Bh. kompanije u posjeti Međunarodnom sajmu namještaja HIGH POINT MARKET
Marx.ba U periodu od 25. do 28. 4. 2025. godine, Vanjskotrgovinska/ komora Bosne i Hercegovine organizira posjetu bh. kompanija Međunarodnom sajmu namještaja HIGH POINT MARKET, Sjeverna Karolina, Sjedinjene Američke Države. Bh. delegacija okuplja predstavnike pet kompanija i brendova namještaja: APTHA FURNITURE d.o.o. (brend GoEs) Sarajevo, YIELD d.o.o. (brend GAZZDA) Sarajevo, STANDARD d.o.o. (brend STANDARD IDEA) Prnjavor, BOSNIAN BEECH BOARD d.o.o. Visoko te DIVAN d.o.o. Vitez. Posjeta se realizira u partnerstvu s Mobello Furniture USA, zastupnikom bh. brenda Mobello koji redovno izlaže na sajmu High Pont Market i bavi se uvozom i distribucijom visokokvalitetnog namještaja iz Bosne i Hercegovine i jugoistočne Evrope na tržište SAD. – Cilj aktivnosti je podrška bh. kompanijama iz oblasti proizvodnje namještaja da ostvare direktne kontakte s potencijalnim kupcima i upoznaju se s poslovnim prilikama na tržištu SAD. Dodatna pogodnost je mogućnost izlaganja uzoraka pomenutih firmi na štandu brenda Mobello, kako bi se testirala potražnja i dobile smjernice za dalji razvoj proizvoda i prodaje na američkom tržištu, istakao je direktor Agencije za promociju izvoza BiH u VTK BiH Enes Ališković. High Point Market jedan je od najvećih i najutjecajnijih sajmova namještaja u svijetu i nezaobilazna stanica za ponuđače i brendove koji se žele predstaviti i prodavati na sjevernoameričkom tržištu. Održava se dva puta godišnje, u aprilu i oktobru, i baštini jedinstven koncept u kojem cijeli grad High Point postaje sajmište sa oko 180 lokacija na kojima se izlaže namještaj proizvođača iz cijelog svijeta. VEZANO Sajam solarne energije SolarEX u Turskoj, prilika i za bh. kompanije
Euronext uveo standardizirani prospekt za evropske izdavatelje inicijalnih ponuda
Marx.ba Evropska berzanska platforma Euronext objavila je pokretanje Zajedničkog evropskog prospekta (ECP), alata za kojeg kažu da bi trebao ubrzati integraciju evropskog tržišta kapitala i potaknuti pokretanje većeg broja inicijalnih javnih ponuda (IPO) u Evropskoj uniji. Smješten u Nizozemskoj, Euronext je matična kompanija panevropske berzanske grupe koja upravlja Euronext berzama u sedam evropskih zemalja – u Amsterdamu, Bruxellesu, Dublinu, Lisabonu, Milanu, Oslu i Parizu. ECP je standardizirani set pravila koji bi trebao pomoći izdavateljima i omogućiti im lakši pristup evropskim tržištima kapitala. Iz Euronexta kažu da vide “jasnu i trenutnu potrebu za jačanjem aktivnosti IPO-a u Evropi, i za jačanje konkurentnosti na globalnom nivou.” – Evropa sebi ne može priuštiti da čeka. Potrebno je djelovati, na nivou evropskih kreatora politika i državnih regulatora… Dok globalna tržišta evoluiraju, Evropa mora osigurati da evropske kompanije imaju učinkovite alate za pristup kapitalu, poručio je predsjednik uprave Euronexta Stéphane Boujnah. Inicijativa Euronexta stiže u trenutku kad EU najavljuje šire planove za smanjenje regulatorne fragmentiranosti na evropskim berzama. Dužnosnici Evropske komisije trenutno razmatraju novi skup evropskih pravila o IPO izdanjima u okviru novog Zakona o uvrštavanju (Listing Act) koji bi trebao bolje povezati evropska tržišta kapitala, što bi onda trebalo dovesti do boljeg i lakšeg pristupa tržišnim izvorima finansiranja. Ipak, očekuje se da će da bi novi zakon mogao biti u primjeni tek od juna 2026. U Euronextu kažu da, iako pozdravljaju te izmjene, njihov novi standardizirani prospekt nudi rješenje koje je već dostupno, jer se već od danas primjenjuje u svim zemljama koje imaju Euronextove berze. VEZANO Dok svi pričaju o zlatu, sve je veći interes i za ovim puno jeftinijim plemenitim metalom
