Marketing X Business

Pripremite se: Rezultati pretraživanja na Googleu uskoro će u Evropi izgledati drugačije

Marx.ba Otkako je Evropska unija izglasala Akt o digitalnim tržištima, velike internetske i tehnološke kompanije i platforme, mijenjaju svoje poslovanje i odnos prema korisnicima. Barem u Evropi. Tako je Google najavio kako radi izmjene u svojim algoritmima za pretraživanje interneta, koji će, prikazivati drugačije rezultate za korisnike u EU, a drugačije za ostatak svijeta. Kako ističu iz Googlea, promjene će biti postupne, kako bi se uskladili s pravilima koja na snagu stupaju u martu. To će i dalje biti Googleovi proizvodi, ali će možda izgledati i raditi drugačije. Tako će evropski korisnici tokom sljedećih nekoliko sedmica, prilikom korištenja tražilice ugledati dodatni banner za pristanak u kojem će ih se pitati o dijeljenju podataka u svrhu daljnjeg korištenja usluga.  Ako usluge nisu povezane, neke značajke mogu biti ograničene ili nedostupne. Korisnici mogu promijeniti svoje odabire bilo kada u postavkama Google računa, pojašnjavaju iz Googlea. Također, u samim rezultatima pretraživanja uvest će “namjenske mogućnosti” koje uključuju grupu poveznica na usporedne stranice s cijelog weba i prečace za upite na vrhu stranice za pretraživanje kako bi korisnici mogli poboljšati svoje pretraživanje, uključujući fokusiranje rezultata samo na usporedne stranice. Za kategorije kao što su hoteli, počet će testirati namjenski prostor za usporedne stranice i direktne dobavljače kako bi prikazali detaljnije pojedinačne rezultate uključujući slike, ocjene zvjezdicama i više. Ove će promjene rezultirati uklanjanjem nekih mogućnosti sa stranice pretraživanja, kao što je opcija Google Letovi. Promjene će biti vidljive i na pametnim telefonima. Tako, kad korisnici koriste Android telefon, bit će im olakšan apromjena zadane tražilice ili preglednika. Taj je izbor do sad već bio vidljiv prilikom prvih postavki novih Android telefona, a sad će biti vidljiv i u aplikaciji Chrome na stonim računarima i iOS uređajima. – Iako podržavamo mnoge ambicije vezane uz potrošački izbor i interoperabilnost, nova pravila uključuju teške kompromise i zabrinuti smo da će neka od ovih pravila smanjiti izbore dostupne ljudima i kompanijama u Evropi, napisali su iz Googla, dodavši kako će više pojedinosti o konačnim promjenama objaviti neposredno prije roka za njihovo uvođenje. Podsjetimo, Google nije jedini koji će morati unijeti promjene u svoje poslovanje u EU kako bi se uskladio sa Aktom o digitalnim tržištima. Isto očekuje i druge velike tehno igrače – od društvenih mreža kao što su TikTok, Facebook, platforma X i drugi do platformi poput Applea i Amazona, piše Zimo.

Veće performanse: Microsoft uveo pretplatu za Copilot Pro

Marx.ba Microsoft predstavio Copilot Pro – pretplatu koja po cijeni od 20 dolara mjesečno donosi veće performanse, produktivnost i kreativnost u radu. Microsoft kontinuirano radi na poboljšanju Copilota. Stoga je nedavno predstavio Copilot Pro – plaćenu verziju chatbota koja nudi pristup dodatnim opcijama. Oni koji su spremni izdvojiti 20 dolara mjesečno dobit će prioritetni pristup GPT-4 Turbo jezičnom modelu, brže performanse i mogućnost prebacivanje između odabranih modela. Najveća prednost je uključivanje Copilota u Office aplikacije (Outlook, Word, Excel, PowerPoint i OneNote), s čime će biti zadovoljni postojeći pretplatnici na Microsoft 365 (Personal ili Family). Postojat će i mogućnost izrade vlastitog chatbota, zahvaljujući alatu pod nazivom Copilot GPT Builder. Isto tako bit će poboljšano stvaranje slika s pomoću Image Creatora unutar paketa Designer, kao i pejzažni način. Microsoft je također odlučio učiniti dostupnim Copilot za Microsoft 365 i malim i srednjim organizacijama, uklonivši ograničenje minimalnog broja mjesta koji je iznosio 300. Objedinjuje sve prednosti pretplate za pojedince, u kombinaciji s integracijom u Microsoft Teams, uključujući korištenje Microsoft Graph Groundinga i pružanje sigurnosti podataka na nivou preduzeća za sve podatke na kojima korisnik radi. Copilot za organizacije iznosi 30 dolara mjesečno po korisniku. Na kraju, treba reći da uvođenje pretplate neće ukinuti postojanje besplatne verzije Copilota. Osnovna verzija Copilota će i dalje biti besplatna za korištenje.

