Bitcoin dosegao najveću vrijednost svih vremena
Marx.ba Cijena bitcoina dosegla je najviši nivo u historiji, a što je potaknula rastuća potražnja ulagača, tvrde stručnjaci. Kriptovaluta je dosegla iznos od 69.000 dolara tokom jučerašnjeg dana, premašivši prethodni najviši nivo iz novembra 2021. godine, Porast je uslijedio nakon što je kriptovaluta prošlog mjeseca dobila zeleno svjetlo za uključivanje u investicijske proizvode u SAD. Porast je uslijedio nakon što je kriptovaluta prošlog mjeseca dobila zeleno svjetlo za uključivanje u investicijske proizvode u SAD. Američka komisija za vrijednosne papire i berzu nevoljko je početkom januara odobrila trgovanje prvim bitcoin fondovima kojima se trguje na berzi (ETF-ovima). ETF prati cijenu imovine kao što su zlato, obveznice ili kriptovalute, što znači da ljudi mogu ulagati bez potrebe da sami kupuju imovinu. Američki regulator ostao je skeptičan prema kriptovalutama, rekavši da u svojoj odluci “nije odobrio niti podržao bitcoin”. Unatoč tome, taj je potez potako val ulagača koji ulažu novac u spot bitcoin ETF-ove koje su pokrenule velike investicijske kompanije poput BlackRocka i Fidelityja. Bitcoin se približava sljedećem “prepolovljenju” u aprilu koje ograničava stopu izdavanja novih virtualnih kovanica, a događa se otprilike svake četiri godine. Očekivanja ograničene ponude uz rastuću potražnju ulagača potakla su porast cijena, kažu stručnjaci.
Bitcoin jutros uzletio do rekorda, novac se u ogromnim količinama slijeva na tržište
Marx.ba Bitcoin je dosegao rano jutro rekordnu vrijednost postavljena 2021., govore najnoviji podaci. U trenutku pisanja ovog teksta bitcoin je premašio vrijednost od 68.791 američkog dolara, objavio je Seebiz. Bitcoin je 28. februara prvi put u dvije godine dosegao cijenu višu od 60 hiljada američkih dolara, a vrijednost kriptovaluta porasla je više od 40 posto tokom prošlog mjeseca. Prethodni rekord bio je 68.789 američkih dolara i postignut je 10. novembra 2021. godine. Očito je prijelomni trenutak bilo odobrenje prvih bitcoin ETF-ova koje se dogodilo početkom godine. Oni su ubrzo postali pravi hit, što je dovelo do pomame koja je dovela cijenu kriptovalute do rekordne visine. Ulagači su pohrlili u fondove na historijskom isječku od njihovog pokretanja 11. januara, a ukupna imovina u deset američkih ETF bitcoin fondova na tržištu narasla je na gotovo 50 milijardi dolara. BlackRock iShares Bitcoin Trust prikupio je 10 milijardi dolara u imovini u četvrtak, najbrže što je neki novi ETF ikad dosegao taj iznos. Uzlet bitcoina pokreću ulagači u Aziji. Trgovci u Južnoj Koreji, Kini i drugim azijskim zemljama odgovorni su za otprilike 70% obima trgovanja bitcoinima, slično kao i 2021. kada je bitcoin posljednji put dosegao tako visoke razine, prema podacima kripto razmjene iz The Blocka. Na Aziju se odnosilo 791 milijardu dolara od 1,17 triliona dolara vrijednih bitcoina kojima se trgovalo u fabruaru, a sjevernoamerički ulagači zaostaju sa 113 milijardi dolara, što općenito odražava trend koji se vidi od novembra, pokazuju podaci. U Kini je FOMO zahvatio mnoge male ulagače frustrirane anemičnim tržištem dionica. U popularnoj aplikaciji za razmjenu poruka WeChat, pretraživanja za “bitcoin” skočila su čak dvanaest puta u februaru. Trgovci su navalili na kupovinu bitcoina ususret događaju “prepolovljenja” u aprilu, što bi moglo smanjiti ponudu i pogurati cijene. Ponuda bitcoina ograničena je na 21 milion, od čega je 19 miliona tokena već izrudareno.
