Ključni koraci digitalne transformacije malih i srednjih preduzeća
Marx.ba Proces digitalne transformacije za mala i srednja preduzeća (MSP) može varirati u zavisnosti od specifičnosti u poslovanju i industrije, ali postoje neki opšti koraci koji se obično prate. Nekoliko ključnih koraka u tipičnoj digitalnoj transformaciji za MSP su: 1. Procjena trenutnog stanja – Uključuje identifikaciju trenutnih sistema, procesa i tehnologija koje preduzeće koristi i razumijevanje kako oni utiču na performanse i konkurentnost poslovanja. 2. Identifikacija mogućnosti – Nakon procjene trenutnog stanja, sljedeći korak je identificiranje mogućnosti za poboljšanje i inovacije. To bi moglo uključivati identificiranje novih tokova prihoda, poboljšanje operativne efikasnosti ili stvaranje novih korisničkih iskustava. 3. Razvijanje digitalne strategije – Na osnovu identifikovanih mogućnosti, preduzeće može razviti digitalnu strategiju koja opisuje ciljeve, ciljeve i taktike koje će se koristiti za njihovo postizanje. Ova strategija treba da uzme u obzir jedinstvene karakteristike MSP i da bude usklađena sa opštim poslovnim ciljevima. 4. Implementacija novih tehnologija i procesa – Jednom kada je digitalna strategija postavljena, preduzeće može početi sa implementacijom novih tehnologija i procesa koji će mu omogućiti da postigne svoje ciljeve. To može uključivati usvajanje novog softvera, implementaciju novih sistema za upravljanje podacima ili postavljanje novog hardvera. 5. Mjerenje i praćenje napretka – Nakon što su nove tehnologije i procesi postavljeni, važno je mjeriti i pratiti napredak kako bi se osiguralo da poslovanje postiže željene rezultate. To bi moglo uključivati analizu podataka, praćenje metrike i provođenje testiranja korisnika. 6. Kontinuirano ocjenjivanje i poboljšavanje – Kao i svaki proces, digitalna transformacija je kontinuirano putovanje, redovni pregled i evaluacija učinka, procesa i strategija su od suštinskog značaja za nastavak poboljšanja i prilagođavanja tržištu i potrebama kupaca koji se stalno mijenjaju, piše b2bit. Ovo su opći koraci koje mala i srednja poduzeća mogu slijediti kako bi započela svoju digitalnu transformaciju, ali važno je imati na umu da je to kontinuirano putovanje i da ne postoji jedno rješenje za sve. Stvarna implementacija će zahtijevati konkretniji pristup vašem poslovanju i ciljevima. VEZANO Šta kaže nova procjena Centralne banke BiH
Godišnji pregled globalnog bankarstva: Kakvo je stanje u godini na izmaku
Marx.ba Novo istraživanje kompanije McKinsey & Company pod nazivom “Godišnji pregled globalnog bankarstva”, odnosi se na stanje bankarskog sektora u godini na izmaku. Posljednje dvije godine bile su najbolje za bankarstvo još od perioda prije globalne financijske krize 2007. do 2009. godine te je zabilježen visok nivo profitabilnosti, kapitala i likvidnosti. No, iako je bankarstvo najveći sektor u svijetu po stvaranju profita, tržište je ipak skeptično prema dugoročnom stvaranju vrijednosti te sektor bankarstva stavlja na posljednje mjesto prema omjeru tržišne i knjigovodstvene vrijednosti. Osim makroekonomskih faktora, postoje i neki faktori specifični upravo za industriju bankarstva: Postavlja se pitanje hoće li uzlet ukupnih rezultata bankarskog sektora postignut još u 2023. godini popustiti pred gravitacijskom silom nedavne historije ovog sektora, dok se pojavljuju novi izazovi. Promatranje banaka koje su imale bolje rezultate u proteklih pet do deset godina moglo bi sadržavati odgovor na to kako bi banke mogle postići bolje rezultate. Banke koje su na vrhu koriste kombinaciju poteza u tri strukturne dimenzije (pažljiv odabir segmenata, pronalaženje razmjera gdje je to važno i strateško lociranje, bilo geografski ili u lancu vrijednosti) i rigoroznog operativnog izvršenja u nizu mogućnosti (npr. analitika, marketinška učinkovitost, operativni model i tehnologija), prenosi Lider. Dobra vijest za ostatak industrije je da se stvari mogu poboljšati. Oko 10 posto industrije poboljšalo je performanse tokom proteklih pet godina. Velike varijacije u industriji između podsektora i geografskih područja mogu iskriviti način na koji se na određene institucije gleda u odnosu na druge. Struktura i kombinacija mogli bi značajno utjecati na to kako će pojedine banke proći u budućnosti s obzirom da se uvjeti mijenjaju. U nekim zemljama, uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Indiju, Njemačku i Nigeriju, izvedba se poboljšala 2023. u odnosu na period 2010.