Studija: Glavna prednost generativne umjetne inteligencije nije smanjenje troškova, već povećanje ambicija
Marx.ba Konsultantska kuća Deloitte objavila je svoj godišnji izvještaj “Tehnološki trendovi” u kojem nastoji utvrditi koji su postojeći, novi i budući trendovi među tehnološkim preduzećima, a u ovom, 15. izdanju, naglasak se stavlja na sve veću potrebu preduzeća da pomire svoje postojeće taktičke potrebe s budućim strateškim ambicijama. Osim toga, u izvještaju se ističe da umjetna inteligencija, uključujući generativnu umjetnu inteligenciju, može osloboditi zaposlenike svakodnevnih dosadnih zadataka i omogućiti im da se koncentriraju na zadatke okrenute budućnosti koji će proizvesti veću vrijednost te navodi da su u dobu kreativnih strojeva kreativni ljudi važniji no ikada prije. – Nova je tehnologija u centru zbivanja, no kako bismo u potpunosti iskoristili prednosti te revolucije, ne smijemo se zaustaviti na samo jednoj tehnološkoj domeni kao jedinom budućem junaku. Generativna umjetna inteligencija u kombinaciji s napredcima u području prostorne mreže, industrijskog metaverzuma i specijaliziranog hardvera iz korijena mijenjaju mogućnosti za preobrazbu industrija. No, u ovom slučaju nije samo riječ o tehnologiji, riječ je o osnaživanju inženjera, poticanju odgovorne inovacije i stalnom bivanju korak ispred kibernetičkih prijetnji sljedeće generacije. To nisu izolirani trendovi, oni su ujedinjena sila koja će nas lansirati u novo razdoblje tehnološkog rasta. Lideri će iskoristiti taj trenutak za postavljanje dubokih temelja koji će ostati postojani čak i ako se okruženje nastavi mijenjati, smatra Sanjin Katinić, partner u Deloitteovom odjelu za poslovno savjetovanje. Kako su objavili, proširena i virtualna stvarnost za potrebe potrošača privukle su mnogo pažnje, ali te tehnologije najviše utjecaja ipak imaju u industrijskom okruženju. Naime, trgovačka se društva služe industrijskim metaverzumom za potrebe digitalnih blizanaca, simulacije prostora, upute za rad s proširenom stvarnosti te zajedničke digitalne prostore koje tvornice i poduzeća čine sigurnijima i učinkovitijima. Dostupni, visokokvalitetni 3D proizvodi omogućit će nastanak poslovne prostorne mreže, u kojoj će dodatna digitalna dimenzija stvarnosti ubrzati postojeće načine rada. S vremenom će se autonomni strojevi, napredne mreže i sve jednostavniji načini interakcije pretočiti u budućnost “koja izlazi iz okvira ekrana”. Preduzeća brzo prelaze s riječi na djela u pogledu generativne umjetne inteligencije te u velikoj mjeri eksperimentiraju. Slijedom toga, lideri se više ne opredjeljuju samo za ono što je moguće, već za ono što je profitabilno. Osim toga, postavljaju čvrste temelje te kao prioritete odabiru modernizaciju podataka, upravljanje identitetima, pristupom i potrošnjom, hibridne arhitekture i praćenje i mjerljivost. Lideri dolaze do zaključka da glavna prednost generativne umjetne inteligencije, u strateškom smislu, nije smanjenje troškova, već povećanje ambicija. Premda usluge računarstva u oblaku još uvijek osiguravaju više nego dovoljno funkcionalnosti za veći dio redovnog poslovanja, njihovi najnoviji slučajevi upotrebe kao što su duboko učenje, složene simulacije i digitalni blizanci zahtijevaju jako sofisticirano kodiranje i računarsku snagu. Predvodnici među preduzećima služe se heterogenom mješavinom hibridnih arhitektura, privatnih i javnih oblaka, jako velikih, nišnih i rubnih platformi kako bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristili svoja postojeća ulaganja. Sljedeći korak: Klasično računalstvo dodatno poboljšano “postdigitalnim” paradigmama koje se brzo razvijaju, kao što su kvantno i neuromorfno računarstvo. Tehnologija ima sve veću razlikovnu ulogu među većinom preduzeća, ali danas se ipak više nego ikada prije naglasak stavlja na ljude. Ipak, trenutni načini rada nisu u potpunosti učinkoviti. Konkretno, vrijeme koje se troši na razvoj funkcija je u padu. Kad je riječ o trgovačkim društvima koja žele privući, zadržati i zaposliti najbolje ljude, pojavio se novi trend: stavljanje naglaska na iskustvo rada razvojnih inženjera, odnosno DevEx (developer experience). Riječ je o načinu razmišljanja čiji je cilj povećati dnevnu produktivnost i zadovoljstvo razvojnih inženjera uzimajući u obzir sav njihov kontakt s organizacijom. DevEx nagovještava budućnost u kojoj će ponuda integriranih platformi, intuitivni programski alati, mali projektni timovi koji zajednički rade na isporuci proizvoda i kulturne promjene zajednički omogućiti tradicionalnim razvojnim inženjerima i početnicima da proizvedu tehnološku vrijednost. S obzirom na porast broja alata utemeljenih na umjetnoj inteligenciji, sada se akterima s lošim namjerama jednostavnije no ikada lažno izdavati kao druga osoba i prevariti svoje žrtve. Konkretno, mogu se služiti deepfakeovima kako bi prevarili sisteme za kontrolu pristupa utemeljene na prepoznavanju glasa i lica te za krađu identiteta. Međutim, postoje i dobre vijesti: veliki broj alata utemeljenih na umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju te čak kvantni alati mogu pomoći u obrani. Vodeće organizacije na te izazove odgovaraju kombinacijom politika i tehnologija osmišljenih na način da omogućuju aktivno pronalaženje štetnog sadržaja i upoznavanje zaposlenika s novonastalim rizicima. Nakon godina ulaganja u nekadašnje najmodernije inovacije, trgovačka su društva suočena s povećanim brojem osnovnih tehnologija, odnosno centralnim računarima, mrežama, podatkovnim centrima i drugim sistemima koje je prijeko potrebno modernizirati. Budući lideri moraju odbaciti reaktivne i nesistemske pristupe tehničkim zaduženjima i opredijeliti se za sveobuhvatan okvir – tehničku dobrobit. Preventivna procjena dobrobiti timovima omogućuje utvrđivanje područja u kojima mogu nastaviti servisirati svoje poslovne potrebe te ona koja smjesta zahtijevaju promjene. To će omogućiti kretanje prema personaliziranom i troškovno učinkovitom odgovoru, čak i tehnologijama koje će preduzećima pomoći da smanje potrošnju u budućnosti. – Ovogodišnji nas izvještaj podsjeća na dva uvriježena ulagačka načela. Prvo je teorija portfelja. Prekomjerno ulaganje vremena, ljudi i sredstava u bilo koju novu tehnologiju, bez obzira na to koliko ona bila privlačna, rezultira koncentracijskim rizikom i oportunitetnim troškom. Ne čudi da lideri ne stavljaju sva svoja jaja u jednu košaru, već diverzificiraju. Drugo su načelo – osnove. Svima nam se sviđaju eksponencijalni prinosi, ali tehnologija sljedeće generacije zahtijeva osobito čvrste temelje. Danas su stalni napori u području modernizacije podataka, upravljanja rizicima, računarstva na oblaku i korisničkog iskustva važniji no ikada jer su odskočna daska za sve buduće ambicije preduzeća. Ako prvo ne sredimo osnove, riskiramo loše konačne proizvode, zaključuje Anamarija Mlinarić, voditeljica Deloitteovog regionalnog sektora za tehnologije, medije i telekomunikacije.