IT stručnjak Haris Hadžialić za Marx.ba: AI ima veliki potencijal u zdravstvu, obrazovanju, proizvodnji…

N. DEMIROVIĆ Haris Hadžialić, IT stručnjak za Marx.ba govorio je umjetnoj inteligenciji. Prema njegovim riječima umjetna inteligencija će donijeti iskorake na više polja, ali se u svakom slučaju treba biti oprezan. Hadžialić je govorio šta je umjetna inteligencija, kako se ogleda u svijetu računara, kako je ljudi prihvataju, u kojim domenima se očekuje upotreba… Šta je ustvari sada umjetna inteligencija, alat koji mijenja svijet ili nešto drugo? – Umjetna inteligencija (AI) predstavlja područje informatike koje se bavi razvojem sistema i algoritama za izvođenje zadataka obično izvršavanih ljudskim aktivnostima ili koji zahtijevaju određenu dozu razmišljanja, zaključivanja i donošenja odluka. U opštem pogledu možemo govoriti o učenju, zaključivanju na osnovu podataka, prepoznavanju slika, jeziku i drugim aspektima inteligentnog ponašanja. Važno je napomenuti da ovdje govorimo o aspektima inteligentnog ponašanja, ne o samoj inteligenciji koja ima drugačiju definiciju. Ako uprostimo naučenjački pristup na obični narodski jezik imamo rođenjem određenu inteligenciju, a pamet stječemo učenjem raznih informacija, podataka i načina povezivanja istih. Inteligencija nam omogućava da budemo pametni na razne načine, recimo brzinom zaključivanje, shvatanjem određenih situacija ili problema iz male doze podataka, pravilnim zaključivanjem u kontekstu dodatnim elemenata itd. Kad ovo sve primijenimo na ra?unare, pa I one najrazvijenije, mi u osnovi srećemo računare koji su nevjerovatno pametni, koji mogu dati ogroman broj kombinacija, napraviti sve izračunljive opcije i, tu stajemo. Od te „pametne situacije“, kad imamo izračunat veliki broj mogućnosti i vjerovatnih rezultata, nadalje imamo jedino “marketing”, odnosno „lice“ koje je razvijeno radi komunikacije sa čovjekom. Šta je AI donio svijetu računara? – Računari su danas doživjeli preporod sa AI, jer im je omogućena komunikacija sa čovjekom koristeći ljudski jezik. AI, koju mi koristimo, je, u osnovi, algoritam korištenja ogromnih skupova jezika i svih elemenata koje je moguće predstaviti algoritmima. Sa druge strane, imamo mnogo ljudi koji se ponašaju na sličan način i uglavnom za njih kažemo da nisu inteligentni ili nisu pretjerano inteligentni. Međutim, ove pametne mašine nam daju uvid u neke nove dimenzije i postavljaju nas pred nove izazove. Možemo reći da je nova tehnologija donijela nova osjetila u naš život, ali ona koja nismo mogli steći nekim prirodnim putem, ili jesmo. Zar ne postoje ljudi koji rade računske operacije brže od računara, imamo ljude koji mogu vidjeti ili čuti izvan granica običnog čovjeka, sličnih primjera je veliki broj. Kako zaista možemo prihvatiti očiglednu evolutivnu promjenu? Da bi zaista razumjeli evolutivnu promjenu moramo prihvatiti nekoliko činjenica koje nas okružuju danas: mi smo u digitalnom dobu gdje je veliki dio ljudskih osjetila, poput slike, digitalizovan; živimo u okruženju koje ima ogromnu količinu digitalnih podataka i koje čovjek ne konzumira osim putem računara; procesi koje uspostavljamo se sve više naslanjaju na digitalne osnove. Dakle, prvi put u poznatoj historiji, čovjek planski sebe razvija iz svijeta hemijskih korelacija u svijet digitalnih korelacija. Stoga je uloga umjetne inteligencije u svijetu već predodređena, u početku kao alat koji nam omogućava uvid, ili novo osjetilo za digitalni svijet. Nakon određenog vremena i po potrebi, mi ćemo odrediti kako to novo osjetilo iskoristiti i koje su prednosti. Možete