Izvoz iz Federacije BiH u novembru bio 915,5 miliona KM
Marx.ba Federacija BiH je u novembru 2025. ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 915.555.000 KM, što je za 11,1 posto manje u odnosu na oktobar 2025. ili 1,3 posto manje u odnosu na novembar prethodne godine U novembru ove godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.696.903.000 KM, što je za 10,3 posto manje u odnosu na oktobar 2025., odnosno 1,8 posto više u odnosu na novembar 2024. godine. U periodu januar – novembar 2025. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 1,05 posto, a uvoz je prosječno rastao za 0,04 posto. Procent pokrivenosti uvoza izvozom je 54 posto, što je za 0,4 posto manje u odnosu na oktobar 2025. kada je pokrivenost bila 54,4 posto. Trgovinski deficit Federacije BiH za novembar 2025. je iznosio 781.348.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. U novembru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, Hrvatsku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Italije, Njemačke i Kine.
Citigroup prognozira cijenu bitcoina na 143.000 dolara
Marx.ba Usred nedavnog medvjeđeg kretanja cijena, naslov o 12-mjesečnim izgledima Citigroupa za bitcoin od 143.000 dolara – ili oko 62% rasta u odnosu na trenutnih 88.000 dolara – izazvat će iznenađenje. “Predviđamo povećano usvajanje digitalne imovine, potaknuto potencijalnim američkim zakonodavstvom o digitalnoj imovini u drugom tromjesečju, s bitcoinom koji će se vjerovatno kretati u novoj godini oko 80.000-90.000 dolara vrijednosti aktivnosti korisnika“, rekli su analitičari Citija Alex Saunders, Dirk Willer i Vinh Vo u svom zajedničkom izvješraju. Rekli su da treba pratiti Novo od 70.000 dolara kao ključnu podršku, napominjući da je to otprilike cijena bitcoina neposredno prije pobjede Donalda Trumpa na izborima 2024. godine. Njihov osnovni scenarij za 12 mjeseci je nagli porast na 143.000 dolara, potaknut, kako su rekli, oživljenom potražnjom za ETF-ovima i pozitivnim prognozama berze. Regulatorni katalizatori – posebno donošenje i potpisivanje Zakona o jasnoći (već usvojen u Zastupničkom domu) – trebali bi potaknuti daljnje usvajanje i priljev sredstava, dodali su. No, postoji i medvjeđi scenarij, a grupa predviđa da će ciljati na niskih 78.500 dolara, što je više od 10% manje od trenutnih nivoa. Vjeruju da bi globalna recesija bila katalizator. Bikovski scenarij bio bi 189.000 dolara, što je više nego dvostruko više od trenutnih nivoa, a to bi bilo zahvaljujući povećanom konačnom udjelu.
EU mijenja pravila investicijskog i osiguravateljskog savjetovanja
Marx.ba Zaoštravaju se pravila investicijskog i osiguravateljskog savjetovanja, uz jasnije kriterije finansijskih proizvoda te veću transparentnost troškova i naknada. Paket novih EU pravila predviđa i strožiji nadzor nad aktivnostima finansijskih influencera, a sve je to rezultat neformalnih dogovora između kojeg su postigli pregovarači Evropskog parlamenta i Vijeća EU. Dogovor je postignut u okviru trijaloga i odnosi se na paket izmjena nekoliko postojećih direktiva EU kojima se uređuju tržišta kapitala, investicijsko i osiguravateljsko savjetovanje te zaštita neprofesionalnih ulagača. Cilj je povećati povjerenje građana u ulaganja, potaknuti njihovo veće učešće na tržištima kapitala te smanjiti oslanjanje evropske ekonomije ć na bankovne kredite, posebno kada je riječ o finansiranju manjih i srednjih preduzeća. Strožija pravila Paket izmjena donosi prije svega strožija pravila za finansijsko i osiguravateljsko savjetovanje. Savjetnici će morati dokazivo djelovati u najboljem interesu klijenata, pri čemu će se prikladnost proizvoda procjenjivati na temelju znanja i iskustva