Električni modeli Volva više se neće zvati Recharge
Marx.ba Transformacija iz klasičnog proizvođača automobila u kompaniju koja proizvodi samo električne modele kod Volva bi se trebala dogoditi do kraja ovog desetljeća. Za sada im, kažu, dobro ide – prošle godine udio električnih modela u prodaji iznosio je 16% na globalnom nivou, uz povećanje od 70% u odnosu na godinu prije toga. Ove godine očekuju još veći rast, budući da će im gama biti proširena s tri nova električna modela – EX30, EX90 i EM90 stići će u salone tokom 2024. godine, pa će ih time Volvo u prodaji imati pet. Jednostavnije oznake U narednim godinama Volvo će sve modele potpuno elektrificirati, pa će time nestati i potreba za njihovim posebnim označavanjem. Kako bi pripremili kupce na tu promjenu, već sada će započeti s procesom “rebrandinga”, najavljeno je ove sedmice. Modeli XC40 Recharge i C40 Recharge bit će preimenovani u nešto jednostavnije nazive, EX40 te EC40. Tako će se pojednostaviti cijela nomenklatura, dodatak “Recharge” kod električnih varijanti bit će izbačen, a elektropogon će ubuduće označavati samo prvo slovo “E” u oznaci modela. Pojednostavljeno – oznaku XC40 će ubuduće nositi model pogonjen motorima na fosilna goriva, dok će njegov električni pandan biti nazvan EX40. Hibridne će varijante biti označene tek dodatkom T6 ili T8, u ovisnosti o snazi pogonskog sklopa. Softversko pojačanje Istodobno je iz Volva najavljeno i da će nova generacija linija EX40 i EC40 dobiti nadogradnju, pa će u Performance softverskom paketu opreme nuditi 25 kW (33 KS) više izlazne snage. Zanimljivo, na odabranim će tržištima nadogradnja biti dostupna i za postojeće vlasnike hibrida C40 te električnog XC40 Recharge, proizvedene ove godine, koji će softver moći dokupiti, ažurirati i instalirati iz udobnosti vlastitog doma, pa tako dobiti snažniji paket opreme. Kad je riječ o ostalim unaprjeđenjima, najavljeno je i da će “fosilci” XC60 i XC90 u blagoj hibridnoj izvedbi B5 dobiti nešto efikasniji pogonski sklop. On će im omogućiti uštedu na gorivu od 4% (XC60 B5), odnosno 2% (XC90 B5), uz smanjenje ugljičnih emisija u oba slučaja, piše Autonet.
Porsche ove godine donosi odluku o novom superautomobilu
Marx.ba Porsche je proslavio 75. godišnjicu 2023. s Mission X konceptom, koji predstavlja svojevrsan prozor u budućnost kada je riječ o novom električnom superautomobilu. Međutim, od tada nije plasirano mnogo informacija u vezi s dotičnom studijom. Ipak, generalni direktor kompanije je odlučio da to promijeni. Oliver Blume spominje odluku vezanu za to da li da stave automobil u proizvodnju ili ne kasnije u toku ove godine. Šanse su dobre, jer je šef Porschea izjavio za australijski CarSales da su dobijene povratne informacije nakon debija Missiona X prošlog juna „izuzetno pozitivne“. Pedeset petogodišnji funkcioner je izjavio da lansiranje nove perjanice predstavlja veliku motivaciju za Porsche. Ukoliko projekat bude odobren, bit će tek četvrta perjancica marke iz Cufenhauzena u vidu superautomobila, nakon modela kao što su 959, Carrera GT i 918 Spyder. Porsche je bio nijem u vezi s tehničkim specifikacijama spektakularnog koncepta. Ono što se zna da je Mission X dugačak oko 4,5 metra, širok 2 metra i visok manje od 1,2 metra, uz međuosovinsko rastojanje od 2,73 metra. Počiva na naplacima od 20 inča naprijed i 21 inča pozadi, i posjeduje baterijski paket postavljen iza sjedišta. Kada je koncept debitovao, pripadnicima sedme sile je rečeno da odnos snage i mase iznosi najmanje jedna konjska snaga po kilogramu. Porsche je također istakao brojke vezane za vertikalni aerodinamički pritisak, veći u odnosu na 911 GT2 RS (992), koji generiše 409 kilograma takozvanog „downforcea“ pri brzini od 200 km/h, odnosno 860 kilograma pri 285 km/h. Baterija Missiona X može da se napuni otprilike dvostruko brže u poređenju s Taycan Turbo S modelom. Međutim, to je bilo prije nego što je snaga električne