“. Također postoji revolucija u pogledu upotrebe materijala, jer VW želi da ukine tvrdu plastiku, ljepilo, kožu i hrom. Skoro svaka površina u ID 2all je mekana na dodir, miješajući alkantaru i druge tkanine kao dio održivosti. Također postoji ograničena upotreba drveta i metala. Mindt je rekao da Volkswagen „prenosi DNK naših ikona u budućnost“, dodajući da je ID 2all „omaž Bubi, Golfu i Polu“. On je rekao da to pokazuje kako će se budući Volkswageni praviti na tri stuba dizajna: stabilnost, dopadljivost i uzbuđenje.
Scania dobila baterije za električne kamione: Ubrzava proizvodnju
Marx.ba Švedski proizvođač kamiona Scania pojačava proizvodnju električnih vozila pošto su počele da mu pristižu prethodno odložene isporuke baterija od domaćeg dobavljača Northvolta u fabriku u Sodertaljeu. Nakon otvaranja nove fabrike u septembru, Scania je započela proizvodnju tek u novoj godini, jer kompanija Northvolt nije mogla da isporuči obećanu robu. borio da isporuči ćelije koje je obećao. Scania u ovom trenutku dobija oko 16.000 do 20.000 ćelija sedmično od Northvolta, što je dovoljno za proizvodnju otprilike 20 električnih kamiona. Švedski proizvođač kamiona planira postići cilj elektrifikacije polovine svojih novih vozila do 2030. Do sada je Scania proizvela oko 100 električnih kamiona. – Apsolutno je tačno da pomalo zaostajemo za našim prvobitnim planom, rekao je direktor Tony Persson i dodao da „stvari sada idu prilično dobro“. Scania je osnovana 1900. godine kao fabrika bicikala u južnoj Švedskoj, a danas je ključni brend u okviru Volkswagena, čiji je dio od 2008. godine. S druge strane, Northvolt je često spominjan kao najveća nada Evropljana za izgradnju domaćeg lanca snabdijevanja baterijama, i odgovor na jeftinu kinesku konkurenciju, ali se zamjerio mnogima zbog pomenutih kašnjenja. Priliv jeftinijih baterija iz Kine, kao i slabija potražnja za putničkim električnim vozilima u Evropi, nisu ugrozili izglede za Northvolt, kaže njegov glavni finansijski direktor Alexander Hartman. Fokus na premium baterije kao što su one za Scania kamione je zaštitio kompaniju od pada na širem tržištu električnih vozila, poručio je Hartman.
Ovo je novi rekorder za električne hiperautomobile: Za 27 km/h brži od Nevere
Marx.ba Najbrži električni hiperautomobil na svijetu od prošloga tjedna više nije Rimac Nevera, nego – Aspark SP600. Projekt je to kompanija Aspark i Manifattura Automobili Torino, koji su uz podršku Bridgestonea i profesionalnog vozača Marca Bassenga, oborili brzinski rekord na stazi u njemačkom Papenburgu. Tokom službenog je testiranja spomenuti automobil na električni pogon zabilježio najveću brzinu od čak 438,7 km/h. To je tačno 26,7 km/h brže od Neverinog rekorda, koji je iznosio 412 km/h. Aspark SP600 razvijen je u Torinu, gdje je prošao kroz niz digitalnih i fizičkih testiranja u zračnom tunelu i na stazi, za što je japanski Aspark angažirao talijanski M.A.T., pa su Talijani zaslužni za njegov cijeli razvoj – od integracije pogonskog sklopa, preko dizajna ovjesa i šasije, baterije, kalibracije softvera pa do finalne proizvodnje. Razvoj je kulminirao 8. juna, kad je certificirani GPS instrument Racelogic V-Box registrirao najvišu spomenutu brzinu. Inače, tokom testiranja automobil je konstantno bio postizao brzine više od 420 km/h. Ovaj model varijanta je hiperautomobila Aspark Owl, koji se u Asparku razvija više od desetljeća. Posebno je prilagođen za postizanje brzinskih rekorda poput ovoga. Službeni podaci kažu i da mu je vrijeme ubrzanja od 0 do 100 km/h tek 1,72 sekundi, a drži i Guinnessove rekorde za najveću brzinu postignutu u utrkama na osminu i četvrt milje, piše Autonet.