Moćni Vivo X100 Pro stiže u Evropu, zna se i koliko će koštati
Marx.ba Kompanija Vivo svoju je X100 seriju pametnih telefona u Kini predstavila još u novembru prošle godine, no sad ćemo barem jednog od njih dočekati u Evropi. Kompanija je otkrila i koliko će koštati. Predstavljena su dva modela – Vivo X100 i Vivo X100 Pro, ali samo će ovaj bolji biti ponuđen i u Evropi. Premda ga još nijedan evropski webshop nije izlistao u svojoj ponudi, to bi se uskoro trebalo dogoditi. Najavljeno je i da će koštati €1,199, što je i više no što se očekivalo, ali barem će to nadoknaditi memorijskom konfiguracijom. Naime, ponudit će ga u samo jednoj boji – Asteroid Black i samo jednoj memorijskoj konfiguraciji – 16 GB RAM-a i 512 GB podatkovne memorije. Podsjetimo, Vivo X100 Pro ima sve što bi jedan super flagship telefon trebao imati. Sprijeda nosi 6.78-inčni LTPO AMOLED zaslon sa 120 Hz frekvencijom osvježavanja i maksimalnom svjetlinom do 3000 nita, piše Smartphone. Opremljen je i s tri 50 MP kamere straga s Zeiss optikom, a pokreće ga moćni Dimensity 9300, Mediatekov najjači čip dosad, navodno ravnopravan Snapdragonu 8 Gen3. Baterija je velika kapaciteta 5400 mAh, a puni se pri 100W žično i pri 50W bežično. Ono gdje Vivo zaostaje za konkurencijom je softverski dio priče. Za svoj telefon obećavaju tri godine ažuriranja Android OS-a, dok Google i Samsung sad nude punih 7 godina.
Iznenađujući rezultati istraživanja: Generacija X i milenijalci češće koriste AI na poslu od generacije Z
Marx.ba Mlađi ljudi, odnosno generacija Z, odrasli su na internetu, pametnim telefonima i svim blagodatima, ali i negativnim posljedicama života u digitalnom dobu. S obzirom na to da mladi imaju tendenciju puno brže usvajati nove tehnologije i digitalne alate u odnosu na starije osobe, očekuje se da su spremnije dočekali AI chatbotove i da nisu imali prevelikih problema s AI tranzicijom. No jedno posljednje istraživanje vezano za korištenje umjetne inteligencije koje je proveo Ernst&Young na uzorku od 1.000 osoba u SAD pokazuje drukčije podatke. Iako je 63 posto ispitanika koji pripadaju generaciji Z, odnosno osobama rođenim između 1997. i 2005. godine odgovorilo kako u svojim svakodnevnim poslovnim obvezama koriste umjetnu inteligenciju, ta je brojka manja u odnosu ne samo na milenijalce (one rođene između 1981. i 1996. godine), nego čak i u odnosu na generaciju X, koja obuhvata osobe rođene između 1965. i 1980. godine. Prema tom istraživanju, 70 posto pripadnika generacije X koristi alate poput ChatGPT-a, dok je ta brojka kod milenijalaca još veća i iznosi 74 posto. Razlog takvih prilično iznenađujućih rezultata istraživanja jest što pripadnici generacije Z manje vjeruju kako umjetna inteligencija može dodati neku stvarnu vrijednost, smatraju naučnici koji su proveli istraživanje. Te je razloge objasnila Marcie Merriman iz Erste Younga, koja je učestvovala u studiji: Iako bi ovo mnogima moglo biti iznenađenje, za najmlađe i najstarije generacije na radnom mjestu povjerenje u umjetnu inteligenciju nije pitanje samo sigurnosti i zaštite već je važno i radi li zaista neka tehnologija. Kao još jedan potencijalni razlog takvih rezultata, prema Merriman, studija je pokazala da se stariji zaposlenici osjećaju prisiljenim naučiti korištenju AI alata kako bi ostali u koraku s brzim promjenama, dok oni mlađi koji su odrasli uz naprednu tehnologiju, od nje imaju veća očekivanja i mogu te tehnologije brzo promijeniti kada im one više ne budu od koristi. – Ako umjetna inteligencija ne radi, oni prelaze na sljedeću stvar, objasnio je Dan Diasco iz EY-a. Umjetna inteligencija, odnosno različiti chatbotovi bazirani na AI-u u kratko su vrijeme postali nezaobilazni alati u velikom broju zanimanja, a kako tehnologija bude napredovala i dalje, jasno je da ćemo sve više i sve češće koristiti tu tehnologiju, zbog koje će mnogi na kraju ostati bez posla, piše Zimo.