klijenta, njegove finansijske situacije, investicijskih ciljeva te sposobnosti podnošenja gubitaka. Time se želi spriječiti prodaja složenih i rizičnih proizvoda neprofesionalnim ulagačima. Posebno se uvodi koncept ‘vrijednosti za novac’, kojim se nastoji spriječiti plasman finansijskih proizvoda koji ne nude razumnu ravnotežu između cijene i kvalitete. Maloprodajni ulagači trebali bi dobiti jasniji uvid u troškove, naknade, očekivanu uspješnost i nefinansijske koristi pojedinih proizvoda, kako bi ih mogli međusobno upoređivati. Evropsko tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) te Evropsko tijelo za osiguranje i strukovne mirovine (EIOPA) razvijat će nadzorne referentne vrijednosti koje će nacionalnim regulatorima služiti kao alat za procjenu nude li pojedini proizvodi stvarnu vrijednost za novac. Investicijska društva istodobno će morati vlastite proizvode uspoređivati s reprezentativnim grupama sličnih finansijskih instrumenata na tržištu. Razumljiviji scenariji Izmjene se odnose i na dokumente s ključnim informacijama za paketne maloprodajne i osiguravateljske investicijske proizvode. Ti bi dokumenti ubuduće trebali sadržavati realističnije i razumljivije scenarije uspješnosti, temeljene na stvarnim podacima i uvjerljivim pretpostavkama, kako bi ulagači lakše procijenili rizike i potencijalne prinose. Jedan od naglasaka dogovorenih izmjena odnosi se na finansijsku pismenost. Države članice morat će aktivnije razvijati i provoditi programe finansijske edukacije, prilagođene različitim dobnim i ciljnim grupama. Pritom se posebno ističe zaštita mlađih ulagača, koji su zbog društvenih mreža i online sadržaja izloženiji agresivnom i često pristrasnom promoviranju rizičnih finansijskih proizvoda. Nadzor finfluencera U tom kontekstu, finansijski influenceri, takozvani finfluenceri, dolaze pod strožiji regulatorni nadzor. Investicijska društva koja koriste njihove usluge za promociju finansijskih proizvoda ili ugovora morat će imati s njima sklopljene pisane ugovore, jasno definirane kontakte te stvarnu kontrolu nad njihovim aktivnostima, čime se nastoji ograničiti prikriveno oglašavanje i manipulativne prakse, piše Lider. Za građane to znači veći nivo zaštite, ali i realniji prikaz rizika ulaganja, posebno kod proizvoda vezanih uz osiguranje, investicijske fondove i strukturirane proizvode.
Hrvatska ove godine izdala 160.000 radnih dozvola, najviše državljanima BiH
Marx.ba Od početka godine do 30. novembra u Hrvatskoj je izdano ukupno 160.176 dozvola za boravak i rad, prema mjesečnim statističkim pregledima Ministarstva unutarnjih poslova. Od toga se 76.700 dozvola odnosi na nova zapošljavanja, 64.009 na produljenje postojećih dozvola, dok je 19.467 dozvola izdano za sezonski rad. To navodi službena statistika o izdanim dozvolama za boravak i rad od 1. januara do 30. novembra 2025. Ministarstva unutrašnjih poslova. Od januara do kraja novembra Policijska uprava zagrebačka izdala je 40.170 dozvola, od čega 18.724 za nova zapošljavanja, 21.033 za produženje i 413 za sezonski rad, prenose hrvatski mediji. Najveći broj dozvola za boravak i rad do 30. novembra 2025. izdan je državljanima sljedećih zemalja: 1. Bosna i Hercegovina – 30.188 2. Nepal – 29.579 3. Srbija – 23.145 4. Filipini – 16.195 5. Indija – 14.500 6. Makedonija – 11.384 7. Kosovo – 5.860 8. Egipat – 5.149 9. Uzbekistan – 5.161 10. Bangladeš – 3.183
Volatilnost dolara obilježila devizna tržišta u 2025.: Ulagači se okreću valutama zemalja u razvoju