Nikola Maričić, iz mjenjačnice ACX za Marx.ba: Kripto tržište u BiH je u fazi rasta
N. DEMIROVIĆ Ova se godina već se oblikuje kao godina transformacije za digitalnu imovinu općenito, a posebno za bitcoin. S odobrenjem spot bitcoin ETF-ova početkom godine i sljedećim halvingom zakazanim za april, već su vidljivi, a naziru se još veći ključni pomaci u ponudi i potražnji. Razumijevanje ovih pomaka ključno je za razumijevanje uloge koju bi digitalna imovina mogla igrati u godinama koje dolaze jer pomažu u poticanju finansijske dostupnosti širom svijeta. Nikola Maričić, COO & AML Officer u ACX mjenjačnici govorio je za Marx.ba o trenutnom stanju na kripto tržištu i očekivanjima. – Trenutno stanje na kripto tržištu kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini reflektuje rastući interes za kriptovalute. Kripto tržište u BiH je u fazi rasta i razvoja, s potencijalom za dalje širenje. Sve veći broj građana BiH pokazuje interes za kriptovalute te se stvara sve veća potreba za regulisanim kripto mjenjačnicama za prodaju i razmjenu kriptovaluta. Uprkos trenutnim regulativnim zahtjevima javlja se potreba za jasnijim pravilima i pravilnim razvojem postojeće regulative koja bi olakšale, ubrzale i zaštitile ove transakcije, kaže Maričić. Prema njegovim riječima slijedi period određene neoizvjesnosti. – Očekivanja za naredne mjesece su neizvjesna zbog volatilnosti globalnog kripto tržišta i potencijalne promjene regulativa koje bi mogle uticati na tržište u BiH. Postoji interes za dodatnim uređenjem regulative tržišta kriptovaluta u Bosni i Hercegovini, slično kao u susjednim zemljama, što bi moglo privući više klijenata i povećati transparentnost i sigurnost transakcija, naglašava stručnjak iz ACX mjenjačnice. Njegove riječi potvrđuju i da je potrebno još više iobrazovanja korisnika kriptovaluta, a opreza očiglčedno nikad dosta. – Preporuke za nove korisnike kriptovaluta uključuju obrazovanje o osnovama kriptovaluta, razumijevanje rizika povezanih s investiranjem i korištenjem kriptovaluta, te upotrebu pouzdanih i zakonom regulisanih platformi za trgovanje kao što je ACX. Savjetuje se da budu na oprezu s obzirom na visoku volatilnost kripto tržišta jer je ključ uspjeha u kripto svijetu informisanje i oprez pri ulaganju, naglasio je Maričić.
Na Wall Streetu novi rekordi, evropski ulagači oprezniji
Marx.ba Na Wall Streetu je ove sedmice S&P 500 indeks dosegao rekordni nivo, kao i Nasdaq, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, dok su evropski ulagači bili oprezniji. Na Wall Streetu je Dow Jones oslabio 0,1 posto, na 39.087 bodova, no S&P 500 porastao je 0,95 posto, na 5.137 bodova, a Nasdaq indeks 1,7 posto, na 16.274 boda. Na početku sedmice ulagači su bili na oprezu jer nisu željeli riskirati uoči novog izvještaja o inflaciji u SAD, pa su indeksi stagnirali. Novi podaci o inflaciji bili su u skladu s očekivanjima. U januaru je indeks cijena za ličnu potrošnju, uključujući energiju i hranu, porastao za 0,3 posto na mjesečnoj i 2,4 posto na godišnjem nivou. To je donekle učvrstilo procjene na tržištu da bi američka centralna banka mogla početi smanjivati kamatne stope u junu, dok čelnici Feda poručuju da nema razloga žuriti s rezom kamata. Ponajviše zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, nove rekordne nivoe S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli su krajem sedmice jer su porasle cijene dionica tehnoloških divova, kao što su proizvođači čipova Nvidia i Advanced Micro Devices. I dok dio analitičara smatra da tržište ima još prostora za rast, zahvaljujući zamahu tehnološkog sektora, neki upozoravaju da su valuacije u tome sektoru izuzetno visoke, pa bi mogla uslijediti korekcija cijena dionica na niže. A na evropskim se berzama trgovalo opreznije. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,3 posto, na 7.682 boda, a pariški CAC 0,4 posto, na 7.934 boda. Frankfurtski DAX skočio je, pak, 1,8 posto, na 17.735 bodova. Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta ostala je gotovo nepromijenjena, dok ulagači procjenjuju kada bi centralne banke zapadnih zemalja mogle početi smanjivati kamatne stope. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je 0,02 posto, na 103,87 bodova. Pritom je vrijednost dolara prema evropskoj valuti pala 0,2 posto, pa je cijena eura dosegla 1,0840 dolara. Dolar je oslabio i prema japanskoj valuti, za 0,3 posto, pa je njegov kurs skliznuo na 150,10 jena. Jurs najznačajnijih svjetskih valuta nisu osjetnije oscilirali, a u fokusu ulagača bili su novi podaci o inflaciji. U SAD-u je u januaru indeks cijena za osobnu potrošnju, uključujući energiju i hranu, porastao za 0,3 posto na mjesečnoj i 2,4 posto na godišnjem nivou. To je donekle učvrstilo procjene na tržištu da bi američka centralna banka mogla početi smanjivati kamatne stope u junu. A kako čelnici Feda poručuju da nema razloga žuriti s rezom kamata, dolarov indeks porastao je polovicom sedmice iznad nivoa od 104 boda. Ipak, krajem sedmice skliznuo je ispod tog nivoa. S druge strane, u petak je Eurostat objavio da je inflacija u eurozoni u februaru skliznula na 2,6 posto na godišnje, nivou, s 2,8 posto mjesec dana prije. Ti podaci učvrstili su procjene na tržištu da će Evropska centralna banka zadržati kamatne stope na rekordnim nivoima do polovice godine, piše Hina.
Zašto će 2024. biti godina bitcoina
Marx.ba Ova se godina već se oblikuje kao godina transformacije za digitalnu imovinu općenito, a posebno za bitcoin. S odobrenjem spot bitcoin ETF-ova početkom godine i sljedećim halvingom zakazanim za april, već su vidljivi, a naziru se još veći ključni pomaci u ponudi i potražnji. Razumijevanje ovih pomaka ključno je za razumijevanje uloge koju bi digitalna imovina mogla igrati u godinama koje dolaze jer pomažu u poticanju finansijske dostupnosti širom svijeta. Što se tiče potražnje, SEC-ovo odobrenje spot bitcoin ETF-ova otvorilo je vrata za velike institucionalne igrače i značajan broj novih ulagača koji žele biti izloženi cijeni bitcoina direktno na svojim tradicionalnim investicijskim računima. Sada institucije i pojedinci ne moraju više kupovati kripto direktno na kripto mjenjačnicama, mogu pristupiti poznatom investicijskom instrumentu,ETF-u. To će dugoročno potaknuti veću likvidnost i veću stabilnost cijena bitcoina. Jednako važno, SEC-ovo odobrenje predstavlja značajnu prekretnicu za sve veći legitimitet bitcoina kod etabliranih finansijskih institucija. Svakim danom Bloombergovi analitičari redovno izvještavaju o novom volumenu trgovanja i priljevima u ETF-ove. Od odobrenja rekordi su se rušili već nekoliko puta. Sami analitičari podacima su potkrijepili kako su novi ETF-ovi veliki hit na tržištu. Prije dva dana bitcoin ETF-ovi ostvarili su volumen veći od sedam milijardi dolara, veći od QQQ-a, najvećeg tehnološkog ETF-a s 250 milijardi dolara u imovine pod upravljanjem (AUM). Prije tri dana bitcoin ETF-ovi kupili oko 10 hiljada bitcoina, a izrudareno je samo 900 novih. Poslije halvinga taj će broj pasti na 450. Jednostavna matematika i osnove ekonomije. Zaključak je: potražnja uvelike premašuje ponudu. Što se tiče ponude, nestašica bitcoina povećava se otprilike svake četiri godine sa svakim halvingom. Halving je proces u kojem se nagrada za rudare bitcoina prepolovljuje, smanjujući stopu izdavanja novih bitcoina za 50 posto. Sa sljedećim halvingom koji se očekuje u aprilu 2024., nagrada za blok bit će 3,125 naspram 6,25 bitcoina danas. To je historijski dovelo do značajnih povećanja cijene bitcoina u mjesecima i godinama nakon svakog takvog događaja. Iako je stvarno vrijeme ovog događaja predvidljivo, tržištu treba vremena da pronađe novu cjenovnu ravnotežu. Gledajući prethodne halvinge, vidimo značajna povećanja u mjesecima i godinama nakon svakog. Posljednji halving bitcoina dogodio se 11. maja 2020., kada se nagrada za blok smanjila s 12,5 na 6,25 bitcoina. Bitcoin je od tog događaja rastao po ukupnoj godišnjoj stopi rasta od 52 posto, pri čemu se najbrži rast dogodio u prvih devet do 12 mjeseci nakon događaja. Halving događaji prije 2020. proizveli su sličnu putanju. Kombinacija ovih faktora čini uvjerljiv ulagački argument za bitcoin i nudi potencijalnu ulaznu tačku. Krajolik digitalne imovine, posebno bitcoina, ove godine će se značajno promijeniti. Velika potražnja za spot bitcoin ETF-ovima i halving u aprilu spremni su preoblikovati dinamiku ponude i potražnje bitcoina.