Ovo su najprodavaniji mobiteli u historiji, zaključno s 2023. godinom
Marx.ba Prošle je godine Apple bio najveći svjetski proizvođač mobitela, gledano prema IDC-jevom godišnjem izvještaju o isporukama na svjetskom tržištu. Zahvaljujući prije svega izvrsnim rezultatima u posljednjem tromjesečju godine, na kraju 2023. podaci su pokazali da je najveću prodaju mobitela kroz cijelu godinu zabilježio upravo Apple. Time je s prvog mjesta svrgnut Samsung, koji je istom listom vladao još od 2010. godine. Appleu je, dakle, 2023. bila prva godina koju su uspjeli završiti kao lider u IDC-jevoj statistici. U skladu s time, zanimljivo je pogledati i kako Apple stoji na “vječnoj” listi najprodavanijih modela mobitela. Statistiku o tome priredili su na portalu Visual Capitalist, a ona otkriva da u eri pametnih telefona i dalje niko nije niti blizu lideru kategorije otprije dva desetljeća. Najprodavaniji mobitel u historiji, s oko 250 miliona isporučenih primjeraka, jest prije više od 20 godina predstavljena – Nokia 1100. Odmah iza nje slijedi njezin direktni tržišni nasljednik, Nokia 1110 iz 2006. godine, sa zabilježenih 248 miliona prodanih primjeraka. Apple se našao tek na trećem mjestu s jednim svojim modelom. To mu je omogućila serija iPhonea 6 (i 6 Plus), koja je do danas njihov najprodavaniji model. iPhone te serije pojavio se prije gotovo 10 godina, krajem 2014., pa donio novi “zaobljeni” dizajn kućišta te otvorio prostor većim ekranima, što se pokazalo kao odličan potez. Apple je prodao 222 miliona mobitela te serije, a njihove odrednice veličine ekrana i dizajna držao na životu i u serijama 7, 8, X te 11. Naslijeđe “šestice” živi i dan-danas, jer se u ponudi i dalje može naći iPhone SE (2022), koji s njim dijeli mnogo toga.
Galaxy S24 serija rasturila u prednarudžbama, jedan model je najtraženiji
Marx.ba U toku su prednarudžbe novih Galaxy S24 telefona, a traju do 30. januara dokad kupci po cijeni baznog modela dobivaju duplo više memorije. Već se zna da je ovo najuspješnija Galaxy S serija dosad, a od tri Galaxy S24 modela jedan je zvijezda s 60 posto udjela u ukupnom broju prodanih uređaja. Ona vremena kad smo predstavljene telefone čekali i po nekoliko mjeseci su iza nas. Samsung je prošle sedmice predstavio svoju Galaxy S24 seriju pametnih telefona, a prednarudžbe su počele isti dan. Službeni početak prodaje zakazan je za 31. januara. Ostaje još nešto nekoliko dana za prednarudžbu nekog od Galaxy S24 telefona po povlaštenoj cijeni. Naime, oni koji svoj model naruče već sad, dobit će duplo više podatkovne memorije po cijeni osnovnog modela. Android Headlines prenosi vijest kako je Galaxy S24 serija oborila sve dosadašnje pretprodajne rekorde. Tako je dosad prodano 1.21 milion uređaja. Više je to od 1.09 miliona prodanih Galaxy S23 uređaja u pretprodaji lani i od 1.01 miliona prodanih Galaxy S22 uređaja godinu prije. Premda se možda čini da nekih velikih novosti u odnosu na Galaxy S23 seriju nema, kupci širom svijeta dobro su reagirali na Galaxy AI i blago osvježeni dizajn. Zvijezda prednarudžbi bio je Galaxy S24 Ultra, koji je najskuplji i najluksuzniji ali donosi i najviše novosti. To su prije svega sad potpunon ravan zaslon, titanski okvir kućišta i nova 50 MP telefoto kamera na poleđini.