li navesti nekoliko domena upotrebe AI, odnosno koji je to potencijal za transformaciju različitih sektora? – Potencijal je veliki, uključujući zdravstvo, obrazovanje, promet, finansije, proizvodnju i drugo. Kada govorimo o zdravstvu AI može poboljšati dijagnostiku bolesti na temelju analize medicinskih podataka, smanjujući vrijeme potrebno za postavljanje preciznih dijagnoza. Ovo je posebno važna činjenica jer čovjek ne vlada pristupom podacima koje ima AI, a i ti podaci su svakako digitalni pa i lakše probavljivi digitalnom mozgu. Međutim, tu se krije i zamka jer AI može analizirati genetske podatke pacijenata kako bi prilagodio terapije specifičnim potrebama, ali i kako bi mogao manipulirati istima.. Već je danas u upotrebi AI koji može analizirati velike količine finansijskih podataka kako bi identificirao trendove i predviđao kretanja na tržištima. Uskoro će finansijsko tržište biti preplavljeno chatbotovima mogu pružiti korisnicima personalizirane finansijske savjete i podršku. Danas je dobro poznato da ekonomija i finansije su najviše matematički uređene aktivnosti i uvođenje AI alata će doprinijeti smanjenju potrebe za ljudskim znanjem. Vjerovatna implikacija je banka bez službenika, automatizirani šalteri i mnogo većoj mjeri nego danas. Obrazovanje je, također, postalo jedan od pionira aktivnosti gdje se povećava upotreba digitalnih tehnologija, a u današnje vrijeme AI. Očito je da sintagma personalizirano učenje dobija na pravom značenju jer AI može pratiti napredak svakog pojedinačnog učenika i prilagoditi nastavni plan prema individualnim potrebama. Kako vidite korištenje AI u automatizaciji administrativnih zadataka gdje se već dokazala digitalna tehnologija i digitalizacija? – U narednim koracima AI može pomoći u automatizaciji zadatka poput ocjenjivanja, omogućavajući nastavnicima više vremena za interakciju s učenicima. Kada govorimo o proizvodnji, često se koriste sintagme pametna proizvodnja ili industrija 4. generacije gdje je masovno uvođenje i korištenje senzora i AI za praćenje i optimizaciju proizvodnih procesa, smanjujući troškove i povećavajući efikasnost. Nadalje, sam proizvod je neupotrebljiv ako ne postoji model održavanja i popravke gdje, zahvaljujući AI i prediktivnoj analizi podataka pomoću AI je moguće predviđati kvarove i održavanje sistema prije nego što se dogode nesretne okolnosti. Jedna od veoma značajnih stavki je uključenje AI u saobraćaj i trgovinu. Kako vidite situaciju na tim poljima? – Ovdje postoje dva procesa koja se dešavaju paralelno. Jedan je vezan za autonomna vozila koja koriste AI za prepoznavanje prometnih uslova, putnika i drugih vozila radi sigurnije vožnje. Na drugoj strani se nalaze sistemi koji su u korelaciji sa autonomnim vozilima ali i nevezano za njih sa glavnim zadatkom da rade na rutiranju i optimizaciji prometa. AI može analizirati ogromne količine podataka i izvlačiti najoptimalnije rute kako za pojedince tako za saobraćajnu infrastrukturu urbanih cjelina. Kada govorimo o trgovini i maloprodaji, osim već ustaljenog personaliziranog oglašavanja, gdje AI može analizirati podatke o potrošačima kako bi prilagodio oglašavanje individualnim preferencama, postoje modeli i za predviđanje potražnje gdje AI analiza podataka može poboljšati upravljanje zalihama i predviđanje potreba potrošača. Kako iz svega može profitirati i državna uprava kroz rad adminitracije? – Jedan je segment posebno atraktivan za korištenje AI, i vidljiv je potencijal za značajan doprinos u državnoj upravi, pružajući efikasnije i poboljšanije usluge građanima. Možemo

