Bh. kompanija stigla i na poljsko tržište
Marx.ba Ugledna bh. kompanija Derubis Caravans stigla je na još jedno tržište. Ovog puta to je Poljska. – Naš karavan sljedeće generacije upravo je stigao na lokaciju našeg distributera u Poljskoj. Ovo označava još jedan važan korak u širenju našeg prisustva širom Evrope s proizvodom koji redefinira udobnost i dizajn putovanja. Sa svakom isporukom ne šaljemo samo vozilo – dijelimo viziju: ručno izrađen kvalitet, dizajn inspirisan pomorstvom i novi standard za moderni nomadski život, poručili su iz kompanije iz Viteza. Poljska, zanimljiva koa dio područja Evropske unije očigledno bi mogla biti velika stvar za Derubis Caravans, a čini se da ni Poljaci ne očekuju malo. – Kamper Derubis Caravans je ekskluzivnog dizajna s čistim i izražajnim linijama, izrađen u potpunosti od fiberglasa, kovanog u zatvorenom obliku koji putnicima garantuje otpornost, pouzdanost i sigurnost. Svi volimo da se okružimo lijepim i sigurnim domovima i automobilima. Na isti način, volimo reproducirati ove karakteristike u našim prikolicama, koje se ističu kao jedinstveni, pouzdani, sigurni i elegantni proizvodi. Napolju ćete uživati u spektaklu prirode, unutra ćete cijeniti završnu obradu, dizajn i pažljivo korištenje prostora, kreirano imajući na umu vašu udobnost. Obezbijedit ćemo vam najsigurniju i najudobniju kamp-kućicu na svijetu, samo pustite mašti na volju, poručeno je između ostalog na zvaničnoj stranici distributera kampera bh. kompanije. VEZANO Mjesečna statistika: Šta je donio april na Sarajevskoj berzi
Mjesečna statistika: Šta je donio april na Sarajevskoj berzi
Marx.ba Sarajevska berza je u aprilu 2025. godine ostvarila je ukupan promet od 90.641.812,43 KM, što čini 91,86 % od ukupnog prometa koji je ostvaren na BH berzama. U sklopu 282 transakcije prometovano je 295.387 vrijednosnih papira, objavila je SASE u okviru Mjesečnih statistika za april 2025. koje prenosimo u cjelosti. Održane su dvije aukcije obveznica i jedna aukcija trezorskih zapisa Federacije BiH; Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 54.000 vrijednosnih papira čime je za emitenta prikupljeno ukupno 89.510.390,68 KM. Na Kotaciji privrednih društava ostvaren je promet dionicama emitenta “Bosnalijek” d.d. Sarajevo u iznosu od 70.130,83 KM što čini 6,22 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Zvanični kurs emitenta iznosi 27,87 KM, što predstavlja porast od 0,07 % u odnosu na prethodni mjesec. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 2.508 dionica. Na Kotaciji fondova, promet ostvaren u aprilu iznosio je 23.907,72 KM ili 2,12 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet na Kotaciji fondova ostvaren je dionicama ZIF “Herbos fond” d.d. Tuzla u iznosu od 18.868,08 KM, i padom vrijednosti kursa od 1,18 % u odnosu na prethodni mjesec. Na drugom mjestu po prometu nalazi se ZIF “MI Group” d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom od 3.667,44 KM i padom kursa takođe od 1,18 % u odnosu na prethodni mjesec. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 16.898 dionica. Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija. Promet na Slobodnom tržištu – ST1 iznosio 370.856,97 KM ili 32,87 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta BH “Telecom” d.d. Sarajevo u iznosu od 83.153,98 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent “HM Cement BiH” d.d. Kakanj sa iznosom od 77.757,41 KM. Treće mjesto zauzima “ASA Banka” d.d. Sarajevo sa prometom od 63.307,35 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST2 iznosio je 655.462,31 KM ili 58,09 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta “Poslovni sistem RMK” d.d. Zenica u iznosu od 216.028,75 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent “Sarajevo osiguranje” d.d. Sarajevo sa iznosom od 212.784,51 KM. Treće mjesto zauzima “Igman” d.d. Konjic sa prometom od 180.000,00 KM. Na Slobodnom tržištu – ST3 trgovalo se u iznosu od 7.908,92 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta “Aluminij” d.d. Mostar u iznosu od 5.000,00 KM. Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine. Prijavljena jejedna vanberzanska transakcija u ukupnoj vrijednosti od 3.155,00 KM; prometovana je 631 dionica. Kod indeksa investicijskih fondova BIFX-a, u mjesecu aprilu zabilježen je pad vrijednosti od 0,21 %. Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 2,63 % u odnosu na prethodni mjesec. Porasla je i vrijednost indeksa SASX-30 za 4,45 % u odnosu na prethodni mjesec. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, je u plusu od 2,77 %, dok je Indeks SASX-Fundamentals, SASX-FN, na kraju mjeseca zabilježio porast od 9,22 % u odnosu na prethodni mjesec. U aprilu 2025. godine najveći promet ostvaren je od strane člana Berze „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina u iznosu od 128.040.978,22 KM. Slijede „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 27.441.239,74 KM i „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 15.759.399,55 KM. Prvo mjesto po broju zaključenih transakcija na tržištu SASE zauzima „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina sa 171 sklopljenom transakcijom, nakon čega slijede „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 132 sklopljene transakcije, te „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 120 transakcija. VEZANO Strateška investicija u Karlovcu vrijedna 32 miliona eura: FEAL predstavio svoju prvu tvornicu u EU
Strateška investicija u Karlovcu vrijedna 32 miliona eura: FEAL predstavio svoju prvu tvornicu u EU
Marx.ba Kompanija FEAL, vodeći proizvođač aluminijskih profila u regiji, svečano je predstavila proizvodne kapacitete nove tvornice u Karlovcu, prve na području Europske unije. Ponudu po kojoj je tvrtka FEAL prepoznatljiva na tržištu čine sustavi za graditeljstvo razvijeni unutar kuće FEAL, dok je drugi segment poslovanja industrijski profili za automobilsku industriju, modularne sustave, brodogradnju, fotonaponske panele i drugo. Ova strateška investicija vrijedna 32 milijuna eura označava važan korak u širenju poslovanja FEAL Grupe i jača gospodarsku povezanost Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nova tvornica FEAL Hrvatska smještena je u Poslovnoj zoni Gornje Mekušje, a prostire se na više od 17.000 m² proizvodnog prostora. Investicija u izgradnju nove tvornice omogućuje otvaranje 100 novih radnih mjesta, te uvođenje napredne proizvodne linije za prešanje, plastificiranje i mehaničku obradu aluminijskih profila. Proizvodni kapacitet FEAL Grupe ovime se povećava na ukupno 85.000 tona godišnje. – Današnja tvornica, kojoj i vi svjedočite, ostvarenje je jednog velikog sna – izgradnji najsuvremenijeg pogona aluminijskih profila u Hrvatskoj. Ovdje nismo izgradili samo tvornicu, nego novu vrijednost za Karlovac, njegove građane, partnere i buduće generacije. Ova investicija poruka je da industrija u Hrvatskoj ima budućnost – održivu, tehnološki naprednu i snažno usmjernu na zajednicu, ističe Damir Šimunović, direktor FEAL Hrvatska. FEAL u projekt ugrađuje najviše tehnološke standarde. Tvornica FEAL u Karlovcu građena je u skladu s najvišim standardima održivosti, tako se u pogonu koristi napredni sustav recikliranja industrijskih voda, na krovu hale postavljena je solarna elektrana, a paralelno se razvijaju sustavi za praćenje i optimizaciju energetske učinkovitosti s ciljem smanjenja potrošnje energije po kilogramu proizvoda za 7% do 2029. godine. – FEAL je europska tvrtka – više od 80% naše proizvodnje izvozi se na tržišta Njemačke, Austrije i Švicarske. Posebnu emociju nosi i činjenica da je ideja ovog pogona bila zamisao našeg pokojnog osnivača, gospodina Joze Bogdana. Njegova vizija Karlovca kao snažnog proizvodnog centra danas je postala stvarnog i siguran sam, da je danas ovdje, bio bi jako ponosan. Na timu koji je ovu viziju ostvario, na svakog čovjeka koji je sudjelovao u ovom projektu i na činjenicu da njegovo naslijeđe i dalje živi kroz nas. Ova tvornica je simbol rasta i industrijske vizije – povezivanja tehnologije, kvalitete i inovacija, naglasio je Ante Musa, direktor FEAL Grupe. Uz proizvodni pogon, FEAL planira ulaganja u edukaciju i zapošljavanje lokalne radne snage te partnerstva s dobavljačima iz Hrvatske. Time se potiče gospodarska aktivnost i jača industrijska osnova regije.FEAL Grupa ove godine obilježava 25 godina djelovanja kao privatna tvrtka te 50 godina od osnutka u Širokom Brijegu. Grupa je kroz godine izgradila reputaciju lidera u preradi aluminija, s pogonima u BiH, više od 750 zaposlenih i značajnim ulaganjima u obnovljive izvore energije, uključujući pet solarnih i jednu vjetroelektranu. Uspostavom ovog pogona, Karlovac postaje ključno čvorište za aluminijsku industriju u regiji – s pogledom usmjerenim prema europskom, zelenom i pametnom gospodarstvu budućnosti.