Blackview AirBuds 5 Pro TWS bežične slušalice u prodaji od idućeg mjeseca
Marx.ba Kompanija je vrlo aktivna u posljednje vrijeme, a osim odličnih pametnih telefona, tableta i pametnih satova najavili su još jedan vrlo zanimljiv proizvod – Blackview AirBuds 5 Pro bežične slušalice. U posljednjih godinu-dvije vrlo aktivno je i tržište bežičnih slušalica, na nekako dominiraju upravo ovakve TWS slušalice (True Wireless Stereo) koje preko bežične Bluetooth veze povezujete s vašim pametnim telefonom. Mnoge smo isprobali i sami te nam je potpuno jasno zašto se ovakve slušalice koje dolaze u kompletu s kutijicama za punjenje tako dobro prodaju. Nove Blackview AirBuds 5 Pro TWS slušalice naslijedile su poprilično dobro prodavane AirBuds 3 TWS slušalice, a broj “4” u numeraciji je preskočen jer je to u Kini nesretan broj. Ne drže se toga sve kompanije, ali velik broj njih itekako. Kako se hvale u kompaniji, nove slušalice nude vrhunski zvuk, novu generaciju uklanjanja neželjene buke (noise cancelling) te vrlo izdržljivu bateriju. Ove nove hibridne slušalice podržavaju takozvani ANC (Active Noise Cancelling), prve su takve slušalice koje je predstavio Blackview, a imaju tri načina rada – Feedforward, Feedback i Hybrid. Prva dva funkcioniraju tako da mikrofoni “osluškuju” interni odnosno eksterni zvuk i prema tome prilagođavaju zvuk, dok je hibridni mod u stvari mješavina prva dva modela. Čak i kada vam je uključen ANC sistem smanjenja buke kvaliteta zvuka neće opadati, za to se brine poseban kompenzacijski algoritam koji se preračunava i pruža vam optimalan zvuk. Ugrađeni su 7 milimetarski driveri (zvučnici), svaka slušalica ima više mikrofona, tako da će i sama kvaliteta telefonskih razgovora biti puno bolja nego što biste očekivali. Baterije u slušalicama zajedno s baterijom u kutiji za punjenje daju vam autonomiju i do 20 sati, a samo 5 minuta punjenja pružit će vam 2-3 sata rada (s isključenom ANC funkcijom). Isto tako, otporne su na kišu i znojenje u skladu s IPX7 standardom.