Evo kako teku radovi na dionici Putnikovo Brdo – Medakovo na Koridoru 5C (video)
Marx.ba Autoceste Federacije objavile su video kojim su pokazali u kojoj su fazi radovi na dionici Putnikovo Brdo – Medakovo u okviru Koridora 5C. – Pogledajte kako izgleda gradilište na terenu i koliko se toga već napravilo. Ova trasa uskoro donosi sigurniju i bržu vožnju za sve nas, poručili su. Inače, dionica je Putnikovo Brdo – Medakovo, duga je 8,5 kilometara. Ona obuhvata šest mostova, jedan cut&cover tunel, pet potputnjaka, jedan natputnjak, sedam hidrotehničkih objekata, dvije petlje, čeono naplatno mjesto, te jedan centar za održavanje i kontrolu prometa na autocesti. Izvođač radova je Euro-Asfalt. Također, dio projekta je i regulacija rijeke Usore u dužini potrebnoj za izvođenje predmetne dionice autoceste na Koridoru 5C, regulacija rijeke Tešanjke, izmještanje postojeće magistralne ceste M-4, dužine 8,5 kilometara te rekonstrukcija lokalnih cesta. VEZANO Autoceste FBiH objavile video: Kako teku radovi na trenutno najdužoj dionici koridora 5C
Kompanija Nestlé širi poslovanje u BiH uvođenjem NESCAFÉ kafe u zrnu u ugostiteljske objekte
Marx.ba Svjetska prehrambena kompanija Nestlé nastavlja s ulaganjima u razvoj poslovanja u Bosni i Hercegovini, poručeno je s današnjeg druženja s novinarima u Sarajevu. Predstavnicima medija prikazani su rezultati poslovanja kompanije Nestlé, pozitivni trendovi u održivom razvoju, kao i doprinosi inicijative „Čista umjetnost“ u edukaciji građana o digitalnom otpadu. Također, poseban fokus stavljen je na razvoj i širenje poslovanja uvođenjem NESCAFÉ kafe u zrnu u ugostiteljske objekte u Bosni i Hercegovini. – U prvom kvartalu 2025. godine bilježimo solidan rast i dobre rezultate poslovanja na nivou naše regije. Početak godine bio je izazovan, ali imamo sjajan tim i jako dobre planove za ovu godinu. Tržište BiH ima dosta potencijala za inovacije i razvoj poslovanja. Upravo zato ulazimo u segment ugostiteljstva s našom NESCAFÉ kavom u zrnu, a plan nam je i dalje pobjeđivati na tržištu BiH ulaganjem u ključne brendove i inovacije, pri tom vodeći brigu da i dalje ostvarujemo održivi rast, izjavio je Laurentiu-Florin Dimitriu, generalni direktor kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Kao globalni lider u kategoriji kafe, sa više od 6.000 šalica NESCAFÉ kafe popijenih svake sekunde širom svijeta, NESCAFÉ je jedan od najomiljenijih brendova i u Bosni i Hercegovini, te sada dodatno proširuje svoju ponudu u našoj zemlji. – NESCAFÉ je tržišni lider u BiH, a potrošači ga prepoznaju kao pouzdan brend koji nudi široku paletu visokokvalitetnih proizvoda od kafe. S nasljeđem koje datira još iz 1938. godine, postao je sinonim za kafu izvrsnog okusa u kojoj se može uživati u bilo koje doba dana i u bilo kojoj prilici. NESCAFÉ je dio života i kulture ispijanja kafe u kafićima u BiH skoro 20 godina, ali se mi konstantno trudimo donositi inovacije i unapređenje kako bi zadovoljili različite potrebe ljubitelja kafe. Zato s ponosom najavljujemo da na bosanskohercegovačko tržište