limuzine povećana s 270 na 320 kW (model za 2025.). Baterija Porscheovog pulena od 10 do 80 posto može da se napuni za 18 minuta, i to nije sve, jer je prototip Taycana S od 8 do 80 odsto napunjen za samo 16 minuta. Mission X s arhitekturom od 900 V bi mogao da se stavi naspram Rimac Nevere, koja može da podrži punjenje od 500 kW. Lotus Evija, s druge strane, može da koristi punjač od 350 kW. Gotovo godinu dana nakon premijere, izlazna snaga Mission X-a ostaje misterija. Višestruki izvještaji tvrde da raspolaže s oko 1.500 konja, dok drugi vjeruju da je brojka bliža 1.700 „grla“, ako ne i više. Također nije poznato koliko motora posjeduje, mada se vjeruje da se radi o dva, gdje se po jedan nalazi na svakoj od osovina, što znači da je u igri pogon na sve točkove. Serijska verzija Mission X-a, koja bi trebalo da uslijedi, bit će najbrži serijski automobil na Nirburgringu. Vrijeme koje treba da nadmaši iznosi 6 minuta, 35,18 sekundi, što je postigao Mercedes-AMG One. „Zeleni pakao“ je zahtjevna staza, posebno za električne automobile, budući da se radi o stazi dužoj od 20 kilometara. Bez obzira na cijenu, kolekcionari će se sigurno obrušiti na ovaj automobil. Ukoliko bude odobren, proizvodnja će vjerovatno biti ograničene serije, a prve isporuke ne bi trebalo očekivati prije 2026. Prerano je reći koliko će primjeraka biti sklopljeno, ali nije zgoreg podsjetiti se da je 918 Spyder bio ograničen na broj od 918 primjeraka, dok je Carrera GT proizvedena u ukupno 1.270 jedinica. Porsche 959 je bio rjeđi, jer je pronašao svoje mjesto kod 292 kupca, pišr Automotoshow.
Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku za Marx.ba: Izazov je nadomjestiti energiju iz termoelektrana
Amer Jerlagić je osnivač i izvršni direktor SHPP i stručnjak za energetiku. Trenutno je na čelu kompanije koju je osnovao prije 14 godina, a iza njih su neki veoma važni projekti. Jerlagić je za Marx.ba govorio o onome čime se bavi kompanija na čijem je čelu, projektima, energetskim izazovima, onome što na ovom polju donosi budućnost… Koji su bili ciljevi kada je osnovana kompanija na čijem ste čelu? – Kompanija SHPP je osnovana 2010. godine. Tada smo zamisli da se bavimo obnovljivim izvorima električne energije i u to vrijeme malim hidroelektranama. Počeli smo pripremati nekoliko naših projekata malih hidroelektrana i uglavnom smo se u početku usredsredili na taj sistem vezano za male hidroelektrane. Sve je vezano za obnovljive izvore energije, a u jednom momentu su se pogotovo u FBiH počela dešavati neke stvari vezane za zabrane gradnji malih hidroelektrana, čudnim učešćem nekih eko udruženja gdje je bilo i gdje nije bilo osnova da bi se donijela zabrana kroz parlament, čak i zakon. Koje ste korake poduzeli i šta je rezultat? – Naravno, mi smo se onda okrenuli prema fotonaponskim elektranama, što se pokazalo kao izuzetno uspješno. Danas kompanija ima 24-25 zaposlenih i praktično radimo kompletan projekat po sistemu ključ u ruke, od izrade idejnih rješenja do funkcionalnih ispitivanja fotonaponskih elektrana i puštanja u rad. Kada govorimo o onome što je nazastupljenije u našem opusu, tu su prije svega projekti fotonaponskih elektrana, projekti energetske efikasnosti gdje smo sa kompanijom Keseco iz Južne Koreje jedini zastupnik za prostor bivše Jugoslavije i instalirali smo ogromnu količinu te opreme za štednju električne energije i energetsku efikasnost. Praktično smo smanjili emisiju ugljen dioksida za stotine tona u periodu do 2016. godine do danas od kako radimo sa tom kompanijom. Naravno, pored ova dva osnovna biznisa tu su i ove konsultantske usluge koje činimo u sistemu projekata fotonaponskih elektrana, velikih energetskih projekata, vjetroelektrana, gdje radimo tehnički dio dju diledžensa (dju dilidžensu (due dilligence). Koji je najveći projekat na kojem ste radili? – Iza nas je jedna od najvećih referenci fotonaponskih projekata u BiH, pa rekao