Stvara se najveća tvornica čipova na svijetu i to na površini od čak 21.000 hektara
Marx.ba U sve oštrijem takmičenju SAD i Kine u proizvodnji čipova, Južna Koreja će uložiti preko 400 milijardi eura u vlastiti razvoj industrije poluvodiča. Na jugu glavnoga grada Seoula bi trebao nastati kompleks pogona za proizvodnju čipova koji će biti najveći na svijetu. Naravno da tu glavnu riječ imaju nacionalne uzdanice, koncern Samsung Electronics i SK Hynix, ali tu će i država učestvovati u investiciji koja će do 2047. narasti na 622 biliona korejskih wona, oko 428 milijardi eura. Predviđene su i porezne olakšice kod investicija, ali i potpore u povećanju konkurentnosti na svjetskom tržištu. Tu je i pitanje samodostatnosti Južne Koreje u opskrbi čipovima što bi već do 2030. trebalo porasti s 30 na 50%. Kako najavljuje južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol, taj mega-pogon bi trebao stvoriti ukupno oko 3,5 miliona radnih mjesta. Kako bi se dostigao cilj u proizvodnji čipova će biti potrebno i proširiti kapacitete atomskih elektrana da bi ta proizvodnja imala dovoljno električne energije, piše Deutsche Welle. Južna Koreja nije nova na tržištu čipova, ona već dominira 60% svjetskog tržišta memorijskih čipova, kako DRAM, tako i NAND memorija. Do 2030. bi njihov udio i u proizvodnji drugih, između ostalih i procesorskih čipova trebao porasti sa sadašnjih 3 na 10%. Tu onda Samsung želi prestići tajvanskog konkurenta TMSC i u proizvodnji “kolača” – waffer, dakle ploča na kojima se posebnim postupkom štampaju integrirani krugovi čitave skupine čipova. Upravo je taj tajvanski proizvođač glavni isporučitelj takvog poluproizvoda na svjetskom tržištu za druge proizvođače. Planirani pogon u Južnoj Koreji će obuhvatati različite industrijske zone u provinciji Gyeonggi ukupne površine 21 hiljadu hektara – dakle oko 30 hiljada nogometnih igrališta. Tu već jesu 19 proizvodnih pogona, a do 2047. će ih doći još 16. Tri pogona i dva istraživačka centra bi trebala početi s radom već do 2027. Prema informacijama južnokorejskog ministarstva industrije, Samsung i SK Hynix žele već 2030. svakog mjeseca proizvoditi 7,1 milion takvih “kolača” punih čipova. – Ako izgradimo našu mega-koncentraciju proizvodnje čipova i prije roka, dospjet ćemo na svjetski vrh po konkurentnosti u proizvodni čipova i mlađim naraštajima omogućiti vrhunska radna mjesta, smatra ministar industrije Ahn Duk-geun. Samsung Electronics tu želi uložiti, preračunato, oko 32 milijarde eura, od toga 23 milijarde za šest novih proizvodnih pogona u Yonginu, 33 kilometara južno od Seoula. Još prije godinu dana je Samsung najavljivao bitno manji iznos ulaganja, nekih dvadesetak milijardi eura do godine 2042., ali očito je na zahtjev vlade povećao svoje ambicije. Jer tu su i oko 7,7 milijardi eura za tri nove tvornice u Pyeongtaeku, 54 kilometra južno od Seoula i tri istraživačka proizvodna pogona u Giheungu. Tu je onda i SK Hynix koji želi uložiti 7,9 milijardi eura za četiri tvornice na prostoru Yongina. Razlog tih velikih ambicija Južne Koreje je u ukupnim zbivanjima na tržištu čipova. Najprije iz opasnosti od izvoza visoke tehnologije, a onda su došli i veliki poremećaji u isporuci za vrijeme pandemije, koji su i Sjedinjene Američke Države i Evropu natjerali da znatno povećaju vlastitu proizvodnju. Moguća “kolateralna šteta” u tom takmičenju bi mogla biti upravo Južna Koreja: izvoz čipova i poluvodiča je toj zemlji 2022. donio 129 milijardi dolara što čini 19% vrijednosti ukupnog izvoza. Čipova će se tražiti sve više, ali ako bi se tražilo manje čipova iz Južne Koreje, to bi bio ozbiljan udarac za čitavu nacionalnu ekonomiju. – Koreja je na prvoj liniji borbe na svjetskom tržištu u poluvodičima, što je ekonomska prilika, ali i tamošnje firme izlaže riziku, sažima Troy Stangarone iz Korejskog ekonomskog instituta u Washingtonu. Glavni konkurenti tu ne štede u potporama – SAD je proglasio CHIPS and Science Act kojim s 52,7 milijardi dolara potpore želi privući što više proizvođača čipova u tu zemlju. Tu se odazvao i Samsung koji u Texasu gradi tvornicu čipova vrijednu 17 milijardi dolara. S druge strane i nakon što je SAD strogo ograničio izvoz čipova najviše tehnologije, Kina također podupire što brži razvoj vlastitih tvornica poluvodiča. Tu je onda i Japan koji na glavnom otoku Kyushu također potiče gradnju još jednog industrijskog parka za čipove s pogonima Sonya i tajvanskog TSMC-a. A novih čipova najviših sposobnosti će trebati mnogo: tako i šef OpenAI-ja, Sam Altmann još traži partnera koji će biti u stanju proizvoditi čipove u razvoju umjetne inteligencije.
