Leviathan Gold objavio: Akvizirali kompaniju u BiH, tražit će srebro i druge metale
Marx.ba Leviathan Gold Ltd. sa zadovoljstvom objavljuje akviziciju Foča Metals Corp. („FMC“) (prethodno nazvan LS Lithium Corp.), u skladu sa ugovorom o zamjeni dionica između Kompanije, FMC-a i dioničara FMC-a (“FMC dioničari”), a time i 100 posto indirektnog interesa u Projektu Foča, visoko perspektivnom zemljišnom paketu u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, objavila je australska kompanija, a prenosi Globe Newswire. Kako je objavljeno, kompanija je završila sticanje svih izdatih i otvorenih dionica FMC-a u zamjenu za izdavanje od strane Kompanije dioničarima FMC-a ukupno 9.000.000 običnih dionica Kompanije po procijenjenoj cijeni od 0,0525 dolara po dionici. Shodno akviziciji, FMC je postao podružnica Kompanije u potpunom vlasništvu. Kao što je ranije objavljeno, projekat pokriva 100,7 kvadratnih kilometara kroz tri licence za aktivno istraživanje, uključuje niz meta srebra i prostih metala za koje se uslovno smatra da su sedimentnog ekshalativnog ili srodnog porijekla, i nalazi se otprilike 100 kilometara južno od projekta Vareš Metals pl., objavili su iz kompanije uz detaljno objašnjenje lokacija koje će istraživati. – Veoma nam je drago što smo osigurali ovu uvjerljivu priliku za istraživanje srebra i baznih metala u južnoj Bosni, a nedavna posjeta Foči sa menadžmentom i tehničkim timom Leviathana poslužila je da se dodatno istakne obim ove mogućnosti i lakoća rada u smislu procesa u BiH. Uprkos uspjehu Adriatic Metalsa na njihovom projektu Vareš na našem sjeveru – da ne spominjemo ogroman historijski kompleks Trepče na Kosovu na našem jugu – ostatak takozvane zone Centralnih Dinarida ostaje uglavnom netaknut savremenim, sistematskim istraživanjem, što ga čini zrelim za otkrivanje, rekao je izvršni direktor Leviathana, Luke Norman. VEZANO Zlato sve bliže granici od 3.000 dolara za uncu
Zlato sve bliže granici od 3.000 dolara za uncu
Marx.ba U ovim nesigurnim vremenima sigurno utočište nije bitcoin (bio je vrlo volatilan prošle sedmice i samo je nakratko skočio iznad 100 hiljadu dolara), već zlato koje nastavlja postavljati nove rekorde. U petak je unca od 31,1 gram bila već na 2.880 dolara, što je gotovo 10 posto više od vrijednosti s početka godine. Zabrinuti da će Trumpove carine također naštetiti trgovini plemenitim metalima, veliki investitori sve više sele svoje fizičko zlato iz Evrope u SAD, što znači određeni šok na strani ponude. Isporuka fizičkog zlata može potrajati i do osam sedmica, izvijestio je Financial Times. Čak 64 tone zlata u decembru je otišlo iz Švicarske u SAD, a prazne se i zlatne rezerve u Londonu. U međuvremenu je njujorška terminska berza COMEX u decembru povećala zalihe zlata za 123 tone, a u januaru za dodatnih 290 tona. To je najveći mjesečni rast od maja 2020., odnosno vrhunca epidemije. Trenutno je na COMEX-u pohranjeno više od 1.000 tona zlata, 75 posto više nego početkom novembra, kada je pobijedio Trump, piše SEEbiz. VEZANO Potražnja za zlatom na planeti dosegla rekord u 2024. godini: Evo koje su zemlje najviše kupovale
Adriatic Metals diže kapacitet u BiH i ulaže 25 miliona dolara
Marx.ba Adriatic Metals dovršio je tehničku studiju o mogućnostima proširenja tvornice za preradu u Varešu. Procijenjena kapitalna ulaganja u tvornicu od 25 miliona dolara potrebna su za povećanje protoka na 1,3 miliona tona godišnje, izvještava Indiktor. – Naši planovi za proširenje i dalje su prioritet, a Ausenco studija pokazuje sposobnost povećanja trenutnog proizvodnog kapaciteta prema nazivnom nivou u Tvornici za preradu Vareš s 0,8 miliona tona godišnje na 1,3 miliona tona godišnje. Radujemo se što ćemo u nadolazećim mjesecima obavijestiti dionike o proširenju podzemnog rudnika potrebnom za podršku ovom rastu, kaže Laura