Turbo GT: Porsche za 11. mart najavljuje top verziju Taycana
Marx.ba Porsche će 11. marta predstaviti top verziju potpuno električnog Taycana, za koju se očekuje da će nositi ime Turbo GT. Upravo ta verzija je još ranije bila na Nirburgringu i rezultat je toliko dobar da ga je Porsche otkrio i prije zvaničnog lansiranja modela. Test vozač Lars Kern je naime sa njim postigao impresivno vrijeme od 7:07,55 minuta, što je poboljšanje od 26 sekundi u odnosu na prethodni najbolji krug automobila. – Dvadeset šest sekundi je pola vječnosti u motosportu. Larsovo vrijeme kruga od 7:07,55 minuta je senzacionalno, stavljajući tako Taycan u istu ligu sa električnim hiperautomobilima, rekao je Kevin Giek, šef linije modela. To je i daleko bolje u odnosu na najbolje vrijeme njegovog najvećeg konkurenta, Teslinog Modela S Plaid. Najbolje vrijeme te američke električne limuzine iznosi 7:25,23 minuta. Taycan Turbo GT je ovim rezultatom odmah iza možda najimpresivnijeg električnog hiperautomobila na tržištu, Rimac Nevere, čije najbolje zabilježeno vrijeme na ovoj stazi iznosi 7:05.298. Izvještaji navode da će Taycan Turbo GT odlikovati revidirana konfiguracija šasije i novi aero elementi (kao što je fiksni zadnji spojler). Očekuje se da će Taycan Turbo GT također dobiti tri elektromotora sa ukupno 746 kW/1014 KS.
Luft Pinoy: Zračni taksi ili monovolumen, zavisi od vaših potreba
Marx.ba Luft Pinoy je čudna mješavina futurističkog električnog monovolumena i zadnjeg dijela aviona. Ovo neobično i zasad još samo konceptualno vozilo moći će putovati kopnom i zrakom, a pokretat će ga struja ili vodik, tvrde njegovi dizajneri. Projekt električnog vertikalnog uzlijetanja i slijetanja (eVTOL) osmišljen je kao novi način prelaska između 7101 otoka koji čine filipinski arhipelag i proizvod je saradnje floridskog startupa LuftCar i filipinskog eFrancisco Motor Corporationa (eFMC). Prototip bi, kažu, trebao biti dovršen prije kraja godine, prenosi Bug. Ovaj križanac letjelice i cestovnog vozila skrojen za povezivanje arhipelaga i prijenos putnika i tereta, a mogao bi se koristiti i kao leteća ambulanta, kažu idejni začetnici projekta iz LuftCara. Glavna komponenta Luft Pinoya je prilagodljivi monovolumen koji pokreće vodikova goriva ćelija ili sistem električnih baterija za cestovni prijevoz. Kad treba poletjeti, vozilo se posebnim okvirom pričvršćuje na eVTOL s četiri propelera i vlastitim pogonskim sistemom na vodik. Tako se kombi transformira u mali avion koji može uzlijetati i slijetati okomito, bez potrebe za pistom. Iako ne izgleda skladno eVTOL zračni taksi dizajniran za prijevoz putnika između stanica u urbanom okruženju, dizajn Luft Pinoya naglasak stavlja na praktičnost. To znači da može sletjeti na pistu ili parkiralište, odvojiti se od letjelice i nastaviti putovanje cestom. A to pak uklanja potrebu za posebnim vozilima kojima se putnici ili teret prevoze od aerodroma ili heliodroma do konačnog odredišta.