Revolucionarno rješenje: S ovim betonom kuće postaju ogromne baterije
Marx.ba Obnovljivi izvori energije, kao što su sunce, vjetar, more i rijeke, nude čistu energiju koja može pomoći u smanjenju emisije ugljičnog dioksida i ovisnosti o fosilnim gorivima. Međutim ti izvori su povremeni, što znači da ne proizvode energiju kontinuirano. Sunce ne sja uvijek, vjetar ne puše stalno, a hidroenergija može biti ograničena sušnim razdobljima. Da bi se osigurala stabilna opskrba, potrebni su sistemi za skladištenje koji mogu pohraniti višak energije proizveden tokom perioda visokog prinosa i isporučiti ga kada je proizvodnja niska. Trenutno su baterije najčešće rješenje, ali one imaju svoje nedostatke. Litij je ključan sastojak u mnogim modernim baterijama, poput onih koje se koriste u električnim vozilima i prijenosnim uređajima. Međutim on je relativno rijedak i koncentriran u nekoliko regija svijeta. Ekstrakcija litija je energetski intenzivna i troši velike količine vode, a uz to može zagađivati lokalne vodne resurse toksičnim hemikalijama. Damian Stefaniuk i njegov tim na Massachusetts Institute of Technology (MIT) razvili su inovativno rješenje koje koristi beton kao sredstvo za skladištenje energije. Stvorili su tako uređaj za skladištenje energije poznat kao superkondenzator pomoću tri jeftina sastojka: vode, cementa i crnog ugljika (supstanca slična čađi). Crni ugljik – povećava električnu vodljivost betona, piše BBC. Superkondenzatori su uređaji koji mogu brzo pohraniti i otpustiti velike količine energije. Za razliku od konvencionalnih baterija, imaju duži vijek trajanja i mogu podnijeti mnogo više ciklusa punjenja i pražnjenja. Superkondenzator funkcionira zahvaljujući neobičnom svojstvu crnog ugljika – visokoj provodljivosti. Kada se on kombinira s cementnim prahom i vodom, stvara se beton pun mreža provodljivog materijala, nalik na male grane i korijenje. Kondenzatori se sastoje od dvije provodne ploče s membranom između njih. U ovom slučaju obje ploče su napravljene od cementa s crnim ugljikom, natopljenih u elektrolitsku sol, kalijev klorid. Kada se struja primijeni na ploče natopljene solju, pozitivno nabijene ploče akumuliraju negativno nabijene ione iz kalijevog klorida, a membrana sprječava izmjenu nabijenih iona između ploča, stvarajući električno polje. Beton i crni ugljik su jeftini i široko dostupni. Zbog toga bi proizvodnja betonskih superkondenzatora imala manji utjecaj na okoliš u usporedbi s vađenjem litija. Osim toga, beton je čvrst i dugotrajan materijal, što znači da bi superkondenzatori mogli imati dug vijek trajanja. Inovacija koju su razvili Stefaniuk i njegov tim predstavlja potencijalnu revoluciju u skladištenju energije. Ako se ovaj koncept pokaže učinkovitijim u većim razmjerima, mogao bi značajno doprinijeti rješenju problema skladištenja energije koji trenutno koče široku primjenu obnovljivih izvora energije. Superkondenzatori su vrlo učinkoviti u pohranjivanju energije, ali se razlikuju od baterija u nekoliko važnih aspekata. Mogu se puniti mnogo brže od litij-ionskih baterija i ne pate od istog nivoa degradacije performansi. Međutim superkondenzatori također brzo oslobađaju pohranjenu energiju, što ih čini manje korisnima u uređajima kao što su mobilni telefoni, prijenosni računari ili električni automobili, gdje je potrebna stalna opskrba energijom u dužem periodu. Prema Stefaniuku, ugljično-cementni superkondenzatori mogli bi značajno doprinijeti naporima da se globalna ekonomija dekarbonizira. – Ako se tehnologija može skalirati, može pomoći u rješavanju važnog problema – pohranjivanja obnovljive energije, kaže on. Stefaniuk te njegovi kolege s MIT-a i Instituta Wyss za biološki inspirirano inženjerstvo na Univerzitetu Harvard predviđaju nekoliko primjena za svoje superkondenzatore. Jedna od mogućnosti je stvaranje cesta koje pohranjuju solarnu energiju i zatim je oslobađaju za bežično punjenje električnih automobila dok se voze cestom. Brzo oslobađanje energije iz ugljično-cementnog superkondenzatora omogućilo bi brz poticaj za njihove baterije. Druga mogućnost je korištenje superkondenzatora kao temelja kuća. – Zamislite zidove, temelje ili stubove koji nisu samo nosivi elementi strukture, već također pohranjuju energiju unutar njih, kaže Stefaniuk. Tehnologija superkondenzatora nastalih od betona i ugljika još je u ranim fazama razvoja. Superkondenzatori nisu savršeni. Postojeće iteracije brzo ispuštaju energiju i nisu idealne za stabilan izlaz, potreban za napajanje kuće cijelog dana. Stefaniuk kaže da on i kolege rade na rješenju koje bi omogućilo da se njihova verzija od ugljika i cementa prilagodi podešavanjem smjese, ali neće otkriti detalje dok ne završe testove i objave rad.
