Irfan Čengić za Marx.ba: Novi projekti, novi odnos prema ljudima i novo vrijeme bez korupcije
Nermin DEMIROVIĆ Mlad, ambiciozan, poletan i beskompromisan, to su samo neke od osobina koje bi se mogle pripisati Irfanu Čengiću, odnedavno načelniku sarajevske Općine Stari Grad. Bez ikakve dileme da se radi o jednom od predvodnika mlađeg talasa bh. političara. Čengić se ranije nametnuo kao parlamentarac, a građani Starog Grada su ga nedavno velikom većinom postavili na poziciju prvog čovjeka opštine. U intervjuu za Marx.ba Čengić je govorio o ostvarenoj pobjedi, ali i budućnosti, planovima i onome što bi Stari Grad u narednom periodu trebao biti. Iza vas je pobjeda na izborima za načelnika Starog Grada. Da li ste očekivali tako ubjedljiv trijumf i čemu to zahvaliti? – Nije to samo pobjeda Irfana Čengića. Ljudi su birali između dvije vizije, a moj odnos prema ljudima zadnjih 10 godina dao je takav rezultat da me šest političkih stranaka u Općinskom vijeću podrži. Dobio sam više glasova na izlaznosti od 30 posto nego prethodni načelnik na izlaznosti od 55 posto. Vodili smo poštenu kampanju. Ljudi su shvatili da laži i manipulacije više ne prolaze i taj koncept više nema podršku. Zahvalan sam na svakom glasu, ljudi Starog Grada su mi ukazali povjerenje, a ispred mene je veliki posao da to povjerenje opravdam. Kako gledate na kampanju s marketinške strane? – Imali smo s jedne strane olakšavajuću okolnost da su ove izbore svi pratili, jer su jedini koji su se organizirali u ovom periodu, dok su s druge strane i najteži upravo zbog činjenice da je sav fokus javnosti i medija stavljen na njih i pratio se svaki korak. Kampanju sam kreirao sam, uz veliku pomoć mog tima. U karijeri sam dosta putovao po zapadu i imao sam priliku vidjeti kako se kampanje prave u svijetu i primjeniti ta znanja ovdje. Dobio sam dosta komentara da je kampanja puno drugačija u odnosu na one koje se vode kod nas. Građani su imali priliku pratiti moje aktivnosti I na mojoj web stranici irfancengic.ba, a u narednom periodu na istom mjestu će moći pratiti moj rad kao načelnika općine. Kako vidite Stari Grad u budućnosti, kako bi uopšteno izgledala vaša vizija? – Svoju viziju zasnivam na tri priorieta: novi projekti, novi odnos prema ljudima i novo vrijeme bez korupcije uz veću transparentnost u radu. Projekte koje ćemo započeti u prvoj godini, planiramo završiti u pet godina jer ako sada pobijedim, vjerujem da će mi građani dati povjerenje i na redovnim izborima, koji će biti za 10, 11 mjeseci. Radit ćemo na izgradnji infrastrukture, širenju sportskih i kulturnih sadržaja, te poticanju razvoja malih i srednjih preduzeća. Naša općina ima bogatu kulturnu i historijsku baštinu, koju ćemo njegovati i promovisati kroz projekte koji će privući turiste i očuvati naše naslijeđe za buduće generacije. Zalagat ću se za veću transparentnost u radu općinske uprave kako bismo osigurali da svi budu informisani o onome što se događa u našoj općini. Kao što je potreban novi odnos uprave prema građanima, tako je potreban i novi odnos načelnika prema uposlenicima u upravi koji ne smiju biti mobingovani i demotivisani za rad. Stvarat ćemo okolinu bez korupcije i uz veću transparentnosti u upravljanju resursima općine. Borit ćemo se protiv svih oblika korupcije i osigurati da javna sredstva budu iskorištena na najbolji mogući način, u korist svih građana. Planiramo uspostaviti mehanizme za nadzor trošenja budžeta i redovno izvještavanje o finansijskom stanju općine kako biste bili sigurni da novac građana koristi odgovorno. Najviše ćemo ulagati u promociju turizma. Promocija nikada nije bila jeftinija i pristupačnija. Uložit ćemo više u promociju, sigurnost i čistoću Baščaršije. U Starom Gradu nedostaje kulturnih događaja, kulture na ulici, fale koncerti, folklori. Trebali bi svaki vikend na Baščaršiji imati neko događanje, u saradnji sa našim KUD Baščaršija. Treba nam zatvaranje ulica. Imamo ulicu Zelenih beretki koja odlično radi kada je Sarajevo Film Festival, zašto to ne kopiramo svaki petak i subotu i ne napravimo neki koncert ili festival. Projekti poput podzida, kanalizacija, rukohvata, trotoara, krpljenja rupa su poslovi koji se podrazumijevaju i na kojima će se raditi svakodnevno. Najavili ste donošenje strategije razvoja. Šta će ona donijeti Starom Gradu? – Općina Stari Grad Sarajevo već duži niz godina nema Strategiju razvoja općine i moj prioritet jeste usvajanje Strategije razvoja Općine Stari Grad u kojoj ću svoju viziju iz ovog programa predstaviti u formi strateških ciljeva, prioriteta i mjera koje će biti mjerljive. Strategija razvoja pruža takvu stabilnost i jasnoću u dugoročnom planiranju, što može privući investicije i potaknuti privredni razvoj. Prednosti kada općina ima strategiju razvoja uključuju, jasne smjernice kroz postavljanje jasnih ciljeva i prioriteta za razvoj općine, što olakšava planiranje i donošenje odluka. Bolje iskorištavanje resursa općine i smanjenje rizika od nepotrebne potrošnje. Povećana je transparentnost u donošenju odluka i korištenju sredstava te veća odgovornost prema građanima. Mogućnost dugoročnog planiranja i usmjeravanja općinskog razvoja prema održivim ciljevima. Kvalitetna strategija je preduslov za osiguranje boljih uslova života za građane kroz ciljane projekte u područjima poput obrazovanja, zdravstva, infrastrukture i kulture. U svakom slučaju, Strategija razvoja je ključni instrument za vođenje općine prema boljoj budućnosti i ostvarivanju dugoročnih ciljeva. Bez nje, općina rizikuje neefikasnost, nesklad u radu i gubitak prilika za razvoj i napredak zajednice. Zbog svega navedenog, donošenje Strategije razvoja Općine Stari Grad Sarajevo je primarni cilj i projekat, jer iz njega izlaze svi ostali novi projekti. Već smo usvojili nacrt Strategije i očekujem da ćemo do kraja januara usvojiti Strategiju. Koje su po vama privredne grane na kojima Stari Grad pod vašim vodstvom može napraviti iskorak? – Prije svega, turizam. Razvoj turističkih atrakcija kao što su izletišta, obnova historijskih lokaliteta, izgradnja turističkih objekata. Promocija bogate kulturne i prirodne baštine Starog Grada. Infrastruktura i građevinski sektor, planiramo gradnju novih sportskih objekata, stadiona, bazena, i sportsko-rekreacijskih zona. Planirana je obnova i izgradnja objekata poput hotela, čime se može poboljšati turistička ponuda. Postavljanjem solarnih panela na javnim objektima i podrška privatnim licima za korištenje solarnih panela radit će se na energetskog efikasnosti i održivosti. Promovisat ćemo energetsku efikasnosti kao dio strategije održivog razvoja. Jedan od ciljeva je i uspostavljanje upravljanja infrastrukturom i komunalnim uslugama, unapređenje saobraćajne infrastrukture, uključujući izgradnju podzemne garaže,
Profesor Azrudin Husika za Marx.ba: Smanjenje potrošnje energije ulaganjem u energijsku efikasnost mora biti jedan od glavnih ciljeva energetske tranzicije