Bitcoin prvi put od februara premašio 100.000 dolara
Marx.ba Bitcoin je u četvrtak dosegao najviši nivo od februara, ponovno se popevši iznad ključnog nivoa od 100.000 dolara. Cijena vodeće kriptovalute zadnji je put bila viša za gotovo 5% na 100.881,90 dolara, prema Coin Metricsu. Pomak je započeo preko noći nakon što je predsjednik Donald Trump prvi put nagovijestio najavu između SAD i Ujedinjenog Kraljevstva o trgovini. Bitcoin je nastavio svoj uspon i dotaknuo 100.000 dolara dok je Trump u četvrtak ujutro otkrio široki okvir sporazuma. Dionice su također porasle. – Bitcoin je ne samo povratio 100.000 dolara prvi put u tri mjeseca, već je i potvrdio svoj status ultimativne imovine za oporavak kako se izgledi za američke trgovinske sporazume poboljšavaju, rekao je Antoni Trenchev, suosnivač kripto mjenjačnice Nexo, prenose Seebiz. Nedavna tržišna nesigurnost bila je blagodat za bitcoin – i mogla bi nastaviti podizati vodeću kriptovalutu, a investitori počinju sumnjati u status sigurnog utočišta SAD. Iako je Trumpova administracija povukla dio svoje agresivne retorike o tarifama, investitori i dalje traže jasnoću o tome kakva će biti trgovinska politika. – Bitcoin i dalje podupire prokripto Trumpova administracija, zajedno s gladnim kupovinama od strane spot ETF investitora, dok njegova nadmašujuća uspješnost u odnosu na američke referentne vrijednosti dionica u 2025. godini naglašava njegovu otpornost i status sigurnog utočišta, rekao je Trenchev. – Očekujte da će otpornost bitcoina biti dodatno testirana u neizvjesnom i nestabilnom globalnom makro i geopolitičkom okruženju. Ne tražite dalje od rastućih napetosti između Indije i Pakistana, koje riskiraju eskalaciju u potpuni sukob. U međuvremenu, imamo Federalne rezerve koje se ne žure smanjiti kamatne stope i jednako su zabrinute zbog nezaposlenosti i inflacije, dodao je. VEZANO Još jedan nagli skok cijena zlata
Najveća privatizacija brenda sportske obuće u historiji
Marx.ba Nakon što je postigao dogovor sa investicionom firmom 3G Capital, američki proizvođač obuće Skechers je najavio da će se povući sa javnog tržišta i postati privatna kompanija. Kompanija je objavila da će investiciona firma 3G Capital kupiti Skechers za 9,4 milijarde dolara, pri čemu će 3G platiti 63 dolara po dionici, što je 30 posto više od tržišne cijene dionica. – Skechers ulazi u svoje sljedeće poglavlje u partnerstvu sa 3G Capital, globalnom investicionom firmom sa dokazanim iskustvom, rekao je izvršni direktor Robert Grinberg. Odmah nakon što je vijest objavljena, akcije Skechersa su skočile za 25 posto. Skechers, sa sjedištem u Južnoj Kaliforniji i 5.300 prodavnica u SAD, treći je najveći proizvođač obuće na svijetu. Analitičari smatraju da je trgovinski rat, naime carine od 145 odsto na kineski uvoz i minimalna stopa od 10 posto na uvoz iz drugih zemalja, u velikoj mjeri uticao na odluku kompanije Skechers da postane privatna kompanija. – Tokom proteklih nekoliko mjeseci, dionice Skechersa su pale za 26 posto zbog strahova od uticaja carina na poslovanje kompanije. To je učinilo Skechers atraktivnom metom za 3G Capital, objasnio je Nil Sonders, analitičar u GlobalData Retailu. Naime, uprkos premiji koju 3G plaća za dionice, tržišna vrijednost i dalje niža nego na početku godine. Analitičari smatraju da bi i druge kompanije koje se bore sa poslovanjem mogle razmotriti povlačenje sa javnog tržišta u ovim nestabilnim vremenima. Skechers proizvodi svu obuću koju prodaje u SAD u inostranstvu, a oko 40 procenata dolazi iz Kine. Skechers, Nike, Ander Armor i drugi giganti u proizvodnji sportske obuće poslali su prošle sedmice pismo Donaldu Trumpu, američkom predsjedniku, tražeći izuzeće od carina za industriju obuće. Upozorili su da bi uvozne tarife mogle