bih u regionu. Radi se o projektu fotonaponske elektrane Komanje brdo instalirane snage 122 megavata, odnosno 102 megavata (ac) gdje smo zajedno sa konzorcijem uspjeli uraditi taj, rekao bih, možda čak i najveći projekat u BiH. Kako vidite trenutno stanje u bh. energetici? – Kada se radi o energetici u BiH i proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora praktično su snazi 50:50, međutim u proizvodnji, jer nama su bitni kilovati, a ne sama instalirana snaga, tu je omjer 60:40 kada je u pitanju termo proizvodnja. Pošto smo svjedoci da će veoma brzo doći do gašenja termo kapaciteta, praktično zbog starosti, a čak i 2030. godine kroz jeku dinamiku koju nam je postavila Evropska unija i Evropska energetska zajednica. Kaže se da potpuna dakarbonizacija treba biti 2050. godine, a mi znamo kakva je situacija kod nas. Termoelektrana Stanari je novi projekat koji će živjeti još nekih dvadesetak ili 25 godina, možda do 2050. godine, a s ostalim kapacitetima praktično ulazimo u jednu veoma tešku situaciju gdje će trebati nadomjestiti energiju koja se proizvodila u termokapacitetima. Koji je vaš pogled na proces enegertske tranzicije? – Često čujemo kako se govori o megavatima, gigavatima u regionu ili Evropi, a malo se govori o megavat satima. Jedna termolektrana do recimo 100 megavata proizvodi 6.000 sati godišnje, a jedna solarna elektrana od 100 megavata radi 1.200 sati godišnje. Znači pet puta više energije proizvodi termoelektrana i praktično umjesto jednog bloka od 450 megavata u termoelektrani Tuzla nama je potrebno šest puta više snage, recimo 2.500 megavata iz solarnih elektrana da bi mi nadomjestili energiju iz jednog takvog termobloka. A da ne kažemo šta je sa pitanjem skladištenja. Niti su baterije još zaživjele, niti je hidrogen zaživio, tako da imamo situaciju da i kada napravimo ove obnovljive izvore energije, pitanje je kako ćemo to tokom cijelog dana uspjeti organizirati. Znači, govoreći o samoj energetskoj efikasnosti mi trebamo voditi računa da nije sve u proizvodnji, jer ćemo morati početi štedjeti energiju da bi ta energetska efikasnost i učinkovitost bila što bolja. Veliki su izazovi ne samo pred BiH, nego i pred regionom i pred Evropom rekao bih i pred čitavim svijetom, kako preći sa ovih tradicionalnih i konvencionalnih izvora električne energije na ove nove izvore enrgije, a da to bude onako lagano bez nekih velikih stresova i velikih poremećaja.
Predviđanja za 2040. godinu: Evropski život u eri zelene revolucije
Marx.ba Evropska Unija postavlja ambiciozne ciljeve ka klimatskoj neutralnosti do 2040. godine. U skladu sa planovima, očekuje se smanjenje emisija gasova staklene bašte na deseti dio nivoa iz 1990. godine. Ova tranzicija će značajno transformisati život na kontinentu. Do 2024. godine, već su vidljive promjene u životnom stilu Evropljana. Biciklizam postaje popularniji, dok se konzumacija mesa smanjuje. Poljoprivreda prolazi kroz revoluciju, smanjujući broj stočnih farmi radi smanjenja emisija metana. Ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije rezultirat će manjim potrošačkim računima, ali će zahtijevati ulaganja u energetsku efikasnost domova. Finansijski teret energetske tranzicije djelimično će pasti na domaćinstva, posebno na one sa nižim prihodima. Međutim, većina automobila će do 2040. biti električna, dok će zajednička mobilnost postati uobičajena, smanjujući potrebu za individualnim vlasništvom nad vozilima. Gradovi se planiraju tako da podstiču pješačenje, vožnju biciklom i upotrebu javnog prevoza. Osim toga, putovanja vozom postaće preferirana opcija za duge relacije. Iako su izazovi pred tranzicijom očigledni, Evropa stremi ka održivijoj budućnosti. Uprkos izazovima otpora i političkih promjena, klimatska neutralnost postaje neizbježna. Promjene u ishrani, transportu i infrastrukturi postaju osnovni elementi evropskog načina života, stavljajući održivost u srž društva.