–2022., dok su druge zemlje, poput Brazila, Kanade, Kine, Japana i Australije, zabilježile niže performanse. Banke možda neće moći računati na povećanje produktivnosti ili iskorištavanje resursa. To su i dalje zagonetke za banke u mnogim regijama svijeta. AI (umjetna inteligencija) se još nije pokazala kao lijek za sve (iako su nedavno neke vodeće banke koje su bile prvi pokretači javno objavile učinkovitost AI-a – za neke od njih u milijardama dolara). Unatoč globalnom ukupnom iznosu od oko 600 milijardi dolara koje su banke potrošile na tehnologiju koja bi trebala povećati produktivnost, produktivnost rada na nekim velikim tržištima (na primjer, u Sjedinjenim Državama) opada. Umjetna inteligencija bi to mogla promijeniti, ali u većini banaka, je trenutno još u pilot modu. A s time dolazi i veća potrošnja i više regulatornih zahtjeva, pa su mnoge banke zauzele oprezan stav. Kao što je opisano u prošlogodišnjem izvještaju, oko dvije trećine rasta vrijednosti finansijske imovine bilo je u izvanbilančnoj imovini (na primjer, zajednički fondovi i alternative). Netradicionalni konkurenti kao što su nedepozitarne kompanije, privatnici i dobro finansirane neobanke ciljaju najveće fondove dobiti. Kako prenosi Lider, očekuje se da će ukupno 14 posto banaka stvarati vrijednost i obavljati posao na visokom nivou, a oko 62 posto javnih preduzeća izvan bankarstva postiže isti prag. Dobra vijest je da se veća izvedba sve više distribuira u industriji (možda potpomognuta reguliranom prirodom različitih tržišta). Danas 14 posto banaka ostvaruje 80 posto ekonomske dobiti u industriji, što je porast u odnosu na 11 posto u 2013. Brojka je gotovo pet puta veća od prosjeka svih ostalih industrija, gdje je učinak daleko više koncentriran na nekoliko igrača. VEZANO Šta kaže nova procjena Centralne banke BiH
Solarne elektrane uskoro na bivšim rudnicima
Marx.ba Prelazak na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora predstavlja generacijski projekat, ali i obavezu naše zemlje na putu ka Evropskoj uniji. Tako je u planu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine izgradnja nekoliko fotonaponskih elektrana u Tuzlanskom kantonu na područjima gdje je završena eksploatacija uglja. S druge strane, u sedam škola u najmnogoljudnijem kantonu u FBiH već su instalirani fotonaponski paneli, što je projekt koji provodi Ministarstvo obrazovanja u saradnji s domaćim i međunarodnim partnerima. Lokacije za izgradnju solarnih elektrana u općinama i gradovima na području Tuzlanskog kantona su odabrane prema važećoj zakonskoj regulativi, a njihova izgradnja predstavlja doprinos Elektroprivrede Bosne i Hercegovine ka očuvanju životne sredine, ali i obavezu ka evropskom putu. Do 2050. godine u planu ovog preduzeća je izgradnja fotonaponskih i vjetroelektrana. Jedna od lokacija za izgradnju solarne elektrane je na području Pogona Šikulje Rudnika Kreka, zbog čega bi trebao biti izmijenjen i Prostorni plan Lukavca. – Mislim da ćemo imati dobru komunikaciju i otvoren odnos. Moramo se pozabaviti izgradnjom novih objekata ukoliko mislimo zadržati energetsku neovisnost i proizvoditi dovoljne količine energije za naše građane, kaže Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. Osim što izgradnja fotonaponskih elektrana na rudničkom zemljištu predstavlja priliku za korištenje obnovljivih izvora energije, pruža i šansu za održivi razvoj, uz saradnju lokalne zajednice i investitora. Na području Lukavca je oko četiri hiljade hektara napuštenog rudarskog zemljišta koje je pogodno za ove namjene. – Nadam se da ćemo se razumjeti. Imamo