Anel Husović, direktor firme Deltron za Marx.ba: Zadovoljstvo klijenata je pokazatelj uspješnosti
N. DEMIROVIĆ Kako poručuju iz bh. kompanije Deltron, od 1995. godine stoje uz svoje kupce kao pouzdan partner u osiguranju ugodnih životnih i radnih uvjeta, svakodnevno nudeći kvalitetna rješenja na području termotehničkih instalacija, prvenstveno klimatizacije, grijanja, hlađenja i ventilacije. U razgovoru za Marx.ba, Anel Husović, direktor ove uspješne govorio je o proizvodnji, situaciji na tržištu, planovima, resursima… Koje proizvode i usluge nudi Deltron, koji su to brendovi? – Mi smo veleprodajna kompanija specijalizirana za pružanje širokog spektra proizvoda i usluga u području klimatizacije, grijanja i hlađenja. Naša ponuda nije samo ograničena na prodaju, već smo i stručni savjetnici koji pružaju najbolja rješenja za održavanje optimalne temperature u svim vrstama objekata. Nudimo cjelovitu podršku i usmjeravanje našim klijentima kako bi im pomogli u odabiru i implementaciji najefikasnijih sistema klimatizacije, grijanja i hlađenja, prilagođenih njihovim specifičnim potrebama. Naš tim stručnjaka posvećen je pružanju vrhunske usluge i podrške kako bismo osigurali zadovoljstvo i dugoročno povjerenje naših klijenata. Vodeća smo kompanija u KGH industriji na Hrvatskom i BiH tržištu u polju distribucije KGH opreme,servisa i održavanja te smo ponosni činjenicom da smo u mnogim pozitivnim stvarima „trend setteri” i „benchmark”. Generalni smo i ovlašteni distributer brandova Mitsubishi Electric, Gree,Azuri i Thermoscreens za tržište Bosne i Hercegovine. Postoje li specifični proizvodi ili usluge koji su u fokusu Deltrona? – Naša veleprodaja nudi sveobuhvatna rješenja u području klimatizacije, grijanja i hlađenja, obuhvatajući širok spektar proizvoda i usluga. Naš asortiman uključuje klima uređaje, toplotne pumpe, VRF (varijabilni protok rashladnog sredstva) sisteme, klima uređaje posebno prilagođene za upotrebu na brodicama, kao i odvlaživače zraka. Bez obzira na specifične zahtjeve ili tip objekta, nudimo visokokvalitetna rješenja koja odgovaraju potrebama naših klijenata. Naš stručni tim stoji na raspolaganju kako bi pružio savjete, podršku i tehničku ekspertizu kako bi osigurali najbolje moguće rješenje za svaku situaciju. Specifičnost usluga naše kompanije leži u fokusu na educiranju i kreiranju novog kadra. Naš pristup je usredsređen na pružanje visoko personalizovanih obuka i programa koji osnažuju pojedince da postanu stručnjaci u ovoj oblasti. S posebnim naglaskom na inovaciju i napredne metode učenja, radimo sa klijentima kako bismo identifikovali njihove potrebe i prilagodili naše usluge kako bi im omogućili da postignu vrhunske rezultate. Ovo nas čini pouzdanim partnerom u razvoju kadrova koji su spremni za izazove savremenog tržišta rada. Koliko je specifično tržište BiH i koji su izazovi? – Imajući u vidu da djelujemo na tržištu Bosne i Hercegovine, važno je istaknuti da je ovo tržište prilično izazovno, poput mnogih drugih tržišta diljem svijeta, te da ima svoje specifičnosti. Razumijemo složenost poslovanja u ovom okruženju i prilagođavamo se lokalnim zakonima, propisima i kulturi. Naša posvećenost pružanju vrhunske usluge i podrške našim klijentima ostaje nepokolebljiva, bez obzira na izazove koje možemo susresti. Uzimajući u obzir te specifičnosti, mi kontinuirano radimo na prilagođavanju naših proizvoda, usluga i strategija kako bismo uspješno odgovorili na zahtjeve tržišta i zadovoljili potrebe naših klijenata u Bosni i Hercegovini. Možete li podijeliti neke reference ili primjere projekata koje ste uspješno izveli? – Naša referentna lista objekata je impresivna i obuhvata raznolike projekte širom Bosne i Hercegovine. Međutim, smatramo da je najbolja referenca svaki zadovoljni krajnji korisnik naših usluga i uređaja. U konačnici, zadovoljstvo naših klijenata i njihovo povjerenje u našu kompaniju su najvažniji pokazatelji uspješnosti. Stoga se ponosimo time što smo izgradili reputaciju pouzdane i stručne kompanije koja pruža vrhunske proizvode i usluge. Nastavit ćemo raditi s istim entuzijazmom kako bismo i dalje ispunjavali očekivanja naših klijenata i pružali im najbolje moguće rješenje za njihove potrebe u području klimatizacije, grijanja i hlađenja. Kako bi opisali energetsku efikasnost uređaja koje nudite? – Važno je istaknuti da energetska efikasnost naših proizvoda može varirati, ali u svakom slučaju, naši uređaji prevazilaze očekivanja korisnika. Neki proizvodi imaju izvanredne performanse u štednji energije, dok drugi možda nisu toliko efikasni, ali u globalu, svi naši uređaji pružaju visok nivo energetske efikasnosti koji je iznad prosjeka. Ovo često razbija predrasude ljudi da su uređaji koji koriste obnovljive izvore energije neefikasni. Naš cilj je pružiti proizvode koji su ekološki prihvatljivi, ali istovremeno i ekonomični za krajnje korisnike. Stoga se trudimo da svaki proizvod koji nudimo ima optimalnu ravnotežu između energetske efikasnosti, performansi i ekonomske isplativosti. Mogu li se vaši uređaji integrirati s drugim pametnim kućnim sistemima? – Svi modeli klima uređaja i toplotnih pumpi iz našeg portfolia opremljeni su WiFi modulom, omogućavajući pristup putem WiFi-a. Ovaj napredni dodatak čini naše uređaje kompatibilnima s konceptima pametnih kuća, omogućavajući korisnicima daljinski nadzor i kontrolu temperature i postavki putem svojih pametnih uređaja. Osim toga, za veće i složenije sisteme, naši proizvodi pružaju dodatnu funkcionalnost putem integracije s BMS-om (Building Management System), što omogućava centralizirano upravljanje i kontrolu sistema grijanja, hlađenja i klimatizacije u velikim objektima ili kompleksima. Ovaj holistički pristup pruža korisnicima maksimalnu fleksibilnost i praktičnost u upravljanju njihovim sistemima, uz naglasak na efikasnosti i udobnosti. Šta vidite kao najveći potencijal Deltrona? – Naša kompanija prepoznaje da najveći potencijali leže u našim zaposlenicima. Njihov kontinuirani razvoj, sposobnost prilagođavanja izazovima tržišta i posvećenost donošenju inovativnih rješenja ključni su faktori našeg uspjeha. Stalno ulažemo u obuku i razvoj naših timova kako bismo osigurali da budući zahtjevi tržišta budu savladani s lakoćom. Pouzdanost brandova koje zastupamo također je od suštinskog značaja. Osiguravamo da proizvodi koje predstavljamo na tržištu ispunjavaju najviše standarde kvalitete i pouzdanosti. To nam omogućava da gradimo dugoročno povjerenje s našim klijentima i osiguramo njihovo zadovoljstvo. Konačno, snaga naše kompanije kao samostalnog branda ogleda se u našoj sposobnosti da se prilagodimo promjenama na tržištu, inoviramo i održimo konkurentnost. Imamo jasnu viziju i strategiju koja nas vodi naprijed, uz kontinuirano usavršavanje i prilagodbu kako bismo ostali lideri u našoj industriji u Bosni I Hercegovini. Kakvi su planovi razvoja Deltrona i kako kompaniju vidite u budućnosti? – U budućnosti, vidimo da se naša kompanija širi na čvrstim osnovama ekonomije. Nastojimo proširiti poslovanje na načine koji su održivi i koji podržavaju dugoročni rast te fokus je na razvoju novih tržišta, inovacijama proizvoda i usluga kroz strateško pozicioniranje naših brandova. Naporno radimo kako bismo ostali lideri u našoj industriji. To uključuje stalno praćenje trendova, ulaganje u istraživanje i
Vesna Kukić Lončarić, JYSKova Country direktorica za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju: Kupcima želimo biti još bliže