Porsche predstavlja dvije nove e-hibridne varijante Panamere
Marx.ba Porsche dodatno proširuje svoju seriju pogonskih sklopova za Panamera sportsku limuzinu. U sklopu strategije e-performanse, Panamera 4 E-Hybrid i Panamera 4S E-Hybrid su od sada uvršteni u portfelj. Ovo je odgovor Porschea na naročito izraženu zainteresovanost za efikasne i dinamične e-hibridne pogonske sklopove na mnogim tržištima. Panamera će biti dostupna u ukupno četiri varijante performanse ovog naprednog pogonskog sklopa. Pogonski sklop: Optimizovane hibridne performansePanamera 4 E-Hybrid je naročito efikasan i svestran. U cilju postizanja snažnog ubrzanja, Porsche je novi e-hibridni sistem kombinovao sa značajno modernizovanim 2,9 litarskim V6 biturbo benzinskim motorom (224 kW/304 KS). Izlazna snaga sistema od 346 kW (470 KS) i maksimalni obrtni moment od 650 Nm omogućavaju ubrzanje od nula do 100 km/h za 4,1 sekunde i maksimalnu brzinu od 280 km/h. Isključivo električni domet Panamera 4 E-Hybrid modela povećana je na 96 kilometara u WLTP ciklusu (EAER grad). Panamera 4S E-Hybrid snažniji fokus stavlja na dinamiku vožnje, kao i postojan prenos snage pri višim brojevima obrtaja. Njegov 2,9 litarski biturbo šestocilindrični motor proizvodi 260 kW (353 KS). Izlazna snaga sistema je 400 kW (544 KS), a maksimalni obrtni moment 750 Nm. To Panamera 4S E-Hybrid modelu omogućava ubrzavanje od nula do 100 km/h za 3,7 sekundi, i postizanje maksimalne brzine od 290 km/h. U poređenju sa prethodnom generacijom, svi Panamera E-Hybrid modeli nude veći električni domet, veću brzinu punjenja, bolji odziv vozila, i bolje performanse vožnje u skoro svim disciplinama. Sa 25,9 kWh (bruto), nova visokonaponska baterija pruža oko 45 posto više kapaciteta u uporedivom prostoru. Istovremeno, novi ugrađeni AC punjač na 11 kW skraćuje vrijeme punjenja na dva sata i 39 minuta. Sa 140 kW (190 KS) i 450 Nm obrtnog momenta, potpuno novi električni motor nudi znatno više snage u odnosu na svog prethodnika. Također je integrisan u kućište na efikasan i težinski optimizovan način, kao i u cirkulaciju za hlađenje ulja PDK prenosa. Dizajn internog rotora (rotor se okreće unutar statora) umanjuje moment inercije za 50 posto, što poboljšava odziv vozila. Sa rekuperacijom od 88 kW, električni motor također doprinosi značajno povećanom električnom dometu modela Panamera E-Hybrid. E-Hybrid režimi vožnje sa optimizovanom strategijomČetiri optimizovana režima vožnje specifična za E-Hybrid modele, kao i poboljšani Sport i Sport Plus režimi, dodatno optimizuju efikasnost E-Hybrid modela. Vozila se uvijek pokreću u isključivo električnom E-Power režimu. Kada stanje napunjenosti baterije padne ispod određene minimalne vrijednosti, sistem se automatski prebacuje u Hybrid Auto režim, koji prilagođava strategiju rada trenutnoj situaciji u vožnji. Uz to, pomoću aktivnog navođenja rute u Hybrid Auto režimu, operativna strategija se dodatno optimizuje poznavanjem dalje rute. Na ovaj način se može maksimizirati udio razdaljina pređenih na električni pogon u gradskom saobraćaju i povećati efikasnost. Sistem u tu svrhu koristi podatke o automobilu i navigaciju. U E-Hold režimu, trenutno stanje napunjenosti baterije ostaje očuvano. U režimu E-Charge, s druge strane, motor sa unutrašnjim sagorijevanjem puni bateriju do 80 posto van grada i brzini iznad 55 km/h, dok u gradskom saobraćaju Panamera koristi prednosti efikasnosti hibridne vožnje. U režimima Sport i Sport Plus, Porsche