pravno-tehničkih dilema, jer prelazak iz nečega što je bilo rudnik u nešto što je sad sasvim druga tema nije baš najbolje shvaćeno po propisima, jer se sučeljava nekoliko zakona, ističe Edin Delić, gradonačelnik Lukavca. Dekarbonizacija energetskog sektora, uz smanjenje troškova i uvođenje obnovljivih izvora energije, jedan je od strateških ciljeva Vlade Tuzlanskog kantona i Ministarstva obrazovanja i nauke. Tako već sedam škola na području Tuzlanskog kantona ima instalirane solarne panele. – Osnovnoj školi Novi grad je ovo jako značajno zato što smo pioniri i jedini u Tuzli koji su uključeni u taj projekt, naglasila je Sabina Jogunčić, direktorica OŠ Novi grad Tuzla. Projekt postavljanja i finansiranja ugradnje solarnih elektrana u školama provodi Fondacija Otvoreno društvo u pet država Zapadnog Balkana. – Radi se o postavljanju fotonaponskih elektrana na srednjim i osnovnim školama u regionima koji su regioni uglja i u kojima postoji rudarska tradicija. Želimo da učestvujemo direktno u energetskoj tranziciji u svim ovim regionima, poručio je Mervan Miraščija, direktor Fondacije Otvoreno društvo BiH. Osim ušteda električne energije u školama, svi projekti ugradnje solarnih elektrana imaju i svoj edukativni dio, putem kojeg će učenici, ali i šira društvena zajednica, učiti o važnosti korištenja ekološki prihvatljive energije, objavila je Federalna televizija. VEZANO Cijene nafte u sedmici pale više od dva posto
Investicijski kompas: Globalna makroekonomska slika za narednu godinu čini se pozitivnom
Marx.ba Ugledni InterCapital Asset Management (ICAM) objavio je Investicijski kompas za 2025. godinu. Prenosimo ga u izvrnom obliku. Godina 2024. bila je puna izazova i prilika za globalna tržišta. Inflacija, koja je još uvijek prisutna, postavila je centralne banke pred teške odluke o kamatnim stopama, dok su geopolitičke napetosti i dalje oblikovale tok svjetske trgovine. Sjedinjene Države zadržale su ekonomsku otpornost, dok se Evropa suočavala s sporijim oporavkom i rastućim pritiscima na industriju. Umjetna inteligencija i energetska tranzicija obilježile su početak nove tehnološke revolucije, donoseći potencijalne promjene u gotovo svakom sektoru. Ulaskom u 2025. godinu, ključna pitanja ostaju kako će se globalna tržišta prilagoditi ovim promjenama i gdje investitori mogu pronaći najbolje prilike. Ovaj pregled istražuje očekivanja za nadolazeću godinu i pomaže u navigaciji kroz dinamično okruženje koje nas čeka. Makroekonomski pregled: SAD u prednosti, Evropa i Kina pod pritiskom Sljedeća godina mogla bi donijeti blago usporavanje rasta globalne ekonomije, no Sjedinjene Američke Države izgledaju najbolje pozicionirane zahvaljujući visokom povjerenju potrošača i mogućoj ekspanzivnoj fiskalnoj politici. Nova administracija najavila je zadržavanje poreznih olakšica iz Tax Cut and Jobs Act-a iz 2017., uz potencijalne dodatne porezne rezove usmjerene na specifične grupe, poput ukidanja poreza na napojnice i olakšica za prekovremeni rad. Takve mjere mogle bi podržati domaću potrošnju i privući radnike u ključnim industrijama. Evropa i Kina suočavaju se s izazovima. U Kini je tržište nekretnina slabo, što negativno utječe na povjerenje potrošača, dok bi nove američke carine na kineske proizvode mogle dodatno pritisnuti izvoz. Dio tih proizvoda mogao bi završiti na evropskim tržištima, otežavajući konkurenciju domaćim proizvođačima, posebno u Njemačkoj. Njemačka industrija, primjerice, suočava se s rastućim pritiskom kineskih električnih vozila, što bi moglo dodatno pogoršati poziciju tradicionalnih evropskih proizvođača. Rast produktivnosti, potaknut umjetnom inteligencijom, ima potencijal biti ključna pozitivna promjena, no ostaje neizvjesno koliko brzo i u kojoj mjeri AI tehnologije mogu transformirati globalnu ekonomiju. Usprkos izazovima, globalna makroekonomska slika za 2025. čini se pozitivnom, pri čemu SAD i dalje ima jasnu prednost zahvaljujući očekivanim fiskalnim mjerama i stabilnoj domaćoj ekonomiji. Obveznička i valutna tržišta: Prilike u Evropi i snaga dolara Američke dugoročne obveznice još uvijek se ne čine pretjerano atraktivnim na relativnoj bazi jer prinosi ne kompenziraju dovoljno rizike držanja tih obveznica na duži rok, pogotovo u okolini gdje postoji rizik od novog ubrzavanja inflacije uslijed ekspanzivne fiskalne politike i uvođenja carina nove administracije. Ipak, u slučaju recesije ili eskalacije geopolitičkih rizika, potražnja za sigurnijim ulaganjima, poput državnih obveznica, mogla bi značajno porasti. U Evropi, dugoročne obveznice, posebno njemačke, mogle bi biti privlačnije zbog slabije ekonomske situacije koja bi trebala natjerati ECB na brže spuštanje kamatnih stopa u usporedbi s Fedom. Francuske obveznice, zbog povećanih razlika u prinosima u odnosu na Njemačke, predstavljaju zanimljivu opciju za investitore koji žele aktivnije trgovati, dok dugoročne obveznice Ujedinjenog Kraljevstva (hedžirane u eurima) mogu predstavljati zanimljiv izvor diversifikacije i dodatnog potencijala. Očekuje se da bi pad inflacije u UK mogao omogućiti brže smanjenje kamatnih stopa, što bi trebalo povećati vrijednost ovih obveznica. Što se tiče globalno najvažnijeg valutnog para eurodolara, vjerujemo da bi se mogao ponoviti ovogodišnji raspon 1,05-1,15, ali i da bi se kurs većinu godine ipak trebao držati bliže nivou 1,05, s blagim pritiskom na jačanje dolara uslijed nešto restriktivnije monetarne politike i snažnije ekonomske slike u SAD. U regiji, Hrvatska se čini atraktivnom zahvaljujući stabilnoj ekonomskoj situaciji, dok Rumunija, unatoč rizicima, nudi visoke prinose. No, zbog političkih rizika, ima smisla razmisliti o djelomičnoj diversifikaciji kroz primjerice eurske korporativne obveznice višeg prinosa (high yield), koje nude slične prinose uz smanjenje izloženosti lokalnim rizicima. Naravno, korporativne obveznice nose svoj set rizika, pri čemu je najznačajniji kreditni rizik kada uspoređujemo s državnim izdanjima. Dionička tržišta: Širenje rasta na valu umjetne inteligencije Američka dionička tržišta zadržavaju optimizam, prvenstveno zahvaljujući potencijalu umjetne inteligencije da poveća produktivnost u širokom spektru sektora. Iako su tehnološki divovi poput „Magnificent 7“ u proteklim godinama donijeli značajne prinose, u 2025. godini moglo bi doći do šireg rasta u kojem bi i ostali sektori ekonomije počeli osjećati koristi od implementacije AI tehnologija. Unatoč snažnom dosadašnjem rastu, cijela priča oko umjetne inteligencije ne djeluje kao balon, već kao fundamentalna promjena koja bi mogla povećati zarade i izvan tehnološkog sektora. Evropa ostaje podložna rizicima zbog slabije ekonomske situacije, no moguće je pronaći atraktivne prilike, posebno u zemljama regije i periferije gdje postoje iznimlno kvalitetne kompanije po vrlo pristupačnim valuacijama i nerijetko visokim dividendnim prinosima. Iako američke dionice trenutno imaju povišen valuacijski nivo, upravo zbog bolje ekonomske slike, evropske dionice, poput onih u Ujedinjenom Kraljevstvu, nude sličan rast zarada po znatno povoljnijim cijenama. Ako ECB nastavi smanjivati kamatne stope bržom dinamikom od Feda, to bi moglo dodatno potaknuti evropske potrošače i podržati oporavak regije. Osim zbog relativno nižih valuacijskih nivoa koje su već spomenute, regionalna tržišta jugoistočne Europe ostaju zanimljiva prije svega zbog činjenice da se rast na ovim tržištima temelji na povećanju poslovanja i stabilnim isplatama dividendi, a na rastu valuacijskih multiplikatora, što u konačnici čini jako dobru osnovu za daljnju ekspanziju, dok god nema značajnije globalne krize. Robna tržišta: Divergentni trendovi između nafte, metala i zlata Nafta trenutačno osjeća pritisak zbog visoke ponude i ograničene potražnje, koja je na dugoročnoj putanji slabljenja zbog energetske tranzicije. Međutim, geopolitičke tenzije na Bliskom Istoku mogle bi kratkoročno podići cijene zbog straha od smanjenja ponude. Industrijski metali, poput bakra i litija, i dalje imaju snažnu strukturnu potražnju zahvaljujući energetskoj tranziciji