N. D. Pred Bosnom i Hercegovinom su neminovni izazovi energetske tranzicije. Naša zemlja će morati učiniti mnogo toga kako bi se što više primakla na nivo drugih zemalja, prije svega onih u Evropskoj uniji. Posao jeste obiman, ali nema dileme da s tim treba krenuti odmah jer u nekim segmentima dosta kasnimo. Na ovu temu razgovarali smo sa prof.dr Azrudinom Husikom, profesorom na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, stručnjakom koji može pomoći mnogo na putu onoga što je pred našom zemljom. Šta očekuje Bosnu i Hercegovinu kada se radi o energetskoj tranziciji? – Očekuje nas liberalizacija tržišta energenata. Posebno je tu značajno napomenuti liberalizaciju tržišta električne energije, što onda otvara put i za bržu dekarbonizaciju, odnosno obnovljive izvore energije i energijsku efikasnost. Evropska unija uvodi takve tržišne mehanizme koji otežavaju, odnosno čine nekonkuretnom energiju koja dolazi iz fosilnih goriva. Mi smo se kao država opredjelili prema tome i ono što treba naglasiti jeste da uopšte ne bi bilo dobro preispitivati tu odluku. Naravno, svaka odluka se može preispitati, ali treba prihvatiti ono što smo već potpisali kroz Sporazum o energetskoj zajednici i Sofijsku deklaraciju, što uključuje zelenu agendu za zemlje zapadnog Balkana i klimatsku neutralnost do 2050. godine. Dakle, to je okosnica energetske politike BiH kao i zemalja Evropske unije. Odustajanje od takve politike bi ozbiljno ugrozilo puta ka Evropskoj uniji. Koja je najbitnija karakteristika energetske tranzicije u svijetu, pa i one koja čeka nas? – Glavna karakteristika energetske tranzicije jeste prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije uz tržišne mehanizme kao što je trgovanje emisijama stakleničkih gasova, gdje svi oni koji emituju određenu količinu stakleničkih gasova, u prvom redu ugljen dioksida, morat će plaćati dozvole za emitovanje. Ne radi se ni o kakvim kaznama ni penalima kako možemo čuti u nekim medijima, već je to jednostavno dodatni namet na energiju koja dolazi iz fosilnih goriva. Uz to tranzicija vodi ka decentralizaciji energijskog sistema i mogućnosti za građane da ulažu u vlastite elektrane i na taj način smanje svoje troškove za energiju ili da ostvare prihod od prodaje na tržištu. Šta nam se može dogoditi ukoliko se u skoro vrijeme ne prilagodimo na takav sistem? – Ako ne uvedemo sistem trgovanja emisijama i još neke druge mjere za dekarbonizaciju naša privreda će postajati sve manje konkurentna. EU je već od prije par mjeseci ozvaničila uvođenje mehanizma koji se odnosi na plaćanje dodatnih naknada na robu koja dolazi iz područja koja nemaju sistem trgovanja emisijama kao što ga imaju zemlje u EU, tako da svi oni koji uvoze robu iz zemalja kao što je BiH, moraju platiti dodatnu naknadu za svoju robu srazmjeno emisiji ugljen dioksida koja je nastala tokom proizvodnje te robe. Plaćanje naknade kroz ovaj mehanizam za emisije ugljen dioksida će početi od 2026. godine, do tada kompanije koje izvoze proizvode kao što su električna energija, proizvodi od čelika, aluminijuma i dr. moraju da izvještavaju o svojim emisijama. Koliki bi to utjecaj moglo imati na bh. ekonomiju? – Oko 10 posto izvoza iz BiH je pod utjecajem tog mehanizma, jer 10 posto roba koje su obuhvaćene tim mehanizmom (tzv. CBAM) izvozimo u Evropsku uniju, što znači da će već od 2026. godine, ako ništa ne poduzmemo u smislu dekarbonizacije tj. smanjenja korištenja fosilnih goriva, tih 10 posto izvoza će biti nekonkuretno na tržištu EU. Zbog dodatnog troška za preduzeća, bojim se da bi odgovor opet mogao biti zaustavljanje rasta plaća, zalaganje za jeftinu energiju i onda bismo ostali u nekoj pat poziciji. Moramo energetsku tranziciju shvatiti ozbiljno i krenuti, ne samo u ono što se u javnosti dominantno vidi kada pričamo o energetskoj tranziciji, a to su novi kapaciteti o obnovljivim izvorima energije, nego puno šire moramo sagledavati energetsku tranziciju, od energetske efikasnosti kućanskih uređaja, zatim zgrada, organizacije energetike na lokalnom nivou kroz sisteme daljinskih grijanja, centraliziranih hlađenja, pripreme sanitarne vode itd., a sve s ciljem da upravljamo troškovima za energiju, a ne samo cijenama. Šta je po Vama najbitnije kada se radi o energetskoj tranziciji? – Sve gore navedeno je usko vezano za izazove koje donosi enegetska tranzicija, ali ono što je dominantno u medijima, a nažalost i u dijelu stručne javnosti jeste priča o tome koliko ćemo mi napraviti nekih novih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Moramo početi od potreba za energijom, njih redukovati mjerama energijske efikasnosti, neke potrebe pomjeriti iz nekog perioda godine, sedmice, dana, u neke druge periode. Dakle, treba upravljati našim potrebama za energijom, uvesti sisteme upravljanja energijom u industrijska preduzeća, a paralelno s tim razmišljati kakav proizvodni miks da imamo do 2050. godine sa nekim prolaznim vremenom u 2030. godini. Udio uglja u prizvodnji energije se mora smanjivati, kako gledate na taj proces? – Kada govorimo o energijskom miksu u proizvodnji električne energije, onda treba imati na umu da moramo postepeno smanjivati udio uglja u proizvodnji električne energije upravo zbog tržišnih mehanizama koje sam pomenuo i nekonkurentnosti te energije i u sadašnjem trenutku, kada nemamo te mehanizme, a pogotovo nakon njihovog uvođenja što nas dovodi do onoga za šta je u proteklih nekoliko godina javnost najzainteresovanija, a to je da je prošlo vrijeme izgradnje novih termolektrana na ugalj, pa u tom smislu i neizgradnje Bloka 7 u Termolektrani Tuzla. To je projekat koji je bio aktuelan, ali s obzirom na dešavanja u proteklih pet ili šest godina, njegovo vrijeme je prošlo. Zakasnili smo s tom izgradnjom jer moramo do 2050. u potpunosti dekarbonizirati, tj. prestati proizvoditi električnu energiju iz fosilnih goriva. Jednostavno nema vremena da se Blok 7 napravi i da onda radi puni životni vijek da bi se ta investicija isplatila, bez obzira što bi to značilo gašenje nekih postojećih blokova i manju potrošnju uglja za istu proizvodnju električne energije. Postojeće termoelektrane na ugalj treba da nam posluže za energetsku tranziciju do 2050. godine. Sada se tu otvara niz krupnih izazova kako sa ovako starim termolektranama, osim Termoelektrane Stanari koja je nova, a koja svoju energiju uglavnom izvozi, kako doći do klimatske neutralnosti do 2050. godine. Koja bi preporukama bila vladama u BiH? – Vlade na svim nivoima trebalo bi
Alma Ahmić za Marx.ba: Uspostavljanje web shopa je samo vrh ledenog brijega, posao tek slijedi
N. D. Alma Ahmić, potpredsjednica je Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u Bosni i Hercegovini koja je uspostavljena s ciljem promoviranja i podrške razvoju e-trgovine u našoj zemlji. Asocijacija je u martu ove godine organizirala prvu konferenciju o e-trgovini u BiH pod nazivom “Let’s do eCommerce” gdje se okupilo više od 250 ključnih igrača u industriji e-trgovine u Bosni i Hercegovini i regiji, pružajući jedinstvenu priliku učesnicima da se educiraju kroz inspirativne priče najuspješnijih preduzetnika iz eCommerce industrije. Ahmić je u razgovoru za Marx.ba govorila o web shopovima, ali i drugim stvarima koje bi se u našoj zemlji mogle unaprijediti, a vezane su za e-trgovinu. – I kod nas je trend prodaje i kupovine putem e-commerce i digitale sve veći i veći. Ja volim da kažem da je oblast kod nas u nekoj razvojnoj fazi, još uvijek beba, u poređenju s Evropskom unijom. Oni su tu znatno napredniji, sa ostatkom nekog razvijenog svijeta. U poređenju s regijom gdje smo, tu smo. Nisu to neke velike razlike. Tako da smo mi u tom nekom procesu još uvijek u povoju imi tek treba da izađemo iz tog nekog ciklusa i kada će sve to eksponencijalno da raste, kaže na početku razgovora za Marx.ba Alma Ahmić. Izgradnja timova Prema njenim riječima uspostavljanje web shopa je samo vrh