smanjuje ciljno stanje napunjenosti baterije na 20 odnosno 30 posto (ranije 30 i 80 posto). Time se povećava efikasnost bez žrtvovanja performansi. E-hibridi sa inovativnim aktivnim ovjesomPorsche sve varijante nove Panamere oprema prilagodljivim dvokomornim zračnim ovjesom, uključujući Porsche Active Suspension Management (PASM) sa dvoventilskim amortizerima u sklopu standardne opreme. Inovativni Porsche Active Ride aktivni ovjes je također dostupan za E-Hybrid modele. Kombinuje sposobnost da ponudi optimizovano prianjanje i performanse u krivinama sa visokim stepenom udobnosti. Svaki pojedinačni amortizer – također opremljen dvoventilskom tehnologijom – ima električnu hidrauličnu pumpu, koju napaja sistem od 400 volta i koja se može koristiti za aktivno stvaranje sila u smjeru odskoka i kompresije. Kao rezultat toga, ovjes gotovo u potpunosti apsorbuje pokrete karoserije uzrokovane nesavršenostima na cesti i održava vozilo u horizontalnom položaju u svakom trenutku tokom dinamičnih manevara vožnje. Amortizeri rade brzinom do 13 Hz, što znači da mogu prilagoditi postavku do 13 puta u sekundi i tako munjevito reagovati na dotičnu situaciju u vožnji i površinu puta. Tehnologija također omogućava inovativne funkcije kao što su prekomjerna kompenzacija pokreta naginjaja, kao i podizanje karoserije prilikom ulaska i izlaska iz automobila. Sportski detalji i poboljšana standardna opremaSve varijante nove Panamere imaju atletski, svjež dizajn. Izgled prednje strane karakterišu standardni matrični LED farovi novog oblika i dodatni horizontalni usis zraka. Na zadnjoj strani sportske limuzine, neprekidna zadnja svjetla i zadnje staklo bez okvira odlikuju novu Panameru. Lajsne prozora u srebrenoj boji naglašavaju bočnu liniju. Standardna oprema Panamere 4 E-Hybrid uključuje 19-inčni točkovi, crne kočione bubnjeve i matrične LED farove. Inovativni HD Matrix LED sistem osvjetljenja visoke rezolucije dostupan je kao opcija. Panamera 4S E-Hybrid odlikuju 20-inčni Panamera AeroDesign točkovi, srebrene Sport izduvne cijevi i crveni kočioni bubnjevi. Kočioni bubnjevi su opcionalno dostupni u Acid Green i u crnoj boji. Panamera 4S E-Hybrid kočnice sa kočionim bubnjevima sa deset klipova na prednjoj osovini su uključene u standardnu opremu. Alternativno, PCCB (Porsche Ceramic Composite Brake) je dostupna za ovaj model u kombinaciji sa 21-inčnim točkovima. Promjer keramičkih kompozitnih diskova je 440 milimetara na prednjoj osovini i 410 milimetara na zadnjoj osovini. Plasiranje na tržište i cijenePorsche Panamera 4 E-Hybrid i Panamera 4S E-Hybrid sada su dostupni za naručivanje kao sportske limuzine. Proširena standardna oprema Panamere uključuje ParkAssist i hlađenu ladicu za pametni telefon za bežično punjenje do 15 vati. Dostupne su i opcije kao što su upravljanje zadnjom osovinom, ParkAssist na daljinu, Porsche InnoDrive uključujući aktivno održavanje trake, displej za suvozača i sistem za kvalitet zraka. Executive karoserija u stilu sa dužim međuosovinskim rastojanjem nudi se na osnovu pojedinačnih tržišta; opcije kao što su četvorozonska automatska kontrola klime ili velika centralna konzola su uključene u standardnu opremu. U Njemačkoj raspon cijena Panamera 4 E-Hybrid modela počinje od 123.400 € i 134.400 € za Panamera 4 E-Hybrid Executive, u svakom slučaju uključujući PDV i opremu specifičnu za dotičnu zemlju. Panamera 4S E-Hybrid model je dostupan od 138.200 €. Isporuke u Evropi će početi u drugom kvartalu 2024.