Sklopivi Honor Magic V2 danas stiže u Evropu
Marx.ba Honor je predstavio sklopivi Magic V2 još u julu 2023. u Kini, a mobitel su dva mjeseca nakon toga prikazali na IFA-i bez informacija o službenom datumu izlaska za evropsko tržište te cijeni. No, oni koji se žele „dočepati“ trenutno najtanjeg sklopivog mobitela na svijetu, moći će to učiniti uskoro jer stiže u Evropu već danas. Naime, Honor je zakazao lansiranje Magica V2 26. januar u Porsche Experience Centru u Leipzigu, kada će se znati svi dugo iščekivani detalji, pa tako i cijena. Podsjetimo da je riječ o mobitelu koji teži samo 231 gram i debeo je svega 9,9 milimetara u sklopljenom stanju. Kao što je ranije objavljeno, Magic V2 sadrži novu generaciju silicij-ugljične dvostruke baterije prosječne debljine od 2,72 milimetara i kapaciteta od 5.000 mAh. Pogoni ga Qualcommov Snapdragon 8 Gen 2, a na zadnjoj strani ima sistem kamera koji sadržava tri senzora – glavni i ultraširoki od 50 MP te telefoto od 20 MP. Za selfije su, s druge strane, zaslužna dva senzora od 16 MP, jedan na unutrašnjem, a jedan na vanjskom zaslonu. Jedna od glavni stavki ovog mobitela svakako je i njegova izdržljivost. Konkretnije rečeno, Magic V2 ima lagane šarke od titana i čelika koje mogu izdržati više od 400.000 savijanja. Prema navodima proizvođača, to osigurava životni vijek od 10 godina, pod uvjetom da se mobitel dnevno sklopi i otklopi 100 puta, piše Bug.
Iako mnogi misle da se ne koriste: Još žive, ali bliži se konačni kraj disketa
Marx.ba Vlasnik američke kompanije floppydisk.com Tom Persky kazao je da će ga tržište trebati još otprilike dvije godine, prije nego nekad davno popularne “diskete” ne odu zauvijek u historiju. Iako iz ove perspektive djeluje nevjerovatno da neko još uvijek treba diskete, posebno jer ih je Sony prestao proizvoditi 2011. i od onda su leđa toj zastarjeloj tehnologiji okrenuli i praktički svi proizvođači. Svejedno, postoje stariji računari koja ovise o disketama i Persky je računao na to, posebno nakon saznanja da se po najavi prekida proizvodnje razgrabilo nekoliko miliona njih, što je sugeriralo da će biti još podosta dugo “u opticaju”. S vremena na vrijeme, Persky ima priliku kupiti nekoliko paleta punih neiskorištenih disketa koje kompanije pronađu u skladištima. Međutim, Floppydisk.com trenutno ima još pola miliona disketa, a one su nekvantificirana mješavina dizajna od 3,5, 5,25 i osam inča te nekoliko manje uobičajenih formata. Ujedno, Persky kaže da reciklira diskete, na račun čega ih dnevno poštom dobiva oko hiljadu. One su testirani, imaju garanciju i prodaju se po cijeni od 19,95 američkih dolara za pakovanje od 50 komada. Možda ste znatiželjni kome još trebaju diskete u 2024. Odgovor je da podosta njih iz raznih industrija. Naime, ti kupci imaju nešto zajedničko – koriste ispravne uređaje stare možda i više od 20 godina godina, a za rad su im neophodne diskete. Primjerice, japanska vlada je tek početkom septembra odlučila postupno ukinuti obavezno arhiviranje određenih službenih dokumenata na disketama i CD-ima. Drugi načini za prodaju disketa su hobisti i ljudi koji se bave retro računarstvom. Također, ne smijemo zaboraviti stare, ali često cijenjene muzičke sintisajzere i radne stanice koje koriste diskete. A kako je Persky ušao u ovaj posao? Izvorno se bavio umnožavanjem disketa i optičkih diskova, ali kako je njihova upotrebna vrijednost “pometena” superbrzom internetskom vezom, oko 90 posto poslovanja počelo mu se oslanjati na diskete i stoga je svu svoju pažnju usmjerio prema njima.