uništiti stotine kompanija, eliminisati desetine hiljada radnih mjesta i povećati cijene za potrošače. – Američka industrija obuće i porodice suočavaju se sa egzistencijalnom prijetnjom zbog takvog rasta troškova. Ovo je vanredna situacija koja zahtjeva brzu akciju i pažnju, napisali su. Osnivač i izvršni direktor kompanije Skechers, Robert Greenberg, zajedno sa svojim sinom Michaelom i ostatkom menadžerskog tima, nastavit će da vodi kompaniju nakon akvizicije. Sjedište kompanije će ostati u Kaliforniji. Kompanija je 2024. godine ostvario rekordne prihode od 9 milijardi dolara, sa neto profitom od 640 miliona dolara. Očekuje se da će akvizicija od strane kompanije 3G Capital, poznate po svojim investicijama u kompanije kao što su Kraft Heinz i Anheuser-Busch InBev, biti završena u trećem kvartalu 2025. godine, uz odobrenje regulatornih organa. Očekuje se da će osnivač i dugogodišnji izvršni direktor kompanije Skechers, Robert Greenberg, koji ima 85 godina, zaraditi više od milijardu dolara zahvaljujući udjelu koji kontroliše u firmi preko svoje fondacije. On i ostali članovi upravnog odbora, uključujući njegovog sina, složili su se da ostanu na čelu posla. Također će uložiti u novoformiranu privatnu kompaniju. Kompanija je na dobrom putu da ostvari prihod od 10 milijardi dolara do 2026. godine. Greenberg je vodio kompaniju od njenog osnivanja 1992. godine. Posljednjih godina, Skechers se upustio u proizvodnju sportske obuće i sponzorisao je poznate sportiste kao što su NBA zvijezda Joel Embiid i napadač Bayerna Harry Kane. Međutim, Wallstreet journal napominje da Wallstreet nije uvijek imao visoko mišljenje o Skechersu jer kompanija nije bila “glamurozna”, kažu rukovodioci. Vrijednost njegovih dionica i dalje značajno zaostaje za mnogo manjim brendovima poput On ili Hoka. Historija najvećih poslova u industriji patika pokazuje koliko je značajna prodaja Skechers. Adidas je kupio Reebok 2006. godine za 3,8 milijardi dolara, što je u to vreme bio veliki potez, iako se akvizicija kasnije nije pokazala posebno uspješnom. Korporacija VF je 2011. godine kupila Timberland za 2,3 milijarde dolara, ojačavajući svoj portfolio sportske i ležerne obuće. S druge strane, Nike, lider na tržištu vrijedan više od 150 milijardi dolara, nikada nije prodat niti kupljen. U tom kontekstu, akvizicija Skechers od strane 3G Capital-a za 9,4 milijarde dolara daleko nadmašuje bilo koju prethodnu akviziciju brendova obuće. Tako Skechers ulazi među najveće transakcije ikada u ovom sektoru, a kada se posmatra isključivo ležerna i sportska obuća, ovo preuzimanje se može smatrati najvećom privatizacijom brenda patika u historiji. VEZANO Adidas nadmašio očekivanja tržišta rastom profita od 82 odsto
Berze u iščekivanju današnje odluke Feda o kamatama
Marx.ba Dionice su jučer na Wall Streetu trgovane niže dok investitori čekaju odluku Federalnih rezervi o kamatnim stopama danas. Glavni indeksi otvorili su se niže nakon što je Međunarodna trgovina robom dosegla rekordnih -140,5 milijardi dolara deficita. Prije covida-19 iznosio je -41 milijardu dolara. Prodaja je bila gotovo u svim sektorima, a zdravstvo (XLV) bio je najslabiji sektor, povučen padom dionica Vertex Pharmaceuticalsa (VRTX) od -10%. Komunalne usluge (XLU) bile su jedina tržišna grupa koja je zatvorila s više. Zarada je bila mješovita, Ford (F) je trgovao više nakon blagog porasta, Palantir (PLTR) je bio bolji, ali se kretao niže, dok su Clorox (CLX) i DoorDash (DASH) pali nakon razočaravajuće objave. Ministar finansija SAD Scott Bessent je drugi dan zaredom spustio dionice s njihovih najnižih nivoa komentirajući da očekuje da bi trgovinski sporazumi mogli biti objavljeni već ove sedmice, dodajući da očekuje da će BDP biti revidiran prema gore kasnije tokom