Bugatti najavljuje novi hibridni V16 motor za nasljednika Chirona
Marx.ba Posljednji klasični Bugatti Chiron proizveden je početkom ove godine, a nasljednik mu još uvijek nije otkriven. Prema najavama od ove sedmice, dogodit će se to u junu, kada će legendarna marka iz Molsheima, predstaviti “novi rezultat evolucije”. Bit će to, kažu, novi vrhunac automobilske tehnologije, u čijem će srcu biti potpuno nova pogonska jedinica – V16 hibrid. Hibridizacija takvog pogonskog sklopa neuobičajena je, ali je rezultat saradnje s hrvatskim dijelom Bugatti Rimca, kompanijom koja se specijalizirala upravo za električne pogone. Mate Rimac već neko vrijeme najavljuje da će svi biti zapanjeni onime što su razvili za novi model. Za sada znamo tek da će vjerovatno biti riječ o plug-in hibridnom pogonskom sklopu, koji će sa svojih 16 cilindara naslijediti DNK Bugattija, ali ga i dovesti u novo, elektrificirano, doba. Benzinski 8-litreni W16 s četverostrukim turbopunjačem odlazi u historiju, a takav moćan stroj morat će dobiti dostojnog nasljednika. U priloženom najavnom videu možemo vidjeti otprilike kako on izgleda, ali i čuti kako zvuči. S velikom količinom ugljičnih vlakana, čini se kako se mnogo radi i na smanjenju ukupne mase. – Novi model, perjanica ponude nakon Chirona, bit će izrađen “ne samo za sadašnjost, pa čak niti za budućnost, već – za vječnost, Pour L’Éternité”, poruka je iz Bugattija, prenosi Autonet.
Potvrđeni pregovori Renaulta i Volkswagena: Traži se odgovor kineskoj konkurenciji
Marx.ba Na Ženevskom sajmu automobila Luca de Meo, čelni čovjek Renault grupe, potvrdio je da je održao nekoliko razgovora s čelnicima Volkswagen grupacije u pokušaju stvaranja zajedničkog fronta protiv kineskih proizvođača. De Meo predlaže da bi evropski automobilski brendovi trebali više međusobno sarađivati kako bi proizveli cjenovno pristupačnije automobile, uključujući uglavnom električne. Takvo partnerstvo moglo bi stvoriti svojevrsni Airbus evropske autoindustrije. S druge strane, de Meo također kaže da je najveći izazov za evropsku autoindustriju uspostavljanje lanca vrijednosti koji uključuje baterije, motore i elektroničke sisteme proizvedene i isporučene u Evropi. Kao primjer naveo je saradnju Peugeota, Citroena i Toyote 2000-ih na lansiranju gradskog automobila (C1, P107 i Aygo), ali i partnerstvo Alfa Romea, Lancie, Fiata i Saaba u korištenju zajednička platforma koja je bila osnova za četiri sjajne limuzine iz devedesetih. Što se tiče pregovora s Volkswagenom, de Meo tvrdi da su na dobrom putu, ali da je francuska grupacija otvorena za pregovore i s drugima. – Otvoren sam za svakoga ko se želi uključiti. Imamo proizvodne kapacitete. Imam platformu. Znamo što treba učiniti, rekao je Luca de Meo. Naposljetku, čelnik Renault grupe, koji je i predsjednik Udruženja evropskih proizvođača automobila (ACEA), insistirao je na bržem tempu razvoja poslovanja u odnosu na kineske konkurente. – Brzina je važna protiv Kineza. Nalazimo se u nesigurnom svijetu. U prošlosti, kada smo imali automobile sa SUS motorima, mogli smo predvidjeti šta dolazi. Sada, ako vam treba četiri ili pet godina da reagirate, to je prekasno, zaključio je de Meo. Naime, ranije su se u medijima pojavile informacije kako će novi električni Twingo zapravo biti donator za budući urbani Volkswagenov model s pristupačnom cijenom. Dakle, pregovori između dva evropska diva nisu novost, ali je evidentno da Evropa mora biti ujedinjena više nego ikad prije i da mora požuriti, prenosi Seebez.