iPhone 16 Pro Max imat će i dalje 48MP, ali noviji Sony senzor
Marx.ba U svijetu mobilne tehnologije, natjecanje za najnaprednijim kamerama nikada nije bilo izazovnije. Najnovije informacije o nadolazećem iPhoneu 16 Pro Max sugeriraju da će Apple ponovno postaviti standarde u industriji, posebno kada je riječ o mogućnostima kamere. Prema dojmljivim tvrdnjama poznatog tipstera s bogatim iskustvom na Weibu, iPhone 16 Pro Max bit će opremljen senzorom primarne kamere od 1/1,14 inča iz Sonyja. Ova inovacija predstavlja ozbiljan korak naprijed u odnosu na prethodne modele, ističući se kao tehnološki “admiralski brod” u svijetu mobilne fotografije. Jedan od ključnih elemenata unapređenja je korištenje prilagođenog senzora Sony IMX903 od 48 MP. Ovaj senzor ne samo da nudi visoku rezoluciju, već i implementira napredne mogućnosti poput 14-bitnog ADC (analogno-digitalni pretvarač) i DCG (Digital Gain Control). Kombinacija ovih tehnologija pridonosi poboljšanoj preciznosti, dinamičkom rasponu i smanjenju šuma u fotografijama i videozapisima. 14-bitni ADC donosi veću dubinu bita u proces konverzije podataka, što rezultira preciznijim i detaljnijim digitalnim prikazom analognog signala. Ovo je ključno za hvatanje šireg raspona tonova i nijansi boja, pridonoseći time visokoj kvaliteti slike, posebno u zahtjevnim uvjetima osvjetljenja. DCG, s druge strane, igra ključnu ulogu u smanjenju šuma u slici, pružajući kristalno čiste fotografije čak i u manje optimalnim uvjetima. Impresivan senzor od 1/1,14 inča predstavlja značajan napredak u odnosu na prethodne modele iPhonea, budući da je otprilike 11% veći od senzora u iPhoneu 15 Pro Max. Ovaj povećani prostor omogućuje senzoru da bolje uhvati svjetlost, što rezultira poboljšanim performansama pri slabom osvjetljenju i proširenim dinamičkim rasponom. Osim revolucionarnih promjena u području kamere, Digital Chat Station također otkriva da će iPhone 16 Pro Max donijeti elegantan zakrivljeni dizajn zaslona. Unatoč ovom inovativnom pristupu, uređaj će zadržati istu debljinu kao njegov prethodnik, iPhone 15 Pro Max, naglašavajući Appleovu predanost elegantnom i tankom dizajnu. Ove najave obećavaju da će iPhone 16 Pro Max ponuditi neviđene mogućnosti za mobilnu fotografiju. Njegova kombinacija vrhunskog senzora, sofisticiranih tehnologija i elegantnog dizajna čini ga ne samo snažnim alatom za ljubitelje fotografije već i predvodnikom u industriji mobilne tehnologije. S nestrpljenjem očekujemo službenu lansiranje ovog inovativnog uređaja i njegov doprinos revoluciji u svijetu mobilne fotografije.