stiže i NESCAFÉ kafa u zrnu, koja je namijenjena kanalu ugostiteljstva i vjerujemo da će donijeti još više užitka ljubiteljima kave, kazao je Benjamin Valjevčić, voditelj prodaje Nestlé Professional. Ovom prilikom istaknut je i značaj održivih praksi, kao i uspjeh inicijative „Čista umjetnost“, koja se već petu godinu zaredom realizuje u Bosni i Hercegovini. – Svjedoci smo da klimatske promjene ozbiljno prijete globalnim usjevima, uključujući i urod kafe, zbog čega je naš pristup održivosti sveobuhvatan. Težimo ka karbonskoj neutralnosti ostvarujući održive lance snabdijevanja koji ne uključuju krčenje šuma, te promovišemo regenerativnu poljoprivredu. Također, posebno smo ponosni što inicijativa ‘Čista umjetnost’ donosi konkretne i mjerljive rezultate, podižući svijest građana o digitalnom otpadu, koji je nevidljiv ekološki problem današnjice. Zajedno s lokalnim partnerima nastavljamo graditi održivu budućnost za sve generacije“, dodala je Helena Radić Bosanac, menadžerica korporativnih poslova kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Zaključeno je da će kompanija Nestlé i u godinama koje slijede nastaviti s realizacijom inicijativa koje povezuju prehrambenu industriju, edukaciju i zaštitu okoliša, s ciljem dugoročnog doprinosa održivom razvoju i unapređenju kvaliteta života svih građana. VEZANO Nestlé ostvario organski rast od 2,8 posto u prvom kvartalu ove godine
Atlantic Grupa: Uz snažan rast prodaje, profitabilnost pod pritiskom visokih cijena kafe i kakaa
Marx.ba Atlantic Grupa je u prvom tromjesečju 2025. godine zabilježila prihod od prodaje u iznosu od 259,9 miliоna eura, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 9,8%. Uprkos izvrsnim prodajnim rezultatima, profitabilnost je i dalje pod pritiskom rekordnih cijena sirove kafe i kakaa te daljnjih ulaganja u zaposlene, pa je dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) manja za 8,7% i iznosi 23,0 miliona eura, dok je neto dobit u odnosu na prvi kvartal prošle godine niža 38,4% i iznosi 6,1 milion eura. – U prvom kvartalu 2025. godine ostvarili smo snažan rast prodaje u odnosu na isti period lani, usljed rasta prihoda u gotovo svim poslovnim i distribucijskim područjima te na svim važnijim tržištima. I dalje se pritisak rekordnih cijena sirovina, posebno kafe i kakaa, te rastućih ulaganja u zaposlene reflektuje na rezultat u pogledu profitabilnosti. Nastavljamo pratiti razvoj situacije u izazovnom i dinamičnom makroekonomskom okruženju, ali ostajemo uvjereni da ćemo nastaviti s uspješnim i održivim rastom, s fokusom na jačanje konkurentnosti, inovacije i modernizaciju, istakao je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Kafa, Delikatesni namazi i Apotekarsko poslovanje prednjače u rastu Najznačajniji rast prihoda od prodaje od 33,9% ostvaren je u Strateškom poslovnom području (SPP) Kafa, a slijede Delikatesni namazi s rastom od 19,5% i Apotekarsko poslovanje s rastom od 8,0%. Kafa je s udjelom u ukupnom prihodu od 24,4% i najveća pojedinačna kategorija. Među strateškim distribucijskim područjima (SDP) prednjače Srbija s rastom od 25,8% i Sjeverna Makedonija s rastom od 11,2%, a značajan je rast ostvaren i na tržištima Bosne i Hercegovine i Njemačke. U ukupnoj prodaji vlastiti brendovi čine 65,0%, apotekarsko poslovanje 9,4%, dok principalski brendovi učestvuju s 25,6% prihoda od prodaje. Inovativnost, održivost i