Tyler, izvršna direktorica Adriatic Metalsa. U četvrtom tromjesečju Adriatic je prešao iz kompanije u fazi razvoja u proizvođača metala, ostvarivši 27 miliona dolara prihoda od prodaje. Međutim, tromjesečje je predstavljalo značajne izazove zbog ekstremnih vremenskih prilika, uključujući razorne poplave u oktobru i obilne snježne padaline krajem decembra. Ti su događaji prekinuli rudarske operacije i odgodili početak komercijalne proizvodnje, koji se sada očekuje u prvom tromjesečju 2025. – Kao kompanija nastavljamo ulagati u našu radnu snagu, vještine i poslovanje. I Rudnik Rupice i Tvornica za preradu Vareš rade 24/7. Optimističan sam u pogledu godine koja je pred nama jer radimo na dosljednoj isporuci proizvoda na tržište. Zadovoljstvo nam je podijeliti naše ažurirane proizvodne smjernice za 2025., ciljajući 625-675 kt mljevene rude i 12.000-13.000 koz proizvedenog AgEq-a, dodaje Tyler. Napredovala je i izgradnja skladišta jalovine Veovača, a završetak se očćekuje u prvom tromjesečju. VEZANO Goldman Sachs značajno povećao udio u Adriatic Metalsu
Može li Trumpov kripto plan ubrzati digitalni euro
Marx.ba Evropska centralna banka (ECB) nada se da će plan predsjednika SAD Donalda Trumpa da podrži kriptovalute vezane za američki dolar ubrzati i zakonodavnu podršku za digitalni euro. ECB je svojedobno predstavio svoju digitalnu valutu – u biti internetski novčanik za koji garantira centralna banka – dijelom kao elektronsko sredstvo plaćanja koje se ne oslanja na dominantne američke pružatelje usluga kao što su Visa i PayPal, javlja Reuters. Trumpova podrška globalno dostupnim stablecoinima – kriptovalutama kod kojih se vrijednost digitalne imovine veže za referentnu imovinu, novac, robu kojom se trguje na berzi ili drugu kriptovalutu – pomaže stvaranju još jednog američkog alata za plaćanje, no čelnici ECB-a nadaju se da će potaknuti i zanemareni projekt digitalnog eura, piše Bug. Evropske monetarne stručnjake brine širenje američkih stablecoina kao sredstva plaćanja jer prijeti preusmjeravanjem depozita od evropskih banaka. Počnu li ih i Evropljani koristiti za plaćanje, mnogi će svoje depozite iz Evrope prebaciti u Sjedinjene Američke Države, strahuju bankari. Nigerija, Jamajka i Bahami već su pokrenuli digitalnu valutu centralne banke (CBDC), a daljnje 44 zemlje, uključujući Rusiju, Kinu, Australiju i Brazil, provode pilot projekte. Trump je pak, podsjeća Reuters, američkim federalnim rezervama zabranio da izdaju vlastiti CBDC. VEZANO Potražnja za zlatom na planeti dosegla rekord u 2024. godini: Evo koje su zemlje najviše kupovale
Kralj luksuza ulaže milione u umjetnu inteligenciju: Širi poslove na tehnološki sektor
Marx.ba Prema podacima platforme Fintrx, koja prati ulaganja privatnog kapitala, Aglaé Ventures, Bernarda Arnaulta je u 2024. godini učestvovao u pet investicija povezanih s umjetnom inteligencijom. Iako iznosi pojedinačnih ulaganja nisu objavljeni, ukupna vrijednost finansijskih rundi u kojima je Aglaé učestvovao premašila je 300 miliona dolara. Najveće finansiranje ove godine odnosi se na francuski startup H, nekada poznat kao Holistic AI, koji razvija opću umjetnu inteligenciju (AGI). Kompaniju su osnovali bivši članovi Googleovog DeepMind AI odjela, a među ulagačima se nalaze i investicijska kompanija Accel Partners te Wendy i Eric Schmidt, bivši izvršni direktor Googlea. U maju je H osigurao 220 miliona dolara, čime je procijenjena vrijednost kompanije dosegnula 370 miliona dolara, piše Lider. Osim toga, Aglaé je učestvovao u 25 miliona dolara vrijednoj seed rundi za Lamini, kompaniju iz Palo Alta specijaliziranu za primjenu umjetne inteligencije u poslovnim sistemima. U aprilu je Aglaé uložio i u 12 miliona dolara vrijednu seriju A finansiranja za Proximu, njujoršku kompaniju koja razvija AI alate za digitalni marketing. Širenje