Kojim brzinom vozi regionalna elektromobilnost: Subvencije 5-10 hiljada eura
Bloomberg Adria Sve države Adria regije u manjem ili većem iznosu potiču kupovinu električnih i hibridnih vozila. Najveće subvencije nudi Hrvatska – u pojedinačnom iznosu od 9.000 eura po potpuno električnom vozilu. Slijedi Slovenija sa 6.500 eura, dok Srbija i Bosna i Hercegovina nabavku elektrificiranih vozila subvencioniraju s oko 5.000 eura. U Sjevernoj Makedoniji subvencija nema. Cijena EV izvedbe određenog modela često je i dvostruko viša od benzinskih i dizelskih varijanti istog vozila. Stoga čak i uz državni novac ne čudi podatak da u zemljama regije (s kupovnom moći ispod EU prosjeka) udio električnih vozila u ukupnom voznom parku iznosi manje od jedan posto. U elektrifikaciji (po broju električnih vozila i punionica) najdalje je odmakla Slovenija, dok je istovremeno gotovo u svim zemljama primjetan rast prodaje hibridnih modela automobila. No, elektrificirani automobili mogli bi postati dostupniji zbog sve snažnije konkurencije, prvenstveno prodora kineskih proizvođača na evropsko tržište. BiH: Rast uvoza EV i hibrida Bosna i Hercegovina je u protekloj godini bilježila porast uvoza električnih i hibridnih automobila, uz istovremeno unapređenje infrastrukture za njihovo punjenje. Prema podacima dostavljenim Upravi za neizravno oporezivanje BiH, tijekom 2023. godine uvezeno je 240 električnih automobila, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Haris Muratović, brend menadžer DasWelt Auta i MOON-a, za Bloomberg Adriu ističe da su cijene električnih automobila u Bosni i Hercegovini usklađene s automobilima s unutrašnjim sagorijevanjem. U istom razdoblju vlasnici su za hibridna vozila potrošili oko 97,6 miliona KM. Lani je uvezeno 1.512 hibridnih vozila, od čega 1.150 novih i 362 rabljena. Ovi podaci ukazuju na kontinuirani trend rasta interesa za vozila koja koriste alternativne izvore energije. Muratović ističe važnost ekonomske isplativosti korištenja električnih automobila u odnosu na vozila s unutarnjim izgaranjem. – Za pogon električnih automobila potrošite deset puta manje novca od SUS motora. S druge strane, vaša usluga je 70 posto jeftinija za te automobile. Nema više zamjene ulja, zamjene filtera itd, rekao je. Hrvatska: Oporavak prodaje i najveće subvencije dosad Interes kupaca za električna vozila prošlog decembra splasnuo za 57,3 posto, dok hibridi bilježe skok od 93 posto. Ukupna prodaja automobila u Hrvatskoj raste. U 2023. godini registrirano je 56.697 novih automobila, što je povećanje od 28,6 posto u odnosu na 2022. godinu. – To je potvrda oporavka i stabilizacije tržišta. Doduše, to je rezultat i isporuke vozila koja su naručena godinu prije. Ako se po jutru dan poznaje, 2024. će biti dobra godina, procjenjuje Tomislav Miletić, predsjednik udruženja trgovine motornim vozilima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. U ožujku u Hrvatskoj kreće i novi krug državnih subvencija. Opet po metodi “najbrži prst”, od koje se uvoznicima diže kosa na glavi, jer ne mogu planirati nabavku. Doduše, ukupan iznos fonda je udvostručen i sada iznosi 15 miliona eura. Pojedinačne subvencije iznose do 9.000 eura, ali pritom vrijedi i ograničenje da vozilo za koje ih možete dobiti – smije vrijediti najviše 50.000 eura. – Ne podržavam ovakve poticaje jer su oni vrsta dopinga. Kad budu konzumirani, opet će zakočiti tržište. Model treba mijenjati. Možda bi kupovinu trebalo poticati kroz fiskalnu politiku i da budu dostupni kroz cijelu godinu, a ne jedan dan u godini, dok se ostala 364 dana ništa ne događa, zaključuje Miletić. Broj javnih punionica za električne automobile u Hrvatskoj daleko je ispod prosjeka najrazvijenijih evropskih zemalja. U zemlji, naime, postoje 34 punjača na 100.000 stanovnika, što je 20 puta manje od primjerice Nizozemske i tri puta manje od prosjeka Evropske unije. Slovenija: Stagnacija interesa za EV Gotovo svaki deseti prodani osobni automobil u Sloveniji u 2023. bio je električni. Tomaž Kavčič, urednik sadržaja u Avto Briefu, otkrio je u intervjuu za Bloomberg Adria TV da udio Slovenaca koji žele električni automobil ne raste. Barem tako pokazuje istraživanje koje svako tromjesečje provode u saradnji s istraživačkom kućom Valicon među onima koji izražavaju želju za kupovinom automobila u sljedeće tri godine. Prema posljednjem istraživanju, samo 11 posto ispitanika razmišlja o električnim