Marx.ba Trgovanje mađarskom forintom, dugo vremena jednoj od nišnih valuta na deviznim tržištima ekonomija u razvoju, ove godine se više nego udvostručilo nakon povratka na vlast američkog predsjednika Donalda Trumpa i uvođenja njegovih povijesno visokih carina na gotovo sav uvoz. Do takvog skoka u volumenu trgovine nije došlo bez razloga, kažu trgovci, analitičari i hedge fondovi koji se učestvuju na globalnom tržištu valuta (FX) na kojem se dnevno obrće gotovo 10.000 milijardi dolara. Zbog Trumpovih trgovinskih ratova i slabljenja dolara brojne dosad egzotične valute su u 2025. zabilježile velike dobitke, pa je tako mađarska forinta (HUF) ojačala više od 20 posto u odnosu na dolar, ostvarivši najbolji rezultat unazad 25 godina, i postavši jednom od vodećih valuta iz ekonomijaa u razvoju u protekloj godini. I u širem smislu ovo je bila odlična godina za tržišta novca – MSCI-jev index tržišta valuta zemalja u razvoju (EM) ove godine postavio novi rekord u juluu, te je na putu da završi godinu s rastom od 6 posto – najvećim od 2017. A trgovci, upravitelji fondova i analitičari koje je Reuters pitao za komentar kažu da očekuju nastavak tog trenda i sljedeće godine. Te valute dobivaju na vrijednosti uslijed sve nestabilnijeg i slabijeg američkog dolara, koji potiče ulagače da dobro razmisle o svojoj izloženosti dolaru i preispitaju neće do nedavno etablirane pretpostavke o kredibilitetu dolara. Istovremeno, ulagači se klade na rast vrijednosti u zemljama u razvoju, od Južne Afrike do Mađarske, u pokušaju da diversificiraju svoju imovinu i distanciraju se od SAD. “Vjerujemo da se ciklus kojeg bismo mogli opisati kao pad tržišta EM valuta, koji traje već 14 godina, konačno preokrenuo. Radi se o posljedici zaokreta u ciklusu američkog dolara, jer su dosad svi na svijetu imali velike količine američke imovine, i izbjegavali imovinu iz EM-ova,” kaže Jonny Goulden, analitičar banke JPMorgan. Investitori, uključujući hedge fondove, na FX tržištu valuta zarađuju i gube novac, ali za svjetske vlade rast vrijednosti njihovih valuta i veliki priljevi kapitala imaju velike ekonomske efekte – dok s jedne strane jaka valuta znači da se smanjuje privlačnost izvoznih djelatnosti, s druge strane dolazi do jačanja njihove sposobnosti zaduživanja i otplaćivanja postojećeg duga. Rizike koji se kriju u takvim zbivanjima primjećuju mnogi. Međunarodni monetarni fond (MMF) u svom je najnovijem izvještaju o globalnoj finansijskoj stabilnosti upozorio upravo na opasnost koja prijeti s valutnih tržišta. Gotovo polovicu cijelog globalnog deviznog prometa na valutnim tržištima obavlja se posredstvom male grupe uglavnom velikih banaka, zbog čega je tržište izloženo ako te banke u situaciji neke krize smanje svoje djelovanje, kaže MMF. Volumen trgovine valutama u posljednje tri godine porastao je za gotovo 30 posto, pokazuju podaci banke za međunarodne namire BIS iz aprila. A 2025. godine je bila prepuna uspona i padova, u kojoj je tržišna volatilnost valuta razvijenih ekonomija dosegnula dvogodišnji maksimum u aprilu prije smirivanja u drugom dijelu godine. Stabilnije okolnosti učinili su ga privlačnijim za trgovinu u kojoj ulagači posuđuju valute s niskim prinosom kako bi uložili u one s većim.
UNIS Ginex isplaćuje dividende u iznosu većem od 11 miliona KM
Marx.ba UNIS-Ginex d.d. Goražde isplatit će dividendu dioničarima iz dobiti društva ostvarrene u 2024. godini u iznosu od 11.168.220,00 KM, odnosno 70,00 KM po dionici, odlučila je Skupština društva održana 15. decembra 2025.godine. Pravo na dividendu im aju svi dioničari društva koji su bili na listi dioničara na dan donošenja odluke. UNIS Ginex je u 51-postotnom vlasništvu Federacije BiH, a trenutno na listi najvećih dioničara još su i Halil Oković sa 15,9 posto, Sadeta Hubjer sa 7,9 posto, OKAC d.o.o. Goražde sa 7,7 posto, Hamid Pršeš sa 4,4 posto, itd.