portfelja Među ostalim investicijama Aglaéa u umjetnu inteligenciju ističe se učešće u 27 miliona dolara vrijednoj seed rundi za Borderless AI, kanadsku platformu za upravljanje ljudskim resursima temeljenu na umjetnoj inteligenciji. Također, Aglaé je bio dio 43 miliona dolara vrijedne investicijske runde za Photoroom, francuski AI alat za uređivanje fotografija. Iako se čini da su AI investicije tek nedavna strateška odluka, Aglaé je još između 2017. i 2019. godine sudjelovao u četiri finansijske runde za Meero, parišku kompaniju specijaliziranu za generiranje fotografija pomoću umjetne inteligencije. Diversifikacija ulaganja Osim AI sektora, Aglaé Ventures je 2024. ulagao i u druge industrije, primjerice u u Sonarverse, blockchain kompaniju iz Kalifornije, te Shimmer, startup iz San Francisca koji nudi digitalni coaching za osobe s ADHD-om. Od 2017. godine kompanija je ukupno realizirala 153 investicije, od čega su 53 bile u tehnološkom sektoru, 17 u potrošačkim dobrima, 13 u poslovnim uslugama te 12 u financsijskim uslugama. Među značajnim ulaganjima nalaze se i Noom, digitalna zdravstvena platforma, te World Music Media, aplikacija za stvaranje muzike. Aglaé je također učestvovao u finansiranju Back Marketa, francuske platforme za prodaju obnovljenih elektroničkih uređaja, koja je 2022. dosegla vrijednost od 5,7 milijardi dolara. Strateško ulaganje izvan luksuza Iako se porodično bogatstvo Arnaultovih ponajviše oslanja na LVMH, gdje posjeduju 48 posto dionica i kontroliraju 64 posto glasačkih prava, Aglaé Ventures rijetko ulaže u luksuzni sektor. Porodica Arnault, poznata i po svojoj strasti prema umjetnosti, bila je investitor u 9,5 miliona dolara vrijednu rundu finansiranja za LaCollection, digitalnu platformu za umjetnost. Također, Aglaé je učestvovao u 108 miliona dolara vrijednoj investiciji za Chrono24, platformu za trgovinu luksuznim satovima. Iako je Bernard Arnault poznat po svojoj posvećenosti luksuznim brendovima i vrhunskoj izradi, on je istodobno veliki zaljubljenik u tehnologiju i rani ulagač u brojne uspješne startupove pa se može pohvaliti da je bio i rani investitor u Netflix (1999.), Spotify (2014.) i Airbnb (2015.). Govoreći u maju na LVMH Innovation Awards, Arnault je podsjetio da je već devedesetih godina uložio u 75 startupa. – Neki su uspjeli, a mnogi nisu. No, mentalitet startupa vrlo je blizak našim vrijednostima: kreativnosti, kvaliteti – sve mora funkcionirati – poduzetničkom duhu i značenju,rekao je tada Arnault. VEZANO Osnivač Facebooka sve bogatiji: Zuckerberg od početka godine “jači” za 40 milijardi dolara
FIPA i CEATEC: Promoviranje i razvoj investicione saradnje između BiH i Kine
Marx.ba Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) Marko Kubatlija i direktorica Predstavništva Kinesko-evropskog udruženja za tehničku i ekonomsku saradnju u Bosni i Hercegovini (CEATEC) Chen Hui potpisali su Memorandum o razumijevanju s ciljem promocije i razvoja investicione saradnje između dvije zemlje. Obje strane će uložiti maksimalne napore u promoviranju i razvoju investicione saradnje između Bosne i Hercegovine i Narodne Republike Kine, na bazi saradnje i obostrane koristi, kroz: razmjenu informacija, provođenje aktivnosti marketinškog istraživanja, implementaciju promotivnih aktivnosti, te organizovanje programa obuke i razmjene stručnjaka. – Strane će sarađivati u identifikaciji mogućnosti za ulaganja, u razgovorima o mogućnostima ulaganja, kao i preduzimanju potrebnih radnji, u okviru svojih nadležnosti, s ciljem proširenja ekonomske aktivnosti između matičnih zemalja. Poticat će aktivnosti kao što su zajednička učešće na sajmovima, investicionim konferencijama i drugim događajima na kojima se mogu predstaviti proizvodi, mogućnosti usluga i ulaganja. Na sastanku je bilo riječi između ostalog o trenutnoj saradnji BiH i Kine, saradnji FIPA-e s Ambasadom Kine s fokusom na učešće predstavnika nadležnih institucija na sajmu u Ningbou u okviru nicijative „Pojas i put svile“ i programima edukacije, ob javila je FIPA. Tokom 2025. godine očekuje se više kineskih investicija u BiH s obzirom za planirani angažman Agencije i CEATEC-a na polju saradnje s kineskim privrednicima baziranoj na Odluci Vlade Kine da značajnije promovira kinesku privredu u inostranstvu. VEZANO Modernizacijom poslovanja do bržeg razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće
Stela Melnic, direktorica EBRD-a za BiH: Program za finansiranje zelene ekonomije vrlo važan za žene
N. D. Stela Melnic, direktorica Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Bosnu i Hercegovinu kaže da su zeleni projekti posebno važni za žene svuda u svijetu, pa tako i u našoj zemlji. Kako je naglasila zelena agenda ili zeleni plan, je veoma visoko na radaru EBRD-a. – Mi finansiramo zelene projekte kroz partnerske institucije, ali isto tako i direktno. Prošle godine je objavljeno da će se za BiH osigurati 230 miliona eura za ove svrhe. Razmijemo da je utjecaj klimatskih promjena u BiH jednako velik kao i u svim drugim zemljama, ali isto tako da je utjecaj na žene još i veći.Želim naglasiti da je ovaj programa za finansiranje zelene ekonomije vrlo važan, posebno za žene. Zato što osigurava potrebne vještine i znanja u ovoj oblasti, rekla je Melnic. Ona je govorila o programu Green Economy Financing Facility (GEFF). – Kada govorimo o GEFF-u programu koji smo započeli 2017. za Zapadni Balkan je osigurano 200 miliona eura, a za BiH 45 miliona eura. Od toga je 25,5 miliona osigurano putem kredita preko devet naših partnerskih institucija. Upravo tih tih 25,5 miliona eura je korišteno za finansiranje 6.300 prodica što je vrlo važna brojka. Radilo se o različitim energetskim projektima, od zamjene prozora, pumpi za grijanje, istalacija i slično, naglasila je Melnic. Inače, Evropska banka za obnovu i razvoj u Sarajevu danas organizira radionicu na temu pristupa žena zelenom finansiranju u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom će biti prezentirani rezultati istraživanja koje je EBRD sproveo na tu temu: Green Economy Financing Facility – Gender Baseline Assesment. Istaživanje pokazuje da su žene u BiH bolje informisane i više zabrinute za klimatske promjene, ali da svega 36 posto odobrenih kredita za zelene investicije uzimaju žene, iako imaju veću svijest i zabrinutost u vezi sa klimatskim promjenama u odnosu na muškarce. Nejednakost u pristupu žena zelenom finansiranju u Bosni i Hercegovini proizlaze iz tradicionalnih rodnih uloga, socio-ekonomskih barijera i sistemskih nejednakosti, kako je istaknuto u anketi. Uprkos zabrinutosti zbog klimatskih promjena, žene često nemaju dovoljno povjerenja u svoje tehničko znanje o zelenim tehnologijama i isključene su iz donošenja odluka o značajnim ulaganjima u domaćinstvu, jer se obično ne smatraju formalnim donosiocima prihoda ili glavama domaćinstava. Oslanjanje žena na neformalne mreže za finansijske informacije dodatno ograničava njihov pristup formalnim mogućnostima zelenog finansiranja. Osnovna rodna procjena nudi ključne preporuke finansijskim institucijama za prevazilaženje prepreka u pristupu žena klimatskom finansiranju, uključujući primjenu rodno odgovornog marketinga i neformalnih kanala, kao i podizanje svijesti o mogućnostima finansiranja prilagođenim ženama. Napori bi također trebali biti usmjereni na rješavanje rodnih predrasuda u finansijskim procesima, pružanje subvencija za zelena ulaganja i jačanje saradnje s lokalnim vlastima kako bi se podržao pristup žena finansijama. Promovisanje liderstva žena u zelenim tranzicijama i unapređenje prikupljanja podataka o rodnim nejednakostima dodatno će osnažiti žene i osigurati njihovo učešće u zelenoj ekonomiji.Radionica je zaključena panel diskusijom koja je istakla ulogu žena u ublažavanju efekata klimatskih promjena. Učesnici panela diskutovali su o izazovima koje treba riješiti kako bi se promovisao jednak pristup zelenom finansiranju u Bosni i Hercegovini, te o tome koju ulogu mogu imati nacionalni akteri i privatne finansijske institucije u prevazilaženju tih prepreka i promovisanju usvajanja zelenog finansiranja od strane žena kao korisnica kredita. VEZANO Kako će Centralna banka BiH rasporediti dobit od 400 miliona KM