Nermin DEMIROVIĆ Danski maloprodajni lanac JYSK kontinuirano ulaže u svoje zaposlene kroz edukacije i školovanja, sisteme bonusa, ali i kontinuiranim ulaganjem u povećanje plaća. Tako su zaposleni u prodavnicama ušli u 2024. godinu sa prosječnim povećanjem plaća od 23,7 posto, dok je za neke to povećanje iznosilo čak 37 posto. Vesna Kukić Lončarić, Country direktorica za JYSK Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija, istakla je nedavno da je ponosna na ovo značajno povećanje plaća zaposlenih u prodavnicama, bez obzira na poziciju na kojoj rade. Menadžerica ove kompanije za zapadni Balkan dugi niz godina uspješno obavlja tu poziciju, a u ekskluzivnom intervjuu za Marx.ba Kukić Lončarić je sada govorila je o poslu koji obavlja, viziji, kompaniji, proizvodima, trendovima, zaposlenima… Možete li nam reći nešto više o Vašoj poziciji Country direktorice JYSKa? – Na poziciji Country direktorice JYSKa za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju radim gotovo petnaest godina, a radi se o izrazito zanimljivom, ali i jako izazovnom poslu, u kojem i dalje svaki dan naučim nešto novo. Osim usklađivanja našeg poslovanja s globalnom strategijom kompanije, usmjerena sam na razvoj poslovanja četiri tržišta koja su tako slična a opet različita, koordinaciju različitih odjela, upravljanje timom, praćenje finansijskih rezultata, uočavanje novih poslovnih prilika i različitih mogućnosti razvoja naših zaposlenika te brojne druge aktivnosti koje JYSK vode prema njegovim dugoročnim ciljevima, a to je prepoznatljivost na tržištu i visoka kvaliteta usluge za sve naše kupce, koji nas posjećuju u našim fizičkim ili online prodavnicama. Koja je Vaša vizija za JYSK u regiji u narednim godinama? – JYSK je u regiji prepoznat kao kompanija koja nudi bogat asortiman proizvoda visoke kvalitete i to je nešto što ćemo uvijek dodatno razvijati. Ekspanzija je sastavni dio JYSKovog poslovanja i planiramo je provoditi dalje širom regiona, kako bismo bili još bliže našim kupcima i pružili im mogućnost da do željenih proizvoda i savjeta dođu na što brži i jednostavniji način. Osim otvaranja novih prodavnica, u planu su i preuređenja postojećih, a do kraja 2024. godine sve naše prodavnice u regionu će biti uređene po novom skandinavskom konceptu, koji će omogućiti još ugodnije i inspirativnije iskustvo kupovine. Također puno radimo na razvoju naših zaposlenika i prepoznatljivosti kompanije kao kvalitetnog poslodavca i mjesta u kojem se svaki pojedinac, koji pokaže volju i inicijativu, može razvijati i napredovati. Naša kompanija i ove je godine izabrana među top 3 najpoželjnija poslodavca u sektoru maloprodaje u BiH, a ponovno smo se našli i na prestižnoj Forbes listi najboljih poslodavaca na svijetu, što nam potvrđuje da su naši zaposlenici zadovoljni i da su naše razvojne prakse među najboljima na svijetu, zbog čega ćemo svakako dodatno ulagati u njih. Koje osobine smatrate ključnima za uspješno vođenje tima, te kako potičete timsku saradnju unutar kompanije? – JYSK je mjesto u kojem je izražavanje vlastitog mišljenja ne samo poželjna stvar nego i jedna od naših glavnih vrijednosti. Kvalitetna saradnja između različitih odjela, ali i pojedinaca temelj je zdravog i poticajnog radnog okruženja, kao i zadovoljnih zaposlenika. Otvorena i iskrena komunikacija, postavljanje jasnih ciljeva i očekivanja, ali i podrška u cijelom procesu su po meni odlike dobrog lidera. Isto tako, lider se treba zauzeti za svoje zaposlenike i u teškim trenucima, preuzeti odgovornost i biti sposoban donositi odluke. U JYSKu timsku saradnju osim kroz rad na projektima u kojima sarađuju različiti odjeli, potičemo i zajedničkim aktivnostima izvan posla – od Family daya kad se družimo s porodicama i prijateljima naših kolega do raznih team buildinga i našeg velikog godišnjeg druženja svih JYSK zaposlenika u regionu, povodom kojeg zatvaramo sve naše prodavnice kako bismo se svi sastali na jednom mjestu i zajedno proslavili postignuća u prethodnoj godini. Planirate li implementirati nove inicijative u vezi s održivim poslovanjem? – Na nivou cijele kompanije, cilj nam je integracija ekološke održivosti u sva relevantna područja našeg poslovanja, zbog čega smo se obavezali na poduzimanje i više od ravnopravnog udjela odgovornosti po pitanju klimatskih promjena, recikliranja otpada i smanjivanja količine ambalaže te prodaju proizvoda izrađenih od ekološki prihvatljivijih sirovina. Ono po čemu smo prepoznati u regionu su naše lokalne akcije, na koje smo jako ponosni i za koje vjerujem da donose velike promjene u gradove u kojima smo prisutni. Projekt „JYSK za moj zeleni grad“ je jedna od takvih inicijativa, u sklopu koje smo dosad ozelenili i uljepšali brojne gradove u regionu. Ova inicijativa je postala jako popularna među našim kolegama, a projekt ovog proljeća službeno započinje i u BiH. Možda najljepši dio ove akcije je saradnja s lokalnom zajednicom, najčešće profesorima i učenicima osnovnih škola, koji na zabavan način stiču korisne navike i saznaju više o praksama zaštite okoliša. Koje su ključne strategije prilikom proširenja poslovanja? – Prilikom širenja poslovanja, najviše smo usmjereni na pružanje dodatne vrijednosti našim kupcima, bilo to po pitanju jednostavnosti procesa kupovine, inspirativnog izložbenog prostora, educiranih prodavača ili samog asortimana koji prati globalne trendove. Kontinuiranim istraživanjima i analizama tržišta, uočavamo prilike za razvoj i nove modele poslovanja. Primjer toga je naš novi B2B odjel u BiH, koji je počeo s radom u januaru 2024. godine. Nakon brojnih uspješnih B2B saradnji i projekata u regionu, zbog velikog potencijala tržišta i želje da se još više približimonašim B2B kupcima, pokrenuli smo ovaj odjel, a dodatni količinski popusti, fleksibilna dostava i individualan pristup samo su neke od pogodnosti kojima se izdvajamo na tržištu. Na osnovu čega se JYSK proizvodi razlikuju od proizvoda konkurencije i kakvu vrijednost donose kupcima? – JYSK proizvodi kupcima pružaju kvalitetu, pouzdanost i jednostavnost uz moderan skandinavski dizajn, koji će se lako uklopiti u svaki dom. Svaki proizvod koji se nalazi u našoj prodavnici prolazi različite analize i kontrole. Ono po čemu se JYSK razlikuje od drugih je samo iskustvo kupovine – od spomenutog Store Concepta 3.0., koji osigurava jednostavnu kupovinu i pun je inspirativnih kutaka, do zaposlenika koji se redovno educiraju o JYSK asortimanu, uslugama i praksama kako bi kupcima uvijek mogli ponuditi najbolja rješenja. Primjerice, u svakoj JYSK prodavnici se nalazi barem jedan zaposlenik koji je uspješno završio JYSK Sleep academy, koja podrazumijeva edukaciju o cjelokupnom asortimanu za spavanje, kako bi kupcima mogli preporučiti proizvode koji
Venan Hadžiselimović, direktor Hifa Oila za Marx.ba: Vizija je jasna, želimo biti najveća energetska kompanija
Nermin DEMIROVIĆ Venan Hadžiselimović, doktor je ekonomskih nauka i ekspert. Predavač je na Ekonomskom fakultetu u Zenici i Fakultetu za javnu upravu u Sarajevu, a nalazi se na čelu itekako uspješne bh. kompanije Hifa Oil. U kompaniji i van nje, svi koji ga poznaju, reći će da se radi o pravom čovjeku na pravom mjestu. Kako funkcionira kompanija, a i sam generalni direktor Hadžiselimović možda najbolje govori razgovor s njim. Ni jednog trenutka neće sebe staviti u prvi plan, a uvijek naglašava tim. Tako je u ekskluzivnom razgovoru za Marx.ba Hadžiselimović govorio o počecima, viziji, novim izazovima, resursima, ljudima, budućnosti… Šta je bila osnovna vizija kompanije u trenucima kada je formirana? – HIFA Oil je kompanija koja je formirana 2002. godine sa jasnom vizijom koju smo mi tada prezentirali, a to je da postanemo prva najveća privatna kompanija koja bi se bavila distribucijom nafte i naftnim derivatima kako u Bosni i Hercegovini, tako u zemljama okruženja i naravno da pružimo jednu pouzdanost i odgovornost u toj viziji i poslovima koje obavljamo s našim poslovnim partnerima. Ciljevi su se ostvarivali, ali se posao širio. Kako danas izgleda kompanija? – Nakon decenije ili više od decenije Hifa Oil je bila među deset najbitnijih kompanija u Bosni i Hercegovini za distribuciju naftnih derivata, ali u međuvremenu divezificirali smo svoje poslovanje formiranjem novih kompanija tako da nakon 22 godine rada mi u svom porfoliju imamo 22 kompanije koje se bave različitim djelatnostima. Sve je krenulo od Hifa Oila kao majke kompanije koja je izlistala ili napravila ove druge kompanije na tržištu BiH, ali i na drugim tržištima. Tako da Hifa Oil trenutno djeluje, kako u okviru svoj poslovanja, tako i drugih kompanija na 11 tržišta Zapadne Evrope, Jugoistočne Evrope i naravno zemalja Balkana. Kako bi ste ocijenili ostvareno kada se govori o tržištu nafte i naftnih detrivata? – Ono što mogu sa pouzdanjem reći jeste da smo najveća privatna kompanija. Ostvarilimo smo našu viziju u distribuciji naftnih derivata obzirom da držimo 35 posto distribucije tih derivata u Bosni i Hercegovini i imamo najsavremenije i najveće privatne terminale u Zenici, Prijedoru i Sarajevu za distribuciju ove vrste proizvoda. Vizija kompanije je promijenjena 