Poslovne odluke: Šta je oportunitetni trošak
Marx.ba Da li ste nekada bili u situaciji kada ste morali da birate? Sigurno jeste. Ako ste se našli u poziciji da imate više ponuda, da li za neko ulaganje, ili pak možda za posao, i od toga ste izabrali jedan koji je vama djelovao najpametnije, vi ste svojom odlukom stvorili oportunitetni trošak. Trošak propuštene prilike, kako se drugačije zove, predstavlja vrijednost određenog dobra nasuprot drugog, odnosno razliku koja za nas predstavlja trošak. Kada je u pitanju oportunitetni trošak, to ne znači da vama novac “odlazi” iz džepa, već razliku između novca koji imate sada, i koji biste imali da ste donijeli drugačiju odluku u određenom trenutku. Evo šta kaže primjer: Trenutno ste na prekretnici života, i morate da odlučite da li želite da prihvatite ponudu druge kompanije, koja vam nudi 1.000 eura mjesečno, dok vi sada zarađujete 700 eura. Na kraju, zbog ličnih razloga, odustanete od nove kompanije i odlučite da ostanete na mjestu gdje već radite, i tako vaš oportunitentni trošak iznosi 300 eura mjesečno, odnosno 3.600 eura godišnje. Vi niste doslovno “izgubili” novac iz džepa, ali da ste donijeli drugačiju poslovnu odluku, sada bi svakako imali više novca, a samim tim i veću kupovnu moć, i upravo je ta razlika oportunitetni trošak.
Nova akvizicija: Atlantic Grupa preuzima na našim prostorima poznate brendove kafe
Marx.ba Atlantic Grupa koja sa više brendova uspješno posluje i na bh. tržištu 1. marta zaključuje transakciju kojom preuzima kompaniju Strauss Adriatic, vlasnika srpskih brendova kave Doncafe i C kafa, a koji se ovom akvizicijom pridružuju regionalnim liderima Grand kafi i Barcaffeu u širem portfelju. Uz poznate brendove, Atlantic preuzima i moderan proizvodni pogon u industrijskoj zoni Šimanovci kraj Beograda te 220 zaposlenih. Transakciju je prethodno uvjetovano odobrila Komisija za zaštitu konkurencije u Republici Srbiji. – Ova akvizicija potvrđuje strateško određenje Atlantic Grupe ka jačanju našeg osnovnog poslovanja, čiji je kava veliki dio. Vjerujem da svi mi – kao privredni subjekti, menadžment obiju kompanija, zaposlenici te tržište i potrošači – možemo biti zadovoljni ishodom ove transakcije. Mi smo kao tržišni lider na čitavom prostoru naše regije uvijek imali na umu svoju odgovornost za razvoj kategorije na području JI Europe, i nastavljamo raditi u istom smjeru. Iznad svega, želim poželjeti iskrenu dobrodošlicu Doncafeu, C kafi te kolegicama i kolegama koji ulaze u naš sistem, radujući se rastu i razvoju koji je pred nama, komentirao je potpredsjednik Atlantic Grupe Mate Štetić. Kako je objavljeno, Atlantic Grupa namjerava značajno ulagati u razvoj poslovanja s kafom, kako u proizvodnju i razvoj tehnologije tako i brendova, njihovog proizvodnog portfelja i komunikacije, u maloprodajnom i u HoReCa segmentu. Razvoj ključnih proizvodnih kategorija (kafe, čokolade te slatkog i slanog snacka, delikatesnih namaza i bezalkoholnih pića), organski i akvizicijama snažnih brendova u tim kategorijama, temelj su strategije razvoja kompanije. Posljednja akvizicija važan je korak na putu realizacije strategije, kao i doprinos rastu kategorije kafe u Srbiji i regiji te jačanju konkurentnosti regionalne industrije kafe i lokalnih brendova.