odgovornost na djelu Atlantic Grupa je 2025. godinu započela lansiranjem dva nova brenda – linije herbalnih voda iz segmenta funkcionalnih proizvoda pod brendom DoNatural (u okviru strateškog poslovnog područja Donat) te niskokaloričnu gaziranu limunadu pod brendom Lemonish (u okviru strateškog poslovnog područja Pića).Atlantic je u sklopu konferencije Dani energetike u Sloveniji osvojio prvu nagradu u kategoriji „Energetski učinkovito poduzeće“. Uspjesi kompanije nastavljaju se i na području osnaživanja organizacije, koje predstavlja jednu od temeljnih strateških odrednica. Ova predanost prepoznata je i u Bosni i Hercegovini, gdje je Atlantic Grupa prema izboru portala MojPosao.ba uvrštena među tri najpoželjnija poslodavca. Atlantic Grupa je i ove godine dobitnik certifikata Equal Pay Champion (SELECTIO grupa), čime je potvrđena njezina kontinuirana posvećenost osiguranju jednakih plata za jednak rad, bez obzira na rod, te promociji zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama. VEZANO Koliko je Kraš proizveo čokolade, zajedno s svojom firmom u BiH
Kompaniji Duljević povjerena izgradnja poslovnog centra ”Europe Square”
Marx.ba Kako su objavili iz ove bh. firme, kompaniji Duljević povjerena je izgradnja savremenog poslovnog centra na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Sarajevu – Marijin Dvoru, u neposrednoj blizini hotela Holiday. – Ovim angažmanom, naša firma je još jednom prepoznata kao pouzdan i ključan partner u realizaciji jednog od najznačajnijih investicionih projekata u samom srcu glavnog grada. Ugovor o izvođenju radova između kompanije Duljević i investitora Europa d.o.o. Sarajevo zvanično je potpisan, čime je i formalno započeta saradnja na ovom ambicioznom i strateški važnom projektu. Posebnu simboliku ovom projektu daje činjenica da se njegovo pokretanje podudara sa obilježavanjem 24. godišnjice uspješnog poslovanja kompanije Duljević. Svečanosti su prisustvovali brojni poslovni partneri, saradnici i prijatelji, čime je dodatno potvrđena naša uloga lidera u građevinskom sektoru, poručili su iz kompanije. – Zahvaljujemo investitoru Europa d.o.o. Sarajevo na ukazanom povjerenju i radujemo se zajedničkom radu na realizaciji još jednog vrijednog objekta koji će oplemeniti urbani pejzaž Sarajeva, dodali su. VEZANO Pogledajte najnoviji snimak radova na dionici Nemila – Vranduk
Kakav je rejting na svjetskim tržištima carinski rat donio američkim brendovima
Marx.ba Trgovinske politike i carinski ratovi predsjednika Donalda Trumpa potaknuli su val antiameričkog raspoloženja. Od početka godine ugled Sjedinjenih Američkih Država opao je u 38 od 42 zemlje širom svijeta u kojima je provedeno ispitivanje, a najveći pad ugleda zabilježen je među kanadskim i evropskim potrošačima. Takvo raspoloženje prelilo se u značajan otpor prema američkim brendovima, nanoseći im reputacijsku i finansijsku štetu. U samo mjesec i pol dana sedam američkih brendova koji su najteže pogođeni protivmeričkim raspoloženjem izgubili su nevjerovatnih 740 milijardi dolara tržišne vrijednosti, pokazuju podaci koje je predstavio AltIndex.com. Kao cijela švicarska ekonomija Srozavanje američkog ugleda uslijed Trumpovih trgovinskih ratova postaje veliko opterećenje za američke brendove. Otkako je Donald Trump preuzeo dužnost u januaru, prosječna neto naklonost prema Sjedinjenim Američkim Državama na globalnom nivou pala