2018. godine. Šta je donijelo tadašnje redefiniranje poslovne aktivnosti? – Kako vrijeme nameće nešto novo Hifa Oil kao kompanija koja gleda šta svijet i Evropa traže je već 2018. godine redefinirali tu svoju poslovnu aktivnost, odnosno tu dugoročnost koju smo kreirali kroz naftni sektor. Donijeli smo odluku da iz naftnog idemo u energetski sektor, u jedan širi spektar poslovnih aktivnosti koji nije samo nafta. Vizija energetike sa ciljem da budemo i da ostanemo i budemo ozbiljan i odgovoran partner se nastavila i u energetskom sektoru. Tako da smo već 2018. redefiniranjem te svoje vizije mi postavili novi sektor Eurosolar koji je u početnoj fazi bavio izvođenjem radova, distribucijom solarnih panela i fotonaponskih elektrana. To je dovelo do novog zamaha. Šta je uslijedilo? – Posljednično tome i rezultati su vodili do toga da formiramo novi sektor koji je na neki način zaokruživao jednu cjelinu i doveo do toga da svi oni koji investiraju u obnovljive izvore energije mogu i plasirati tu svoju energiju ukoliko žele, tako da u okviru da je u okviru Hifa Oil tima formiran i tim za trgovinu električnom energijom. Moram reći da smo se jako brzo prilagodili novoj situaciji. Ta dva sektora već intenzivno funkcionišu i evo već 2024. godine Hifa Oil pokazuje taj trend i promjenu te svoje vizije da prerastamo u energetsku kompaniju i doživljavamo jednu energetsku tranziciju. Nastavlja li Hifa Oil poslovanje i u naftnom sektoru? – Ne kažem da bazu posla kojima se mi bavimo nećemo zadržati, obzirom na to da će fosilna goriva još trajati u određenom vremenskom periodu, međutim struktura učešća u ukupnom obimu Hifa Oila će upravo definirati ono što nam bude nametnula svjetska ekonomska i energetska zajednica. Nakon ovoliko godina iza Hifa Oila, šta vi prepoznajete kao ključ uspjeha? – Prije svega radi se o privatnoj kompaniji u kojoj je vizija vlasnika dalekosežna. Brzina odlučivanja unutar same kompanije i naravno da je jako hitan ljudski faktor. Hifa Oil je zaista pored prepoznavanja te nove vizije, donošenja brzih odluka, redefiniranja ciljeva u kratkom vremenu i naravno potentnosti kompanije koja je kroz niz godina izgradila takav kredibilitet da ima mogućnosti da zaista organizacijski, logistički ili kadrovski može ispratiti svaki novi proces, došli su i ljudi kao takvi. Važite za kompaniju koja ima veoma stručne kadrove u koje redovno ulaže. Koliko je za Hifa Oil bitan ljudski faktor? – Ljudi su ti koji su kratkom vremenu pozicionirani na određena mjesta. Izabran je tim ljudi po određenim projektima u koje smo ih uključili. Mi već sada možemo reći da imao desetine iniženjera, da imamo ljude koji su se zaista prilagodili sistemu Hifa Oil. Jako brzo donose odluke, fleksibilno i prilagodljivo jednom novom vremenu. Ako uzmete tu i ranije pomenutu viziju vlasnika, izuzetno kvalitetan menadžment u kojem imamo nekoliko doktora nauka, magistara i nešto što je jedna pobjednička varijanta. Gdje kompaniju vidite u budućnosti? – Hifa Oil zadržava svoj trend. Zadržavamo trend prebacivanja i energetske tranzicije. Naravno nećemo zaboraviti ono odakle smo krenuli. Kao što sam rekao, mi ćemo se prilagođavati novim procesima, novim vremenima. Ono što se bude tražilo do nas mi ćemo svakako kao najveća privatna kompanija, a nadamo se i najveća energetska kompanija, prilagoditi se novim uslovima i pratiti nove trendove. Ko zna, budućnost je i blizu i daleko, od proizvodnje vodonika, izgradnje elektrolizatora, do nekih novih modela poslovanja. Sve će to ovisiti od toga kako svijet bude kreirao jednu novu eneregetsku situaciju.
Adis Kepeš, direktor STARline Sarajevo za Marx.ba: Mercedes-Benz je brend koji nadmašuje očekivanja
N. DEMIROVIĆ STARline Sarajevo je prava adresa za kupovinu novih i polovnih Mercedes-Benz vozila visokog kvaliteta, koja zadovoljavaju različite ukuse i potrebe cijenjenih kupaca, poručuju iz ove kompanije. Na čelu je Adis Kepeš, generalni direktor koji jasno uvijek teži novom iskoraku kompanije. Ne krije zadovoljstvo ostvarenim, ali najavljuje još snažniji fokus na zadovoljstvo kupaca. Biti partner Mercedes-Benzu jasno da je samo po sebi velika stvar, a to nosi benefite, ali i obaveze. U intervjuu za Marx.ba Kepeš je govorio o svom profesionalnom putu, motivima, razvoju kompanije, partnerstvu sa Mercedesom, autoindustriji, očekivanjima… Šta je ono što profesionalno motivira jednu osobu da uđe u poslove vezane za autoindustriju? – Ono što često profesionalno motivira ljude da uđu u poslove vezane za autoindustriju je širok spektar izazova i prilika koje ovo područje pruža. Autoindustrija je dinamična i tehnološki napredna industrija koja pokriva širok raspon disciplina, uključujući inženjering, dizajn, proizvodnju, marketing, logistiku i mnoge druge. U mom slučaju, početak u STARlineu predstavljao je priliku za ulazak u autoindustriju s brendom poput Mercedes-Benz. Fascinacija vrhunskim inženjeringom, luksuzom i tehnološkim inovacijama koje nudi Mercedes-Benz bio je ključni faktor koji me privukao. Rad u okruženju gdje se cijeni visoka kvaliteta proizvoda, teži inovacijama i stvara vrhunsko iskustvo za kupce pružilo mi je profesionalno ispunjenje. Pored toga, rad u industriji koja se neprestano mijenja i prilagođava novim tehnologijama i trendovima dodatno je motivirajući faktor. Kako uopšteno gledate na današnje prilike u automobilskoj industriji? – Današnje prilike u automobilskoj industriji su izuzetno dinamične i obilježene brojnim promjenama. Jedan od najvažnijih trendova je prelazak na električna vozila. Sve veći fokus na održivosti i smanjenju emisija potiče autoindustriju na razvoj i proizvodnju električnih automobila. Integracija naprednih tehnologija u vozila postaje standard. To uključuje autonomnu vožnju, povezivost, umjetnu inteligenciju i napredne sigurnosne sisteme. S druge strane imamo kupce koji sve više traže ekološki prihvatljiva vozila, što potiče proizvođače da razvijaju održive tehnologije i materijale te da smanje ekološki otisak proizvodnje. Važno je napomenuti i digitalna transformaciju koja mijenja način na koji proizvođači komuniciraju s kupcima, prate njihove preferencije i pružaju personalizirane usluge. Ukupno gledano, automobilska industrija prolazi kroz razdoblje značajnih promjena koje zahtijevaju prilagodbu i inovacije. Proizvođači koji uspješno integriraju ove promjene imat će prednost u oblikovanju budućnosti automobilske industrije. Ako bi trebali reći vašu asocijaciju na Mercedes-Benz, kako bi ona izgledala u nekoliko rečenica? – Prvo, asocijacije su usko povezane s bezkompromisnom kvalitetom. Mercedes-Benz je sinonim za izuzetnu izradu i pažljiv odabir materijala. Svaki detalj vozila pažljivo je razrađen kako bi pružio ne samo visokokvalitetno tehničko iskustvo, već i osjećaj luksuza na najvišem nivou. Osim toga, brend se ističe po inovacijama koje postavljaju standarde u autoindustriji. Bilo da je riječ o najnovijim tehnologijama sigurnosti, naprednim sistemima asistencije ili revolucionarnim tehnologijama pogona, Mercedes-Benz je uvijek korak ispred, pokazujući predanost unapređenju vozačkog iskustva. Nadalje, Mercedes-Benz ima neospornu estetiku. Dizajn vozila odražava eleganciju, snagu i sofisticiranost. Svaki model nosi prepoznatljiv pečat vrhunskog dizajna koji ističe brend iz mnoštva. Kada razmišljam o Mercedes-Benzu, ne mogu a da ne spomenem i povijest brenda. Dugovječnost i kontinuirani uspjeh svjedoče o posvećenosti izvrsnosti kroz desetljeća. To je brend koji je sposoban ne samo prilagoditi se promjenama u industriji, već i postavljati nove standarde. U konačnici, asocijacije na Mercedes-Benz odražavaju spoj tradicije, inovacija, luksuza i vrhunske izrade. To je brend koji nadmašuje očekivanja, pružajući ne samo automobil, već i životni stil vozača koji teži najboljem. Kako gledate na elektrifikaciju i kakvu ulogu Mercedesa vidite na toma planu u budućnosti? – Gledam na elektrifikaciju kao nužan korak prema održivijoj budućnosti. S obzirom na rastuću svijest o ekološkim izazovima, električna vozila postaju sve atraktivnija opcija. Mercedes-Benz prepoznaje ovu potrebu i aktivno radi na razvoju električnih modela koji ne samo da nude visoke performanse, već i zadovoljavaju najviše standarde održivosti. U našem dosadašnjem radu u STARlineu, posvetili smo se