Dio strategije Aerodroma Sarajevo za povećanje energetske efikasnosti: Novi sistem pušten u rad
Marx.ba Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo je pušten u rad sistem adijabatskog pothlađivanja rashladnih mašina koje se koriste za klimatizaciju Terminala B u ljetnom periodu. Cilj implementacije ovog sistema je ušteda električne energije, objavili su s Aerodroma Sarajevo. Sistem adijabatskog hlađenja funkcioniše tako što se voda pod visokim pritiskom raspršuje oko uređaja u vidu vodene magle i na taj način smanjuje temperature zraka oko rashladnih uređaja do 12 °C. Ova metoda je energetski efikasna jer omogućava uređajima da rade u optimalnim uslovima i sa smanjenim opterećenjem, što direktno smanjuje potrošnju električne energije. Benefiti implementacije sistema adijabatskog hlađenja: Ovaj korak je dio strategije Aerodroma Sarajevo za povećanje energetske efikasnosti i održivosti, čime se Međunarodni aerodrom Sarajevo svrstava među one aerodrome koji primenjuju inovativna rješenja za uštedu energije te očuvanje i zaštitu životne sredine.
ESG pobuđuje sve više pažnje u biznis krugovima: Znate li o čemu se radi
Marx.ba ESG (skraćenica od Environmental, Social and Governance) je termin koji se odnosi na skup standarda koji usmjeravaju korporativne politike kako bi bile u skladu sa konceptima održivog razvoja u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja. Najznačajniji elementi zaštite životne sredine su: korištenje prirodnih resursa, energetska efikasnost, emisija štetnih supstanci u vodi i vazduhu, emisija ugljen dioksida, generisanje otpada, inicijative održivosti. Neki od važnijih elemenata društvene odgovornosti su: bezbjednost i zdravlje na radnom mjestu, ljudska prava, zaštita podataka o ličnosti i privatnosti, obuke zaposlenih, politike različitosti i mogućnosti, programi za zajednicu. Elementi upravljanja su: poslovna etika, prava vlasnika, komunikacija sa zainteresovanim stranama, posvećenost menadžmenta. Pitanje je kako su nekretnine i ESG povezani? Nekretnine su glavna komponenta urbanog razvoja, troše prirodne resurse i takođe su glavni izvor emisija. Industrija nekretnina je odgovorna za više od 20% emisija ugljenika u svijetu, ali i za proizvodnju otpada, zagađenje i ukupnu potrošnju prirodnih resursa. Koristi više energije nego bilo koja druga industrija, a također se procjenjuje da će zgrade koristiti 12% ukupne količine svježe vode i generisati 30 posto ukupnog otpada u Evropskoj uniji. Do 2030. godine, svjetska populacija će premašiti 8 milijardi i očekuje se da će 60% ljudi živjeti u urbanim područjima. Uz brojne inicijative, sektor nekretnina se u određenom dijelu već bavio ovim pitanjem, i već je došlo do značajnog pomaka ka ulaganju u ekološki održivije zgrade. Brojne kompanije su preduzele mjere tako što su počele da grade „zelene zgrade“. Zelene zgrade su dizajnirane da smanje negativan utjecaj na životnu sredinu i poboljšaju ukupan kvalitet života. Čak i u slučaju izgrađenih objekata, investitori teže zelenim sertifikatima pokušavajući da dostignu određeni nivo performansi i kvaliteta. Da bi se stekao zeleni sertifikat, zgrade se procjenjuju na osnovu niza sistema ocenjivanja koji se nazivaju Sistemi sertifikacije zelenih zgrada. Dva najpopularnija sistema sertifikacije su LEED sertifikat iz SAD i BREEAM sertifikat iz Velike Britanije i dok su ova dva sertifikata veoma slična, način sertifikovanja zgrada je drugačiji. Dok se BREEAM sertifikat izdaje dva puta, za projekat i njegov završetak, LEED sertifikat se izdaje samo za završetak projekta. BREEAM je također najstariji metod sertifikacije ekološke održivosti zgrade i da bi se procijenila zgrada, koriste se licencirani procjenitelji koji ispituju dokaze u odnosu na kreditne kriterijume. S druge strane, za LEED sertifikat, tim za projektovanje zgrade prikuplja podatke i šalje ih Savjetu za zelenu gradnju SAD, neprofitnoj organizaciji koja vodi program. BRE, Building Research Establishment, odlučuje da li zgrada ispunjava zahtjeve BREEAM standarda i shodno tome ih akredituje. BREEAM se smatra rigoroznijim u poređenju sa LEED-om. Pet principa se mogu definisati kao ključni za pojam održivosti nekretnina. 