ledenog brijega. – Sve ono što je ispod površine i što se treba dalje raditi donosi uspješnost web shopa. Kao kada čovjek otvara firmu ili poslovnicu. Jedno je registracija firme, a onda poslije toga ima puno organizacionih stvari, ekonomske ili finansijske prirode koje treba uzeti u obzir. Tek nakon uspostavljanja web shopa kreće pravi posao. Po meni je prije svega ključno izgraditi dobar tim. Nažalost mi u BiH imamo primjere web shopova koji već par godina posluju, imaju neku genezu uspješnih, u zavisnosti od veličine kompanije, jer nije isto kada neki mali poduzetnik tek pokreće svoj web shop i kada svoj web shop pokreće neko ko već ima razvijen biznis, sve to treba na neki način uzeti u obzir, ali imamo kompanije koje uspješno posluju, pokrenu web shopove, ali ne prati ih ta organizacija. Jednostavno, ne prati ih taj tim. Jednostavno trebaju uspostaviti sitematizaciju, naglašava naša sagovornica. Izbor tima, ali mnoge druge stvari su jako bitne za uspješnost u ovoj oblasti. – Potrebno je imati različite profile ljudi u timu koji će biti odgovorni za različite djelatnosti. Naravno da ima razlike da li je proizvod u pozadini ili je usluga. To je poprilično širok pojam, jer e-commerc je po definiciji da sve prodajete fizičkim putem, to možete prodavati i putem nekog elektronskog kanala. Naravno da bi svako trebao imati plan poslovanja, plan prodaje, plan marketinga…, znači uspostaviti neku strategiju. Isto kada otvarate neku poslovnicu, morate imati konkretne parametre koje ćete pratiti i kako ćete procjenjivati je li plan koji ste napravili uspješan ili nije, kaže Ahmić Prema njenom mišljenju mi u Bosni i Hercegovini imamo potencijal za e-trgovinu. – Ne samo da se mi u BiH možemo razvijati u ovoj oblasti, nego mi smo generalno kadar i ljudi koji se tehnički vrlo brzo adaptiraju. Za razliku od nekih drugih područja, čak i evropskih država. Mi se često poredimo sa nekom Njemačkom, sa drugim velikim evropskim državama, a nema potrebe za tim. Bolje bi bilo da se poredimo s nekim drugim državama koje su nam možda bliže u smislu mentaliteta i tako dalje. Evo recimo kada se poredimo s jednom Austrijom, mislimo da Austrija jako digitalna, a to uopšte nije slučaj. U poređenju s njima mi smo mnogo više korisnici tehnologije. Jako brzo se prilagođavamo novim tehnologijama i mislim da te jedan veliki benefit za nas, upravo zbog tog našeg mentaliteta, mišljenja je potpredsjednica Asocijacije za internet trgovinu “eComm”. Jasno je da je i na ovom polju jako bitno da se ljudi educiraju. – Vrlo je bitna edukacija. Svima nam je potrebna edukacija. Ne samo vlasnicima firmi, nego i uposlenicima. Najčeće je nekim malim ili srednjim preduzećima teško izdvajati te ljude. Ne samo zbog novca da bi nešto investirali u njih jer najčešće su ljudi kod nas multitasking. Znači mi često ne radimo jedan djelić posla nego mi radimo deset poslova odjednom. Jednostavno nemamo podjelu poslova, najčešće iz finansijskih razloga, ali nekad iz organizacijskih jer kada kompanija pokreće biznis teško da se neko može samo djelićem posla baviti dok se ne uspostavi potpuna struktura i organizacija unutar firme. Edukacija je bitna da bi mogli pratiti trendove i za bi mogli uspostaviti strategiju u kojem pravcu treba da ide taj web shop. Potrebno je pratiti trendove u regiji i svijetu da bi firmu mogli usmjeriti na pravi način ovdje u BiH, preporučuje Ahmić. A još jedna preporuka bi mnogima koji se žele baviti ovim poslom mogla biti itekako korisna. – Trebate da vidite li vaš proizvod možete plasirati i preko granice. To je vrlo bitno jer mi već sada kao Asocijacija imamo upite web shopova iz regije ili čak i velikih kompanija koje u mnogo država rade online. I njima je BiH šesta ili sedma država u nizu gdje bi oni prodavali svoje proizvode. Jako je bitno da naši ljudi počnu razmišljati kako oni mogu proširiti svoje tržište tako što će svoju robu plasirati i van BiH. Mislim da malo ko u BiH u tom pravcu razmišlja. Ima slučajeva, ali to može puno bolje, poruka je Ahmić. Markica povjerenja Određena praksa u BiH i nije baš tako zastupljena, a radi se o umrežavanju. – Ljudi ili firme se trebaju umrežavati. To je jedan segment gdje mi možda nismo jaki u skladu s našim mentalitetom. To ja vidim kroz Asocijaciju. Mi smo ljudi koji su se navikli sami boriti kroz sve sfere života. Pošto smo mala država, a tako rade ove naprednije zemlje, puno bi lakše da se poput njih umrežavamo. Oni svoja prava i zajedničke akcije na taj način lakše ostvaruju. Mi kao Asocijacija tu stojimo na raspolaganju da sebe ponudimo kao jednu platformu gdje ćemo okupljati sve aktere e-commercea. Tu ne mislim samo na trgovce nego generalno. E-commerce je širok pojam. Imate s jedne strane trgovce,
Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice KS za Marx.ba: U Sarajevu uvodimo vinjete za autobuse
N. D. U cilju sprječavanja masovnog turizma, sve više gradova u svijetu primjenjuje različite modele koji bi obezbijedili bar minimalno funkcioniranje komunalnih službi. Sve češće je to uvođenje taksi ili ulaznica koje će turisti morati da rezervišu unaprijed. Pored toga, oni će morati i platiti svoj ulazak u gradove u zavisnosti od toga koliko dugo planiraju da ostanu. Venecija je bila prvi grad koji se ozbiljno pozabavio ovim pitanjem, a taj primjer slijede i ostale evropske destinacije. Turističke takse ili naplata ulaznica za ulazak u gradove nisu novost. O tome se javno priča već nekoliko godina, i takve mjere su već dosta dugo odlagane. Postoje i turističke organizacije upozoravaju da su to izuzetno nepopularne mjere koje mogu ugroziti turističku industriju, ali većina misli drugačije. Kod nas već postoje boravišne takse, one nisu velike i one su čini se prihvatljive svima, ali radi na nekim drugim, itekako bitnim stvarima, posebno nakon što se novi projekt u Mostaru pokazao uspješnim. – Jučer smo bili na sastanku sa predstavnicima UNESCO-a. Kako je to urađeno za Mostar, sada će biti uvedene vinjete i za autobuse koji idu u Sarajevo. Sve će ići preko Turističke zajednice koja će tako imati svoju značajnu ulogu u tom projektu. U našem planu je da se za slijedeću godinu nabavi softver, kamere, da se sve pokrije po uzoru na ono što je napravljeno u Mostaru, najavljuje ekskluzivno za Marx.ba Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo. Kako kaže, ta će se priča sada razrađivati od sigurnosnog sistema, toga ko će pratiti kamere, naplaćivati kazne, a kako naglašava, to je tek početak. – UNESCO će nam pomoći na ovom projektu, a onda u budućnosti ćemo razmatrati i druge stvari. Turističke takse o kojima govorite su nešto što bi opet morali raditi s nekim ako se odlučimo za taj korak. Tu se radi o zaštiti okoliša, smanjenju ulaska automobila u grad i to će se razmatrati u budućnosti. Vidjet ćemo šta će nam kamere i sve ovo što radimo za autobuse pomoći u implementaciji nekog narednog projekta, a to su te takse, naglasio je Fazlagić. Inače, vinjete su u Mostaru uvedene u martu ove godine. Kako je objavljeno, projekt uvođenja naknade za upotrebe lokalnih prometnica za posebne kategorije vozila na području grada Mostara, popularno nazvan vinjete, pokazao je odlične rezultate. U prvih pet mjeseci od uvođenja je prodano više od 5.500 vinjeta, s prihodom od preko 400.000 KM. Cijene dvodnevnih vinjeta u Mostaru iznose 25, 45 i 80 KM (razlika po broju sjedišta), dok su cijene sedmodnevnih vinjeta 60, 120 i 210 KM.