implementaciji električnih vozila u našu ponudu. Aktivno sarađujemo s Mercedes-Benzom kako bismo osigurali da naši kupci imaju pristup vrhunskim električnim modelima. Uloga Mercedesa u ovom kontekstu je ključna. Njihova vizija održive mobilnosti uključuje široku paletu električnih vozila, uključujući plug-in hibride i potpuno električna vozila poput EQ linije. Mercedes ne samo da prati trend elektrifikacije, već ga i oblikuje kroz kontinuirana ulaganja u tehnologiju baterija, autonomnu vožnju i pametne sisteme upravljanja energijom. U budućnosti, planiramo proširivati našu ponudu električnih vozila kako bismo odgovorili na rastuću potražnju. Također ćemo nastaviti educirati naše kupce o prednostima električne mobilnosti i poticati ih da pređu na održivije opcije. Elektrifikacija nije samo tehnološki napredak, već i prilika za promicanje održivosti i pozitivnog uticaja na okoliš. Koja je tajna uspjeha Mercedesa svih ovih godina? – Ključ uspjeha Mercedesa kroz godine, prema mom mišljenju, leži u sposobnosti kontinuirane inovacije i prilagodbe promjenjivim tržišnim uvjetima. Mercedes-Benz nije samo proizvođač automobila; to je brend koji stalno postavlja nove standarde u autoindustriji. Jedna od tajnih njihovog dugotrajnog uspjeha je posvećenost vrhunskom inženjeringu. Mercedes uvijek teži perfekciji u kvaliteti, sigurnosti i performansama svojih vozila. Njihova predanost vrhunskom inženjeringu stvorila je reputaciju izvrsnosti koja se održava kroz desetljeća. Osim toga, sposobnost brenda da pravovremeno prepozna i odgovori na promjene u potrebama kupaca ključna je za njihovu dugotrajnu uspješnost. Mercedes-Benz je uspio evoluirati s vremenom, uvodeći inovacije poput sigurnosnih tehnologija, električnih vozila i naprednih sistema asistencije. U mom dugogodišnjem iskustvu u STARlineu, gdje smo partneri s Mercedes-Benzom, primijetio sam da je ključna komponenta saradnje s ovim brendom posvećenost pružanju vrhunske usluge kupcima. Stvaranje pozitivnog iskustva za svakog kupca od prvog kontakta do prodaje čini osnovu lojalnosti prema brendu. Ova posvećenost kupcu, kombinirana s visokokvalitetnim proizvodima, čini temelj za dugotrajan uspjeh. U konačnici, tajna uspjeha Mercedesa proizlazi iz sposobnosti da se istakne kao lider u inovacijama, održava visoke standarde kvalitete, prilagodi se promjenama na tržištu i pruži nezaboravno iskustvo svakom kupcu. To je recept koji traje i čini Mercedes-Benz jednim od najpoznatijih i najcjenjenijih brendova u automobilskoj industriji. Koje su specifičnosti promocije Mercedes proizvoda i na čemu se ona bazira? – Promocija Mercedes proizvoda temelji se na naglašavanju vrhunskog kvaliteta, tehnoloških inovacija i luksuznog iskustva vožnje. U radu s Mercedes-Benzom, naglasak je na stvaranju emotivnih veza s kupcima
Gradonačelnica Benjamina Karić za Marx.ba: Potrebno je kreirati jedinstvenu priču BiH kao turističke atrakcije
Nermin DEMIROVIĆ Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je doktorka pravnih nauka i historičarka. Rođena je 8. aprila 1991. godine u Sarajevu, udata je i ima jednog sina. U njenoj biografiji još stoji stoji da je akademsku karijeru započela još 2010. godine kao student demonstrator na predmetima Državnopravni razvitak BiH, Bosansko komparativno pravo, Institucije rimskog prava, Osnovni evropskog privatnog prava i klasični pravni tekstovi. Diplomu Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu stekla je 2013. godine, a 2015. godine je stekla zvanje bakaleureat historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirala je pravo 2014. godine, a doktorsku distertaciju na temu „Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu“ odbranila je u aprilu 2018. godine. Sa 27 godina je postala najmlađa doktorka prava u Bosni i Hercegovini, te prva posljeratna doktorka rimskog prava u našoj zemlji. Od marta do oktobra 2014. godine bila je asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku. Potom je izabrana za višeg asistenta, pa nakon toga i u zvanje docenta. Predavač je na predmetima Historija države i prava BiH Pravnog fakulteta u Zenici, te stručnjak iz prakse Internacionalnog Univerziteta Sarajevo na predmetima Rimsko pravo i Historija prava na Balkanu. Na svoj 30. rođendan, 8. aprila 2021. godine jednoglasno je izabrana za gradonačelnicu Sarajeva. Na mjestu prve žene glavnog bh. grada iskazala se napornim radom, čvrstim stavom, incijativom, ali sve prati i neosporni šarm što je čini još omiljenijom među građanima. U ekskluzivnom intervjuu za Marx.ba ona je govorila o tome šta je za nju Sarajevo, koliko je zadovoljna onim što je Sarajevo, kakvi su izazovi i planovi… Šta je po vama Sarajevo? – Sarajevo je čista ljubav i ne postoji ljepša riječ koja bolje opisuje sve ono što osjećam prema gradu. U Sarajevu na svakom ćošku možemo vidjeti ljepotu, vidimo emociju, vidimo dobre ljude, srećemo dobre ljude… Ljube se istok i zapad, jedan prekrasni splet kultura, tradicija, običaja i sve to Sarajevu daje poseban šarm. Da odmah možete promijeniti par stvari u Sarajevu, šta biste uradili? – Ja bih voljela da naše Sarajevo zablista i popravimo sve ono što je uništeno tokom opsade i uvijek spominjem kako mi je želja da prije svega rekonstruišemo sve ono što smo imali, a onda uz to i da gradimo novo. Evo sada je 40. godišnjica Olimpijade pa bih možda u tom ozračju rekla da bih voljela da se poprave sva olimpijska borilišta, ali s druge strane ako posmatramo ne samo infrastrukturu, ako posmatramo koje su to potrebe ljudi, mislim da je najveći problem našeg grada i naše domovine to što mladi i pametni ljudi odlaze. Ako bih morala izdvojiti jednu stvar i opredijeliti se ja bih rekla da bih voljela da promijenim to da svi mladi ljudi ostanu u našem Sarajevu i grade svoju budućnost ovdje, da im uvjeti za život budu bolji, da imaju poslove, mogu stvarati svoje porodice ovdje i ostati na svom ognjištu. To bi bilo broj jedan, a potom sve ostalo, infrastruktura, rekonstrukcija, uljepšavanje grada, ali ljudi su na prvom mjestu. Grad je tu za ljude i onda kada se ljudi osjećaju prijatno, dobro i zadovoljno, sve ostalo ide lakše. Koliko ste zadovoljni brojem turista u Sarajevu u proteklom periodu? – Prezadovoljna sam. Naravno, sve uvijek može bolje. Sarajevo je prepoznatljiva turistička destinacija. Ove godine smo tokom novogodišnjih praznika oborili sve rekorde posjećenosti. To nam samo treba biti podsticaj da dodatno obogatimo našu turističku ponudu, to nam treba biti podsticaj da promovišemo, ne samo Sarajevo kao glavni grad i kao turistički centar, nego i sve druge gradove u Bosni i Hercegovini. Potrebno je da kreiramo jednu jedinstvenu priču Bosne i Hercegovine kao turističke atrakcije jer naši drugi prekrasni gradovi su tako blizu Sarajeva i moramo zajednički promovisati turističku ponudu i Sarajeva i drugih gradova. Ja uvijek, ko god dolazi u Sarajevo, dam preporuku da obavezno obiđu i Travnik, da obavezno obiđu Mostar, da uživaju u ljepotama naših gradova i mislim da je to jedan paket koji čini Bosnu i Hercegovinu čini posebnom i da ćemo iz godine u godinu biti sve interesantniji i interesantniji za turiste. Kako gledate na ono što je grad ponudio i prezentirao turistima u proteklom periodu? – Nema prostora za euforiju. Nakon dočeka Nove godine i svih sadržaja koje smo podržali i organizirali tokom prošle godine, ipak moramo ostaviti prostora da kažemo da sadržaji svake godine moraju biti bolji i da sve mora biti sadržajnije. U godini za nama smo pored centralnog dočeka Nove godine imali nekoliko festivala različite vrste u našem gradu i svaki od njih je donio posebnu ljepotu i posebno zadovoljstvo. Za ovu godinu planiramo nastaviti sa svim onim što je bilo dobro, ali Grad Sarajevo je izdvojio u budžetu sredstva preko javnog poziva za podršku različitim kulturnim manifestacijama koje će sigurno naići na oduševljenje i na dobar odziv naših sugrađana. Sarajke i Sarajlije imaju istančan ukus, oni uvijek prepoznaju ono što je dobro, ali isto tako kritikuju ono što nije dobro. Koji su prioriteti za 2024. godinu? – U godini pred nama je prioritet da završimo sve one infrastrukturne projekte koje smo počeli, prije svega rekonstrukciju tri vrtića u našem Sarajevu. U Općini Stari Grad to je vrtić Agan Bostandžić, u Novom Sarajevu vrtić Kolibri, a u Novom Gradu jedan novi vrtić koji će se napraviti spajanjem više poslovnih prostora. Ovi vrtići u općinama Stari Grad i Novo Sarajevo preko 25 godina stoje devastirani i mislim da je vrijeme da vratimo sve ono što je bilo javno ili opće dobro. Vrijednost ovog projekta je blizu 5 miliona KM. Sredstva su obezbijeđena u saradnji s općinama i kantonalnim ministarstvom tako da ćemo do kraja godine, nadam se, završiti građevinske radove. Ovi vrtići su istinski potencijal, jer su veliki, primaju dosta djece, a znamo da imamo manjak mjesta u vrtićima. To je jedan projekat koji je usmjeren na našu mladost, našu djecu. Drugi projekat kojim ćemo intenzivno nastaviti je uljepšavanje našeg grada restauracijom fasada naših nacionalnih spomenika. I sada koristimo svaki trenutak lijepog vremena da radimo na ovom projektu. Završava se fasada zgrade Beledije pored Vijećnice. Također nastavljamo rekonstrukciju fasade u Ulici Brodac, nedavno smo završili fasadu