godine, pišu Fondovi. Cijene sirove nafte skočile su s najniže nivoe u četiri godine nakon još bombaških napada na Bliskom istoku, ali su ostale ispod 60 dolara. Dow Jones je zatvorio s padom od 389,83 boda (-0,95%) na 40829,00. S&P 500 izgubio je 43,47 bodova (-0,77%) završivši na 5606,91, dok je NASDAQ pao za 154,58 bodova (-0,87%) zatvorivši na 17689,66. Širina trgovanja bila je negativna, s padom broja izdanja koja su nadmašila rastuća izdanja za 477 jedinica na NYSE i 1,8:1 na NASDAQ-u. Volumen na strani pada iznosio je 54% na NYSE i 59% na NASDAQ-u. VIX je skočio za 1,12 (+4,74%) i zatvorio na 24,76. Cijene sirove nafte porasle su za 1,96 (+3,43%), a junski ugovor zatvoren je na 59,09 dolara po barelu. Cijene zlata skočile su za 108,40 (+3,26%) i završile na 3431,10 dolara po unci. Bitcoin (BTC) zatvorio je dan na 94.960 dolara. Dow Jones i S&P 500 zatvorili su s padom drugi dan zaredom nakon devet uzastopnih dana trgovanja u porastu, no potrebna je daljnja konsolidacija. To bismo mogli vidjeti danas u nestabilnom trgovanju prije majskog sastanka FOMC-a. Investitori očekuju da će Fed zadržati kamatne stope, a predsjednik FED-a Powell zadržati liniju neizvjesnosti oko carina i trgovine. To bi za sada trebalo održati prinose nepromijenjenima. VEZANO Centralna banka BiH: Ostvareno povećanje, devizne rezerve na kraju marta 16,9 milijardi KM
Centralna banka BiH: Ostvareno povećanje, devizne rezerve na kraju marta 16,9 milijardi KM
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine objavila je monetarna kretanja za mart ove godine. Ukupna novčana masa (M2) na kraju marta 2025. godine iznosila je 39,06 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec registrovano je povećanje novčane mase za 49,5 miliona KM (0,1%). Povećanje novčane mase (M2) rezultat je povećanja novca (M1) za 115,6 miliona KM (0,5%) i smanjenja kvazi novca (QM) za 66,1 milion KM (0,4%). U strukturi novca (M1) gotovina izvan banaka je povećana za 191 milion KM (2,8%), dok su prenosivi depoziti u domaćoj valuti smanjeni za 75,4 miliona KM (0,4%). Prenosivi depoziti u stranoj valuti su smanjeni za 25,3 miliona KM (0,6%), a ostali depoziti u stranoj valuti za 105,9 miliona KM (1,4%), dok su istovremeno ostali depoziti u domaćoj valuti povećani za 65 miliona KM (2,0%), što je rezultiralo smanjenjem kvazi novca (QM). Na godišnjem nivou, porast novčane mase (M2) u martu 2025. godine iznosio je 2,71 milijardu KM (7,5%). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 382,7 miliona KM (5,8%), kod prenosivih depozita u domaćoj valuti za 1,79 milijardi KM (11,7%), kod prenosivih depozita u stranoj valuti za 19,2 miliona KM (0,5%), kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 438,1 milion KM (14,9%) i kod ostalih depozita u stranoj valuti za 83,7 miliona KM (1,1%), objavili su iz CBBiH. Kada se radi o kreditima, ukupni krediti domaćim sektorima na kraju marta 2025. godine iznosili su 26,46 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 396,6 miliona KM (1,5%). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 176,3 miliona KM (1,4%), kod privatnih preduzeća za 193,6 miliona KM (1,8%) i kod vladinih institucija za 39,6 miliona KM (3,0%). Krediti su na mjesečnom nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 12,2 miliona KM (1,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 0,8 miliona KM (0,3%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u martu 2025. godine iznosila je 10,0%, nominalno 2,41 milijardu KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,17 milijardi KM (9,8%), kod privatnih preduzeća za 887,1 milion KM (8,8%), kod vladinih institucija za 263 miliona KM (23,6%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 35,9 miliona KM (6,0%) i kod ostalih domaćih