Aerodrom Sarajevo će graditi brzi izlaz sa piste: Avioni neće morati kočiti i ekstremno usporavati
Marx.ba Aerodrom Sarajevo je započeo pripremna radnje na gradnji brzog izlaza sa uzletno-sletne staze „D“. Kao i svi brzi izlazi, i ovaj će ići iz uzletno-sletne staze pod uglom od 30-45 stepeni koji omogućuje veće brzine izlaza, tj. avion ne mora kočiti i ekstremno usporiti da bi izašao pod uglom od 90 stepeni kako je na ostalim izlazima. Sarajevo trenutno ima tri izlaza sa uzletno-sletne staze. Direktor Aerodroma Sarajevo Alan Bajić, je rekao da to ne ovisi o Aerodromu već da čekaju odluke administracije. Bajić naglašava da će se brzi izlaz raditi zajedno sa rekonstrukcijom uzletno-sletne staze, te produženjem iste koji su također u planu, piše Zamaaero. Inače, kako je najaveljeno Aerodrom Sarajevo će u junu imati najveće povećanje broja putnika u regiji. Sarajevski aerodrom ima 260.668 redovnih mjesta na tržištu u junu, što je značajno povećanje od 47,1% u odnosu na 2023. godinu i nastavak rasta najvećeg bh. aerodroma. Pegasus Airlines je najveći prijevoznik sa 10,8% kapaciteta.
Stabilizacija: Cijene nafte ostale iznad 84 dolara
Marx.ba Cijene nafte stabilizirale su se danas na međunarodnim tržištima iznad 84 dolara, poduprte naznakama snažne potražnje u SAD i procjenama da će vodeći proizvođači smanjivati opskrbu i u drugoj polovini godine. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosila je 84.41 dolar. Jučer je zaključila trgovinu u plusu 1.12 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 34 centa višoj cijeni, od 80.17 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u plusu 2.11 dolara. Tržišta su jučer poduprle naznake snažne potražnje u SAD na početku ljetne sezone putovanja i procjene da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici smanjivati opskrbu i u drugoj polovini godine, piše Index. Potražnja za benzinom dosegla je pretprošle sedmice najviši nivo od novembra, prema podacima ministarstva energetike, a broj sjedala na letovima unutar SAD porastao je u maju za pet posto u odnosu na prethodni mjesec i za gotovo šest posto u odnosu na maj 2023., premašivši nivo iz 2019., pokazuju podaci analitičke tvrtke OAG. OPEC+ sastat će se pak virtuelno u nedjelju kako bi ponovo razmotrio proizvodnju. Trenutno smanjuju opskrbu za 2,2 miliona barela dnevno, prema dogovoru koji istječe krajem juna. – Trenutno ne primjećujemo nikakve naznake da se spremaju na tržište izbacivati više barela i time ponuditi okidač za pad cijena, ističe Helima Croft iz RBC Capitala.