Profesorica Lejla Turulja za Marx.ba: Tehnologija će utjecati na promjenu radnih mjesta

N. DEMIROVIĆ Lejla Turulja, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i ekspert Udruženja za digitalnu transformaciju u BiH za Marx.ba govorila je aktuelnostima na temu utjecaja digitalizacije na industrijsku radnu snagu. Stručnjakinja za digitalizaciju komentirala je nedavni izvještaj u kojem se govori u kolikom će omjeru digitalizacija utjecati na povećanje radne snage. – Izvještaj “Budućnost rada u industriji” urađen od strane Omdia za Schneider Electric, ispituje utjecaj digitalizacije na industrijsku radnu snagu i radne uloge. Istraživanje je provedeno anketiranjem 407 kompanija (malih i srednjih preduzeća do velikih kompanija) širom zapadne Evrope (Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Španija, Danska i Švedska), SAD, Kina, Indija i Jugoistočna Azija (Vijetnam, Tajland i Filipini). Izvještaj naglašava izazove s kojima se kompanije suočavaju kada je u pitanju radna snaga, poput starenja radne snage, privlačenje talenata i zadržavanje istih. Upravo se digitalizacija ističe kao potencijalno rješenje ovih problema, jer ima ulogu u povećanju zadovoljstva poslom, te unapređenju vještina i obrazovanja. Naime, izvještaj naglašava ključnu ulogu digitalizacije u rješavanju izazova u industrijskim preduzećima, i to ne onih tradicionalnih izazova koji se vezuju za produktivnost i efikasnost poslovanja, već u kontekstu optimizacije operativnih tehnoloških uloga, smanjenja vremena provedenog na administrativnim zadacima i osnaživanje zaposlenika da ostvare svoj potencijal. To praktično znači promjenu u industrijskoj radnoj snazi, koja zahtijeva nove vještine poput programiranja robotike i analize podataka. U izvještaju se također govori o važnosti obuke radnika, fleksibilnosti i odabiru pravih dobavljača tehnologije i partnera za uspješnu digitalnu transformaciju u industrijskom sektoru, kaže profesorica Turulja. Šta onda podrazumijeva tvrdnja da 45 posto industrijskih kompanija vjeruje da će digitalizacija biti glavni razlog stvaranja novih radnih mjesta u operativnoj tehnologiji (OT) u sljedeće tri godine. – Prvo, važno je prepoznati da ovaj podatak odražava mišljenja industrijskih kompanija o budućnosti radnih mjesta u OT. Na pitanje o utjecaju digitalizacije na operativne uloge u naredne tri godine, oko 45% kompanija vjeruje da će digitalizacija biti glavni pokretač stvaranja novih poslova u OT, dok 36% smatra da će postojeće uloge doživjeti značajnu ekspanziju. Samo 18% ne predviđa bitne promjene. Ovi podaci ukazuju na to da većina industrijskih lidera očekuje da će digitalizacija imati značajan utjecaj na oblikovanje budućih radnih uloga u industriji. Ovo praktično znači da će tehnologija promijeniti način na koji se poslovi obavljaju, stvoriti nove vrste poslova, te uticati na promjenu radnih mjesta u smislu definiranja potrebnih vještina za postojeća zanimanja (s naglaskom na OT). Neka od predviđanja su da će biti smanjena potreba za radnicima koji obavljaju repetitivne zadatke i za manuelnim radom, ali da će se kreirati potreba za stručnjacima koji mogu programirati, održavati i upravljati ovim sistemima. S jedne strane, smanjiće se potreba za jednom vrstom radnika, ali će se kreirati nova radna mjesta. Dok će manuelne operacije u OT preuzeti mašina, čovjek će raditi na obradi i interpretaciji velikih količina podataka, upravljanju mrežama, zaštiti od cyber napada i slično, naglašava profesorica. Ona špojašnjava da promjene ne znače i potpuni nestanak određenih poslova. – Dakle, s digitalizacijom, neka zanimanja će gotovo postati nepotrebna, dok će istovremeno nastati nove vrste poslova koje zahtijevaju drugačije vještine. Ovaj proces ne znači potpuni nestanak poslova, već njihovu evoluciju i prilagođavanje novim tehnologijama. Važno je naglasiti da su ovakva predviđanja o uticaju digitalizacije na industriju prisutna već više godina, ali neće sve zemlje napredovati istim tempom. Različiti faktori, uključujući ekonomsku snagu, infrastrukturnu spremnost i političku volju, uticat će na brzinu i nivo digitalne transformacije u pojedinim zemljama. Stoga, dok će neke zemlje i regije brže usvojiti ove tehnologije, druge će trebati više vremena da se prilagode kako tehnološkim zahtjevima, tako i novim radnim ulogama, naglasila je Lejla Turulja.