sektora za 54,9 miliona KM (21,6%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju marta 2025. godine iznosili su 33,8 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec depoziti su smanjeni za 31,2 miliona KM (0,1%). Smanjenje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod privatnih preduzeća za 258,4 miliona KM (3,3%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 38 miliona KM (2,0%) i kod ostalih domaćih sektora za 8,4 miliona KM (0,4%). Depoziti su povećani kod vladinih institucija za 232,1 milion KM (5,8%) i kod sektora stanovništva za 41,5 miliona KM (0,2%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u martu 2025. godine iznosila je 6,3%, što je u apsolutnom iznosu 2,01 milijardu KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,5 milijardi KM (9,1%), kod privatnih preduzeća za 578,9 miliona KM (8,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 207,1 milion KM (11,6%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 141,2 miliona KM (6,9%) i kod vladinih institucija za 138,7 miliona KM (3,2%). – Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju marta 2025. godine iznosile su 16,9 milijardi KM i na godišnjem nivou su povećane za 872,2 miliona KM (5,4%), objavila je CBBiH. VEZANO Evropske banke ruše rekorde u zaradama zbog američke nesigurnosti na tržištima
Evropske banke ruše rekorde u zaradama zbog američke nesigurnosti na tržištima
Marx.ba Trgovci u najvećim evropskim investicijskim bankama ostvarili su u prvom tromjesečju ove godine najbolje rezultate u jednom desetljeću zahvaljujući volatilnosti na finansijskim tržištima i žustroj trgovini izazvanoj potezima američkog predsjednika Donalda Trumpa oko carina. Švicarski UBS, francuske banke BNP Paribas i Societe Generale, britanski Barclays te njemački Deutsche Bank zajedno su imali prihode od 13 milijardi eura od trgovine dionicama i obveznicama. To je najveći njihov takav ukupni prihod od 2015. godine, objavio je Financial Times. Vrlo uspješni su bili i bankarski divovi s Wall Streeta koji su u istom periodu od trgovine uprihodili ukupno gotovo 37 milijardi dolara. Trump je od dolaska u Bijelu kuću u januaru neizvjesnom ekonomskom politikom potaknuo velike oscilacije u dionicama, obveznicama te na valutnom tržištu. – Tržišna volatilnost u velikoj mjeri podržava poslovanje banaka u tom segmentu kao što je i s nama bio slučaj, rekao je glavni izvršni direktor banke Societe Generale Slawomir Krupa. U prvom kvartalu prihodi UBS-a u trgovinskom segmentu poslovanja porasli su na godišnjem nivou za gotovo trećinu na 2,3 milijarde eura. Najveća francuska banka BNP Paribas imala je rekordni kvartalni prihod od 2,8 milijardi eura. Deutsche Bank se više ne bavi trgovinom dionicama, ali su mu u trgovini obveznicama, valutama i robom prihodi rasli 17 posto, dok je kod Barclaysa brojka 21 posto. U tom segmentu bili su uspješniji od američkih banaka. Societe Generale je pretežito bio fokusiran na trgovinu dionicama gdje su mu prihodi godišnje narasli za više od petine na 1,06 milijardi eura. Nakon dužeg perioda mršavih povrata i isplata dioničarima u zadnje vrijeme evropske banke doživljavaju procvat poslovanja zahvaljujući višim kamatnim stopama i tržišnoj volatilnosti koja je prisutna još od perioda pandemije, a nakon toga i energetske krize. Do ovoga kvartala rekordan period je u zaradama od trgovine u najmanje zadnjih desetak godina bilo prvo tromjesječje 2022. godine. Tada je ukupna zarada spomenutih banaka iznosila 12,8 milijardi eura. Vrlo bitan igrač u ovom segmentu bankarskog poslovanja bio je i Credit Suisse. Glavni izvršni direktor UBS-a Sergio Ermotti izjavio je kako je na početku drugoga tromjesečja, nakon što je Trump objavio recipročne carine, tržišna aktivnost bila također vrlo dinamična i u nekim danima su volumeni prelazili pandemijski vrhunac i za 30 posto. Analitičar u banci Citigroup Andrew Coombes smatra da to najavljuje dobre zarade i za drugi kvartal. Ipak, podsjeća na izjavu Ermottija da se sada već donekle osjeća i zamor investitora zbog čega je sve primjetnija normalizacija tržišnih kretanja. VEZANO Još jedan nagli skok cijena zlata