Borislav Trlin, prvi čovjek Razvojne banke FBiH za Marx.ba: Pouzdan smo partner privredi
N. DEMIROVIĆ Vlada Federacije BiH imenovala je tokom prošlog mjeseca Borislava Trlina za v.d. predsjednika Uprave Razvojne banke FBiH. Po preuzimanju dužnosti, njegova poruka je bila jasna. Kako je naglasio, s velikim poštovanjem i entuzijazmom preuzima dužnost predsjednika Uprave Razvojne banke Federacije BiH. Za njega je ta prilika izazov, ali i privilegija, kako je rekao, da bude na čelu institucije koja potiče stvaranje dodatnih vrijednosti i doprinosi privrednom i ekonomskom razvoju Federacije BiH, a time i životnom standardu svih građana. U intervjuu za Marx.ba prvi čovjek Razvojne banke FBiH govorio je o utiscima nakon preuzimanja dužnosti, planovima, značaju razvojnog bankarstva, izazovima, viziji… Koji su Vaši prvi utisci nakon što ste jedan kratak period na toj poziciji? – Na samom početku moram istaći da je privilegija preuzeti poziciju predsjednika Uprave Razvojne banke FBiH, posebno što sam unutar ove institucije više od deset godina. Sa stečenim znanjem i iskustvom tokom dvadeset godina u bankarskoj industriji, obuhvaćajući rad u komercijalnim bankama i timu Razvojne banke FBiH, te s polovinom profesionalnog vremena posvećenog menadžerskom rukovođenju u realnom sektoru, osjećam čvrsto uvjerenje u aktivan i predan doprinos daljnjem radu i razvoju ove institucije. Ne osvrćući se previše na zatečeno stanje i dosadašnji rad ove jako bitne finansijske institucije, siguran sam da ulazimo u period prosperiteta Razvojne banke FBiH u kojem će javnost i naši klijenti prepoznati ovu instituciju kao pouzdanog partnera u njihovim poslovnim poduhvatima. Uz kompetencije i predanost novog članstva Uprave, moju osobnu, tima ljudi banke te kvalitetnom konekcijom sa Vladom FBiH i premijerom, radit ćemo na rastu banke, njenom ugledu, poslovanju i ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Krajnje je vrijeme da mijenjamo narativ da sve što je domaće nužno mora biti manje vrijedno i da zajedno sa Vladom FBiH dokažemo da ono što je naše može biti najbolje. Koji su koraci koje ste morali poduzeti po preuzimanju funkcije? – Preuzevši funkciju predsjednika Uprave banke pred sami kraj prošle godine, prvo je bilo potrebno analizirati trenutno stanje, a potom sa ključnim menadžmentom i proširenim članovima Uprave definirati prioritete, akcione planove i nositelje dogovorenih aktivnosti. Ubrzo nakon toga, suočili smo se s neplaniranom poslovnom situacijom koja je zahtijevala iznimno brzu i stručnu intervenciju, a koja je potencijalno mogla dovesti do narušavanja stabilnosti našeg poslovanja kao i rada jedne bh. kompanije. Zahvaljujući kompetencijama našeg srednjeg menadžmenta, podršci Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i uz moje osobno iskustvo u bankarskom sektoru, uspostavili smo održivo rješenje, čime smo sačuvali stabilnost poslovanja i zaštitili interese banke. Ovaj primjer posebno ističem kako bih naglasio ključnu ulogu Vlade FBiH kao osnivača Razvojne banke FBiH te važnost sinergijskog djelovanja koje je neophodno za uspješno upravljanje i održavanje stabilnosti ove finansijske institucije, ali i potpore našimprivrednicima. Kako gledate na ulogu razvojnog bankarstva danas i koliko se može unaprijediti, prije svega u BiH? – Kapaciteti Razvojne Banke FBiH vrlo su ograničeni, što najbolje ilustrira činjenica da naša banka zauzima oko 2,5% u ukupnoj bankarskoj aktivi Federacije BiH, odnosno oko 3,5% kada se posmatra realni sektor ili pravna lica. Svjesni smo izazova koji proizlaze iz ograničenih resursa te da je ključno strateški odabrati aktivnosti koje će pružiti maksimalan efekat na realni sektor i u konačnici na društvo u cjelini. U nedavno izrađenoj šemi koja precizira moju viziju uloge Razvojne banke FBiH jasno su identificirane ključne strategije i prioriteti u tekućoj godini kako bismo učinkovito odgovorili na potrebe privrede i bili pouzdan partner. Da bi postigli maksimalne efekte u okviru postojećih kapaciteta prije svega se moramobazirati na tzv. tržišne neuspjehe – radi se o definiciji preuzetoj od MMF-a i Svjetske banke, a koja podrazumijeva: Prije svega one djelatnosti koje komercijalne banke nerado ili uopće ne žele finansiratizbog prevelikog rizika od povrata kredita kao što su start-up kompanije, mlade kompanije, kompanije iz oblasti ugostiteljstva, turizma, poljoprivrede i slično. S druge strane tu su, slikovito rečeno “ranjene kompanije”, iz svih oblasti privrede. Podrška ovim kompanijama znači ogroman rizik, ali moramo biti spremni sa postojećim kapacitetima preuzeti isti i biti podrška kakva se očekuje od nas. Stoga, Razvojna banka FBiH mora naći mogućnost da ponudi odgovarajuću finansijsku infuziju ovim kompanijama, kako bi ozdravile i ponovo se vratile na redovno finansijsko tržište te nastavile surađivati sa komercijalnim bankama. S druge strane namjenska industrija koja je jako bitna grana privrede u Federaciji BiH prije svega izvozno orjentirana, a kao takva naglašena i u Strategiji razvoja Federacije BiH 2021-2027. suočava se sa nemogućnosti finansiranja od strane velikih komercijalnih banaka zbog ograničenja od strane njihovih matičnih institucija. Bez obzira što se ovdje radi o izuzetno velikim kreditnim zahtjevima i zahtjevima za različite vrste garancija, Razvojna Banka FBiH jeste i ostat će na raspolaganju za razvoj naše namjenske industrije. Neminovno je da naše kapacitete moramo iskoristiti i u kriznim/vanrednim situacijama. To su vremena kada su mnoge komercijalne banke nepristupačne ili pružaju minimalnu podršku privrednicima, što je sasvim logično, zbog visokog rizika od povrata kreditnih zaduženja. U tim situacijama Razvojna banka FBiH mora vanredno reagovati u smislu formiranja posebnih kreditnih linija kako bi se održala tekuća likvidnost naših kompanija te spasila radna mjesta. S druge strane u posljedicama izazvanim raznim krizama kao što su poplave, pandemije i slično Razvojna banka FBiH mora imati kapacitete i punorazumijevanje da svim klijentima i onima koji su u teškoj situaciji ponudi kvalitetne reprograme i aranžmane kako bi prebrodili krize i uspješno nastavili poslovanje. Također, moramo biti kapacitetski spremni za finansiranje projekata lokalnih zajednica prije svega misleći na finansiranje poslovnih zona. Ogromne svote novca napuštale su FBiH jer lokalne zajednice nisu imale dovoljno sredstava da isfinansiraju one projekte koji su u suštini grantovski projekti gdje se grantovi dobijaju nakon završetka samog projekta. Stoga smo kreirali posebno kreditnu liniju u suradnji sa Savezom općina i gradova koja će omogućiti lokalnim zajednicama da dođu do kreditnih sredstava u Razvojnoj banci FBiH za finansiranje projekata podržanih od evropskih i drugih fondova, te da zatvore zaduženja onog časa kada dobiju grant. Za to je predviđeno beskamatno kreditiranje sa rokom povrata sredstava do 12 godina uz grace period do 36 mjeseci. Za poslovanje banke ovo znači veoma spor povrat plasiranih sredstava i veoma spora naplata kamata
Hrvatski analitičar Alen Šćuric za Marx.ba o bh. aerodromima: Sarajevo radi veliki posao