Pravci razvoja: Kamioni i autobusi sa nultom emisijom ka većoj održivosti
Marx.ba Evropski parlament predstavio je novi predlog zakona koji ima za cilj da učini kamione i autobuse sa nultom emisijom još održivijim. Ovaj prijedlog dolazi nakon usaglašavanja Savjeta i Evropskog parlamenta o privremenom političkom sporazumu o standardima emisija CO2 za teška vozila. Glavni cilj je smanjenje emisija u sektoru drumskog saobraćaja i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Prema novom stavu usvojenom u Komitetu za transport i turizam, kamioni i autobusi sa nultom emisijom koji se bave međunarodnim transportom trebalo bi da budu većih dimenzija. Povećanje maksimalne težine i dužine za četiri tone omogućilo bi prostor za baterije ili vodonične ćelije, kao i dodatni kapacitet za teret. Ovo bi podstaklo prelazak na održive kamione i povećalo konkurentnost. Kamioni i autobusi su odgovorni za značajan dio emisija gasova staklene bašte i azotnih oksida u drumskom saobraćaju. Sa očekivanim rastom teretnog transporta u Evropskoj uniji, važno je preduzeti akciju. Prijedlog zakona dio je paketa mera za ozelenjavanje teretnog transporta, sa ciljem smanjenja emisija iz saobraćaja za 90% do 2050. godine. Podstiče se i uvođenje aerodinamičkih uređaja i kabina radi povećanja efikasnosti. Glasanje o ovom nacrtu zakona očekuje se na predstojećoj plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta.
Tehnologija od ćelije do tijela: Revolucionarni pristup u proizvodnji električnih vozila
Marx.ba Dok globalna prodaja električnih vozila (EV) raste, traganje za većim dometom bez dodatne težine pokreće inovacije. Tu dolazi tehnologija ćelija-uz-tijelo, revolucionarni pristup u dizajnu EV-a. Tradicionalno, glomazni baterijski paketi dodaju težinu, utičući na domet i upravljivost. Integracijom ćelija u tijelo automobila, ovaj pristup smanjuje težinu i pojednostavljuje montažu. Ovaj pristup, koji su podržali Tesla i nedavno BYD, nosi ogroman potencijal. Jeftiniji za proizvodnju i lakši za montažu, ovaj pristup transformiše ćelije iz mrtvog tereta u strukturalne resurse. Euan McTurk, stručnjak za baterije, ističe njegovu dvostruku korist, čineći ćelije skladištima energije i strukturno podržavajućim, dok ojačava šasiju. Sa preko 26 miliona EV-a na putevima 2022. godine, elektrifikacija postaje ključna u zelenom prelazu. Međutim, ispunjenje ciljeva nulte emisije zahtijeva značajna ulaganja, posebno u infrastrukturu EV-a. Tehnologija ćelija-uz-tijelo, ako se široko usvoji, mogla bi zatvoriti 15% jaza u proizvodnim kapacitetima baterija, približavajući nas ciljevima smanjenja ugljenika. Dok se lideri okupljaju na Posebnom sastanku Foruma u Rijadu, dijalog o globalnoj saradnji za ubrzanje održivog energetskog prelaza postaje sve hitniji.