Bečki aerodrom se širi: U veću funkcionalnost i vrhunski ugođaj ulaže se 420 miliona eura
Marx.ba Aerodrom Beč nije samo važno austrijsko saobraćajno čvorište, već i najveći poslodavac na istoku Austrije te vodeće preduzeće Donje Austrije. Broj putnika u stalnom je rastu, kvaliteta usluge oduvijek je na zavidnom nivou, a sada je red i da infrastruktura terminala dostigne najviše standarde na međunarodnoj razini. Aerodrom proširuje terminal 3. Za to mu na raspolaganju stoji 420 miliona eura, a radovi su već u toku. Željno iščekivano proširenje odgovarat će površini od čak deset nogometnih terena, tačnije prostoru površine 70.000 metara kvadratnih. Ondje će niknuti više od 30 novih ugostiteljskih i trgovačkih objekata, putnički saloni, nova zona sigurnosnog pregleda s najsavremenijom tehnologijom, kao i 18 novih izlaza za autobuse za letove unutar i izvan schengenskog prostora. Pripremni radovi počeli su u septembru prošle godine, a od ovog mjeseca je izgradnja intenzivirana. Novo proširenje će omogućiti i bolju vezu između svih područja terminala, odnosno između izlaza C, D, F i G, čime će presjedanje biti znatno olakšano. Moderne trgovine i restorani putnike će oduševljavati najprestižnijim austrijskim i međunarodnim brendovima, a cijeli će južni produžetak odisati ljepotama austrijske elegancije i bečke secesije. Michaela Ludwiga, gradonačelnika grada Beča raduje daljnji razvoj i širenje infrastrukture terminala jer, kako i sam kaže, mnogi posjetitelji ovog divnog grada u njega stižu avionom. Prošle je godine spomenuti aerodromom prošlo 29,5 miliona putnika, a taj je poveći broj drugi najbolji rezultat u historiji ovog aerodroma. Održivost je također bitna stavka nadogradnje koja će se temeljiti na najnovijim tehnološkim standardima, poput visoko izolacijske fasade, optimirane toplinske izolacije i vrlo učinkovitih sistema sa slobodnim hlađenjem. Opskrba električnom energijom djelomično će dolaziti iz vlastite fotonaponske proizvodnje aerodroma, a od 2024. godišnje će se proizvoditi oko 50 miliona kilovatsati solarne energije. Prilikom osmišljavanja i izgradnje ovog velebnog zdanja Beč se oslanja na visok nivo stručnosti koristeći digitalizaciju i informacijsko modeliranje zgrada koje omogućuje praćenje cjelokupnog procesa izgradnje iz dana u dan, osiguravajući istodobno usklađenost troškova i radnog rasporeda kako bi se sve dovršilo do 2027. godine. Aerodrom Beč tako će ponosno moći stati uz bok najboljim zračnim lukama današnjice, piše Seebiz.
Vijeće Općine Centar usvojilo 4,1 milion KM za projekat prve faze rekonstrukcije Koševa
N. D. Kako su objavili iz Fudbalskog kluba Sarajevo, Općinsko vijeće Općine Centar je, na jučerašnjoj sjednici, dalo svoju punu podršku kroz amandmansku inicijativu i u sklopu budžeta 2024. godine za projekat rekonstrukcije Koševa kako bi stadion doveli na UEFA 4 kategoriju. Izdvojeno je 4.1 miliona KM koji će Općina Centar uložiti u vlastitu imovinu. Ovo je značajan prvi korak u obezbjeđenju potrebnog budžeta za fazu 1 rekonstrukcije koja predstavlja najrealnije, najekonomičnije i najbrže rješenje. Radovi će se odviti unutar postojećih gabarita i u okvirima regulacionog plana. – Godinama smo svjedoci da naši navijači nemaju adekvatne uslove na najvećem stadionu u Bosni i Hercegovini. Cilj ovog projekta je da stadion Asim Ferhatović – Hase dobije 4 kategoriju po UEFA standardima čime bi se osiguralo da Sarajevo može sve evropske utakmice igrati na svom stadionu te da se značajno poboljšaju uslovi za sve posjetioce, poručili su iz kluba. KLub je pojasnio da je idejni projekat je urađen na način da ne izlazi iz okvira regulacijskog postojećeg plana, kako bi se na najbrži mogući način došlo do rješenja i realizacije ove faze. Prema UEFA pravilniku, odabrani su minimalni uvjeti koje je potrebno ispuniti kako bi se došlo do konačnog cilja, a sve unutar postojećih gabarita. Vrijeme