N. DEMIROVIĆ Alen Šćuric, analitičar iz Hrvatske i jedan od najboljih poznavatelja stanja u avioprijevozu na ovim prostorima i šire, u razgovoru za Marx.ba govorio je o rezultatima četiri bh. aerodroma, ali i očekivanjima u ovoj godini. Kako kaže jasno je da sva četiri bh. aerodroma žive na izuzetno jakim subvencijama vlasti, što svakako ne može biti stvar koja se može nazvati dobrom, ali to je jedini način da se privuće veći broj putnika. To radi Sarajevo, a posebno, Banja Luka, Mostar i Tuzla. Prema njegovim riječima Aerodrom Sarajevo jedini ima priliku za samodrživost, jer su ozbiljna kompanija, koja je već napravila dosta kvalitetnih stvari, počevši do novog terminala. Marx.ba donosi Šćuricevu analizu o bh. aerodromima. Sarajevo… – Sarajevo raste izuzetno. Aerodrom Sarajevo ima više 20 posto više putnika nego je imalo 2019. godine i prema najavama za iduću godinu Sarajevo će i dalje rasti i vrlo vjerovatno preskočiti cifru od 1,5 miliona putnika u idućoj godini što je izuzetno dobro i na svemu tome treba čestitati njihovoj upravi. Rade ozbiljan posao. Definitivno imaju daleko najviše letova prema Bliskom Istoku kada se pogleda cijela regija, što je dosta logično, ali eto sad su krenuli sa Ryanairom, Wizzairom i ostalim kompanijama gdje je vrlo značajna količina letova prema zapadnoj Evropi tako da će Sarajevo nakon svih ovih povećanja imati vrlo zavidnu mrežu linija i prema Zapadu i prema Istoku. Zapravo je Aerodrom Sarajevo dobio onaj neki maksimum koji može imati, obzirom na svoje potencijale. Mogla bi tu doći još poneka linija prema Skandinaviji i nešto možda prema Parizu i Amsterdamu što fali, ali u principu više, manje to je to. Banja Luka… Banja Luka je isto tako pozbiljno porasla. Narasli su za nekih tri puta. Sa nekih 180 došli su na 460 hiljada putnika i to je zapravo najfacinantniji rast u cijeloj regiji, ali nakon tog ogromnog rasta vidimo da je priča pri kraju prošle godine malo splasnula. Ryanair i Wizzair su smanjili količinu letova, a tek ostaje da vidimo šta će biti tokom ove godine. Oni imaju neke najave da će imati priličnu količinu chartera, odnosno novih linija prema Grčkoj i drugim destinacijama za turiste. Osobno mislim da bi oni mogli preći pola miliona putnika i to bi za njih bilo optimalno barem do dogradnje terminala koja je nasušno potrebna za taj aerodrom. Radi se dosta pametnih poteza, evo konačno su poreknuli duty free shop, proširili su parkrialište, tako da će imati i neke ekstra prihode na tom aerodromu. No, sam aerodrom je komercijalno vrlo neisplativ, jer on živi na jakim subvencijama države. Oni će morati jako poraditi na tome da prestanu biti toliko ovisni o subvencijama i da se počnu samofinansirati, što je za sada želja koja je vrlo nerealna i neostvariva. Tuzla… Tuzla je ozbiljno stradala. U prošloj godini smo imali izvrsne najave i povećanje broja letova Wizzaira, a i dolazak Ryanaira što je bila ogromana stvar za Tuzlu da je i drugi prevoznik krenuo, ali je Ryanair nakon samo sedam mjeseci prekinuo letove i potpuno otišao iz Tuzle. Četiri mjeseca kasnije je svoju bazu sa dva aviona ukinuo i Wizzair koji sada leti samo devet letova, tako da je simbolično prisutan. Tuzla se ozbiljno potrudila naći alternativu i našli su tu u malom, minijaturnom grčkom prijevozniku Lumiwingsu. Oni imaju samo dva aviona i to nije ozbiljna alternativa Wizzairu. Prvo govorimo o bitno manjem avionu, drugo govorimo o znato manjem broju putnika jer je to no name startup, za razliku od Wizzaira koji je vrlo profiliran. I na koncu priče ni izbliza neće imati toliki load faktor koliko je imao Wizzair. Vi znate da je Wizzair load faktor uvijek imao preko 90 posto, a Lumiwings ako će imati 75 posto onda su svi sretni i veseli. Ovdje govorimo o daleko manjem akumuliranom broju potnika koje ćemo imati i Tuzla tu ima ozbiljan problem šta napraviti. Mogu se potruditi vratiti neke linije Wizzaira, eventualno dovesti Ryanair ili druge prijevoznike koji su realni za ovaj aerodrom, poput Eurowingsa, Pegasusa ili Norwegiana. Koliko će uspjeti ostaje da vidimo, jer to nije posebno potentan aerodrom u okruženju koje ima. Dosta putnika uzimaju Beograd, Sarajevo, Banja Luka pa i Osijek, tako da nije baš ružičasta situacija ispred njih. Sada je pitanje kako će dalje aerodrom koji je stigao na 600.000 putnika, a sada bi mogao pasti na 400.000, a i to bi bio uspjeh. Mostar… Mostar je godinama stagnirao i padao. Jedno vrijeme uopšte nije imao letova. Sada nešto leti Croatia Airlines, međutim oni su se za godinu pred nama ozbiljno potrudili. Novi direktor je dao puno sebe i dovukao je za sada dva prijevoznika. Prvo je SkyAlps koji je jedna stvarno kvalitetna kompanija i koja će pokrenuti četiri linije iz Mostara, prema Rimu, Minhenu, Veroni i Bariju i sve te linije će sigurno biti hiper dobro popunjene i donijet će Mostaru značajan broj putnika. Konačno pred potpisivanjem je i ugovor sa Air Srbijom tako da će Mostar imati i njhova tri leta, a ozbiljno se pregovara sa LOT-om. Postoji velika šansa da dođu oni sa letom za Varšavu. U tom slučaju Mostar će imati nekih šest, sedam linija, sa nekakvih 16 do 17 dnevnih polazaka što je stvarno značajna i respaktablina brojka. Još da se vrati Eurowings, što itekako planira Mostar, posebno jer je popunjenost tih aviona prema Dizeldorfu i Štutgartu izvanderdna. Prema njihovim podacima imala je 98 posto. I još ako tu dodamo ove chartere koje su do sada imali, može se govoriti da je realna brojka da Mostar pređe 100.000 putnika. Nije to isplativa cifra, ali nakon 20.000 putnika koliko su imali prošle godine, to bi bila stvarno značajna brojka.
Irfan Čengić za Marx.ba: Novi projekti, novi odnos prema ljudima i novo vrijeme bez korupcije
Nermin DEMIROVIĆ Mlad, ambiciozan, poletan i beskompromisan, to su samo neke od osobina koje bi se mogle pripisati Irfanu Čengiću, odnedavno načelniku sarajevske Općine Stari Grad. Bez ikakve dileme da se radi o jednom od predvodnika mlađeg talasa bh. političara. Čengić se ranije nametnuo kao parlamentarac, a građani Starog Grada su ga nedavno velikom većinom postavili na poziciju prvog čovjeka opštine. U intervjuu za Marx.ba Čengić je govorio o ostvarenoj pobjedi, ali i budućnosti, planovima i onome što bi Stari Grad u narednom periodu trebao biti. Iza vas je pobjeda na izborima za načelnika Starog Grada. Da li ste očekivali tako ubjedljiv trijumf i čemu to zahvaliti? – Nije to samo pobjeda Irfana Čengića. Ljudi su birali između dvije vizije, a moj odnos prema ljudima zadnjih 10 godina dao je takav rezultat da me šest političkih stranaka u Općinskom vijeću podrži. Dobio sam više glasova na izlaznosti od 30 posto nego prethodni načelnik na izlaznosti od 55 posto. Vodili smo poštenu kampanju. Ljudi su shvatili da laži i manipulacije više ne prolaze i taj koncept više nema podršku. Zahvalan sam na svakom glasu, ljudi Starog Grada su mi ukazali povjerenje, a ispred mene je veliki posao da to povjerenje opravdam. Kako gledate na kampanju s marketinške strane? – Imali smo s jedne strane olakšavajuću okolnost da su ove izbore svi pratili, jer su jedini koji su se organizirali u ovom periodu, dok su s druge strane i najteži upravo zbog činjenice da je sav fokus javnosti i medija stavljen na njih i pratio se svaki korak. Kampanju sam kreirao sam, uz veliku pomoć mog tima. U karijeri sam dosta putovao po zapadu i imao sam priliku vidjeti kako se kampanje prave u svijetu i primjeniti ta znanja ovdje. Dobio sam dosta komentara da je kampanja puno drugačija u odnosu na one koje se vode kod nas. Građani su imali priliku pratiti moje aktivnosti I na mojoj web stranici irfancengic.ba, a u narednom periodu na istom mjestu će moći pratiti moj rad kao načelnika općine. Kako vidite Stari Grad u budućnosti, kako bi uopšteno izgledala vaša vizija? – Svoju viziju zasnivam na tri priorieta: novi projekti, novi odnos prema ljudima i novo vrijeme bez korupcije uz veću transparentnost u radu. Projekte koje ćemo započeti u prvoj godini, planiramo završiti u pet godina jer ako sada pobijedim, vjerujem da će mi građani dati povjerenje i na redovnim izborima, koji će biti za 10, 11 mjeseci. Radit ćemo na izgradnji infrastrukture, širenju sportskih i kulturnih sadržaja, te poticanju razvoja malih i srednjih preduzeća. Naša općina ima bogatu kulturnu i historijsku baštinu, koju ćemo njegovati i promovisati kroz projekte koji će privući turiste i očuvati naše naslijeđe za buduće generacije. Zalagat ću se za veću transparentnost u radu općinske uprave kako bismo osigurali da svi budu informisani o onome što