Nova tehnologija dopušta korištenje elektronskih uređaja pod vodom

Marx.ba HZO je specijaliziran za tankoslojne premaze za elektronske uređaje. Na CES-u 2024. kompanija sa sjedištem u Sjevernoj Karolini demonstrirala je učinkovitost svog procesa premazivanja potapanjem Raspberry Pi ploče. Zanimljivo, ploča je nastavila raditi sasvim dobro i niko nije stradao od strujnog udara. HZO nudi inovativne usluge premazivanja parilenom koji se nanosi kao film na „molekularnom nivou“ postupkom vakuumskog taloženja. Parilen, tanji od ostalih materijala za premazivanje, može ravnomjerno i pouzdano prekriti elektronske uređaje, uključujući gole strujne ploče. Kompanija je tokom CES-a 2024. pokazala zaštitu od parilenskog premaza, sugerirajući da bi hardverske firme mogle pretvoriti Raspberry Pi 4 ploče u prave vodootporne računalne projekte. HZO objašnjava kako funkcionira postupak prevlačenja parilena kemijskim taloženjem iz parne pare (CVD). Proces počinje zagrijavanjem prekursorskog materijala dok se ne pretvori u plin. Ovaj plin se zatim dalje zagrijava kako bi se formirali reaktivni monomeri. U komori za taloženje koja se održava “blizu sobne temperature”, ti se monomeri talože na svim predmetima unutra. Slijećući jedan do drugoga, kažu u HZO-u, monomeri se spajaju i tvore polimernu prevlaku. Polimerni film pokazuje tipičnu debljinu u rasponu od 2 do 25 mikrona i može se sigurno koristiti za slabe elektroničke komponente budući da radi na sobnoj temperaturi. Iz HZO-a ističu kako su parilenski premazi “visoko pouzdani”, te se tokom polimerizacije ne oslobađaju štetni kemijski nusproizvodi. CVD proces ima različite primjene, uključujući automobilsku elektroniku i senzore, pametne kućne uređaje, potrošačku elektroniku, biosenzore i još mnogo toga. Raspberry Pi 4 obložen parilenom, prikazan na CES-u 2024. , funkcionirao je u spremniku za vodu, sigurno spojen na USB-C kabal za napajanje i microHDMI kabel za video izlaz, oba također presvučena parilenom. Međutim, HZO-ovo rješenje s parilenskim premazom nije namijenjeno individualnim entuzijastima ili krajnjim korisnicima hardvera. Kompanija sarađuje s proizvođačima elektronike i velikim korporacijama, uključujući Dell i Nike, pružajući ili uslugu premazivanja koristeći svoju opremu ili same strojeve za premazivanje. U komori za premazivanje može se istovremeno nalaziti mnogo različitih elektronskih uređaja, pa se CVD postupak može primijeniti u velikim količinama, predlaže HZO.

Procurile informacije o performansama Galaxy A35 telefona

Marx.ba Još na jesen prošle godine pojavile su se prve informacije o Samsung Galaxy A35 telefonu. Nedugo nakon toga, telefon je osvanuo na renderima, a danas su osvanule i informacije o performansama ovog telefona. Samsung Galaxy A35 danas je uočen na Geekbenchu s brojem modela SM-A356U. Telefon je postigao rezultat od 697 bodova u testu s jednom jezgrom, odnosno 2.332 bodova u testu s više jezgri. Ovo je itekako loš rezultat kada usporedimo rezultate nekih drugih Galaxy telefona s ovim čipom, ali vjerovatno je da se radi o ranom prototipu. Kada već spominjemo čip, iako to na Geekbenchu nije izričito navedeno, telefon pokreće Samsungov Exynos 1380, što primjećujemo na osnovu broja modela matične ploče i procesora s5e8835. Tako ovaj čip ima CPU sa 4 x 2,4 GHz Cortex-A78 jezgre i 4 x 2,0 GHz Cortex-A55 jezgre. Radi se o istom čipu koji pokreće Samsung Galaxy A54. Što se tiče dizajna, na već procurjelim renderima, otkriveno je da će telefon imati moderniji dizajn prednje strane sa nešto tanjim okvirima u odnosu na prethodnika. Okviri telefona su drugačiji sa dizajnerskom fukcijom koju Samsung naziva “Key Island”. Ovo zapravo znači da je okvir uzdignut oko tipke za kontrolu glasnoće i napajanje. Samsung Galaxy A35 imat će plastični okvir sa završnom obradom od brušenog metala. Bit će dostupan u tri boje: Awesome Ice Blue, Awesome Lilac i Awesome Navy. Imat će OLED ekran sa rupicom pri vrhu, što će biti promjena u odnosu na prethodnika koji posjeduje izrez u obliku slova “u”. Ispod ekrana će se naći skener otiska prsta, piše Bajtbox.