vozilima, što je isti udio kao i u prvom istraživanju 2021. U međuvremenu je udio narastao na 20 posto, objašnjava Kavčič, a viši je postotak i među najmlađima. Vjerovatno je više razloga za generalni pad trenda, od cijene do dosega vožnje s jednim punjenjem, kao i činjenica da ponuda polovnih električnih automobila nije velika. Problem je i dostupnost punionica, posebice u blokovskim naseljima. Inače, bolje prodajne brojke novih električnih vozila u prošloj godini rezultat su interesa kompanija. Prema Kavčičevim riječima, dolazak jeftinijih električnih automobila iz Kine svakako će učiniti svoje jer će u tom segmentu “ti automobili sniziti cijene”. Srbija: Subvencije za električna vozila prepolovljene Podaci za februar pokazuju da je u Srbiji ukupno registrirano 2.699 električnih automobila i oko 18.000 hibridnih automobila svih vrsta. Rast postoji, ali u Srbiji EV i dalje čine oko jedan posto ukupnog voznog parka Srbije. Taj postotak ukazuje na činjenicu da zemlja prilično zaostaje za prosjekom EU, gdje je taj udio 12-14 posto. Subvencije su u odnosu na prošlu godinu i više nego prepolovljene. Konkretno, Srbija će ove godine izdvojiti 1,5 miliona eura za kupovinu električnih vozila, dok je prošle godine taj iznos bio 3,7 miliona eura. Boris Ćorović, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila i dijelova, kaže da će, ako se subvencije povećaju ove godine, prodaja električnih vozila porasti na 400 primjeraka (2023. je taj broj bio 310). Po dostupnosti javnih punjača za EV Srbija nije konkurentna u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju. – Ako posmatramo broj javnih punjača na 100.000 stanovnika, u Evropi prednjači Norveška s više od 580 punjača, u Njemačkoj je iznad 200, u Sloveniji 39, a u Hrvatskoj preko 40. U Srbiji imamo jedan javni punjač na 100.000 stanovnika. Trenutno postoji između 120 i 130 javnih punjača, naglasio je. Ćorović kaže da, ako se uspješno realiziraju projekti koje je najavilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, stvari se mogu preokrenuti. – Koliko mi znamo, sada je finalizacija javnog poziva za preuređenje 16 odmorišta na autocestama u zelene stanice, gdje ćemo dobiti 160 novih DC brzih punjača. Također, zakonskom regulativom je propisano da sve benzinske pumpe u naredne četiri godine moraju imati određeni broj punjača, objašnjava Ćorović. Sjeverna Makedonija: Dominira dizel, električnih oko 0,1 posto U Sjevernoj Makedoniji se i dalje najviše vozi dizel, a građani
Spojili ugodno s korisnim: Švedski grad grije se “na servere”
Marx.ba U švedskom gradu Falunu odlučili su biti klimatski pozitivni i dogovorili grijanje na – podatkovni centar. Tačnije, podatkovni centar EcoDataCenter reciklira otpadnu toplotu koja nastaje radom servera i drugih uređaja unutar centra, te se šalje u sistem grijanja u gradu i tako grije zgrade. S druge strane, višak pare koja nastaje u lokalnoj elektrani, koristit će se za hlađenje podatkovnog centra tokom ljeta. S obzirom na to da ICT sektor troši do 10 posto svjetske električne energije, a jedan podatkovni centar može potrošiti više električne energije od grada srednje veličine, jasno je da ima puno prilika koje je moguće dodatno iskoristiti. – Moramo promijeniti način razmišljanja prilikom dizajniranja podatkovnih centara imajući na umu njihovu održivost i energetsku učinkovitost. No trebaju se uložiti zajednički napori kako bi energetska učinkovitost bila djelotvorna, zato je ovaj podatkovni centar dio jedinstvenog energetskog ekossistema. Tako višak toplotnog otpada niskog stupnja šaljemo našem komšiji, lokalnom postrojenju za proizvodnju biogoriva i peleta. Naša prenamijenjena toplina pohranjuje se u njihovom objektu i koristi se u radu u hladnijim mjesecima tokom godine. Time u konačnici koriste manje fosilnih goriva pri proizvodnji peleta za grijanje., rekao je Mikael Svanfeldt, glavni tehnološki direktor u EcoDataCenteru. Podatkovni centar u Falunu do sada je najučinkovitiji i najnapredniji objekt EcoDataCentera. Implementacijom naprednih rješenja Schneider Electric podatkovni centar opskrbljuje se 100% obnovljivom električnom energijom, odnosno hidroenergijom i energijom vjetra, a istovremeno šalje višak svoje toplinske energije u grad. Višak topline predstavlja uštedu od oko 700 – 800 sati godišnje u radu na fosilna goriva, što je više od ukupne emisije CO₂ koju EcoDataCenter generira u jednoj godini, prenosi Zimo.