Adnan Smailbegović, predsjednik UPFBiH za Marx.ba: Nema potrebe ni osnova da se diže cijena struje za privredu
N. D. Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine na stajalištu je da nikako privredi ne treba povećavati cijene električne energije. Nedavno su pozvali svoje članice da ne potpisuju nove ugovore sa Elektroprivredom BiH s novim povećanim ponudama cijena električne energije. Kako za Marx.ba kaže Adnan Smailbegović, predsjednik UPFBiH, već je obavljena jedna runda razgovora i očekuje se nastavak. – Imali smo jedan krug sastanaka i sa Elektroprivredom BiH i Vladom BiH i dogovore je da se tokom ove sedmice napravi trojni sastanak na kojem ćemo biti Vlada, Eletroprivreda i mi zajedno. Tu treba da se agrumenti iznesu na sto i razgovara kako dalje. To će Vlada morati presjeći, to je svima jasno. Oni moraju donijeti odluku o cijeni struje, hoće li biti povećanje ili neće i ako će biti, koliko će to iznositi. Mi smo tu naravno za razgovore, a pozvali smo naše članstvo da i dalje ne potpisuju nikakve ugovore dok se ovo ne definiše i dok Vlada ne donese odluku, kaže Smailbegović za Marx. ba. Kako je naglasio, očekivanja UPFBiH je da ne dođe do poskupljenja struje u bilo kojem omjeru. – Elektroprivreda je imala dvije godine povećanje cijene električne energije po 20 posto, ustvari ukupno 44 posto ako gledamo na početnu cijenu. Ove godine će imati značajan prihod na temelju novog Zakona o električnoj energiji koji je donesen i koji se primjenjuje od 1. januara. Radi se o tome da će značajan broj privrednih subjekata sa univerzalnog snabdijevanja preći na tržišno. Na univerzalnom snabdijevanju su bile uglavnom manje firme i manje kompanije i cijene električne energije koje su plaćali nisu se mijenjale. One su niže sigurno za nekih 20 ili 25 posto u odnosu na ove tržišne i oni će sada preći na ovo tržišno snabdijevanje. Po tom osnovu Elektroprivreda će ove godine po našim procjenama od privrede imati oko 25 miliona KM dodatnih prihoda, bez povećanja cijena. Mi mislimo da je to što se tiče privrede zaista ove godine sasvim dovoljno i da nema potrebe, ni osnova, a i da nije pametno da se diže cijena. Dakle, mišljenja smo da treba ostati cijena električne energije iz ove godine, a ovo pomenuto će biti taj dodatni prihod da se izravnaju te cijene, naglasio je Smailbegović.
Senad Redžić, IT stručnjak iz Njemačke za Marx.ba: Umjetna inteligencija postaje dio naše stvarnosti
N. D. Stručnjaci će reći kako je tema umjetne inteligencije (Al) jako opširna, ali je to svakako tema o kojoj treba govoriti. U razgovoru za Marx.ba Senad Redžić, ugledni IT stručnjak koji živi i radi njemačkom Štutgartu izdvojio je i osvrnuo se na na najaktuelnije i najvažnije aspekte. – Kao što je već evidentno, umjetna inteligencija postaje dio naše stvarnosti, transformišući način na koji živimo, radimo i komuniciramo. Posmatrajući aktuelne trendove kao i projekte na kojima radim, za očekivati je još intezivniju integraciju alata baziranih na umjetnoj inteligenciji u gotovo svim industrijskim oblastima i sferama našeg života, kaže Redžić za Marx.ba. Prema njegovim riječima, potencijal je ogroman i i nudi mnoštvo prednosti, ali da je važno je istaći da ubrzan razvoj umjetne inteligencije sa sobom nosi i određene rizike i stvara značajne etičke, ekonomske i socijalne izazove. – Ekonomija i tržište rada su vjerovatno prva tema o kojoj trebamo govoriti. Umjetna inteligencija omogućava povećanje produktivnosti, efikasnosti, i smanjenje operativnih troškova. Mnoga radna mjesta postaće sigurnija, a radne aktivnosti lakše za obavljanje. Međutim, činjenica je i da će se mnoga radna mjesta automatizovati što će se itekako odraziti na tržište rada. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, automatizacija i AI će do 2025. godine zamijeniti oko 85 miliona radnih mjesta. U prevodu, nužno je pravovremeno započeti procese prekvalifikacije radne snage, te započeti s prilagođavanjem obrazovnih sistema kako bi se uskladili sa novim tržišnim zahtjevima, govori IT stručnjak. On naglašava da postoji kolektivna i društvena odgovornost kada je riječ o ovoj temi. – Svaka država, pa i BiH, mora prepoznati prednosti, ali i prijetnje koje umjetna inteligencija donosi, te povećati ulaganja u razvoj obrazovnih programa koji će podići informatičku i digitalnu pismenost građana. Osim toga, neophodno je kreirati i sprovoditi zakone koji su u skladu s ovim promjenama, posebno kada je riječ o cyber sigurnosti. Na individualnom nivou, građani moraju preuzeti odgovornost za vlastitu edukaciju, digitalno opismenjavanje te biti spremni za neminovne promjene. Tehnološki razvoj je globalna pojava i nastaviće se dešavati htjeli mi to ili ne, kaže Redžić. Njegov trenutni posao je u medicini i tu je otvoren veliki prostor. – Oblast u kojoj trenutno radim, i gdje su očekivanja od umjetne inteligencije vjerovatno i najveća je medicina. Već svjedočimo značajnim inovacijama, uključujući poboljšanje dijagnostičkih alata, personalizovane terapije i napredak u istraživanju lijekova i vakcina. AI sistemi su sposobni analizirati ogromne količine medicinskih podataka brže i preciznije nego čovjek. Istovremeno, pri razvoju i korištenju AI alata u ovoj oblasti jako je važno osigurati zaštitu privatnosti i sigurnost podataka svih pacijenata, mišljenja je Redžić. Naravno, Al može donijeti iskorake i u drugim oblastima, ali se sve mora kontrolirati i usmjeravati na ispravan način. – U oblastima poput transporta, logistike, energetike i mnogim drugim, AI donosi povećanu efikasnost, smanjenje troškova i bolje upravljanje resursima. Međutim, kao što sam ranije istakao, etička pitanja i sigurnost ostaju važne teme koje zahtijevaju konstantan nadzor i unapređenje. U budućnosti, ključ uspjeha u integraciji umjetne inteligencije u društvo leži u balansu između inovacija i odgovornosti. Kao stručnjak u ovom polju, vjerujem da je naša obaveza da usmjeravamo razvoj umjetne inteligencije tako da on služi čovječanstvu, a ne da ga zamjenjuje ili marginalizira, naglasio je Redžić za Marx.ba.