Klimatska pobjeda: Barclays prekida finansiranje nalazišta nafte i gasa
Marx.ba Odluka britanske banke Barclays da prekine finansiranje novih nalazišta nafte i gasa predstavlja značajan preokret u globalnom pokretu za zaštitu klime. Kao drugi najveći finansijer fosilnih goriva u Evropi, odluka Barclaysa je pozdravljena kao “velika pobjeda” od strane ekoloških aktivista koji su dugo pozivali banku da preduzme korake. Nova klimatska politika, koja je predstavljena zajedno sa Okvirom za tranziciju finansiranja, nameće stroga ograničenja za finansiranje velikih naftnih kompanija poput ExxonMobila, Shella, TotalEnergies-a i BP. Od 2025. godine, Barclays će obustaviti direktno finansiranje projekata eksploatacije nafte i gasa i infrastrukture. Također planira smanjiti finansiranje kompanijama koje se ne diversifikuju i troše više od 10 procenata sredstava na dugoročno proširenje proizvodnje. Osim toga, banka prekida finansiranje nekonvencionalne eksploatacije nafte i gasa, što ukazuje na odustajanje od investiranja u ekološki osjetljive oblasti poput Amazonske prašume i Arktika. Iako pohvaljena od strane mnogih, kritičari tvrde da politika Barclaysa nije dovoljno dalekosežna u rješavanju korijena problema uništavanja klime. ShareAction, organizacija za odgovorno investiranje, izrazila je razočaranje što strategija energetike Barclaysa “mogla ići mnogo dalje”. Bez obzira na ove kritike, značaj odluke Barclaysa u signaliziranju odstupanja od finansiranja fosilnih goriva ne može se potcijeniti. Dok svijet pokušava da se suoči sa hitnom potrebom da ublaži klimatske promjene, ova odluka Barclaysa predstavlja prelomni trenutak u globalnom finansijskom pejzažu.
Ukinute carine na uvoz električnih vozila u BiH: Šta nam donosi 2024. godina
Marx.ba Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u srijedu je usvojilo odluku koja će značajno utjecati na tržište automobila u zemlji. Na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojena je Odluka o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa za uvoz novih električnih i hibridnih automobila do kraja 2024. godine. Ova odluka praktično produžuje razdoblje važenja prethodno donesene odluke u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH, te će imati značajan utjecaj na tržište vozila. Konkretno, do kraja 2024. godine ukinute su carine na uvoz električnih automobila u BiH, dok su carinske stope za uvoz hibridnih automobila značajno smanjene s 15 posto na pet posto. Ovo otvara put za masovniji uvoz ovih vozila u zemlju, što će doprinijeti smanjenju zagađenja zraka, zaštiti okoliša te povećanju sigurnosti u prometu. Ova mjera također predstavlja financijsku podršku građanima, javnom i privatnom sektoru za kupovinu i uvoz električnih i hibridnih automobila. Očekuje se da će povećani uvoz ovih vozila rezultirati rastom prihoda zbog većeg broja uvezenih vozila te otvaranjem novih radnih mjesta kod ovlaštenih trgovaca i servisera, kao i povećanim ulaganjima u električne punionice. Odluka također podržava dekarbonizaciju i Zelenu agendu za zapadni Balkan u borbi protiv klimatskih promjena. Uvoz novih električnih i hibridnih automobila u BiH odvijat će se iz zemalja koje nemaju preferencijalni status robe s BiH prema zaključenim sporazumima o slobodnoj trgovini. Prema podacima Udruge ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima, u BiH je do novembra 2023. godine uvezeno 209 električnih vozila, što predstavlja porast za više od 300 posto u odnosu na prethodnu godinu kada ih uvezeno 69. Hibrida je zaključno s krajem novembra 2023. godine uvezeno 826, a plug-in hibrida 58, dok je u ovom razdoblju ukupno 936 ovih vozila prvi put registrirano u BiH, navodi se u saopćenju sa sjednice Vijeća ministara BiH. Krajem 2023. godine Vlada Federacije BiH usvojila je dvije odluke kojima 51 kompaniji odobrava subvencije za kupovinu električnih vozila. Ukupan iznos sredstava iznosi 469.000 KM. Vijeće ministara BiH u martu prošle godine donijelo Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do kraja 2023. godine, čime se nastavila primjena ranije donesene odluke.