MG Cyberster – novi detalji o električnoj jurilici
Marx.ba Mg je jedan od proizvođača koji je odlučio javnosti ponuditi malenu, agilnu električnu jurilicu kompaktnih dimenzija. MG se kao brend izgradio upravo na malim sportskim automobilima, te je stoga Cyberster pun pogodak za novi, reinkarnirani MG. Nakon brojnih špekulacija, MG je objavio konkretne podatke o svom dugoočekivanom modelu. Najsnažnija izvedba Cyberstera dobiva par elektromotora čija je kombinirana snaga vrlo respektabilnih 400 kW, dok će okretni moment iznositi također visokih 725 Nm. Visoka snaga i okretni moment katapultirat će Cyberster od nule do stotke za samo 3,2 sekunde, što je ujedno najbolje ubrzanje ikad za model koji nosi MG značku. Za sve kojima 400 kW zvuči pretjerano, MG u ponudu je uvrstio i nešto slabiju inačicu Cyberstera, koju pokreće jedan elektromotor. Snaga tog elektromotora je 250 kW, dok okretni moment iznosi 475 Nm. Nešto manje brojke ujedno su rezultirale i manje impresivnim, ali i dalje vrlo agilnim ubrzanjem od 5,2 sekunde 0-100. Iz MG-a još uvijek nisu potvrdili podatke o baterijskoj konfiguraciji, kao niti o hemijskom sastavu iste, stoga se moramo osloniti na podatke koji su nedavno procurili u javnost. Prema specifikacijama koje su navedene u podacima koji su procurili, svi modeli za evropsko tržište bit će opremljeni baterijom kapaciteta 77 kWh. Prema predviđanjima, Cyberster bi s baterijom tog kapaciteta trebao moći ostvariti domet od oko 450-500 km, što će biti i više ne dovoljno za većinu vozača ciljane publike. Osim o bateriji, MG je bio prilično tajnovit i o cijeni nadolazećeg Cyberstera, tako da se ponovno moramo uzdati u nagađanja ljudi iz industrije. Navodna cijena Cyberstera iznosit će oko 60.000 eura, te se odnosi na osnovni model. Budući da bi početak prodaje Cyberstera trebao biti ovog ljeta, uskoro bismo trebali dobiti i konkretne podatke o cijeni novog modela, Autonet.
Toyota objavila rast proizvodnje i prodaje, hibridi vodeća snaga
Marx.ba Japanska kompanija Toyota Motor objavila je da je globalna proizvodnja njenih vozila porasla za sedam posto u januaru, označavajući porast u odnosu na prethodnu godinu 13. mjesec zaredom jer je proizvođač automobila imao koristi od velike potražnje u SAD. Proizvodnja u januaru porasla je na 740.332 vozila, dok je prodaja širom svijeta porasla za oko 11 posto u odnosu na godinu ranije pošto je rast na inostranim tržištima kao što su Sjedinjene Američke Države nadoknadio pad prodaje u Japanu. Obe brojke uključuju luksuzni brend Lexus. Prodaja u SAD za mjesec dana porasla je za 23 posto, dok je u Evropi porasla za dva posto, nadoknadivši oštar pad domaće prodaje od 14 posto. Dok je prodaja u Kini skočila za 39 posto, rast je djelimično bio posljedica odluke dilera koji su prodavali automobile više dana nego prošle godine zbog promjena kalendara vezanih za kinesku Novu godinu. Toyota je objavila da je konkurencija u Kini nastavila da se intenzivira. Skoro dvije petine vozila najvećeg svjetskog proizvođača automobila po količini prodatih u januaru bili su benzinsko-električni hibridi.