1. Važno je da se svaka kompanija koja se bavi nekretninama pridržava najboljih standarda održivosti u svom poslovanju. Menadžment kompanija bi trebalo da bude odgovoran za praćenje učinka održivosti.2. Drugi princip ukazuje da treba da se osigura da sve odluke doprinose poboljšanju održivosti životne sredine na lokalnom i urbanom nivou. Ovo se može postići saradnjom sa zakupcima, gradskim vlastima, urbanistima i planerima, kao i drugim ključnim zainteresovanim stranama.3. Treći princip je posvećenost stalnom poboljšanju standarda i kvaliteta izgradnje novih objekata.4. Četvrti princip podrazumijeva kontinuirano praćenje ekoloških performansi svih nekretnina i poslovanja sa nekretninama.5. Konačno, identifikacija jasnih ciljeva za poboljšanje performansi ekološke održivosti i minimiziranje emisija gasova i štetnih supstanci je neophodna da bi se povećala upotreba obnovljivih izvora energije. Zaključak: Veliki dio urbanog razvoja gradova zavisi od razvoja nekretnina. Da bi se obezbijedilo da čovječanstvo i u budućnosti ima održivu infrastrukturu i čistiju prirodu, praksa održivosti mora biti još više korištena u industriji nekretnina. Iz tog razloga, uvođenje principa koji postavljaju standardnu proceduru za sve zainteresovane strane ključno je za ekološku održivost nekretnina u budućnosti.
Green Mobility Summit: Usvojena Deklaracija za jugoistočnu Evropu
Marx.ba Green Mobility Summit zaključen je danas u Sarajevu usvajanjem Deklaracije za zelenu mobilnost u jugoistočnoj Evropi, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini. Dvodnevni Samit u Sarajevu okupio je stručnjake i lidere u diskusijama i promociji inovativnih rješenja za održivi transport. Samit je organizovao Stalni sekretarijat Transportne zajednice i njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), kroz Regionalno klimatsko partnerstvo između Njemačke i Zapadnog Balkana. Samit je istraživao načine za poboljšanje transportne infrastrukture i otpornosti na klimatske promjene na Zapadnom Balkanu, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini. Danas, drugog dana Samita ministri i gradonačelnici sa zapadnog Balkana, Gruzije, Moldavije i Ukrajine diskutovali su o ključnim temama kao što su ulaganje u zelenu infrastrukturu i održivu mobilnost kao ključ za održivu evropsku budućnost, prelazak na mobilnost bez emisija kroz naučene lekcije i premošćavanje jaza između lokalnih i viših nivoa vlasti radi promocije održive mobilnosti. Usvajanjem Deklaracije za zelenu mobilnost vlasti su se obavezale na integraciju svojih transportnih tržišta u EU, fokusirajući se na mobilnost bez emisija, digitalizaciju transporta i proširenje TEN-T mreže. Dokument naglašava održivu mobilnost kroz infrastrukturu za alternativna goriva, stanice za punjenje električnih vozila i planove održive urbane mobilnosti, uz poboljšanje klimatske otpornosti transportnih mreža. Platforma za čiste autobuse i čiste flote, kao dio Deklaracije, ima za cilj smanjenje zagađenja zraka promoviranjem čiste energije i naprednih tehnologija u javnim autobusima, podržanih razvojem infrastrukture, partnerstvima i finansiranjem. Deklaracija također promovira biciklizam kao održivi način transporta, s obavezama za razvijanje nacionalnih politika, poboljšanje sigurnosti, integraciju biciklizma u urbano planiranje i unapređenje međunarodne saradnje, saopćeno je iz Transportne zajednice.