i razvoju umjetne inteligencije. No, kineski ekonomski rast i američka politika prema obnovljivim izvorima energije mogli bi utjecati na potražnju u kratkom roku. Zlato, s druge strane, i dalje je pod utjecajem geopolitičkih nesigurnosti, iako se čini da se većina rizika već reflektirala u trenutnoj cijeni. Daljnji geopolitički potresi mogli bi dodatno potaknuti potražnju. Zaključak: Globalna slika prilika i izazova Godina 2025. mogla bi donijeti kompleksnu kombinaciju prilika i rizika, ali generalno je osjećaj pozitivan. Makroekonomska slika je još uvijek dobra, a Sjedinjene Države čine se najbolje pozicionirane zahvaljujući snažnoj domaćoj ekonomiji, potencijalnim poreznim olakšicama i stabilnom tržištu. Europa i Kina, s druge strane, suočavaju se s izazovima poput američkih carina i slabijeg ekonomskog rasta,
Koji privatni biznisi su doživjeli najveći rast u 2024. i imaju potencijal u budućnosti
Marx.ba Ova godina donijela je značajne promjene na globalnom tržištu rada, sa određenim industrijama koje bilježe izuzetan rast. Ovaj trend je rezultat tehnoloških inovacija, društvenih promjena i ekoloških potreba, koji zajedno stvaraju idealne uslove za određene vrste privatnih biznisa. U ovom tekstu akcenat je na sektorima koji su doživjeli najbrži rast, uzimajući u obzir profitabilnost, potražnju i dugoročne perspektive. E-trgovina – Mobilna i prodaja preko društvenih mreža Elektronska trgovina čini više od petine globalne maloprodaje, a očekuje se da će do 2027. godine taj udio porasti na 22,7%. Mala preduzeća za svoj biznis sve više koriste online kanale kako bi opstala i napredovala. Istraživanja pokazuju da 80% malih i srednjih preduzeća koristi digitalne alate za prodaju. SEO alati, poput Semrusha, omogućavaju malim preduzećima da poboljšaju vidljivost na internetu i privuku nove kupce. Digitalizacija kupovine donijela je eksplozivan rast e-trgovine, sa posebnim fokusom na kupovinu preko mobilnih telefona i poručivanje preko društvenih mreža. Mobilna trgovina, koja čini skoro 70% svih online transakcija u 2024, pruža prilike za preduzetnike koji razvijaju mobilne platforme ili optimizuju postojeće sajtove za mobilne korisnike. S druge strane, trgovina putem društvenih mreža omogućava direktnu prodaju putem platformi poput TikToka i Instagrama. Ova industrija je izuzetno pogodna za male biznise, jer ulazni troškovi mogu biti niski, a potencijalni povrat ulaganja visok. Uspjeh u ovoj oblasti zavisi od kreativnosti, razumijevanja ciljnih grupa i sposobnosti da se brzo prilagodite novim trendovima. Nezavisne medicinske sestre i radnici kućne njege Rast broja starijih osoba i sve veći pritisak na zdravstvene sisteme stvorili su plodno tlo za nezavisne profesionalce u zdravstvu. Medicinske sestre, posebno one sa naprednim kvalifikacijama, sve češće biraju samozapošljavanje. Kao nezavisni izvođači, one mogu pružati usluge na osnovu fleksibilnih ugovora, a potreba za njima će dostići vrhunac do 2025. sa deficitom od gotovo 80.000 registrovanih medicinskih sestara u SAD. Očekuje se da će broj radnika u kućnoj zdravstvenoj njezi porasti za skoro 21% do 2033. godine. Njegovatelji koji pružaju pomoć starijoj populaciji, kao i pacijentima s invaliditetom ili hroničnim bolestima, mogu računati na pristojne prihode. Stručnjaci za mentalno zdravlje i savjetovanje Ubrzane promjene u društvu i smanjenje stigme vezane za mentalno zdravlje stvorili su ogroman porast potražnje za stručnjacima za psihoterapiju i savjetovanje. Ljudi su sve više u potrazi za pomoć i sve je veća nesigurnost u životima ljudi što doprinosi rastu potražnje za stručnjacima za mentalno zdravlje. Prema projekcijama se očekuje da će se broj radnih mjesta u ovom sektoru povećati za 19% do 2033. godine. Pojedinci sa odgovarajućim obrazovanjem i licencama mogu otvarati sopstvene prakse, pružajući usluge koje su neophodne u lokalnim zajednicama. Također, rad na ugovornoj osnovi sa školama, bolnicama i korporacijama pruža dodatne prilike za one koji preferiraju fleksibilnije oblike rada. Ovo