je za otprilike 20 bodova, a potrošači u nizu zemalja bojkotiraju američke brendove u znak protesta. Taj otpor mnogo košta američke kompanije – i financijski i reputacijski. Prema istraživanju Axiosa, koje je obuhvatilo analizu više od 19 miliona članaka objavljenih u 2024. i tokom prva tri mjeseca 2025., 12 od 16 američkih brendova doživjelo je nagli pad globalnog sentimenta nakon inauguracije predsjednika Trumpa, prenosi Točka na i Najviše su pogođeni FedEx, Chevron i Warner Bros. Discovery, kod kojih je globalni pozitivan sentiment od januara pao za više od 30 posto. Nisu daleko ni Coca-Cola i Tesla s padom sentimenta od 28 posto, odnosno 23 posto. Statistike pokazuju da je AI div Nvidia zabilježio pad od 18 posto, a u minusu su i Starbucks (-6%) i Amazon (-4%). Walt Disney, Walmart, Google i Uber bilježe pad rasponu između 1 i 10 posto. Ovako široko rasprostranjena reputacijska šteta rezultirala je i značajnim gubitkom tržišne vrijednosti. Prema analizi AltIndexa, sedam američkih brendova koji su najviše pogođeni rastućim antiameričkim raspoloženjem u samo šest sedmica zabilježili su kumulativni pad tržišne vrijednosti koji premašuje 740 milijardi dolara – što je gotovo jednako švicarskom BDP-u. Najveći su gubitnici tehnološki divovi Nvidia, Amazon i Tesla, s padovima od 310 milijardi, 200 milijardi i 125 milijardi dolara. Ostale kompanije imale su ipak manje gubitke – Chevron je izgubio 44,2 milijarde, Starbucks 36,4 milijarde, a FedEx i Warner Bros. Discovery izgubili su otprilike po 13 milijardi dolara. Coca-Cola – izuzetak Zanimljivo je da je Coca-Cola jedini veliki američki brend kojem je globalni sentiment pao, ali mu je tržišna vrijednost porasla. Od početka godine, pozitivan sentiment prema kompaniji pao je za velikih 28 posto, što je četvrti najveći pad među analiziranim kompanijama. No, tržišna vrijednost Coca-Cole u posljednjih mjesec i po dana porasla je za 2 milijarde dolara. S druge strane, samo su četiri analizirane američke kompoanije ove godine zabilježile rast pozitivnog sentimenta na globalnom nivou, a prednjači McDonald’s. Od početka godine, pozitivan sentiment prema McDonald’su porastao je za impresivnih 32 posto, gotovo tri puta više od Mete (11%). Listu dobitnika zaokružuju OpenAI s rastom od 6 posto i Apple s rastom od 5 posto. VEZANO Nenadana prilika: Trumpove carine dižu Evropu, svima je postala poželjna
Nenadana prilika: Trumpove carine dižu Evropu, svima je postala poželjna
Marx.ba Evropska unija je u naletu po pitanju pregovora i postizanja trgovinskih sporazuma s brojnim zemljama i trgovinskim savezima. U Bruxellesu se osjeti promjena stajališta o trgovinskoj politici koja sve više naginje saradnji s drugima, umjesto protekcionizma i čuvanja odnosa sa SAD, najvećim evropskim trgovinskim partnerom. Iako američki predsjednik Donald Trump podizanjem carina nastoji, kako sam kaže, ojačati tamošnju proizvodnju te smanjiti američki vanjskotrgovinski deficit, vjerovatno nije svjestan toga da tim potezom potiče druge zemlje da nadoknade potencijalne gubitke u izvozu. Evropska unija koristila je u proteklih pet godina trgovinsku politiku za projiciranje vrijednosti poput ljudskih prava, zelenih tehnologija i održivosti, čime je od sebe udaljila Indiju, Indoneziju, pa čak i južnoamerički trgovinski blok Mercosur. No u jeku Trumpovih uvedenih, a potom za 90 dana prolongiranih carina, EU se