Aldin Međedović iz UNDP BiH za Marx.ba: Postoji interes za nastavak projekata energetske efikasnosti
N. DEMIROVIĆ U vremenu kada je energetska održivost jedan od prioriteta za sve zemlje, svaki projekat u Bosni i Hercegovini je vrijedan hvale. Aldin Međedović iz UNDP BiH, voditelj je projekta u Sektoru za energetiku i okoliš. Za Marx.ba on je govorio o onome što je aktuelno i projektima koji se trenutno realiziraju u našoj zemlji. Na čemu u BiH radi razvojni program Ujedinjenih nacija? – Razvojni program Ujedinjenih nacija konstantno provodi implementaciju promotivnih i drugih aktivnosti vezano za svijest o značaju održivog razvoja s jedne i unaprjeđenja s druge stane, korištenja obnovljivih izvora energije. U tom kontekstu implementiraju se različite projektne aktivnosti. Šta je relevantno pomenuti kada se radi o vašem učešću na skoro održanom Balkan solar summitu? – Kada se raditi o Balkan solar summitu zanimljivo je pomenuti aktivnost koja se provodi u okviru Solar CEP projekta koji se implementira u saradnji i partnerskom odnosu sa vladom Republike Slovačke. Radi se na instaliranji solarnih panela u domaćinstvima širom BiH. Ovo je jedna pilot aktivnost, a iako je pilot, ova aktivnost je izuzetno značajna s obzirom da na nekih 60 domaćinstava koja su pokrivena solarnim elektranama imamo cirka 300 direktnih korisnika kao članove domaćinstava. Koliki je interes lokalne zajednice i stanovništva za projekte koje vodi UNDP? – Jedinice lokalne samouprave, opštine i gradovi širom Bosne i Hercegovine zainteresovani su da se takve aktivnosti nastave. Za implementaciju ovog projekta osigurana su grant sredstva. Dakle, dio su obezbijedila domaćinstva, dio je finansiran putem granta. Taj omjer je inicijalno bio planiran da bude 50:50, međutim u konačnici domaćinstva su pokazala opredjeljenje i interes da čak više sudjeluju u tom sufinansiranju, što pokazuje njihovo opredjeljenje da implementiraju jednu takvu stvar i da budu konkurentni sa drugi aplikantima. Koliki je prostor da se i u budućnosti implementiraju slične aktivnosti? – Interes koji imamo najbolje govori koliki je prostor za neke buduće projekte ove vrste u okviru Razvojnog programa Ujedinjenih nacija i prijekata koje realizujemo u sektoru energije i okoliša. Mi smo radili na razvoju mehanizma za realizaciju ove vrste projekata, odnosno podršku energetskoj efikasnosti, kako u SMI sektoru, koji je najznačajniji ako govorimo o privatnom sektoru u BiH, tako i u dijelu koji se odnosi na domaćinstva, distinkciju na zgrade kolektivnog stanovanja i na javne objekte. Koje bi druge projektne aktivnosti izdvojili? – Dosta je projekata, ali evo radi se na sufinansiranju kamata za preduzeća u BiH koja rade na implementaciji projekata koji imaju za cilj unaprjeđenje energetske efikasnosti. Postoji prostor, postoji potencijal i radi se na projektima. Koliko je pažnje posvećeno zelenom finansiranju? – Pored navedenog konstantno se radi i na inovacijama. Iznalaženju drugih metoda takozvanog zelenog finansiranja, tako da smo radili na implementaciji ESCO modela koji uključuju bukvalno saradnju privatnog i javnog sektora u realizaciji projekata koji direktno doprinose unaprjeđenju energetske efikasnosti, s jedne, a i zaštite okoliša s druge strane jer cilj jeste dekarbonizacija kao što je i jedan od glavnih ciljeva projekta koji uz podršku GEF-a realizujemo u BiH. To sada kompletiramo, a radi se o unaprjeđenju finansiranja za osiguranje niskokarbonskog urbanog razvoja. Dakle ESCO modalitetom smo uspjeli realizovati i projekte koji se odnose na javnu rasvjetu, utopljavanje određenih objekata. Dosta smo radili na objektima u školstvu u SBK i ZDK. Kako vidite period koji je pred nama? – Imamo zaista dobru saradnju i sa jedinicama lokalne samouprave i sa kantonalnim vladama širom BiH i zaista postoji interes da se ovakve aktivnosti nastave implementirati i sa te strane UNDP i pripadajući projekti svakako će biti partneri lokalnim vlastima, sve s ciljem unaprjeđenja kako održivog razvoja, tako energetske efikasnosti i očuvanja okoliša u bih.