zanimanje ne samo da obećava stabilnost već ima i veliki društveni značaj. Osobni finansijski savjetnici S obzirom na promjene u penzionim sistemima i duži životni vijek, finansijsko savjetovanje postaje sve značajnije. Projekcije pokazuju da će se mogućnosti zapošljavanja za lične finansijske savjetnike povećati za 17% do 2033. godine. Pokretanje privatne prakse u ovoj oblasti zahtjeva osnovno obrazovanje, licencu i određeno iskustvo, ali potencijal prihoda i trajna potreba za savjetima o štednji i investiranju čine ovo atraktivnim izborom. Savjetnici mogu raditi nezavisno ili u partnerstvu sa većim finansijskim institucijama. Cybersecurity i umjetna inteligencija S porastom cyber napada i širenjem vještačke inteligencije, stručnjaci u ovim oblastima su među najtraženijim. Vještačka inteligencija i tehnologija sve više postaje neizostavan dio poslovanja i društva. Kompanije širom svijeta traže stručnjake za AI kako bi zadovoljile projektne potrebe i popunile praznine u vještinama svojih timova. Ova situacija pruža priliku pojedincima da postanu samostalni konsultanti, istraživači ili inženjeri vještačke inteligencije, nudeći svoje znanje i vještine organizacijama koje žele da unaprijede svoje proizvode i procese. Početna tačka za ulazak u svijet vještačke inteligencije može biti diploma iz računarstva, inženjeringa ili srodnih oblasti, ali specijalizacija kroz dodatne obuke i sertifikacije je ključna. Industrija nudi različite pravce, od razvoja algoritama do primjene AI u industriji zdravstva, finansija i proizvodnje. Poslovi data naučnika trebalo bi da porastu za 36%, dok će istraživači u oblasti računarskih nauka zabilježiti rast od 26% do 2033. godine. Ovi podaci jasno ukazuju na neprekidan rast i potencijal AI sektora u narednim decenijama. Zaključak: Uglavnom, 2024. godina istakla je nekoliko ključnih oblasti u kojima mali privatni biznisi mogu napredovati. Bilo da se radi o zelenoj energiji, zdravstvenom sektoru, digitalnoj ekonomiji ili tehnologijama budućnosti, zajednički imenitelj ovih sektora je konstantno rastuća potražnja. Preduzetnici koji su spremni da ulažu u edukaciju, inovacije i prilagođavanje tržišnim trendovima imaju realne šanse za dugoročan uspjeh. Bez obzira na izbor industrije, ključ je u prepoznavanju potreba i odgovaranju na njih kroz stručnost i kvalitet, piše Seebiz. VEZANO Derubis Caravans je nagrađen prestižnom Chicago GOOD DESIGN AWARD®
Imovina bitcoin ETF-ova uskoro će premašiti imovinu fondova koji ulažu u zlato
Marx.ba Godina 2024. označila je značajan napredak za digitalnu imovinu, posebno za bitcoin (BTC), potaknut povećanim institucionalnim prihvatanjem. Ovaj pomak dogodio se kroz dva ključna načina: prvo, integracija bitcoina u javne bilance kao sredstva riznice, i drugo, uspjeh američkih fondova kojima se trguje na berzi (ETF) koji su prikupili preko 1 milion BTC-a. Izvještaj K33 Researcha otkriva da su bitcoin ETF-ovi uvršteni u SAD nadmašili Gold ETF-ove uvrštene u SAD-u u pogledu imovine pod upravljanjem (AUM), uključujući proizvode s polugom kao što su ETF-ovi temeljeni na terminskim ugovorima. Od 17. decembra Bitcoin ETF-ovi dosegli su imovinu pod upravljanjem (AUM) u vrijednosti od 129,25 milijardi dolara, nadmašivši Gold ETF AUM na 128,88 milijardi dolara, prema Vetle Lundeu, analitičaru u K33 Research. Međutim, kada se uspoređuju isključivo spot proizvodi, zlato ostaje malo ispred. Prema višem analitičaru Bloomberg ETF-a Ericu Balchunasu, američki bitcoin spot ETF-ovi drže 120 milijardi dolara u AUM-u u usporedbi sa 125 milijardi dolara za Gold ETF-ove. Burza CME, koju primarno koriste institucije, nastavlja imati snažnu aktivnost, s otvorenim kamatama na fjučersima koji se približavaju novim najvišim nivoima, s 212 635 BTC u ugovorima s otvorenim kamatama. Prema izvještaju, osnovna trgovačka premija nastavila je rasti, dosegnuvši 16,4% — najviši nivo od novembra 2023. To ukazuje da CME trgovci očekuju povećani zamah kako se godina približava kraju, piše Seebiz. VEZANO Bitcoin obara sve rekorde: Stigao novi maksimum, ali očekuje se dalji rast