Još jedan nagli skok cijena zlata
Marx.ba Nakon značajnog pada prošle sedmice cijena zlata jučer je ponovno naglo porasla. U rano poslijepodne, unca zlata od 31,1 grama trgovala se po cijeni od 3.320 dolara. Međutim, to je još uvijek daleko od rekordne vrijednosti od nešto više od 3.500 dolara, koja je dosegnuta krajem aprila. Cijena zlata pala je prošle sedmice zbog znakova smirivanja trgovinskog spora, ali sada, s nadolazećom odlukom američkih Federalnih rezervi o kamatnim stopama, neizvjesnost oko izgleda za globalnu trgovinu i američku ekonomiju vraća se u prvi plan, izvijestila je njemačka novinska agencija dpa. Očekuje se da će Fed u srijedu odoljeti političkom pritisku i neće smanjiti ključne kamatne stope. Međutim, okruženje za monetarnu politiku vrlo je neizvjesno s obzirom na nepredvidivu carinsku politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa. S jedne strane, Trump je u intervjuu za NBC rekao da je spreman u nekom trenutku sniziti carine na kinesku robu. Jer su carine sada toliko visoke da dvije najveće svjetske ekonomije zapravo više ne posluju jedna s drugom, rekao je. Međutim, ubrzo nakon toga rekao je da ne planira razgovarati sa svojim kineskim kolegom o trgovini ove sedmice. Ove Trumpove izjave izazvale su neizvjesnost na berzama, kao i njegovi planovi uvođenja uvoznih carina na filmove snimljene u inozemstvu. Investitori su stoga danas ponovno počeli tražiti više zlata, koje se u tako neizvjesnom okruženju smatra sigurnijom investicijom. VEZANO Standard Chartered: Bitcoin uskoro skače na rekordnih 120.000 dolara
BiH dobija preko 80 miliona eura od Svjetske banke za energetsku sigurnost i očuvanje radnih mjesta
Marx.ba Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je 1. maja kredit od 79,90 miliona eura i grant od 2,89 miliona eura za podršku Integriranom energetskom i klimatskom planu Bosne i Hercegovine, unaprjeđenje energetske nezavisnosti, povećanje prilika za otvaranje novih radnih mjesta i jačanje lokalnih ekonomija u regijama koje su ranije bile zavisne od uglja. Iz te institucije navode da će projekt pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u Bosni i Hercegovini pružiti pomoć za prenamjenu bivšeg rudničkog zemljišta u Banovićima, Zenici i Kreki i olakšati zatvaranje jama Rudnika Zenica. Projekt će također pružiti podršku za instalaciju sistema obnovljive energije na zemljištu rudnika Banovići i Kreka, te osigurati mjere socijalne zaštite i programe osposobljavanja radnika iz tih zajednica za omogućavanje zapošljavanja u drugim sektorima. Šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Christopher Sheldon izjavio je da taj projekt predstavlja priliku za unaprjeđenje energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine, uz pružanje podrške lokalnim zajednicama, da bi se osiguralo da niko ne ostane nezbrinut. Bosna i Hercegovina aktivno radi na Integriranom energetskom i klimatskom planu, čija je namjera smanjenje emisija stakleničkih gasova, kao dio cilja dekarbonizacije elektroenergetskog sektora do 2050. U skladu sa svojim opredjeljenjem, Svjetska banka će pomoći da se osigura zatvaranje rudnika na okolišno i socijalno odgovoran način, pružajući podršku za nove prilike za zapošljavanje i jačanje lokalnih ekonomija u regijama koje su ranije bile zavisne od uglja, saopćeno je iz te institucije. VEZANO UIOBiH: Rast prihoda od indirektnih poreza