predviđeno za realizaciju ovog projekta bi trebalo biti 365 dana od dana početka radova, odnosno od pribavljanja svih potrebnih sredstava. Važno je spomenuti da će Klub u toku ovog perioda moći nesmetano igrati svoje utakmice na Koševu. Stadion se ne bi rušio, već bi se dogradio, adaptirao i sanirao uz najbolja estetska rješenja unutar postojećih gabarita stadiona. Krovna konstrukcija, prema UEFA pravilniku, mora natkrivati određeni broj mjesta, a u ovoj fazi Koševo će dobiti oko 2500 natkrivenih mjesta. Stadion će kroz realizaciju ovog projekta dobiti jedan novi, moderniji izgled uz poboljšanje svih sadržaja i uvjeta i na ostalim tribinama najvišeg nivoa, uz novi vizualni identitet samog stadiona. Koševo će imati najveću kategoriju i moći će također ugostiti reprezentativne selekcije i osigurati odigravanje utakmica najvišeg nivoa. – Zahvaljujemo se svima koji su predložili, usvojili i prihvatili ovaj budžet u kojem su predviđena sredstva za rekonstrukciju stadiona. Jedno je sigurno, ovo je odličan prvi korak za rješavanje problematike infrastrukture koja je itekako potrebna ovom gradu i potrebno je krenuti već danas. Općina Centar, Kanton Sarajevo i Grad Sarajevo to trebaju, mogu i zaslužuju. Uz moderiziranu infrastrukturu šaljemo novu poruku i energiju mladim generacijama i potičemo promociju sporta kroz prizmu modernog glavnog grada. Sport je stub društva, a FK Sarajevo će uz odlične uvjete moći ostvariti bolje rezultate i promovirati grad na najvišem nivou. Sada je vrijeme da se pokaže zajedništvo i želja da se ovaj projekt realizuje. Krucijalno je da i od drugih važnih institucija i partnera kroz jasan finansijski iznos dobijemo podršku , od koje će se finansirati ovaj projekat koji će biti najljepša sportska priča i najveći infrastrukturni projekat realizovan na području Općine Centar. FK Sarajevo je spremno biti partner kako bi se projekat što uspješno i brzo realizovao, poručili su iz FK Sarajevo. Ukupan okvirno projektovani budžet po idejnom rješenju za ovu fazu iznosi 13,8 miliona KM bez PDV-a. Jasan i precizan iznos investicije biti će poznat nakon izrade glavnog projekta ali se ne očekuju značajna odstupanja. U Fazi II nakon rješavanja pravnih pitanja i dokumentacije, može se nastaviti gradnja i natkrivanje daljeg dijela tribine. Kako su poručili iz kluba, nadaju se da će Općina Centar sa svim svojim službama što prije izdati potrebne dozvole za rekonstrukciju.
Poslovni skup: Jačanje poslovnih veza između UAE i BIH
Marx.ba Sarajevo će biti epicentar poslovnog okupljanja u ponedeljak 4. marta 2024. godine, kada se domaći lideri iz privatnog i javnog sektora okupljaju na skupu pod nazivom: ,,Aspiring Future Impact” – AFI CIRCLE UAE 2024 koji će se održati 4. marta 2024. godine u hotelu Hills, Ilidža, Sarajevo. Domaćin ovog prestižnog skupa je kompanija Al Falah International (AFI) iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koji će saradnji s Vijećem stranih investitora (FIC) okupiti čelnike iz javnog i privatnog sektora kako bi unaprijedili saradnju na održivosti, cirkularnoj ekonomiji, trgovini između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bosne i Hercegovine i porazgovarali o prilikama koje ona stvara. Skup će obuhvatiti ključne sudionike kako bismo uspostavili razmjenu znanja, razvoj ulaganja i globalno umrežavanje u područjima održivog razvoja i cirkularne ekonomije, te jačali poslovne i trgovinske veze za privrednicima iz Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Događaj će također biti prilika da se službeno predstavi dolazak investitora Al Falah International (AFI) – GreenoPack u Bosni i Hercegovini što je rezultat predstavljanja naše zemlje na sajmu EXPO 2021. godine. Ovaj poslovni skup ima za cilj: Predstaviti predanost UAE održivim ulaganjima u jugoistočnoj Evropi, ističući Bosnu i Hercegovinu kao stratešku ulaznu tačku.Lansiranje seta