Mlinar povećao prihode 17,6 posto: Planiraju nove investicije
Marx.ba Mlinar Grupa ostvarila je značajan rast ukupnih prihoda tokom 2023. godine, dosegnuvši 163,3 miliona eura, što predstavlja porast od 17,6 posto u odnosu na 2022. godinu. Iz kompanije su izvijestili da je unatoč poslovanju u zahtjevnim vremenima s visokim cijenama sirovina, ambalaže i energenata te uz značajna ulaganja u povećanje plaća zaposlenika, Mlinar Grupa snažnim fokusom na efikasnost u svim poslovnim procesima ostvarila respektabilne rezultate. Grupa je protekle godine zabilježila rast normalizirane dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) od 33 posto u odnosu na 2022., dosegnuvši 26,3 miliona eura. – Izvrsni poslovni rezultati se nastavljaju i u prvom kvartalu 2024. godine, pri čemu je Grupa zabilježila rast prihoda od 18 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prodaja pokazuje stabilan rast u svim kategorijama, a Mlinar je u prošloj godini ukupno prodao 210 miliona komada proizvoda. Osim toga, Mlinar ulazi u novi investicijski ciklus i planira značajno proširiti kapacitete linija u tvornici bureka u Osijeku tokom 2025. godine, objavili su iz Mlinara koji je nedavno otvorio napredni razvojni laboratorij u Zagrebu koji radi na inovacijama. Uz prodaju u vlastitoj maloprodajnoj mreži i trgovačkim lancima u Hrvatskoj i regiji, Mlinar izvozi na tržišta poput Rumunije, Nizozemske, Švedske, Švicarske i Južne Koreje. Ukupno 39,8 miliona komada proizvoda prodano je na više od 20 svjetskih tržišta u 2023. godini što predstavlja rast izvoznih prihoda od 38 posto u odnosu na prethodnu godinu. Mlinar Grupa svojim poslovanjem u regiji pokriva tržište od 16 miliona stanovnika. Mlinar Hrvatska, Mlinar Slovenija te Hleb i kifle koji posluje na tržištu Srbije čine Mlinar Grupu najvećom pekarskom grupacijom u Adria regiji. Grupa broji 306 vlastitih prodajnih mjesta od čega 252 u Hrvatskoj, pet proizvodnih pogona u dvije države te franšiznu mrežu od 20 prodajnih mjesta u Bosni i Hercegovini. Kao dio svog fokusa na održivost te uz pomoć sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u okviru Modernizacijskog fonda, Mlinar je investirao u postavljanje solarnih panela na svoje proizvodne pogone u Zagrebu, Šibeniku i Osijeku. Time Mlinar postaje prva pekarska industrija u kojoj proizvodi dolaze iz energetski održivih izvora. Trenutno su u testiranju i električna i hibridna vozila za dostavnu flotu od gotovo 200 vozila, a značajni napori ulažu se smanjenje otpada od hrane (koristeći povrat za stočnu hranu ili bioplinska postrojenja). Nabavka robe i sirovina također je značajno materijalno pitanje pa se 96 posto svih korištenih sirovina, materijala i usluga nabavlja od domaćih dobavljača. Iz Mlinara su izvijestili i da su plaće zaposlenika u posljednje dvije godine rasle 40 posto. U cijeloj Mlinar Grupi radi 2.395 zaposlenika, na 50 posto top menadžerskih pozicija su žene, a ujedno žene čine gotovo 80 posto zaposlenih na svim menadžerskim i rukovoditeljskim pozicijama. – Mlinar je lider u pekarskoj industriji zahvaljujući svom fokusu na inovacije i razvoj novih proizvoda. Svi zaposlenici doprinose transformaciji kompanije, osiguravajući snažan timski duh i zajedništvo. Kroz kontinuiranu kreativnost, inovacije te zapošljavanje mladih talenata, Mlinar gradi budućnost pekarstva, zaključio je predsjednik Uprave Mlinar Grupe, Mladen Veber, prenosi Seebiz.
Put u budućnost: Derubis Caravans osvojio Njemačku nagradu za inovacije 2024.
N. D. Bh. kompanija Derubis Caravans osvojila je Njemačku nagradu za inovacije 2024. u Berlinu, potvrđeno je na društvenim mrežama. Svečana dodjela nagrada održana je u Futuriumu u Berlinu, mjestu koje simbolizira tehnološki napredak i viziju budućnosti. Kako kažu, to je grad u kojem se inovacije susreću s budućnošću. Derubis Caravans Series 7, koji je razvio Denis Kraljević, nagrađen je Specijalnom nagradom za inovacije Njemačke 2024. u kategoriji Transport. – Odavno znamo da smo na pravom putu, a to je sada ponovo potvrdio njemački dizajnerski savjet i stručni žiri. Nakon osvajanja Njemačke nagrade za dizajn 2024. u januaru, ova nagrada pokazuje da naša inovacija nije samo korak naprijed, već budućnost koju svi želimo vidjeti sada, poručili su iz kompanije Derubis Caravans.