Potražnja za zlatom na planeti dosegla rekord u 2024. godini: Evo koje su zemlje najviše kupovale
Marx.ba Svjetska potražnja za zlatom dosegnula je još jedan rekord u 2024. usred snažnih kupovina centralnih banaka i rasta investicijske potražnje, navodi Svjetsko vijeće za zlato u svom godišnjem izvještaju. Ukupne transakcije zlata iznosile su 4.974 tone prošle godine, u usporedbi s 4.899 tona u 2023., uključujući OTC (over-the-counter) ulaganja. – U 2024. globalna potražnja za zlatom porasla je na novi tromjesečni maksimum i rekordnu godišnju ukupnu vrijednost potaknutu pojačanim geopolitičkim i ekonomskim neizvjesnostima, rekao je Shaokai Fan, globalni čelnik centralnih banaka pri Svjetskom vijeću za zlato, prenosi Seebiz. Apetit centralnih banaka za zlatom ostao je “nezasitan”, reklo je Vijeće, i postigla je “značajnu prekretnicu”, održavajući dosljedno snažan tempo kupovine zlata s kupovinom koja premašuje 1.000 tona treću godinu zaredom. Nacionalna banka Poljske bila je vodeći neto kupac među centralnim bankama, dodavši 90 tona svojim rezervama. Turska centralna banka, koja je povećala svoje rezerve zlata za 75 tona, bila je drugi najveći neto kupac zlata među centralnim bankama. Reserve Bank of India bila je treća, s dosljednim kupovinama svakog mjeseca osim decembra. Ukupna godišnja ulaganja u zlato porasla su za 25% i dosegla četverogodišnji maksimum od 1.180 tona, uglavnom potaknut fondovima kojima se trguje na berzi zlata. Slično tome, potražnja za zlatnim polugama i kovanicama ostala je stabilna, potaknuta snažnom potražnjom iz Kine i Indije. Potražnja za ulaganjem u zlato također je porasla na svim tržištima ASEAN-a prošle godine, pri čemu su Singapur, Indonezija, Malezija i Tajland prijavili dvoznamenkasti porast iz godine u godinu. OTC ulaganja ostala su stabilna prošle godine, a potražnja je odraz bogatih pojedinaca koji žele zaštititi se od geopolitičkih i ekonomskih rizika, reklo je vijeće. OTC transakcije odvijaju se izravno između dvije strane, za razliku od trgovanja koje provodi berza. Potražnja u sektoru nakita, koji je bio pritisnut višim cijenama, bila je prigušena, s padom potrošnje od 11% na godišnjem nivou što je jedina razlika jer su drugi sektori dobili. Potražnja za zlatnim nakitom vjerovatno će ostati slaba ove godine jer je kupovna moć potrošača i dalje smanjena višim cijenama i blagim ekonomskim rastom, rekli su analitičari Vijeća. Cijene poluga bile su na visokom nivou, s cijenama koje su prošle godine dosegle 40 rekordnih visina, a ove su godine dosegnule nove najviše nivgoe. U srijedu su terminske cijene zlata kojima se trguje na Newyorškoj robnoj berzi porasle na 2.875,8 dolara za uncu, pokazuju podaci FactSeta. VEZANO Cijena zlata stigla do novog rekorda
Cijena zlata stigla do novog rekorda