promiče kao glavni liberalni trgovinski blok, otvoren svim stranama za poslovanje. To je potvrdila i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, istaknuvši da im se mnoge zemlje obraćaju kao pouzdanom partneru koji se neće “predomisliti preko noći”. – U sve nepredvidljivijem globalnom okruženju zemlje staju u red za saradnju s nama, poručila je za Politico, prenosi Tportal. Odbacivanje protekcionizma Mijenja se i slika unutar EU. Naime protekcionistički nastrojena Francuska više nema povjerenje država koje su balansirale između slobodne trgovine i protekcionizma. – Imamo slobodne trgovce, Švedsku, nordijske, baltičke zemlje. Imamo neke protekcionističke zemlje. A onda imamo neke swing države u sredini. I mnoge od tih swing država zapravo se kreću u našem smjeru. Među državama članicama postoji osjećaj hitnosti da moramo otvoriti nove trgovinske rute, moramo potpisati nove sporazume o slobodnoj trgovini, rekao je nedavno švedski ministar trgovine Benjamin Dousa. Naime, očekuje se da će Trumpove carine od 10 posto na uvoz iz većine zemalja, 25 posto na uvoz čelika, aluminija i automobila te 145 posto za Kinu srušiti globalnu trgovinu robom za tri posto. Pritom u računicu ne ulaze recipročne carine od 10 do 50 posto za većinu svjetskih zemalja, pri čemu bi na uvoz iz EU one iznosile 20 posto. Trump je njih ionako odgodio da bi imao vremena za postizanje trgovinskih sporazuma. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) procjenjuje da bi globalna trgovina mogla pasti za 0,2 posto, a stupanjem na snagu potencijalnih “recipročnih” carina taj bi pad mogao iznositi 1,5 posto. Razvoj trgovinskih odnosa Netom prije Trumpovih poteza službeni Bruxelles dovršio je desetljećima duge pregovore s Mercosurom (Južnoamerički trgovinski blok), ali i s Meksikom i Švicarskom. Uz to, ponovno su aktivirani razgovori s Malezijom, a krenuli su i pregovori s Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Von der Leyen je za ovu godinu obećala potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Indijom, a u planu je i bliža saradnja sa Sveobuhvatnim i progresivnim sporazumom o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP), trgovinskom zajednicom desetak indopacifičkih zemalja i Velike Britanije. Ovisno o ishodima izbora 3. maja u Australiji, nije isključeno da će EU pokušati ponovno dogovoriti trgovinski sporazum i s njima. – Trumpova će politika navesti sve da pristanu razvijati trgovinske odnose s ostatkom svijeta i stoga povećati broj sporazuma o slobodnoj trgovini, smatra Jean-Luc Demarty, bivši čelnik odjeljenja za trgovinu Evropske komisije tokom Trumpovog prvog mandata. Koliko se stvari mijenjaju unutar EU, najbolje je vidjeti na primjeru Francuske, države koja je smatrala da je trgovinski sporazum između EU i Mercosura politički i ekonomski toksičan, da bi na kraju poručili kako je on ipak “dogovaran u dobrim uvjetima” te da “moramo promijeniti način razmišljanja, inače ćemo propustiti napredak svijeta”. Zasad ništa od sporazuma Inače, ukupna trgovina između EU i SAD iznosi 1,6 bilijoa eura te su jedni drugima najznačajniji trgovinski partneri. Iako je Kina pozvala EU na zbližavanje po ekonomskim pitanjima, njihov trgovinski sporazum nije izvjestan, što navodi Uniju da širi svoju mrežu drugdje. – Od trenutka u kojem je Trump postao vrlo neprijateljski nastrojen prema trgovini, oni koji su bili