Predstavljene preporuke privatnog sektora za zelenu ekonomiju u BiH
Marx.ba Kako EU i globalno tržište sve više zahtijevaju da mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini u svom poslovanju implementiraju zelene standarde i oznake, domaćim kompanijama je neophodna sistemska podrška. Upravo zato su danas u Sarajevu predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini predstavljene preporuke privatnog sektora za zelenu ekonomiju, a sve s ciljem kako bi se ove preporuke mogle integrisati u programe i mjere koje sprovode nadležne institucije. Zdravko Marinković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine rekao je da su preporuke privatnog sektora proizašle iz višegodišnjeg rada i saradnje Komore s privatnim sektorom, ali i kao rezultat trogodišnjih aktivnosti koje je Komora, kao glavni implementacioni partner u okviru Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) Green Recovery komponente projekta, realizovala u prethodnom periodu, kao što su okrugli stolovi, konferencije, radionice ali i stalni kontakt s kompanijama. – Prema preporukama, kompanije se žele još više edukovati u ovoj oblasti i bolju komunikaciju s nadležnim institucijama, s ciljem planiranja i uvažavanja potreba privatnog sektora u procesu tranzicije za primjenjivanje zelenih poslovnih modela u bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Mala i srednja preduzeća trebaju sistemsku podršku da se donekle ostvareni napori na ozelenjavanju proizvodnje uvećaju i olakša tranzicija ka zelenim poslovnim modelima. Očekuju i finansijsku podršku za implementaciju novih poslovnih sistema te da se privrednici uključe u procese donošenja odluka kroz savjetodavne odbore, kao i uvođenje privlačnih i pristupačnih dugoročnih programa finansijske podrške za implementaciju zelenih poslovnih modela u malim i srednjim preduzećima, rekao je Marinković koji se zahvalio GIZ-u i naglasio da će Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i dalje nastaviti da zagovara primjenu navedenih preporuka pred nadležnim institucijama vlasti budući da je i osnovna uloga Komore zastupanje interesa privrede. Značajnu podršku domaćim kompanijama u tranziciji ka zelenim poslovnim modelima pruža Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ). – U proteklom periodu pružili smo podršku kako privatnim tako i javnim akterima da omoguće zelenu transformaciju malih i srednjih preduzeća. Podržali smo i institucije u njihovim nastojanjima da u svoje strateške dokumente koji se odnose na ovu oblast uključe i konkretne preporuke za unapređenje. Želja nam je da se omogući konstruktivni dijalog, i da se kroz razgovore pokušaju naći određena rješenja kako bi se mjere i programi nadležnih institucija prilagodili zahtjevima i potrebama privrednika. Okupljeni smo sa zajedničkim ciljem unapređenja konkurentnosti privrednika na tržištu EU, što se može ostvariti kroz mjere resursne energetske efikasnosti, smanjenje njihovog karbonskog otiska te prelazak na cirkularne poslovne modele, kazala je Adrijana Marić, menadžerica komponente Green Recovery pri GIZ-u. Predstavnici domaćih kompanija su tokom današnjeg susreta prezentirali i praktične primjere iz privatnog sektora, te su iskoristili prisustvo predstavnika brojnih institucija da pošalju jasnu poruku kako se nadaju da će preporuke biti usvojene od strane vlasti u što skorijem periodu. Organizatori susreta su Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH, Privredna komora Republike Srpske, Privredna/Gospodarska komora FBiH i Privredna komora Brčko distrikta, a u okviru Green Recovery komponente projekta „COVID-19 Investment Response“, koju finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ), a implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ).