Nenad Borovčanin stručnjak za cyber sigurnost za Marx.ba: Ima načina da zaštitite lične podatke
N. D. U današnje vrijeme itekako je bitno biti bezbjedan, ali osim one uobičajene fizičke bezbjednosti mnogo znači i cyber bezbjednost obzirom da smo svjedoci koliko opasnosti vreba i u tom svijetu. Nenad Borovčanin, stručnjak za cyber bezbjednost koji ima privatnu firmu i koji je sarađivao i sarađuje sa nekim od najvećih svjetskih kompanija, govorio je za Marx.ba i donosi neke od problema, ali i rješenja istih tih problema u virtuelnom svijetu. U današnjem digitalnom svijetu, koji su najčešće greške koje ljudi prave i koje ugrožavaju sigurnost na internetu? Koji praktični savjeti mogu pomoći pojedincima da izbjegnu ove zamke? – Neke uobičajene greške koje mogu ugroziti sigurnost na internetu uključuju korištenje slabih lozinki ili ponovno korištenje istih lozinki za različite račune, klikanje na linkove ili preuzimanje fajlova s nepoznatih izvora te zanemarivanje ažuriranja softvera. Kako bi izbjegli ove zamke, pojedinci trebaju koristiti jake i jedinstvene lozinke za svaki svoj račun ili koristiti pouzdani menadžer lozinki. Uvijek treba provjeriti izvor linkova i fajlova prije nego što se klikne na njih. Redovito ažuriranje softvera, posebno antivirusnih programa i operativnih sistema ključno je za zakrpljivanje poznatih ranjivosti. S rastućim trendom rada od kuće i alatima za online suradnju, koji su neki od ključnih postupaka zaštite na internetu kako za zaposlenike tako i za poslodavce kako bi se osigurala sigurnost osjetljivih poslovnih podataka? – Rast rada od kuće i alata za online suradnju zahtijeva snažan fokus na sigurnosti na internetu. Poslodavci trebaju uspostaviti snažnu sigurnosnu infrastrukturu, uključujući primjenu snažnih metoda autentikacije kao što su višefaktorska autentikacija (MFA), osiguravanje virtualnih privatnih mreža (VPN) za udaljeni pristup i redovite treninge za sigurnost na internetu za zaposlenike. Osobe koje rade na daljinu trebaju koristiti sigurne, lozinkom zaštićene Wi-Fi veze. Trebali bi izbjegavati korištenje javnih mreža za zadatke vezane za posao i šifrirati osjetljive podatke tijekom prijenosa. Dodatno, osobe koje rade na daljinu trebaju biti oprezne pri dijeljenju osjetljivih informacija putem e-pošte ili bilo kojim drugim putem kako bi spriječili neovlašten pristup podacima vezanim za posao. Možete li objasniti ulogu sigurnosti na internetu u zaštiti osobne privatnosti na internetu? Koje korake pojedinci mogu poduzeti kako bi sačuvali svoju privatnost dok koriste internet i društvene mreže? – Sigurnost na internetu ima ključnu ulogu u očuvanju osobne privatnosti u digitalnom svijetu. To uključuje zaštitu osobnih podataka, ne samo od cyber napada, već i od neovlaštenog pristupa i zloupotrebe podataka. Pojedinci mogu zaštititi svoju privatnost tako da prilagode postavke privatnosti na društvenim mrežama kako bi ograničili izlaganje osobnih informacija. To uključuje ograničavanje ko može vidjeti njihove postove, fotografije i osobne detalje. Također, korištenje Virtualnih Privatnih Mreža (VPN) može povećati online privatnost tako što šifrira internetski promet. Poželjno je biti oprezan pri dijeljenju osjetljivih podataka poput adrese ili broja telefona na društvenim mrežama, jer te informacije mogu biti iskorištene od strane cyber kriminalaca. Objavljivanje osobnih informacija kao što su putne isprave i karte za putovanje na internetu također nosi znatan rizik, jer to može dovesti do krađe identiteta i neovlaštenog pristupa. Mnogi ljudi koriste javne Wi-Fi mreže u kafićima, na aerodromima i u hotelima. Koje su opasnosti povezane s javnim Wi-Fi mrežama i kako pojedinci mogu ostati sigurni prilikom korištenja tih mreža? – Javne Wi-Fi mreže, koje su često dostupne u kafićima, na aerodromima i u hotelima, su praktične, ali mogu biti rizične. Često su manje sigurne i privlače pažnju cyber kriminalaca. Prilikom korištenja javnih Wi-Fi mreža, pojedinci trebaju izbjegavati pristup osjetljivim informacijama poput online bankarstva ili unosu osobnih podataka za važne račune. Preporučljivo je koristiti Virtualne Privatne Mreže (VPN) kako bi se šifrirala internet veza i zaštitili podaci od mogućeg prisluškivanja. Uključivanje firewalla na uređaju može dodatno povećati sigurnost. Osim toga, pojedinci trebaju biti oprezni u vezi web stranica koje posjećuju dok koriste javne mreže kako bi izbjegli potencijalno zlonamjerne web stranice koje bi mogle ugroziti njihovu sigurnost. Često se sigurnosni incidenti na internetu oslanjaju na taktike takozvanog društvenog inženjeringa. Kako ljudi mogu prepoznati i zaštititi se od toga? – Društveni inženjering ili „social engineering” je niz tehnika pomoću kojih pojedinac, iskorištavanjem ljudskih pogrešaka i slabosti, utiče na drugog pojedinca kako bi ga naveo da učini nešto što nije u njegovom interesu. Napadi društvenog inženjeringa u današnje vrijeme su veoma česti. Ljudi bi trebali biti oprezni s nepoželjnim porukama ili zahtjevima, posebno ako se čine previše dobri da bi bili istiniti ili su izrazito hitni. Potrebno je provjeriti identitet osobe koja traži osobne informacije ili pristup povjerljivim podacima. Ne bi smjeli dijeliti osjetljive podatke putem e-pošte ili telefonom bez provjere legitimnosti zahtjeva. Uvijek treba postavljati pitanja kod neočekivanih ili neuobičajenih zahtjeva za informacijama ili akcijama, jer kriminalci često koriste emocionalne okidače za manipulaciju ljudima.Pravilna obuka i svijest su ključne za prepoznavanje i obranu od ovih vrsta napada. S obzirom na to da smo razgovarali o važnosti sigurnosti na internetu, želim podsjetiti da je oktobar nacionalni mjesec svijesti o sigurnosti na internetu (Cybersecurity Awareness Month). Ovo je vrijeme kada se širom svijeta poduzimaju dodatni napori kako bi se edukovali ljudi o sigurnosti na internetu i potaknula bolja zaštita naših digitalnih identiteta. Svjesnost o sigurnosti na internetu nikada nije bila važnija, posebno kako tehnologija nastavlja napredovati. Ovo je prilika da svi zajedno preispitamo svoje online navike, edukujemo sebe i druge o rizicima te preduzmemo korake za bolju sigurnost na internetu. Za one koji su zainteresirani za dublje razumijevanje sigurnosti na internetu, Cybersecurity Awareness Month pruža mnogo resursa i događanja koji se mogu istražiti. Svi zajedno možemo doprinijeti sigurnijem digitalnom okruženju za nas i buduće generacije. I, naravno, ostanimo odgovorni, podstičimo edukaciju i surađujmo kako bismo ojačali svoju sigurnost na internetu.