Ankora i Ant Colony udružuju snage u Bloomteq

Marx.ba Dvije prepoznate softverske kompanije u Bosni i Hercegovini, Ankora i Ant Colony, najavljuju spajanje svojih operacija u zajedničku kompaniju pod imenom – Bloomteq. Ovaj naziv nije slučajan, već predstavlja počast čuvenom Emeriku Blumu, osnivaču i prvom direktoru Energoinvesta te istinskom izvoru inžinjerske i poslovne inspiracije. Regionalno liderstvo – globalna prepoznatljivost U svjetlu dosadašnjeg iznimno prepoznatljivog rada i snažnih poslovnih osnova, ove dvije kompanije s ponosom stupaju u novu fazu svog razvoja. Njihova zajednička vizija i bogato dosadašnje iskustvo predstavljaju ključni korak ka pozicioniranju kompanije Bloomteq kao globalno prepoznatljivog i relevantnog partnera u industriji. Ekspertiza i inovativnost, koje su već bile ključni faktori njihovog dosadašnjeg uspjeha, sada postaju temeljni elementi u ostvarivanju novih ciljeva sa timom od preko 100 stručnjaka. Bloomteq započinje svoje poslovanje s već impresivnim portfolijom globalno prepoznatljivih partnera, među kojima se ističu kompanije poput Audi-a, Bosch-a, Canon-a, Addeco Grupe, OneLife-a i drugih. Nermin Hadžić – Izvršni direktor Bloomteqa Nermin Hadžić, izvršni direktor Bloomteqa, ističe da njihovo udruživanje ne samo da spaja dvije kompanije, već predstavlja pokretačku snagu za novu eru inovacija i postizanje ambicioznih ciljeva koje će ih pozicionirati kao prepoznatljivog partnera za globalne industrijske lidere. – Želimo postati ključna destinacija za softverski razvoj, prepoznatljivi partner za razvoj softvera za 100 vodećih svjetskih kompanija, istovremeno postavljajući nove standarde. Udruživanjem snaga stvaramo i tim sa preko 15 godina iskustva, dijeleći visoke profesionalne standarde i posvećenost inovacijama. Sa snažnim fokusom na kvalitet rada i progresivnu poslovnu filozofoiju, vjerujemo da će Bloomteq postati pokretački faktor razvoja softverske industrije u Bosni i Hercegovini, istovremeno stvarajući nove vrijednosti za lokalnu zajednicu, izjavio je Nermin Hadžić. Strateško partnerstvo za kreiranje vrhunskih tehnoloških rješenja Ismir Harambašić, suosnivač i direktor sektora za razvoj, ističe važnost partnerstva kao odlučan korak prema kreiranju naprednih tehnoloških rješenja za trenutne i potencijalne partnere.  Njihova zajednička vizija snažno naglašava posvećenost izgradnji boljeg kolaboracijskog ambijenta kroz spoj kvaliteta, inovacija i podrške lokalnoj privredi. Ismir Harambašić – Direktor sektora za razvoj kompanije Bloomteq – Sagledavajući retrospektivu poslovanja naše kompanije, u prethodnim godinama, postali smo sinonim za kvalitetna softverska rješenja, predanost izvrsnosti, te poticajan i inspirativan radni ambijent. Sa bogatim dosadašnjim iskustvom, prepoznali smo potrebu za novom dimenzijom poslovanja, kako bismo pružili usluge koje nadmašuju zahtjeve klijenata. Spajanjem snaga, stvaramo snažnu sinergiju stručnosti i inovacija, omogućavajući nam da klijentima pružimo vrhunska rješenja, te brže i efektivnije rezultate, sa širim rasponom mogućnosti. Naš fokus na kvaliteti rada i strast prema kreiranju tehnoloških rješenja ostaje nepromijenjen, a ovaj spoj nam pruža snažnu platformu za ostvarivanje ambicioznih ciljeva. Kroz Bloomteq, težimo postati ključna destinacija za softverski razvoj, a naša strateška vizija obuhvata ne samo ispunjenje očekivanja klijenata, već i aktivno poticanje inovacija, kreiranje novih radnih mjesta i provođenje obrazovnih inicijativa. S posvećenošću podršci lokalnoj privredi, ovo partnerstvo predstavlja novu fazu u našem razvoju i potvrdu vizije da zajedno, kao Bloomteq, gradimo priču koja će biti prepoznata po vrhunskim uslugama i dostignućima. Radujemo se izazovima pred nama i partnerstvu koje će donijeti koristi kako našim klijentima, tako i cijeloj regiji, istakao je Ismir Harambašić. Novi standardi IT industrije – Kreiranje prvog AI instituta Bloomteq je na našem tržištu već započeo kreirati nove standarde industrije, te kao ključni doprinos zajednici ističu osnivanje prvog AI instituta u Bosni i Hercegovini, čija je misija istraživanje i primjena umjetne inteligencije. Edin Mehić, suosnivač i direktor sektora za strategiju kompanije Bloomteq, ističe da ova inicijativa ne samo da donosi tehnološke inovacije, već pruža i dodatnu vrijednost klijentima i stručnjacima za razvoj softverskih rješenja. Nastojanje je da se Bosna i Hercegovina pozicionira kao centar za napredna istraživanja u području umjetne inteligencije odražava ambiciju postizanja izvrsnosti. Edin Mehić – Direktor sektora strategije kompanije Bloomteq – Osnivanjem prvog AI instituta u državi, želimo staviti fokus na istraživanje i implementaciju umjetne inteligencije. Ova inicijativa ne samo da donosi tehnološke inovacije, već donosi i dodatnu vrijednost našim klijentima i talentima, te omogućava povezivanje visokokvalitetnih znanstvenih istraživanja naših naučnika sa industrijskim sektorom. Ulazimo u eru umjetne inteligencije, revolucionarnu tehnologiju koja preoblikuje sve aspekte našeg života. Ova sveprisutna tehnologija ne samo da automatizira zadatke, već obogaćuje naše iskustvo, otvarajući nove puteve za inovacije i rast. Zbog toga naše partnerstvo ne samo da nastavlja tradiciju vrhunskih softverskih rješenja, već postavlja i nove standarde. AI Institut simbolizira našu predanost budućnosti tehnologije u Bosni i Hercegovini. Kroz istraživanje i primjenu umjetne inteligencije, želimo unaprijediti naše proizvode i doprinijeti razvoju AI sektora u regiji. Ovaj korak predstavlja našu ambiciju postizanja izvrsnosti i pozicioniranja Bosne i Hercegovine kao centra za napredna istraživanja u oblasti umjetne inteligencije, izjavio je ovom prilikom Edin Mehić. U sljedećem razdoblju, Bloomteq će sa entuzijazmom raditi na unapređenju svojih proizvoda i usluga, te stvaranju poticajnog okruženja za rast i razvoj IT industrije i domaćeg privrednog ambijenta. Pratite njihov rad putem društvenih mreža ili posjetite web stranicu www.bloomteq.com kako biste saznali više informacija.