Predstavljene revolucionarne kočnice za automobile: Ne treba im hidraulika
Marx.ba Njemački dobavljač auto-dijelova ZF dizajnirao je novi sistem za kočenje kojem za rad nije potrebna tečnost za kočnice ili hidraulika. Umjesto toga, silu kočenja obezbjeđuje električni motor direktno na točku. Dok bi osjećaj kočenja trebalo da odgovara hidrauličnim kočnicama, ZF obećava zaustavni put od 100 km/h do 0 km/h devet metara kraći od konvencionalnih kočnica, piše HAK revija.Osim toga, domet električnih automobila trebalo bi da se poveća za 17 posto zbog efikasnije rekuperacije. Dobavljač također obećava niže troškove održavanja. Emisija sitnih čestica je takođe manja.ZF omogućava proizvođačima vozila da sastave svoj optimalni sistem kočenja od klasičnih hidrauličnih do novih električnih sistema, u zavisnosti od zahtjeva. Hibridni oblici su također mogući sa, na primjer, hidrauličnim sistemom na prednjoj osovini i električnim sistemom na zadnjoj osovini. Kompanija za sada ne daje informacije o tačnom datumu lansiranja na tržište.
EU će 160 milijardi eura uložiti u zelene tehnologije i proizvodnju čipova
Marx.ba U sklopu revizije višegodišnjeg budžeta Evropske unije, u Evropskom je parlamentu jučer tokom plenarne sjednice velikom većinom glasova prihvaćena Platforma za strateške tehnologije za Evropu (STEP), uspostavljena da bi se ojačala konkurentnost i otpornost EU u strateškim sektorima. Čak 160 milijardi eura EU novca kroz STEP će se preliti u razvoj digitalnih tehnologija poput poluvodiča, odnosno čipova, kao i “zelenih” tehnologija s nultom neto stopom emisija te biotehnologija. S obzirom na to da globalna konkurencija, posebno SAD i Kina, u tehnološkom aspektu svakim danom jača, EU već godinama traži načine da uskoči u voz digitalne i zelene transformacije kako bi poboljšala svoj položaj u ključnim tehnološkim područjima poput proizvodnje poluvodiča. Prihvatanjem STEP-a je, čini se, korak bliže tom cilju – kako i samo ime platforme govori. Pojednostavljeno rečeno, platforma će omogućiti da se racionalizacijom programa i fondova EU ulaganja usmjere u relevatne tehnološke projekte. Kompanije će moći dobiti “pečat suverenosti”, svojevrsnu potvrdu kvalitete, a koja im može biti uskraćena ako projekt presele izvan EU. Spomenuti pečat pomoći će im da pristupe finansijskim sredstvima EU i privuku druga ulaganja. STEP, čije je osnivanje Evropska komisija predložila još u junu prošle godine, odobren je s 517 glasova za, 59 protiv i 51 suzdržanim. Državama članicama STEP-om je također omogućena veća fleksibilnost za postizanje klimatskih ciljeva u okviru Evropskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, i to na način da se “projekti viškovi” iz jednog fonda ubroje pod ciljeve drugog fonda. Da bi države članice razvile svoje kapacitete i da bi se u konačnici osigurali jednaki uvjeti za ulaganje u tehnologije ključne za konkurentnost EU, stopa sufinansiranja od sto posto i stopa pretfinanciranja od 30 posto primjenjivat će se na prioritete STEP-a, a ulaganja će biti moguća i u velika preduzeća, i to već ove godine, piše Lider.