Senad Beganović, izvršni direktor GS-TMT za Marx.ba: Kako smo sa 400 hiljada došli na 66 miliona KM prihoda
N. D. U firmi su zatekli 52 uposlenika, od čega 11 portira, ali ljudi koji su došli u GS-Tvornicu mašina Travnik (GS-TMT) odlučili su zasukati rukave i danas je ta firma, koja je po mnogima bila preodređena za tavorenje na bh. nestabilnom proizvodnom nebu, najbolji primjer dobro urađene privatizacije. Danas izvoze oko 95 posto onoga što proizvedu, a osim što se šire kao kompanija, s ponosom mogu govoriti o ulaganju u ljudske resurse, ali i u lokalnu zajednicu. Senad Beganović, izvršni direktor ove kompanije će uvijek naglasiti kako je za sve zaslužan tim, a u razgovoru za Marx.ba govorio je nastanku kompanije, vremenu kada je došla pod okrilje novog vlasnika, proizvodnji, uposlenicima i planovima za budućnost. Koliko postoji kompanija GS-Tvornica mašina Travnik (GS-TMT) i kako je tekao razvojni put? – GS-TMT je prošle godine proslavila70 godina postojanja. Do prije rata firma je poslovala u sastavu kombinata Bratstvo – Novi Travnik, gdje se uglavnom proizvodio civilni program. Nakon rata firma je postala samostalni privredni subjekt i u tim okolnostima pokušavala preživjeti i naći svoje mjesto na zahtjevnom evropskom tržištu. Sa zastarjelom opremom, ruiniranom infrastrukturom, obavezama prema 52 radnika, obavezama prema dobavljačima, firma je dočekala privatizaciju 2004. godine, kada većinski vlasnik postaje Globalsourcing iz Regensburga (Njemačka) sa Snježanom Koepruner na čelu. I danas je to jedan od svijetlih i uspješnih primjera privatizacije. Za manje od tri godine ne samo da su ispunjene, već su i premašene obaveze iz Ugovora sa Agencijom za privatizaciju. Naravno, taj period je bio jako težak. Trebalo je prvo pronaći, a onda i uvjeriti kupce iz EU da GS-TMT može biti njihov dobavljač. Bez pomoći države, sa vizijom gospođe Koepruner, inače rođene Zadranke, koja je Regensburg zamijenila za Travnik, mladi tim ljudi je grabio krupnim koracima naprijed. Danas je GS-TMT firma sa preko 600 zaposlenih, koja u svom sastavu ima više poslovnih jedinica; Restoran „Exponto“ (u kući Ive Andrića), Obdanište „GS-Kids“, Štamparija „Print-GS“, Knjižara GS, Izdavačka kuća „Dram radosti“, GS-Zenica, a početkom sljedeće godine i „GS-Rama“. Znači, broj uposlenika je uvećan za više od 10 puta, a prihod je sa 400.000 KM u 2004. porastao na 66 miliona KM u 2022. Od toga izvoz je oko 95 posto. Koje su djelatnosti na koje je kompanija bazirana i koja su tržišta gdje se plasiraju proizvodi? – Osnovna djelatnost firme je proizvodnja metalnih dijelova za razne grane industija. Kupci su poznate svjetske kompanije poput LIEBHERR, MESSER, GROB, KNORBREMSSE, BOBST i druge. Geografski gledano, to su kompanije sa područja EU (Njemačka, Austrija, Češka, Mađarska, Francuska, Švicarska). Biti A dobavljač ovim kompanijama, što GS-TMT i jeste, znači imati, prije svega konstantan kvalitet, tačne termine isporuka i konkurentnu cijenu. Da bi to postigli morate zadovoljiti sve njihove zahtjeve, ispunjavati sve norme definirane standardima i nadasve, sigurne i pouzdane procese. Dijelovi proizvedeni u GS-TMT kod većine naših kupaca idu direktno na ugradnju, a to podrazumijeva da nema prostora za greške u bilo kojem smislu. Vrhunska sigurnost, kako u kvaliteti, tako i u terminima isporuka. U kojoj je fazi izrada električnog vozila EVO i kada se može očekivati da bi moglo doći do početka proizvodnje? – Ovo je jedan od naših razvojnih projekata. Uspješno smo dizajnirali, konstruirali i proizveli prvo vozilo koje je krajem prošle godine ugledalo svjetlo dana. Trenutno radimo na daljem usavršavanju i predstoji nam još dosta posla u smislu homologacije samog vozila, marketinških aktivnosti, pripreme serijske proizvodnje itd. Cilj nam je da u sljedećih par godina sve to privedemo kraju. Koliko se ulaže u ljudski potencijal? – Najveća vrijednost GS-TMT su njeni uposlenici. Briga o radnicima je dio kulture GS-TMT. Veliki broj projekata i uspješnih aktivnosti je provedeno na temu briga o radnicima. Već je peta godina kako je počelo sa radom obdanište GS-Kids, prvenstveno za djecu naših radnika koje radi po montessori programu. Za to vrijeme njihovi roditelji se mogu bez ikakvih briga koncetrirati na svoj rad u tvornici. Zabavne aktivnosti poput tradicionalnog malonogometnog turnira „Kurt Koepruner“ koji se u krugu tvornice održava već 10 godina i koji je stekao regionalni karakter, Novogodišnje zabave za sve uposlenike, a posebno godišnje ekskurzije diljem Evrope koje su besplatne, su dodatna motivacija i doprinos timskom radu. Sa dva aviona smo letjeli za Grčku, Tursku, sa tri autobusa putovali u Italiju, Češku, Njemačku, Srbiju… Sada smišljamo novu destinaciju… U našem HR timu imamo posebno radno mjesto „Briga o zdravlju“. Mislim da smo jedina firma na području SBK kantona koja svojim trudnicama isplaćuje punu platu za vrijeme porodiljskog bolovanja. Sistematske preglede naših radnika smo organizirali u privatnim klinikama, jer želimo bolji kvalitet usluga. Kroz fond solidarnosti pomažemo socijalne slučajeve, a sve troškove liječenja radnika koje ne pokriva zdravstveno osiguranje redovno refundiramo. Edukaciju vaših uposlenika zauzima posebno mjesto u svakom godišnjem poslovnom planu. Kakve su vaše aktivnosti po tom planu? – Svjesni smo da samo vlastitim edukacijama možemo stvarati kvalitetne zavarivače, CNC operatere, inžinjere… Već duži niz godina postoji interna škola za zaavarivače i škola za CNC operatere. Upravo je u toku konkurs za nove polaznike škole za CNC operatere. Može se prijaviti svako, mi napravimo selekciju i nakon provedene obuke koja traje od 3-6 mjeseci, polaznici koji zadovolje dobijaju stalne Ugovore o radu. Čitavo vrijeme kandidate vode stručni i obučeni mentori. Učionice su opremljene svom potrebnom opremom. Za redovne uposlenike takodje se provode stalne, kako interne, tako i externe edukacije, posjete sajmovima, konferencijama, razmin prezentacijama itd. Također, veliku pažnju posvećujemo pravednosti i transparentnosti za sve uposlenike. U tom smislu razvili smo i implementirali sistem nagrađivanja i napredovanja koji radnicima omogućuje da tačno znaju šta i kako trebaju raditi da bi mogli napredovati. Na nedavno održanoj regionalnoj konferenciji u Sarajevu pod nazivom Drive 2023, ovo je ocijenjena daleko najbolja HR praksa u ovoj oblasti. Takodje, dobitnici smo prve nagrade u sklopu programa „Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja“ u kategoriji „LJUDI“. Koji su naredni projekti kompanije? – Kompanija GS-TMT trenutno privodi kraju izgradnju nove tvornice u Prozor-Rami. Firma će imati preko 5.000 m2 i plan je da u skorijoj budućnosti zapošljava oko 200 radnika. Već oko 40-tak radnika, godinu dana svakodnvno iz Rame dolazi na edukacije