GenAI Skills za povećanje produktivnosti od bilion dolara do 2026. godine

Marx.ba Uposlovnom okruženju gdje su produktivnost i rast prihoda na čelu organizacijskih prioriteta, uloga generativne umjetne inteligencije zauzima centralno mjesto, prema IDC-u. Analitička kompanija predviđa da će se dogoditi velika promjena paradigme, pri čemu će 35 posto preduzeća širom svijeta koristiti GenAI za zajednički razvoj digitalnih proizvoda i usluga do 2025., potencijalno udvostručivši rast prihoda u usporedbi s konkurencijom. Kako se ovo usvajanje ubrzava, IDC predviđa da će implementacija razvoja vještina koju pokreću GenAI i automatizacija omogućiti organizacijama povećanje produktivnosti od 1 bilion dolara u cijelom svijetu do 2026. godine. Odgovori na nedavno globalno istraživanje C-suitea koje je proveo IDC sugeriraju da će velik dio fokusa u sljedećih 18-24 mjeseca biti na poboljšanju produktivnosti, posebno u funkcijama prodaje, IT-a i finansija. Uistinu, više od 50 posto ispitanika naglasilo je da je povećanje produktivnosti najvažniji poslovni ishod koji ciljaju u sljedećih 18 mjeseci. U 2024. GenAI alati omogućit će višim čelnicima da udvostruče produktivnu upotrebu nestrukturiranih podataka otkrivanjem neiskorištenih uvida i znanja. Međutim, Jyoti Lalchandani, potpredsjednik grupe IDC-a i regionalni direktor za Bliski istok, Tursku i Afriku (META), očekuje da će se prioriteti razvijati kako organizacije šire svoje vidike izvan produktivnosti. – Za većinu organizacija lako je razviti stotine slučajeva korištenja produktivnosti oko GenAI-ja, ali mnogi se već pitaju da li se previše fokusiraju na smanjenje troškova i ne fokusiraju li se dovoljno na to kako im GenAI može pomoći da povećaju svoje prihode, kaže Lalchandani . – Očekujemo da će naglasak na povećanju produktivnosti ustupiti mjesto rezultatima rasta prihoda u sljedećih 3-5 godina, pri čemu će prodaja, IT, finansije, operacije i funkcije opskrbnog lanca izvještavati o očekivanjima rasta prihoda od GenAI-ja. Pružatelji moraju pažljivo pratiti ovu promjenu sa svojim glavnim kupcima kako bi osigurali da njihova ponuda GenAI rješenja nastavi biti usklađena s razvojem poslovnih ciljeva njihovih kupaca, naglasio je.