puno manje oduševljeni trgovinom zbog neprijateljstva prema Trumpu skloni su ublažiti svoje stajalište, dodao je Demarty. Unatoč promjenama raspoloženja u Uniji, pitanje je hoće li put do potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini postati lakši. Naime postoji bojazan da bi Trumpove carine mogle prouzrokovati preusmjeravanje kineskog izvoza u Evropu. Zbog toga se čuju i vapaji o zaštiti jedinstvenog tržišta EU. No brojni su dužnosnici pozvali na postizanje “nultih carina” u trgovini sa SAD. Posjeta italijanske premijeri Giorgie Meloni Washingtonu trasirao je put prema potencijalnom sretnom završetku, iako sporazum nije na vidiku. Čak je i izgledni budući njemački kancelar Friedrich Merz poručio da bi to bila “najbolja stvar za Evropu”, piše Tportal. VEZANO Nastavak trenda: Zlato dostiglo nove rekordne vrijednost
Lidl stigao u Zenicu: Kupili plac od 9.860 m2 koji je bio u vlasništvu supruge načelnika Kasumovića
Marx.ba Zenica će se uskoro naći na listi gradova u kojima se grade prodajni objekti njemačkog Lidla, a osnovni preduvjet okončan je ovih dana, saznaje Zenicablog. Bh. firma u vlasništvu njemačkog koncerna, LIDL BH, kupila je i uknjižila parcelu 444/2 u Katastarskoj općini Perin Han, ukupne kvadrature 9.860 kvadratnih metara, što je potvrđeno i u zvaničnim katastarskim podacima federalnih vlasti. Za sada se Lidl BH nije oglasio o kupovini zemljišta u Zenici, kao ni planovima i dinamici građenja, ali po dosadašnjoj praksi sigurno je da će to uslijediti vrlo brzo. Prethodni vlasnik parcele koju je ovih dana uknjižio na sebe Lidl BH je bila Mersija Kasumović, direktorica Doma zdravlja Zenica i supruga aktuelnog gradonačelnika Fuada Kasumovića. Prema podacima na geoportalu Katastar.ba Kasumović je ostala vlasnica svih parcela koje “okružuju” ovu prodanu Lidlu, pa je, ukoliko bi došlo do promjena u planovima ili širenju, moguće da se dogode nove akvizicije na istoj relaciji, Kasumović-Lidl. Obzirom da niti jedna od strana nije javno potvrdila podatke o prodaji, može se samo nagađati o postignutoj cijeni zemljišta. Ranije procjene i kalkulacije govorile su o spremnosti da se ova prodaja izvrši za cca 5, 6 miliona KM. Što se tiče lokacije, ona se nalazi neposredno uz kružni tok koji spaja izlaz sa autoputa A1 Doboj – Zenica – Sarajevo (izlaz Zenica Jug), most koji vodi ka naseljima Lašva, Drivuša, Raspotočje i dalje prema Gradu Zenica Glavnom Gradskom magistralom, te dva kraka Magistralnog puta M17, onaj koji vodi ka Lašvanskoj petlji, te dalje Travniku i Kaknju putem M17, kao i dio M17 koji vodi u ulaz u Grad Zenicu. Ova lokacija je dio zamišljene Poslovne zone Zenica Jug, u kojoj je Grad Zenica već prodao tri parcele, i to trgovačkim grupacijama Bingo i Belamionix, te kompaniji Vokel, piše Zenicablog. VEZANO Lidl BH okupio više od 100 predstavnika lokalnih dobavljača
Dok svi pričaju o zlatu, sve je veći interes i za ovim puno jeftinijim plemenitim metalom