se događa u našoj općini. Kao što je potreban novi odnos uprave prema građanima, tako je potreban i novi odnos načelnika prema uposlenicima u upravi koji ne smiju biti mobingovani i demotivisani za rad. Stvarat ćemo okolinu bez korupcije i uz veću transparentnosti u upravljanju resursima općine. Borit ćemo se protiv svih oblika korupcije i osigurati da javna sredstva budu iskorištena na najbolji mogući način, u korist svih građana. Planiramo uspostaviti mehanizme za nadzor trošenja budžeta i redovno izvještavanje o finansijskom stanju općine kako biste bili sigurni da novac građana koristi odgovorno. Najviše ćemo ulagati u promociju turizma. Promocija nikada nije bila jeftinija i pristupačnija. Uložit ćemo više u promociju, sigurnost i čistoću Baščaršije. U Starom Gradu nedostaje kulturnih događaja, kulture na ulici, fale koncerti, folklori. Trebali bi svaki vikend na Baščaršiji imati neko događanje, u saradnji sa našim KUD Baščaršija. Treba nam zatvaranje ulica. Imamo ulicu Zelenih beretki koja odlično radi kada je Sarajevo Film Festival, zašto to ne kopiramo svaki petak i subotu i ne napravimo neki koncert ili festival. Projekti poput podzida, kanalizacija, rukohvata, trotoara, krpljenja rupa su poslovi koji se podrazumijevaju i na kojima će se raditi svakodnevno. Najavili ste donošenje strategije razvoja. Šta će ona donijeti Starom Gradu? – Općina Stari Grad Sarajevo već duži niz godina nema Strategiju razvoja općine i moj prioritet jeste usvajanje Strategije razvoja Općine Stari Grad u kojoj ću svoju viziju iz ovog programa predstaviti u formi strateških ciljeva, prioriteta i mjera koje će biti mjerljive. Strategija razvoja pruža takvu stabilnost i jasnoću u dugoročnom planiranju, što može privući investicije i potaknuti privredni razvoj. Prednosti kada općina ima strategiju razvoja uključuju, jasne smjernice kroz postavljanje jasnih ciljeva i prioriteta za razvoj općine, što olakšava planiranje i donošenje odluka. Bolje iskorištavanje resursa općine i smanjenje rizika od nepotrebne potrošnje. Povećana je transparentnost u donošenju odluka i korištenju sredstava te veća odgovornost prema građanima. Mogućnost dugoročnog planiranja i usmjeravanja općinskog razvoja prema održivim ciljevima. Kvalitetna strategija je preduslov za osiguranje boljih uslova života za građane kroz ciljane projekte u područjima poput obrazovanja, zdravstva, infrastrukture i kulture. U svakom slučaju, Strategija razvoja je ključni instrument za vođenje općine prema boljoj budućnosti i ostvarivanju dugoročnih ciljeva. Bez nje, općina rizikuje neefikasnost, nesklad u radu i gubitak prilika za razvoj i napredak zajednice. Zbog svega navedenog, donošenje Strategije razvoja Općine Stari Grad Sarajevo je primarni cilj i projekat, jer iz njega izlaze svi ostali novi projekti. Već smo usvojili nacrt Strategije i očekujem da ćemo do kraja januara usvojiti Strategiju. Koje su po vama privredne grane na kojima Stari Grad pod vašim vodstvom može napraviti iskorak? – Prije svega, turizam. Razvoj turističkih atrakcija kao što su izletišta, obnova historijskih lokaliteta, izgradnja turističkih objekata. Promocija bogate kulturne i prirodne baštine Starog Grada. Infrastruktura i građevinski sektor, planiramo gradnju novih sportskih objekata, stadiona, bazena, i sportsko-rekreacijskih zona. Planirana je obnova i izgradnja objekata poput hotela, čime se može poboljšati turistička ponuda. Postavljanjem solarnih panela na javnim objektima i podrška privatnim licima za korištenje solarnih panela radit će se na energetskog efikasnosti i održivosti. Promovisat ćemo energetsku efikasnosti kao dio strategije održivog razvoja. Jedan od ciljeva je i uspostavljanje upravljanja infrastrukturom i komunalnim uslugama, unapređenje saobraćajne infrastrukture, uključujući izgradnju podzemne garaže,
Profesor Azrudin Husika za Marx.ba: Smanjenje potrošnje energije ulaganjem u energijsku efikasnost mora biti jedan od glavnih ciljeva energetske tranzicije
N. D. Pred Bosnom i Hercegovinom su neminovni izazovi energetske tranzicije. Naša zemlja će morati učiniti mnogo toga kako bi se što više primakla na nivo drugih zemalja, prije svega onih u Evropskoj uniji. Posao jeste obiman, ali nema dileme da s tim treba krenuti odmah jer u nekim segmentima dosta kasnimo. Na ovu temu razgovarali smo sa prof.dr Azrudinom Husikom, profesorom na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, stručnjakom koji može pomoći mnogo na putu onoga što je pred našom zemljom. Šta očekuje Bosnu i Hercegovinu kada se radi o energetskoj tranziciji? – Očekuje nas liberalizacija tržišta energenata. Posebno je tu značajno napomenuti liberalizaciju tržišta električne energije, što onda otvara put i za bržu dekarbonizaciju, odnosno obnovljive izvore energije i energijsku efikasnost. Evropska unija uvodi takve tržišne mehanizme koji otežavaju, odnosno čine nekonkuretnom energiju koja dolazi iz fosilnih goriva. Mi smo se kao država opredjelili prema tome i ono što treba naglasiti jeste da uopšte ne bi bilo dobro preispitivati tu odluku. Naravno, svaka odluka se može preispitati, ali treba prihvatiti ono što smo već potpisali kroz Sporazum o energetskoj zajednici i Sofijsku deklaraciju, što uključuje zelenu agendu za zemlje zapadnog Balkana i klimatsku neutralnost do 2050. godine. Dakle, to je okosnica energetske politike BiH kao i zemalja Evropske unije. Odustajanje od takve politike bi ozbiljno ugrozilo puta ka Evropskoj uniji. Koja je najbitnija karakteristika energetske tranzicije u svijetu, pa i one koja čeka nas? – Glavna karakteristika energetske tranzicije jeste prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije uz tržišne mehanizme kao što je trgovanje emisijama stakleničkih gasova, gdje svi oni koji emituju određenu količinu stakleničkih gasova, u prvom redu ugljen dioksida, morat će plaćati dozvole za emitovanje. Ne radi se ni o kakvim kaznama ni penalima kako možemo čuti u nekim medijima, već je to jednostavno dodatni namet na energiju koja dolazi iz fosilnih goriva. Uz to tranzicija vodi ka decentralizaciji energijskog sistema i mogućnosti za građane da ulažu u vlastite elektrane i na taj način smanje svoje troškove za energiju ili da ostvare prihod od prodaje na tržištu. Šta nam se može dogoditi ukoliko se u skoro vrijeme ne prilagodimo na takav sistem? – Ako ne uvedemo sistem trgovanja emisijama i još neke druge mjere za dekarbonizaciju naša privreda će postajati sve manje konkurentna. EU je već od prije par mjeseci ozvaničila uvođenje mehanizma koji se odnosi na plaćanje dodatnih naknada na robu koja dolazi iz područja koja nemaju sistem trgovanja emisijama kao što ga imaju zemlje u EU, tako da svi oni koji uvoze robu iz zemalja kao što je BiH, moraju platiti dodatnu naknadu za svoju robu srazmjeno emisiji ugljen dioksida koja je nastala tokom proizvodnje te robe. Plaćanje naknade kroz ovaj mehanizam za emisije ugljen dioksida će početi od 2026. godine, do tada kompanije koje izvoze proizvode kao što su električna energija, proizvodi od čelika, aluminijuma i dr. moraju da izvještavaju o svojim emisijama. Koliki bi to utjecaj moglo imati na bh. ekonomiju? – Oko 10 posto izvoza iz BiH je pod utjecajem tog mehanizma, jer 10 posto roba koje su obuhvaćene tim mehanizmom (tzv. CBAM) izvozimo u Evropsku uniju, što znači da će već od 2026. godine, ako ništa ne poduzmemo u smislu dekarbonizacije tj. smanjenja korištenja fosilnih goriva, tih 10 posto izvoza će biti nekonkuretno na tržištu EU. Zbog dodatnog troška za preduzeća, bojim se da bi odgovor opet mogao biti zaustavljanje rasta plaća, zalaganje za jeftinu energiju i onda bismo ostali u nekoj pat poziciji. Moramo energetsku tranziciju shvatiti ozbiljno i krenuti, ne samo u ono što se u javnosti dominantno vidi kada pričamo o energetskoj tranziciji, a to su novi kapaciteti o obnovljivim izvorima energije, nego puno šire moramo sagledavati energetsku tranziciju, od energetske efikasnosti kućanskih uređaja, zatim zgrada, organizacije energetike na lokalnom nivou kroz sisteme daljinskih grijanja, centraliziranih hlađenja, pripreme sanitarne vode itd., a sve s ciljem da upravljamo troškovima za energiju, a ne samo cijenama. Šta je po Vama najbitnije kada se radi o energetskoj tranziciji? – Sve gore navedeno je usko vezano za izazove