Google prestaje naplaćivati naknade za prijenos podataka iz Google Clouda

Marx.ba Uklanjanje naknada za prijenos podataka, koje mogu biti “teg” kako za velike tako i za male korisnike oblaka koji se prebacuju na alternativne pružatelje usluga, trebalo bi im olakšati donošenje poslovnih odluka. Izlazni troškovi variraju ovisno o nekoliko faktora, uključujući odredište, porijeklo i količinu podataka. Da izlazni troškovi pružatelja usluga javnog oblaka nisu zanemarivi govori činjenica, koju prenosi The Information, da je Apple platio 50 miliona dolara izlaznih naknada AWS-u u jednoj godini. Korisnici koji koriste Google Cloud usluge uključujući BigQuery, Cloud Bigtable, Cloud SQL, Cloud Storage, Datastore, Filestore, Spanner i Persistent Disk od danas mogu besplatno premjestiti svoje podatke na drugog pružatelja usluga oblaka ili u lokalni podatkovni centar. Proces započinje prijavom ispunjavanjem obrasca pri čemu nakon odobrenja imate 60 dana da premjestite tj. preuzmete svoje podatke. U slučaju da vrijeme istekne proces je potrebno ponoviti. Ipak, Google i unatoč podnesenom zahtjevu ima zadnju riječ i jasno daje do znanja da zadržava pravo revizije prijenosa podataka s Google Clouda “radi usklađenosti s odredbama i uvjetima programa”.

Hogwarts Legacy je najuspješnija prošlogodišnja igra s prodajom od 22 miliona primjeraka

Marx.ba Prema objavi Warner Brosa njihov Hogwarts Legacy je prodan u 22 miliona primjeraka, od čega dva miliona samo u decembru, čime je postao najuspješnija igra prošle godine. Iako prema ocjenama kritike Hogwarts Legacy sa svojim prosjekom od 84 posto, nije ušao ni među prvih dvadeset najboljih prošlogodišnjih igara, Warner Bros ima dobrih 22 miliona razloga za slavlje. Predsjednik Warner Bros. Interactive Entertainmenta, David Haddad, je izjavio kako nije ponosan samo na spomenuti rezultat, već i na reakcije fanova koje su više nego dobre, na što je prema njegovom mišljenju najviše utjecala činjenica da u ovom svijetu mogu biti ono što žele, umjesto da im developeri određuju koga će igrati. U istoj objavio je navedeno kako je mnogo igrača nekoliko puta prešlo Hogwarts Legacy, a svi zajedno su na igranje utrošili 707 miliona sati, napravili 819 miliona raznih napitaka, sakupili 1,3 milijarde biljaka, spasili 593 milijuna magičnih zvijeri, te porazili čak 4,9 milijardi negativaca. Dakako, obzirom na rezultat logično je da će Warner Bros. na svaki mogući način pokušati iskoristiti popularnost Hogwarts Legacyja, ali ovom prilikom ništa konkretno nije navedeno. Od ranije znamo da je u razvoju sportska igra temeljena na magičnom jahanju na metli, Quidditch, nalik američkom nogometu, te da je ista trenutno u beta testiranju, no Haddad je kratko izjavio kako na tu temu nema komentara osim da je rade na način koji će oduševiti fanove. Ipak, naglasio je kako dolazi “čitav niz ostalih stvari”, pri čemu je vjerovatno ciljao na nastavak Hogwarts Legacyja, ali vrlo vjerovatno i neke spin-offove, a oni najoptimističniji se nadaju i kakvom DLC ili čak ekspanziji, iako je od same najave bilo naglašavano da tako nešto nije u planu. Ipak, u igri je veliki novac i ko zna što se kuha u čarobnom loncu Warner Brosa, prenosi Bug.