Aldina Hadžić, direktorica kompanije e-GO za Marx.ba: Građanima nudimo luksuznu opciju javnog prevoza
N. D. e-GO Car Sharing je inovativno i održivo rješenje za gradski prijevoz koji je preopterećen brojem automobila, što uzrokuje problem parkinga, a ujedno je i ekološki prihvatljivo, budući da su sva vozila električna. Car sharing je zapravo oblik kratkoročnog najma automobila u urbanim sredinama. Automobili se podižu sa određenog mjesta u gradu i poslije korištenja se ostavljaju na mjestu koje odgovara klijentu. Automobil zatim podiže drugi klijent koji je najbliži toj tački. Prvo e-GO kar stigao je na sarajevske ulice prije nekoliko mjeseci i čini se odmah naišao na odličan odgovor građana, a za sve je zaslužna Aldina Hadžić, direktorica kompanije e-GO d.o.o. Iza nje su godine rada u automobilskoj industriji, nakon čega je ušla u nešto sasvim novo za ove prostore. Pokazala inventivnost, ali i hrabrost da se upusti u nešto što se prvi put pojavljuje kod nas. U razgovoru za Marx.ba Hadžić je govorila o svojoj karijeri, odluci da pokrene novi projekat, onome što jeste e-GO, planovima i budućnosti. Proveli ste dugo vremena na pozicijama u autoindustriji. Kako gledate na to iskustvo i šta vam je to donijelo? – Ponosna sam na iskustvo i godine koje sam provela u autoindustriji, okruglih 20 godina je prekrasno iskustvo za damu u svijetu automobila. Na taj protekli period gledam s velikom ljubavlju, neprocjenjivom iskustvu, ravoju prodajnih vještina, promjeni i razvoju tržišta, smjenama generacija i potrošačkih navika, razvoju marketinga… Sve to je donijelo neprocjenjivo iskustvo u mom životu, a i dalje učim jer se tržište iz dana u dan mijenja, mijenjaju se zahtjevi krajnjih korisnika i konstantno se treba prilagođavati tržištu. Sigurno je da u ovo vrijeme treba imati jasnu viziju kada se pokreću nove stvari. Šta vas je ponukalo na pokretanje u e-GO Car u našoj zemlji? – Dolaskom iz autoindustrije i praćenjem trenda o razvoju mreže električnih punjača i iz godine u godinu sve više pritiska u smjeru prodaje električnih automobila, jasno je bilo da ovakvi projekti nisu daleka budućnost već sadašnjost i da je to smjer u koji treba ulagati. CarSharing je nastao kao ideja na jednom od sastanaka u samom startu razmatranja rada projekta, a kasnije se razvio u ozbiljnu investiciju i evo nas na ulicama našeg grada. Radi se o izuzetno ozbiljnom poduhvatu. Koje su bile vaše dileme kada ste razmišljali o pokretanju u e-GO Car? – Nije bilo dilema, jednim dijelom zato što ni sami nismo znali u šta ulazimo jer nije ni zakon, nije ni država, nisu ni Ministarstva… Mi smo pionirski projekat koji je hrabro postavljen na teren Kantona Sarajevo, sa uspješnim startom neovisno o svim “dječijim bolestima” koje i sami učimo svaki dan. Najbitniji dio projekta je naučiti korisnike o benefitima usluge korištenja CarSharing vozila. Trudimo se na svakodnevnom nivou educirati sve veći broj korisnika, ponuditi im luksuznu opciju javnog prevoza u kojem će i sami prepoznati benefite projekta. Generalno nismo nacija koja voli da mijenja svoje okruženje i navike te je potrebno vremena da na iste utječemo iako je u potpunosti u pitanju projekat i način usluge koji je u svakom pogledu pozitivan za naše građane. Usluga koju nudi vaša firma prvi put se pojavila na našim prostorima. Kako biste opisali e-GO Car? – Najljepši, najluksuzniji, najpristupačniji i ekološki najbolji način prevoza u Kantonu Sarajevu sa kojim ste riješili problem parkiranja, brzine prevoza brige o svom vozilu u Kantonu Sarajevo. Sigurno je da ste u sve ušli sa određenim planovima kada se radi o ponudi. Koji su trenutni kapaciteti e-GO Car usluge i koliko ste time zadovoljni? – e-GO vozni park trenutno broji 25 vozila 100 posto električnih vozile e-tech Twingo Renault modela. Imamo oko 50 lokacija u Kantonu Sarajevo zajedno sa otvorenim zonama za parking i vrlo smo ponosni na brzinu razvoja i postavku istih. Broj vozila ćemo postepeno nadopunjavati kako bi svaka od lokacija bila popunjena na usluzi našim građanima. Obično se na nove stvari u našoj zemlji gleda pomalo ispod oka. Kako je po vama Sarajevo reagiralo na e-GO Car i kakve su reakcije građana? – Kako sam ranije i navela, zaista nigdje nismo predstavili e-GO concept rada da projekat nije bio prihvaćen ili podržan u kapacitetu koji je u tom zadatom momentu bio moguć. Intenzivno svakim danom radimo na edukaciji ljudi o korištenju i benefitu usluge CarSharinga u Kantonu Sarajevo. Evo i ovo je jedna od mogućnosti kojima možemo pozvati sve građane da se registruju i probaju uslugu CarSharinga u Sarajevu. Nakon nekoliko mjeseci ove usluge, vidite li mogućnosti za širenje usluge i kakvi su planovi? – Cilj je postaviti dobre temelje u Kantonu Sarajevu. Od samog početka projekta cilj je da se investicija proširi i na ostale veće gradove u BiH. U ovom momentu ne može potvrditi tačno vrijeme dešavanja, ali radimo na tome. Koliko je u vašoj djelatnosti bitan marketing i obraćanje klijentima putem društvenih mreža? – Marketing je u svakom biznisu neizostavna stavka komunikacije prema tržištu i investicija na kojoj svaki dan treba raditi. Svjesni smo nažalost, jednim dijelom, da najveći broj naših korisnika najviše vremena provodi na društvenim mrežama i trudimo se da smo tu i prisutni. Međutim, nije poenta biti samo prisutan već komunicirati ispravnu poruku prema korisnicma sa jasnom informacijom koju želimo komunicirati te pratiti njihovu reakciju i nakon toga unaprijediti djelovanje dalje. Uspješna ste poslovna žena. Koja bi bila vaša porukla drugim ženama, ali i uopšte svima onima koji razmišljaju o pokretanju biznisa? – Mislim da je podcijenjeno i precijenjeno davati smjernice i poruke ikome, pogotovo u današnjem periodu. Svi smo individue koje drugačije djelujemo u određenim situacijama, želimo drugačije stvari, imamo različita ispunjenja snova, dinamiku rada i prag tolerancije. Ono što je najbitnije jeste naći pokretačku energiju u tome, sreću, raditi predano i bez grča u stomaku te praviti balans privatnog i poslovnog života jer ni jedna krajnoj nije dobra. Pogotovo kada prođu određene godine iskustva i kada shvatite šta je smisao poslovanja, koliko je nužno da sve mora biti uspješno i kada ste vi zadovoljni sami sa sobom, puno je faktora koji trebaju biti uključeni u svakom danu bilo u poslovnom ili privatnom svijetu.Poželjno je i nužno
Ahmed Bečić, direktor Xylon Corporation za Marx.ba: Ponosimo se kvalitetom naših proizvoda