Novi program za unapređenje ženskog liderstva u finansijskom sektoru BiH
Marx.ba Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u saradnji sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine (CBBiH), pokreće program „Women on Boards in the Financial Sector – BiH“, stratešku inicijativu usmjerenu na unapređenje rodne raznolikosti u upravnim i nadzornim odborima finansijskih institucija. Program je započeo danas uvodnim događajem u prostorijama CBBH u Sarajevu. Iako žene u BiH čine značajan dio radne snage u finansijskom sektoru, broj žena u upravljačkim tijelima je i dalje nizak. Ovaj program nastoji da premosti jaz kroz ciljanu obuku, mentorsku podršku i jačanje vidljivosti visoko-potencijalnih žena spremnih za odgovornije uloge u upravljačkim ili nadzornim odborima. Program će okupiti 28 žena iz banaka, mikrokreditnih organizacija, lizing kompanija i drugih finansijskih institucija. Tokom šest intenzivnih sesija, u periodu januar–mart 2026. godine, učesnice će raditi sa ekspertima iz oblasti koje se smatraju bitnim za upravljačka tijela, poput ključnih aspekata korporativnog upravljanja, finansijske i ESG pismenosti, strateškog vođenja, upravljanja rizicima, efektivne komunikacije sa menadžmentom i mentoringa za razvoj ženskih talenata.
VTK BiH: Razdvajanje proizvoda biljnog i životinjskog porijekla – Zaštita potrošača i EU standardi
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora BiH (VTKBiH), putem svojih sektorskih grupacija, pokrenula je inicijativu koje se odnosi na potrebu jasnijeg razdvajanja proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u trgovinama. Kada su proizvodi jasno označeni i pravilno razdvojeni, smanjuje se rizik od zabune, pogrešne kupovine i potencijalnih zdravstvenih posljedica, naročito kod osjetljivih grupa potrošača, kao što su osobe sa intolerancijom na laktozu, alergijama ili posebnim prehrambenim režimima. Često se na policama trgovina mogu pronaći proizvodi biljnog porijekla poput “putera”, “mliječnih napitaka”, “kajmaka” pa čak i “mlijeka”. Osim rizika obmane, tu je i pitanje nelojalne konkurencije jer biljni proizvodi ne podliježu identičnim proizvodnim standardima kao mliječni. Komora aktivno učestvuje u tom procesu kroz iniciranje stručnog dijaloga između proizvođača, trgovaca i nadležnih institucija, praćenje EU regulative te davanje preporuka za unapređenje domaćih propisa i njihove primjene u praksi. – Osnovni cilj inicijative harmonizacije propisa jeste unapređenje zaštite potrošača kroz jasno i nedvosmisleno označavanje, kao i fizičko razdvajanje proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u maloprodaji, uz istovremeno jačanje tržišne transparentnosti i usklađivanje domaće prakse sa standardima Evropske unije. Usklađivanje domaće prakse sa standardima Evropske unije, posebno u oblasti informisanja potrošača o hrani, ima za cilj jačanje povjerenja kupaca u tržište i maloprodajni sektor – rekali su iz VTKBiH. U Bosni i Hercegovini postoje propisi koji regulišu označavanje i informisanje potrošača o hrani, prije svega Pravilnik o informisanju potrošača o hrani, koji je u velikoj mjeri usklađen sa pravnom stečevinom Evropske unije. Ti propisi jasno uređuju obavezu tačnog deklarisanja proizvoda i zabranu obmanjujućih naziva. Međutim, domaći propisi trenutno ne sadrže izričitu obavezu fizičkog razdvajanja proizvoda biljnog i životinjskog porijekla na policama, što u praksi dovodi do nedosljedne primjene i konfuzije kod potrošača. Na inicijativu Komore, Agencija za sigurnost hrane BiH je pustila u proceduru Nacrt pravilnika o dodatnim zahtjevima za označavanje i stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast i druga biljna ulja i masti, koji uređuje oblast posebnog deklarisanja spomenutih proizvoda. VTKBiH prepoznaje i izazove s kojima se suočavaju mali i srednji trgovci – ograničen prodajni prostor, dodatni troškovi i nedostatak jasnih obavezujućih smjernica. Rješenje vidi u edukaciji, izradi preporuka i postepenom uvođenju prakse razdvajanja proizvoda na način koji je održiv i prilagođen domaćem tržištu. – Time se ne samo štiti potrošač, već i jača konkurentnost i povjerenje u domaći maloprodajni sektor – istakli su iz VTKBiH.