inovativnih fleksibilnih proizvoda za pakiranje izrađenih od 100% recikliranih MDO-PE materijala.Poticanje partnerstva i saradnje između investitora iz UAE, poslovne zajednice Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana, proizvođača i evropskih kompanija u sektoru održivog pakiranja.Privući investicije i stvorite nove poslovne prilike u rastućoj industriji održivosti i cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini. – U fokusu skupa su odnosi Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih Arapskih Emirata, unapređenje sveobuhvatne bilateralne i ekonomske saradnje dviju zemalja, kao i predstavljanje mogućnosti za investiranje u BiH i jačanje poslovnih veza između privrednika. Cilj nam je da kroz ovaj događaj na istom mjestu okupimo predstavnike naših najvećih kompanija, preduzetnika i investitora, viših menadžera, lidera, donositelja odluka, vizionara, game changer-a, eko prijatelja koji dijele svoja stajališta i iskustva o najinovativnijim globalnim tehnološkim rješenjima današnjice i žele da prošire svoje poslovanje ili ojačaju privredne veze sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Naša zemlja je još uvijek na samom početku ulaganja u održivo poslovanje i vjerujemo da će razmjena iskustava i ideja potaći investicije u zelenu tehnologiju i ekološki osvještene projekte sa posebnim osvrtom na cirkularnu ekonomiju, pružajući tako mogućnost investitorima i lokalnim kompanijama da svoje poslovanje učine održivijim i budu u koraku sa svijetom, ističu organizatori. Foreign Investors Council – FIC / Vijeće stranih investitora BiH je najznačajnija, nezavisna, poslovna asocijacija osnovana 2006. godine koja predstavlja interese investitora prisutnih u Bosni i Hercegovini, te okuplja 70 najvećih stranih i domaćih kompanija koje su do sada investirale u BiH više od 9 milijardi KM, te zapošljavaju više od 20.000 bh. građana. Članice FIC-a dolaze iz različitih sektora: prerađivačka industrija, rudarstvo, građevinarstvo, energija, trgovina, informacione tehnologije, pravne i finansijske usluge, telekomunikacije, proizvodnja hrane i pića, i mnogi drugi. FIC je asocijacija koja djeluje kao jedinstven glas investitora prisutnih u Bosni i Hercegovini, sa ciljem da unaprijedi komunikaciju i suradnju između poslovne zajednice i vlasti u BiH, kako bi se nadvladale barijere u poslovanju. Jedan od naših suštinskih ciljeva jeste da zajedno sa predstavnicima vlasti definiramo konkretne provodljive mjere za uspostavljanje normativnog i institucionalnog okvira koji će kreirati optimalni investicioni ambijent, u kome se omogućava transparentno poslovanje i dodatno investiranje koje će osigurati snažan rast ekonomije i bolji standard građana BiH. Al Falah International (AFI) je članica Al Falah Grupe – globalne firme iz Ujedinjenih Arapskih Emirata specijalizirane za međunarodnu trgovinu. Sa svojih različitih lokacija, upravljaju poslovnom inteligencijom i potrebama tržišta na različitim kontinentima. Osim kancelarija u Abu Dhabiju i Sarajevu, AFI ima i filijale u Indiji, Velikoj Britaniji i Egiptu. AFI razvija nova tržišta za postojeće proizvode i razvija nove proizvode za postojeća tržišta. Specijalizirani smo za međunarodni marketing trgovine u različitim regionima. Naš strateški izbor je da budemo svestrani, ali fokusirani na specifične industrije i ciljajući specifične tržišne segmente koji su neotkriveni, nezadovoljeni ili nedovoljno opsluženi. Preuzimamo vodstvo na tržištu u razvoju i selektivni smo u svom poslovanju jer poslujemo samo sa postojećim i usmjerenim poslovnim jedinicama. AFI je fleksibilan za potrebe tržišta, stvarajući vrijednost za svoje odabrane proizvode, Transparentni smo i inovativni u svojim pravcima i odlukama. Praviti razliku za svakog klijenta je gorivo koje održava AFI živim i da rastemo vremenom, dok je efikasnost put za AFI da bude vodeći u svojoj oblasti.