koje donosi enegetska tranzicija, ali ono što je dominantno u medijima, a nažalost i u dijelu stručne javnosti jeste priča o tome koliko ćemo mi napraviti nekih novih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Moramo početi od potreba za energijom, njih redukovati mjerama energijske efikasnosti, neke potrebe pomjeriti iz nekog perioda godine, sedmice, dana, u neke druge periode. Dakle, treba upravljati našim potrebama za energijom, uvesti sisteme upravljanja energijom u industrijska preduzeća, a paralelno s tim razmišljati kakav proizvodni miks da imamo do 2050. godine sa nekim prolaznim vremenom u 2030. godini. Udio uglja u prizvodnji energije se mora smanjivati, kako gledate na taj proces? – Kada govorimo o energijskom miksu u proizvodnji električne energije, onda treba imati na umu da moramo postepeno smanjivati udio uglja u proizvodnji električne energije upravo zbog tržišnih mehanizama koje sam pomenuo i nekonkurentnosti te energije i u sadašnjem trenutku, kada nemamo te mehanizme, a pogotovo nakon njihovog uvođenja što nas dovodi do onoga za šta je u proteklih nekoliko godina javnost najzainteresovanija, a to je da je prošlo vrijeme izgradnje novih termolektrana na ugalj, pa u tom smislu i neizgradnje Bloka 7 u Termolektrani Tuzla. To je projekat koji je bio aktuelan, ali s obzirom na dešavanja u proteklih pet ili šest godina, njegovo vrijeme je prošlo. Zakasnili smo s tom izgradnjom jer moramo do 2050. u potpunosti dekarbonizirati, tj. prestati proizvoditi električnu energiju iz fosilnih goriva. Jednostavno nema vremena da se Blok 7 napravi i da onda radi puni životni vijek da bi se ta investicija isplatila, bez obzira što bi to značilo gašenje nekih postojećih blokova i manju potrošnju uglja za istu proizvodnju električne energije. Postojeće termoelektrane na ugalj treba da nam posluže za energetsku tranziciju do 2050. godine. Sada se tu otvara niz krupnih izazova kako sa ovako starim termolektranama, osim Termoelektrane Stanari koja je nova, a koja svoju energiju uglavnom izvozi, kako doći do klimatske neutralnosti do 2050. godine. Koja bi preporukama bila vladama u BiH? – Vlade na svim nivoima trebalo bi
Alma Ahmić za Marx.ba: Uspostavljanje web shopa je samo vrh ledenog brijega, posao tek slijedi
N. D. Alma Ahmić, potpredsjednica je Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u Bosni i Hercegovini koja je uspostavljena s ciljem promoviranja i podrške razvoju e-trgovine u našoj zemlji. Asocijacija je u martu ove godine organizirala prvu konferenciju o e-trgovini u BiH pod nazivom “Let’s do eCommerce” gdje se okupilo više od 250 ključnih igrača u industriji e-trgovine u Bosni i Hercegovini i regiji, pružajući jedinstvenu priliku učesnicima da se educiraju kroz inspirativne priče najuspješnijih preduzetnika iz eCommerce industrije. Ahmić je u razgovoru za Marx.ba govorila o web shopovima, ali i drugim stvarima koje bi se u našoj zemlji mogle unaprijediti, a vezane su za e-trgovinu. – I kod nas je trend prodaje i kupovine putem e-commerce i digitale sve veći i veći. Ja volim da kažem da je oblast kod nas u nekoj razvojnoj fazi, još uvijek beba, u poređenju s Evropskom unijom. Oni su tu znatno napredniji, sa ostatkom nekog razvijenog svijeta. U poređenju s regijom gdje smo, tu smo. Nisu to neke velike razlike. Tako da smo mi u tom nekom procesu još uvijek u povoju imi tek treba da izađemo iz tog nekog ciklusa i kada će sve to eksponencijalno da raste, kaže na početku razgovora za Marx.ba Alma Ahmić. Izgradnja timova Prema njenim riječima uspostavljanje web shopa je samo vrh ledenog brijega. – Sve ono što je ispod površine i što se treba dalje raditi donosi uspješnost web shopa. Kao kada čovjek otvara firmu ili poslovnicu. Jedno je registracija firme, a onda poslije toga ima puno organizacionih stvari, ekonomske ili finansijske prirode koje treba uzeti u obzir. Tek nakon uspostavljanja web shopa kreće pravi posao. Po meni je prije svega ključno izgraditi dobar tim. Nažalost mi u BiH imamo primjere web shopova koji već par godina posluju, imaju neku genezu uspješnih, u zavisnosti od veličine kompanije, jer nije isto kada neki mali poduzetnik tek pokreće svoj web shop i kada svoj web shop pokreće neko ko već ima razvijen biznis, sve to treba na neki način uzeti u obzir, ali imamo kompanije koje uspješno posluju, pokrenu web shopove, ali ne prati ih ta organizacija. Jednostavno, ne prati ih taj tim. Jednostavno trebaju uspostaviti sitematizaciju, naglašava naša sagovornica. Izbor tima, ali mnoge druge stvari su jako bitne za uspješnost u ovoj oblasti. – Potrebno je imati različite profile ljudi u timu koji će biti odgovorni za različite djelatnosti. Naravno da ima razlike da li je proizvod u pozadini ili je usluga. To je poprilično širok pojam, jer e-commerc je po definiciji da sve prodajete fizičkim putem, to možete prodavati i putem nekog elektronskog kanala. Naravno da bi svako trebao imati plan poslovanja, plan prodaje, plan marketinga…, znači uspostaviti neku strategiju. Isto kada otvarate neku poslovnicu, morate imati konkretne parametre koje ćete pratiti i kako ćete procjenjivati je li plan koji ste napravili uspješan ili nije, kaže Ahmić Prema njenom mišljenju mi u Bosni i Hercegovini imamo potencijal za e-trgovinu. – Ne samo da se mi u BiH možemo razvijati u ovoj oblasti, nego mi smo generalno kadar i ljudi koji se tehnički vrlo brzo adaptiraju. Za razliku od nekih drugih područja, čak i evropskih država. Mi se često poredimo sa nekom Njemačkom, sa drugim velikim evropskim državama, a nema potrebe za tim. Bolje bi bilo da se poredimo s nekim drugim državama koje su nam možda bliže u smislu mentaliteta i tako dalje. Evo recimo kada se poredimo s jednom Austrijom, mislimo da Austrija jako digitalna, a to uopšte nije slučaj. U poređenju s njima mi smo mnogo više korisnici tehnologije. Jako brzo se prilagođavamo novim tehnologijama i mislim da te jedan veliki benefit za nas, upravo zbog tog našeg mentaliteta, mišljenja je potpredsjednica Asocijacije za internet trgovinu “eComm”. Jasno je da je i na ovom polju jako bitno da se ljudi educiraju. – Vrlo je bitna edukacija. Svima nam je potrebna edukacija. Ne samo vlasnicima firmi, nego i uposlenicima. Najčeće je nekim malim ili srednjim preduzećima teško izdvajati te ljude. Ne samo zbog novca da bi nešto investirali u njih jer najčešće su ljudi kod nas multitasking. Znači mi često ne radimo jedan djelić posla nego mi radimo deset poslova odjednom. Jednostavno nemamo podjelu poslova, najčešće iz finansijskih razloga, ali nekad iz organizacijskih jer kada kompanija pokreće biznis teško da se neko može samo djelićem posla baviti dok se ne uspostavi potpuna struktura i organizacija unutar firme. Edukacija je bitna da bi mogli pratiti trendove i za bi mogli uspostaviti strategiju u kojem pravcu treba da ide taj web shop. Potrebno je pratiti trendove u regiji i svijetu da bi firmu mogli usmjeriti na pravi način ovdje u BiH, preporučuje Ahmić. A još jedna preporuka bi mnogima koji se žele baviti ovim poslom mogla biti itekako korisna. – Trebate da vidite li vaš proizvod možete plasirati i preko granice. To je vrlo bitno jer mi već sada kao Asocijacija imamo upite web shopova iz regije ili čak i velikih kompanija koje u mnogo država rade online. I njima je BiH šesta ili sedma država u nizu gdje bi oni prodavali svoje proizvode. Jako je bitno da naši ljudi počnu razmišljati kako oni mogu proširiti svoje tržište tako što će svoju robu plasirati i van BiH. Mislim da malo ko u BiH u tom pravcu razmišlja. Ima slučajeva, ali to može puno bolje, poruka je Ahmić. Markica povjerenja Određena praksa u BiH i nije baš tako zastupljena, a radi se o umrežavanju. – Ljudi ili firme se trebaju umrežavati. To je jedan segment gdje mi možda nismo jaki u skladu s našim mentalitetom. To ja vidim kroz Asocijaciju. Mi smo ljudi koji su se navikli sami boriti kroz sve sfere života. Pošto smo mala država, a tako rade ove naprednije zemlje, puno bi lakše da se poput njih umrežavamo. Oni svoja prava i zajedničke akcije na taj način lakše ostvaruju. Mi kao Asocijacija tu stojimo na raspolaganju da sebe ponudimo kao jednu platformu gdje ćemo okupljati sve aktere e-commercea. Tu ne mislim samo na trgovce nego generalno. E-commerce je širok pojam. Imate s jedne strane trgovce,