Srebro ulazi u svoje “zlatno doba”: Potražnja eksplodirala i tek će u 2026. godini
Marx.ba Cijene srebra su u 2025. dosegle neviđene vrijednosti, rastući brzinom bez presedana u novijoj historiji. Pošto je u oktobru cijena unce prešla 54 dolara, bijeli plemeniti metal je vrlo brzo premašio i 57 dolara, udvostručivši vrijednost u odnosu na početak godine. Fedovo treće smanjenje kamate dat će dodatni zamah metalima, jer niže kamate smanjuju atraktivnost tradicionalnih ulaganja i slabe dolar, prenosi Bloomberg Adria. Za razliku od zlata, koje investitori tradicionalno smatraju najsigurnijim utočištem u turbulentnim vremenima, srebro sada vodi sopstvenu bitku – podstaknutu investicionim, ali i industrijskim faktorima. Višestruka primena srebra u raznim, brzorastućim industrijama zapravo je njegov krucijalni adut – razlog zbog kojeg beli metal trenutno leti, dok zlato stagnira. Rast cijene srebra dijelom je rezultat i globalne neizvjesnosti na finansijskim tržištima, izazvane geopolitičkim tenzijama, promjenama u ekonomskim politikama i najavama novih carina američke administracije. Investitori bježe od rizične imovine, tražeći sigurnije alternative, dok industrija bilježi rekordnu potražnju za sirovinama. Plemeniti metali, posebno zlato i srebro, od početka godine prednjače po prinosima u odnosu na tradicionalne imovinske klase, poput akcija i obveznica. Srebro se, međutim, izdvaja svojom praktičnom upotrebom. Ono nije samo investiciono sredstvo, već i ključna industrijska sirovina. Njegova izvanredna provodljivost čini ga neophodnim u proizvodnji električnih vozila, baterija, 5G opreme, elektronike, medicinskih uređaja i robotike. Poseban značaj ima u solarnoj industriji, gdje srebro u obliku paste (engl. silver paste) predstavlja kritičnu komponentu fotonaponskih ćelija. Kako instalacije solarnih sistema rastu, tako potražnja nadmašuje kapacitete rudnika. Disproporcija između potražnje i ponude je pojačana i rastom popularnosti ETF fondova vezanih za fizičko srebro, koji omogućavaju investitorima kupovinu metala bez direktnog posedovanja. Takav priliv kapitala u ETF još više smanjuje fizičke zalihe, vršeći pritisak na cijene. Ponuda srebra je pred dugoročnim izazovima, jer je globalna rudarska proizvodnja suočena sa smanjenjem sadržaja rude, komplikovanim procesima eksploatacije i nedovoljnim ulaganjima u nova nalazišta. Osim toga, najveći proizvođači, Meksiko, Peru i Kina, trpe regulatorne pritiske i nailaze na ekološke prepreke, što dodatno ograničava izvoz.
ECB želi jednostavniju regulativu bankarskog sektora
Marx.ba Evropska centralna banka (ECB) će Evropskoj komisiji predložiti da prorijedi šumu propisa na tržištu kapitala i rastereti banke. ECB, naime, želi smanjiti broj uslova i formulara i uprosti sistem nadzora. Manje finansijske institucije, posebno u Njemačkoj, godinama se žale na veliki broj propisa koje moraju pratit, piše DPA. „Savjet ECB predlaže da se propisi o bankama Evropske unije usklade prema principu proporcionalnosti,“ saopćila je ECB. U suštini, banke bi pred sobom trebalo da imaju manje uslova o kapitalnoj rezervi kojima ECB tržište štiti od potresa. Pritom, manji broj propisa ne znači labavije uslove. Mjere, koje Komisija mora odobriti, uključuju objedinjavanje različitih zahtjeva o rezervi i jednostavnije takozvane stres-testove, kojima nadzorna tijela provjeravaju otpornost banaka na krize kroz različite scenarije. Komisija će mišljenje o prijedlozima ECB uključiti u izvještaj o stanju bankarskog sistema na jedinstvenom tržištu 2026. Cilj izmijene regulative je jačanje konkurentnosti evropskog bankarstva. Zahtjevne kapitalne propise Evropa je uvela reagirajući na svjetsku finansijsku krizu od 2008. Ta regulativa i mikroskopski nadzor ECB rezultat su lekcije izvučene sloma finansijskih institucija. Jednostavnija, brža i jeftinija administracija na tržištu koju ECB želi u pozadini ima i ubrzanje deregulacije američkog bankarskog sektora koje gura predsjednik Donald Trump. Evropske banke strahuju da će ih to dovesti u još podređeniji položaj u odnosu na američku konkurenciju, koja je već profitabilnija. Ocjenu da je evropski bankarski sistem pretjerano rigorozan nedavno je izrekao i kancelar Friedrich Merz, uz primjedbu da je Njemačka voljna iskoračiti u susret finansijskom sektoru.