U organizaciji Topcom agencije počeo Business Masterclass sa Vladimirom Đukanovićem
N. D. Povodom drugog rođendana Topcom agencije, u Sarajevu se danas održava ekskluzivni Business Masterclass sa Vladimirom Đukanovićem, vrhunskim stručnjakom s dugogodišnjim iskustvom rada na Wall Streetu. Tokom ovog jedinstvenog događaja u Kia Volvo centru Sarajevo, bit će govora u ključnim temama koje su danas od vitalnog značaja za uspjeh u poslovnom svijetu. Ovaj događaj je okupio veliki broj uspješnih poslovnih ljudi iz regije, a na otvaranju je govorio Jasmin Topalović, direktor agencije Topcom. – Dobrodošli na Masterclass sa Vladimirom Đukanovićem. Topcom slavi svoj drugi rođendan i ja sam ponosan na sve što smo do sada napravili. Nadam se da ćemo tek napraviti velike stvari u budućnosti. Želim vam da se danas ugodno osjećate na ovom događaju i zahvaljujem se svima onima koji su nas podržali, rekao je Topalović. U uvodu se prisutnima obratio i Damir Uzunović, prvi čovjek Kia Volvo centra Sarajevo. – Malo nam je neobično, jer neko vrijeme nismo imali ovakvu gužvu. Zaista nam je drago da budemo domaćini ovakvog skupa, posebno jer je za nama godina koja je bila jubilarna i specifična. Obilježili smo 25 godina uspješnog rada brenda KIA na bh. tržištu. U decembru smo oborili rekord od 1.100 prodatih automobila u ovoj godini. Zaista su iza nas dobri rezultati koji su plod velikog truda i rada. Zahvaljujem se što ste danas tu. Želim vam da se lijepo družite i da se dobro osjećate u našoj kući, naglasio je Uzunović. Prisutne je pozdravio i Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo. – Hvala domaćinima i želim da se zahvalim na dobrodošlici. Pozdravljam vas u ime Turističke zajednice KS, lično ime i našeg breda Visit Sarajevo. Drago mi je da vas vidim. Vidim moje kolege s fakulteta i veoma sam počastovan. Svi koji niste iz Sarajeva, posebno vas pozdravljam. Dobro došli u naš grad, stjecište istoka i zapada i nadam se da ćete uživati, rekao je između ostalog Fazlagić. Potom je uz veliki aplauz pred prisutne izašao sam Đukanović. I sam je izrazio oduševljenje odličnom organizacijom i najavio cjelodnevno druženje sa prisutnima na ovom događaju. Događaj su podržali Raiffeisen Leasing, AS Holding, Importanne Centar, Diblong, UPIM i Blukids i Kia Volvo centar Sarajevo.
Večeras odluka FED-a o kamatama: Tržište iščekuje novo smanjenje
Marx.ba U fokusu investitora je odluka američkog FED-a o kamatnoj stopi i to posljednja u ovoj godini. Evropski berzanski indeksi su danas neujednačeni, američki indeksi u padu, dok tržišta očekuju odluku američke centralne banke FED o kamatnim stopama koja će biti objavljena večeras. Ekonomisti očekuju da će centralna banka na večerašnjoj sjednici smanjiti kamatne stope za dodatnih 25 osnovnih poena, na ciljani raspon od 4,25 do 4,5 posto. Ipak, fokus je na perspektivama za sljedeću godinu s obzirom na to da je najavio Donald Trump, a koje pretenduje na ponovno podstaknu inflaciju. I izvršni direktor Bank of America smatra da će Fed nastaviti s rezanjem kamata, kako bi na kraju pale na nivo od 3,75 posto. Analitičari su mišljenja da će Fed nastaviti sa postepenim ublažavanjem monetarne restriktivnosti, jer tržište rada pokazuje znake blagog zahlađenja. S druge strane, američka berze ove godine je u snažnom usponu, postavljajući nove rekorde u prinosima. Ključni faktori ovog rasta su dobre zarade kompanija, manija oko umjetne inteligencije i slabost evropske privrede, što sve zajedno usmjerava investitore ka SAD. VEZANO Zlato ove godine poskupjelo za gotovo 30 posto, cijene će mu još rasti
Bitcoin obara sve rekorde: Stigao novi maksimum, ali očekuje se dalji rast