N. D. Ako je neko bio izabran među pet najboljih finansijskih direktora u Bosni i Hercegovini, onda je jasno kakve reference ima ta osoba. Ahmed Bečić, direktor Xylon Corporation d.o.o. iz Ilijaša član je tog odabranog društva, obzirom da je u martu ove godine našao svoje mjesto u izboru Deloitte BiH, ali svakako to nije stiglo lako. Iza njega je dugogodišnji naporni rad, a danas vodi kompaniju koja je posvećena pružanju najbolje vrijednosti podnih obloga kupcima, pa je kvalitet prepoznat i daleko van granica Bosne i Hercegovine. U Intervju za Marx.ba uspješni direktor Ahmed Bečić govorio je o historiji kompanije, razvoju, aktuelnoj situaciji, izvozu, narednim koracima… Možete li nam reći nešto više o historiji i razvoju kompanije Xylon i kako je sve krenulo? – Prije petnaest godina, nakon prodaje jedne kompanije u vlasništvu PLENA grupe, švedski investitor tužan što nema investiciju u tako lijepoj zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, odlučio je pitati svog prijatelja u koju industriju da investira. Odgovor je bio u drvnu industriju, jer posjedujemo ogromne resurse. I tako je sasvim slučajno započeo svoj put u industriji građevinskog materijala kupovinom pilane u blizini Sarajeva. Značajnim ulaganjima i iznimnom predanošću razvoju, operacija je doživjela značajan rast, transformirajući se u snažnog proizvođača masivnih hrastovih podova i parketa. U ovom ključnom trenutku rođen je novi identitet – Xylon, naziv koji potiče od grčke riječi za “drvo”. Xylon je svoj rast nastavio te postao jedan od lidera na evropskom tržištu u proizvodnji masivnih podova. Xylon je poznat po proizvodnji podova. Koje su glavne vrste podova koje vaša kompanija proizvodi i koje su njihove karakteristike? – Xylon je vodeći proizvođač visokokvalitetnih podnih obloga sa specijalizacijom u proizvodnji masivnog poda od više drvnih vrsta – hrasta, jasena, bukve, trešnje, smreke, jele, bora i dr. Mi nudimo širok spektar podnih obloga kako bismo zadovoljili različite potrebe i stilove. Naša ponuda uključuje masivni pod izrađen od visokokvalitetnog tvrdog i mehkog drveta, inženjerski hrastov pod koji spaja ljepotu prirodnog drveta s tehničkim inovacijama, vinil za one koji žele funkcionalnost bez kompromisa na stilu. Imamo rješenja i za vanjske prostore, drveni i WPC deking za uređenje vanjskih površina poput terasa i bazena. Kako kompanija Xylon održava visok standard kvaliteta svojih proizvoda i koji su ključni faktori koji doprinose vašem uspjehu na tržištu? – Naša firma je poznata po dugogodišnjem iskustvu u industriji podova i ponosimo se kvalitetom i trajnošću naših proizvoda. Konstantno radimo na usavršavanju tehnologije proizvodnih procesa. Pažljivo biramo najkvalitetniju sirovinu i snabdijevamo se iz naših održivih evropskih šuma. Također, stručnost i pažnja koju posvećujemo svakom koraku u procesu proizvodnje su ključni za postizanje vrhunskih rezultata. Imamo rigorozne procedure kontrole kvaliteta koje se primjenjuju tokom cijelog procesa proizvodnje. Najbitnije od svega je redovna komunikacija sa našim kupcima od kojih dobijamo povratne informacije i sugestije za unapređenje naših proizvoda, ali i usluga. Firma Xylon je uspješan izvoznik. Možete li podijeliti neke informacije o tržištima na koja izvozite i kako se nosite s izazovima međunarodnog poslovanja? – Xylon je ponosan na svoj status uspješnog izvoznika, a naša prisutnost na međunarodnom tržištu igra ključnu ulogu u našem poslovanju. Zahvaljujući dobro organizovanoj logistici, Xylon brzo i efikasno dostavlja svoje proizvode u zemlje bivše Jugoslavije i zapadne Evrope. Osim toga, izvozimo globalno u Aziju, Afriku i Ameriku. Različita tržišta imaju različite zahtjeve i preferencije. Kako bismo se nosili s ovim izazovom prilagođavamo naše proizvode specifičnim potrebama svakog tržišta. Također, svako tržište ima svoje regulative i pravne norme koje moramo poštovati. Xylon ima poseban tim koji se bavi izučavanjem tih propisa i stara se da ih se strogo pridržavamo, a kako bismo osigurali da naši proizvodi budu usklađeni sa svim relevantnim standardima. Jedan od primjera prilagodbe zahtjevima tržišta, na njemačkom tržištu, sada već davne 2017. godine kreirali smo B2B web shop pomoću kojeg se naši kupci mogu prijaviti i imaju „real time“ pregled zaliha, izvrše narudžbu. Kako se kompanija Xylon prilagođava današnjim marketinškim trendovima i koliko je bitan taj segment za uspjeh jedne ovakve kompanije? – Marketinški segment je ključan za uspjeh naše kompanije, jer pomaže u stvaranju svijesti o brendu, privlačenju novih klijenata, održavanju odnosa s postojećim klijentima i povećavanju prodaje. Smatramo da je kvalitetan marketinški sadržaj ključan za privlačenje i zadržavanje publike. Aktivno koristimo digitalne platforme, objavljujemo edukativne članke, video-zapise i druge vrste sadržaja koji pomažu našim kupcima da bolje razumiju naše proizvode i pronađu rješenje za svoje potrebe. Održivost je postala važan faktor u mnogim industrijama. Kako kompanija Xylon pristupa pitanjima održivosti i ekološke odgovornosti? – Xylon ozbiljno pristupa pitanjima održivosti i ekološke odgovornosti. Naša sirovina dolazi iz pažljivo odabranih lokalnih šuma i nudimo FSC certificiran pod. Osim naše odgovorne poslovne prakse, doprinosimo i programima pošumljavanja, a koji pomažu u sprečavanju erozije i smanjenju emisije ugljen-dioksida na globalnom nivou. Kako bismo spriječili emisiju štetnih materija u naš okoliš, nabavljamo najfinije filtere za pročišćavanje zraka i separatore otpadnih voda. Također se pridržavamo EUTR standarda i radimo samo s poslovnim partnerima i dobavljačima koji su prošli rigoroznu provjeru. Kako se kompanija Xylon brine o svojim zaposlenima i kako podstiče njihov profesionalni razvoj? – Zaposlenici su naš najveći i najvažniji resurs. Prioritet nam je briga o zaposlenicima i profesionalni razvoj kroz različite strategije. S ponosom promovišemo inkluzivno radno okruženje koje cijeni raznolikost i različite perspektive. Komunikacija sa zaposlenima je također otvorena i omogućavamo im da izraze svoje mišljenje i daju povratne informacije o radnom okruženju i procesima u svrhu unapređenja poslovanja. Promičemo ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Ulaganje u profesionalni razvoj za nas je ključno. Organizujemo razne edukacije na koje dovodimo vrsne svjetske stručnjake, zadnji u nizu je bivši visokopozicionirani Google stručnjak koji uz ogromno iskustvo u Googleu ima iskustvo i u Formuli 1 i slično. Xylon izuzetno njeguje interni razvoj. Na primjer, moj put do pozicije CEO išao je od računovodstvene pozicije do finansijskog direktora i konačno generalnog direktora, što naglašava posvećenost kompanije promovisanju internog rasta i razvoja liderstva. Koji su najveći izazovi s kojima se suočava kompanija Xylon danas i kako planirate da ih prevaziđete? – Za nas u drvoj industriji u Bosni i Hercegovini postoji jedan