Marx.ba Zlato je poraslo na novi rekord usred jurnjave prema sigurnijoj imovini nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine Kanadi, Meksiku i Kini, istovremeno prijeteći da će isto učiniti protiv Evropske unije. Zlato je poraslo čak 1,2% na 2830,74 dolara za uncu, nadmašivši prethodni rekord postignut u petak, prije nego što je smanjio dobitak nakon što je Trump pristao odgoditi carine protiv Meksika za mjesec dana nakon razgovora sa svojim meksičkim kolegom. Ulagači su još uvijek parkirali svoj novac u utočištima kao što su zlato i japanski jen zbog zabrinutosti za utjecaj Trumpovih mjera na globalnu ekonomiju i monetarnu politiku, dok su globalne dionice i kriptovalute pale. – Mogli bismo zamisliti situaciju u kojoj inflacija migrira sve više, dok privreda usporava, a automobilski sektor naglo zaustavlja, na primjer. Viša inflacija i niske stope te povezana tjeskoba s predsjednikovim nametanjem carina, dakle neizvjesnost i rizik, pomažu zlatu, rekao je Bart Melek, globalni voditelj robne strategije u TD Securities. SAD je u subotu najavio carine od 25 posto na robu iz Kanade i Meksika, te 10 posto na onu iz Kine, koje će stupiti na snagu u utorak. Kanadski uvoz energije suočit će se s porezom od 10%. Ottawa je predstavila protucarine od 25% na američku robu, Meksiko je obećao akcije odmazde, a Peking je izdao priopćenje obećavajući “odgovarajuće protumjere”. Trump je također zaprijetio carinama protiv EU, koja je rekla da će odlučno odgovoriti. – Ove carine stvaraju snažan vjetar u leđa za zlato. Ne samo zbog njihovih inherentnih inflatornih učinaka, već i zato što bi američka sve oštrija vanjska politika mogla ubrzati planove dedolarizacije, napisali su analitičari Bank of Montreal u bilješci, piše Seebiz. Strahovi od trgovinskog rata već su uzdrmali tržišta plemenitih metala, pri čemu su cijene zlata i srebra u SAD-u posljednjih tjedana skočile iznad međunarodnih referentnih vrijednosti, zbog čega trgovci i trgovci požuruju s ogromnim količinama metala u SAD prije nego što se uvedu bilo kakve carine. Kaos je također doveo do skoka cijena zakupa zlata i srebra – povrata koji vlasnici poluga u londonskim trezorima mogu dobiti posuđivanjem metala na kratkoročnoj osnovi. Promptno zlato poraslo je 0,7% na 2.816,75 dolara za uncu u 12:14. u New Yorku. Bloombergov dolar spot indeks porastao je 0,2%%, nakon što je ranije skočio čak 1,3%. Srebro je dobilo, dok su platina i paladij pali. VEZANO BHK Cigre: Štednja struje najbolji način protiv poskupljenja
Zajedničko ulaganje Končara i Siemens Energy Grupe dobilo zeleno svjetlo
Marx.ba Evropska komisija dostavila je kompaniji Končar odluku da je buduće zajedničko ulaganje između Končara i Siemens Energy Grupe kompatibilno s unutrašnjim tržištem EU i Sporazumom o evropskom ekonomskom prostoru, izvijestili su iz Končara. – Evropska komisija je 3. februara ove godine dostavila Končaru d.d. odluku da je buduće zajedničko ulaganje između Končara i Siemens Energy Grupe, koje će se baviti proizvodnjom kotlova za energetske transformatore, kompatibilno s unutrašnjem tržištem EU i Sporazumom o evropskom ekonomskom prostoru, navodi se u objavi. Odluka je donesena primjenom uredbe o kontroli koncentracije između poduzetnika i sporazuma o evropskom ekonomskom prostoru. Time je, kako se ističe, dobivena posljednja od potrebnih saglasnosti koncentracije u skladu s važećim zakonodavstvom tržišta na kojima su prisutni Končar i Siemens Energy Grupa. Iz Končara su najavili da će i dalje obavještavati investicijsku javnost o svim bitnim činjenicama vezanim uz proces provedbe zajedničkog pothvata Končara i Siemens Energy Grupe. Podsjetimo, Končar i Siemens Energy potpisali su sredinom jula prošle godine ugovor o zajedničkom pothvatu, odnosno suradnji u obliku društva pod nazivom Končar – Transformatorski kotlovi čija će djelatnost biti proizvodnja i prodaja transformatorskih kotlova, piše Seebiz. Cilj saradnje dva partnera je osnivanje kompanije u zajedničkom vlasništvu u kojoj će Končar biti većinski vlasnik sa 60 posto, a Siemens Energy će imati 40 posto udjela. U sklopu projekta, kako je tada rečeno, Končar planira izgradnju pogona za proizvodnju transformatorskih kotlova u Sesvetskom Kraljevcu. VEZANO Novi potez Warrena Buffetta: Najavljeno preuzimanje od čak 3 milijarde dolara