Marx.ba U jeku finansijske nesigurnosti raste potražnja za plemenitim metalima kao sigurnim utočištem. Dok zlato bilježi rekord za rekordom, probivši prošle sedmice cijenu od 3.200 dolara po unci, i “zlato za malog čovjeka” – srebro – iako znatno pristupačnije, sve više privlači pažnju ulagača. Uz rastuću potražnju, smanjene zalihe i relativno nisku cijenu, srebro bi moglo postati jako atraktivno za investitore – posebno u doba energetske tranzicije i inflacijske neizvjesnosti. Trenutna cijena ovog plemenitog metala kreće se oko 30 američkih dolara po unci (31,1 gram), a analitičari predviđaju njezin rast i unatoč tome što je manje otporna od zlata na tržišna previranja, piše Tportal. Njemačka kompanija Heraeus početkom godine procijenila je da bi srebro u 2025. moglo zabilježiti rast od preko 30 posto dok je Commerzbank predviđao će on ipak biti nešto skromniji. Neovisna konsultantska kuća Metals Focus otišla je i korak dalje, prognozirajući skok do 40 dolara zbog dugoročnog nerazmjera između potražnje i ponude, pisao je T-online u januaru. Za razliku od zlata, tržište srebra snažnije se oslanja na industrijsku potražnju – što ga čini osjetljivijim na kratkoročne šokove. Tako je, primjerice, nakon nedavnog “dana oslobođenja” Donalda Trumpa i nametanja carina, a posljedično i pada berzi, cijena srebra pala za gotovo 13 posto u samo dva dana. Usprkos toj volatilnosti, ono se trenutačno čini podcijenjenim. Historijski gledano, omjer vrijednosti cijene zlata i srebra iznosio je oko 70:1 dok je danas blizu 100:1 – što ukazuje na potencijal za rast, piše WiWo. Ipak, raste zabrinutost da bi carine mogle utjecati na industrijsku potražnju, što bi moglo zakočiti rast cijena srebra. Peter Krauth, urednik Silver Stock Investora i autor knjige ‘The Great Silver Bull’, rekao je za Investing News Network (INN) da je još prerano govoriti o tome hoće li carine dugoročno oslabiti potražnju. Već četvrtu godinu zaredom globalna potražnja za srebrom nadmašuje ponudu – kako iz rudnika, tako i iz reciklaže. Oko 70 posto svjetske proizvodnje koristi se u industriji, a najviše u sektoru zelene tranzicije. Zahvaljujući svojim iznimnim svojstvima – najvećoj toplinskoj i električnoj vodljivosti među metalima te visokoj refleksijskom moći – ono je nezamjenjiv materijal u proizvodnji solarnih panela. Trenutno se oko petina cjelokupne svjetske proizvodnje srebra koristi u fotonaponskoj industriji, a taj će udio, prema prognozama analitičara Bank of America, u budućnosti samo rasti. Nove tehnologije, poput TopCon i HJT solarnih ćelija, troše 100 do čak 220 miligrama srebra po modulu – znatno više od danas dominantne tehnologije PERC (oko 80 mg). Kako bi se zatvorio jaz između ponude i potražnje, sve se više poseže za postojećim zalihama, uključujući one u privatnom vlasništvu te na berzama sirovina u Londonu (LBMA), New Yorku (Comex) i Šangaju (SHFE). U posljednjih pet godina ukupne su zalihe na tim berzama pale za gotovo četvrtinu – na oko 1.243 miliona unci. Pored solarne industrije, srebro ima važnu ulogu u razvoju električnih vozila, baterija i podatkovnih centara koji pogone umjetnu inteligenciju – redom sektora u naglom globalnom usponu. Krauth ističe da bi u slučaju solarnih panela carine mogle čak i potaknuti domaću proizvodnju i potražnju ako zemlje nastoje postati energetski neovisnije. Pozvao se i na analizu kompanije Heraeus Precious Metals, prema kojoj bi moglo doći do usporavanja potražnje iz Kine, države koja trenutno ima 80 posto globalnog kapaciteta za proizvodnju solarnih panela. Ipak, to usporavanje moglo bi se preklopiti s prelaskom na novu tehnologiju TopCon, a ona zahtijeva znatno više srebra u odnosu na starije PERC panele. – Ova tranzicija trebala bi zadržati potražnju za srebrom na visokim nivoima, dodaje Krauth. VEZANO Prognoze: Zlato pred novim velikim rastom