Green Mobility Summit 2024 Sarajevo: Inovativna transportna rješenja
Marx.ba Green Mobility Summit 2024 Sarajevo, okupio je eksperte i lidere iz te oblasti s ciljem poticanja diskusije i razmjene znanja o zelenom transportnom sektoru i njegovom održivom razvoju te kako bi se promovisala inovativna održiva transportna rješenja. Samit organizuju Stalni sekretarijat Transportne zajednice i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), a kako je rekao direktor Transportne zajednice Matej Zakonjšek, intencija je, pronaći najbolja rješenja za transport. Zakonjšek je rekao kako se smatra da će do 2050. godine emisije zagađenja biti udvostručene, te su problem velikih klimatskih promjena detektirali i donosioci odluka, lokalne vlasti. – Nažalost već svjedočimo velikim klimatskim promjenama diljem Evrope, a to pogađa i region zapadnog Balkana. Bili smo svjedoci velikih poplava koje su nanijele veliku štetu infrastrukturi, te kategoriji transporta.Zato smo ovdje kako bi već tražili rješenja i prevenirali problem, krekao je. Zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Adebayo Babajide smatra da je Samit zelene mobilnosti veliki benefit za region, jer, kako je naglasio, budućnost koju čeka ovaj region jeste tranzicija na zelenu održivu energiju. U tom kontekstu, podsjetio je, EU od 2020.godine radi na strategiji razvoja zelene energije i zelenog transporta. – EU ima zajednički cilj da do 2050. godine umanjimo emisiju svih štetnih gasova, ali i da pomognemo regiji da tranzitira ka održivom razvoju i umanjenju emisija. Evropska unija će pomoći BiH, da nastavi na putu tranzicije ka zelenoj pokretljivosti, a ponosni smo na rekonstrukciju električne mreže i ostalog što je vidljivo u Sarajevu. Želimo da pomognemo zapadnom Balkanu da razvija infrastrukturu koja bi ubrzala proces tranzicije ka zelenim opcijama transporta. Ali moram da naglasim, sve ovo zahtijeva sinergiju i rad između vlada različitih država, privatnog i javnog sektora u cijelom regionu, istakao je Babajide. Naglasio je važnost uključivanja građana u te procese kroz različite oblike edukacije i podizanja svijesti kako bi isti ti građan, osjetili tranziciju u svom svakodnevnom životu. Premijer KS-a Nihad Uk je podsjetio da je oko 400 gradova u konkurenciji EU za klimatski neutalne gradove, a Sarajevo je jedan od 12 gradova koji nisu u EU i u konkurenciji je. – To nam pruža priliku da budemo partneri sa različitim međunarodnim organizacijama posredstvom Delegacije EU u BiH koja će nam pomoći da kreiramo akcioni plan, a potom i da finansiramo projekte, rekao je Uk. Da je Sarajevo pozitivan primjer u regiji kako se projekti zelene budućnosti realiziraju, potvrdio je i ministar saobraćaja KS Adnan Šteta. – Urbana mobilnost, zelene politike, ekološki prijevoz su nekene od najbitniji stvari za društvo i državu. Mi intenzivno radimo na tome, i danas već vidimo velike promjene. Idemo u kupovinu dodatnih novih tramvaja, a prvi put ćemo ići u kupovini električnih autobusa. Cilj koji imamo, dodao je, jeste da do 2030. godine građani imaju mogućnost da koriste ekološki javni prevoz, tramvaje, trolejbuse, voz i električne autobuse, a, s obzirom na trenutnu dinamiku realizacije projekata, to će biti izvodljivo i prije 2030. godine, najavio je Šteta. Učesnici Samita zelene mobilnosti danas i sutra će razgovarati o planovima kako to dodatno poboljšati. U okviru samita, bit će upriličeno postavljanje inovativnih parkinga za bicikla, a postavljanje stalka za bicikla poklon je organizatora Samita građanima Sarajeva, s ciljem promovisanja biciklizma kao održivog načina urbane mobilnosti.