Marx.ba Bitcoin je dostigao novi historijski maksimum od 107.487 dolara (102.429 eura) u ponedeljak, prema podacima Marketwatcha. Kralj kriptovaluta zabilježio je rast od preko 50 posto od pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima prošlog mjeseca, a od početka godine cijena je porasla za oko 150 posto. Špekulacije da bi SAD mogle stvoriti „Bitcoin stratešku rezervu” pod Trumpovom administracijom dodatno su podgrijale skok cijene. Američko Ministarstvo finansija nedavno je označilo bitcoin kao „digitalno zlato,” što bi moglo dovesti do gomilanja ove kriptovalute u budućnosti. Nisu samo SAD zainteresovane za ovakav potez – ruski zakonodavci istražuju mogućnost stvaranja sopstvene bitcoin rezerve, djelimično kao odgovor na prijetnje sankcijama. Dodatni zamah dolazi i iz tehnološkog sektora, nakon što je kompanija MicroStrategy, poznata po velikim ulaganjima u bitcoin, uvrštena u Nasdaq 100 indeks. MicroStrategy posjeduje više od 2 posto globalne ponude bitkoina, vrijedne oko 42 milijarde dolara (40 milijardi eura), čime Nasdaq dobija indirektnu izloženost ovoj kriptovaluti. Analitičari su optimistični, pa misle da će, ukolikoo ne bude neočekivanih vijesti iz tradicionalnih finansijskih sektora, rast vjerovatno ubrzati. Sve veće usvajanje bitcoina među institucijama također bi moglo podići cijenu. Prema prognozama Presto Researcha, istraživačkog odjeljenja firme za algoritamsko trgovanje Presto, bitcoin bi mogao dostići 210.000 dolara (200.119 eura) slijedeće godine, vođen rastom institucionalnog ulaganja i poboljšanjem tržišnih osnova, prenosi Euronews business. VEZANO Zlato ove godine poskupjelo za gotovo 30 posto, cijene će mu još rasti
FIPA pozdravlja ulaganja porodice AlRajhi u Bosnu i Hercegovinu
Marx.ba Agencija za unapređenje stranih ulaganja (FIPA) Bosne i Hercegovine na čelu s direktorom Markom Kubatlijom bila je domaćin sastanka sa predstavnicima kompanija SAAR d.o.o. Sarajevo i Fahad Holding, što predstavlja značajnu prekretnicu za međunarodne investicije u zemlji. Uz podršku svjetski poznate porodice Rajhi, ova dva ugledna investitora predstavila su Foresta Project, inovativni kondominijum koji se trenutno gradi na slikovitim obroncima Trebevića, u blizini Sarajeva. SAAR d.o.o. Sarajevo, predvođeno porodicom AlRajhi, kamen je temelj njihovog međunarodnog investicijskog portfelja. Porodica Rajhi, među najbogatijim i najcjenjenijim porodicama na Bliskom istoku, ima dugogodišnju reputaciju izvrsnosti u sektorima kao što su bankarstvo, nekretnine i filantropija. Njihov angažman u Bosni i Hercegovini odražava rastuće povjerenje u potencijal zemlje kao destinacije za ulaganja. Fahad Holding, još jedan ključni partner u projektu Foresta, donosi decenije stručnosti u različitim industrijama, uključujući nekretnine, građevinarstvo i ugostiteljstvo. Sa dokazanim iskustvom u realizaciji velikih, visokokvalitetnih projekata, učešće Fahad Holdinga naglašava kredibilitet i transformativni potencijal projekta Foresta. Direktor Kubatlija je izrazio zahvalnost na posjeti investitora te istakao da mu je čast što podržava ovako ozbiljne i vizionarske investitore. Projekat Foresta nije samo svjedočanstvo potencijala Bosne i Hercegovine kao investicione destinacije, već i kapija za buduće visokoprofilne poduhvate u našoj zemlji“, rekao je g. Kubatlija. Investitore je predstavljao Homoud AlHabeeb, direktor SAAR d.o.o. Sarajevo, i regionalni menadžer za različite poslovne sektore u Evropi i Africi, gospodin Minet Musić, izvršni direktor MM Real Estate, koji vodi prodajne napore za projekat Foresta. Ova investicija predstavlja strateški ulazak investitora na rastuće tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini, pokazujući njihovo povjerenje u ekonomski potencijal zemlje. Ova saradnja između FIPA, SAAR d.o.o. i Fahad Holdinga predstavlja novo poglavlje za Bosnu i Hercegovinu. Projekat Foresta predstavlja prvi korak u široj strategiji za privlačenje i zadržavanje globalnih investicija, stvaranje mogućnosti za lokalne zajednice i jačanje pozicije zemlje kao glavne investicijske destinacije. FIPA potvrđuje svoju posvećenost podršci inovativnim i uticajnim projektima kao što je Foresta i pozdravlja buduće prilike za rad sa istaknutim investitorima iz cijelog svijeta, objavila je FIPA. VEZANO Sastanak ministara turizma na Jahorini: Zajednička promocija destinacija