Odlična vijest: Do kraja juna sa istim tagom kroz Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku
Marx.ba Danas u Zagrebu JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar potpisalo je sa Hrvatskim autocestama d.o.o. (HAC) aneks Memoranduma o poslovnoj saradnji, s ciljem primjene interoperabilnosti elektronske naplate cestarine. Naime, namjera je da do kraja šestog mjeseca bude omogućena interoperabilnost elektronskih sistema naplate cestarine u obje zemlje. – Uspješno smo završili povezivanje sa Hrvatskim autocestama. Puštanje sustava u rad očekujemo do kraja lipnja. Tada će vozači moći u potpunosti da iskoriste benefite koje pruža interoperabilnost elektroničkih sustava naplate cestarine u obje zemlje. Jednostavno ne morate više da kupujete poseban tag, već ćete imati jedan koji koristite za elektronsku naplatu cestarine u BiH i sa njim ćete moći da plaćate cestarinu i u Hrvatskoj, kazao je Denis Lasić, v.d. direktora JP Autoceste FBiH. Ovaj memorandum će doprinijeti jačanju prometnih i ekonomskih veza između BiH i Hrvatske, ali i unaprijediti ukupno iskustvo putovanja za vozače koji koriste ove autoceste. JP Autoceste FBiH u narednom periodu će pružiti detalje informacije korisnicima o registraciji i novi mogućnostima elektronske naplate cestarine.
Evropske berze niže drugi dan zaredom, u Aziji kretanje slično
Marx.ba Na evropskim su berzama u srijedu ujutro cijene dionica pale drugi dan zaredom jer ulagače zabrinjava rast prinosa na obveznice. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto, nakon što je jučer zabilježio najveći dnevni pad u mjesec dana. Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,23 posto, na 8.235 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,43 posto, na 18.596 bodova, a pariški CAC 0,46 posto, na 8.020 bodova. Negativno na tržište utječe rast prinosa na obveznice jer to podržava strahovanja da će kamatne stope u svijetu ostati povišene duži period nego što se očekivalo. I na azijskim su berzama cijene dionica blago pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu 0,8 posto. Pritom je japanski Nikkei indeks oslabio 0,8 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 1,3 i 1,7 posto. U Šangaju su, pak, porasle 0,1 posto. Blagi rast cijena dionica u Šangaju uslijedio je nakon što je Međunarodni monetarni fond povećao procjenu rasta kineske ekonomije u ovoj godini sa 4,6 na 5 posto, zahvaljujući većem nego što se očekivalo rastu u prvom tromjesečju. U Australiji je, pak, objavljeno da su u aprilu potrošačke cijene porasle 3,6 posto na godišnjem nivou, više nego mjesec dana prije i više nego što se očekivalo. Zbog uporno visoke inflacije, splasnule su nade u znatnije smanjenje kamata ne samo australske, nego i drugih centralnih banaka u svijetu. – Uslijedi li još jedan loš podatak o inflaciji, sasvim ćemo isključiti mogućnost smanjenja kamata australske centralne banke krajem ove godine. Uslijede li dva loša podatka, kamate će možda biti i povećane, pišu analitičari ING-a u bilješci klijentima. Ulagače nije ohrabrio ni jučerašnji skok Nasdaq indeksa na nove rekordne nivoe, iznad 17.000 bodova. To se ponajviše zahvaljuje skoku cijene dionice Nvidie, najvećeg svjetskog proizvođača čipova za umjetnu inteligenciju, za 7 posto. Zbog toga je jučer tehnološki sektor bio najveći dobitnik na Wall Streetu. No, ostali sektori nisu prošli tako dobro jer nema vijesti koje bi ih podržale. Cijene su dionica mjesecima rasle zahvaljujući špekulacijama da će američka centralna banka ove godine agresivno smanjiti kamatne stope, što bi podržalo rast ekonomije. No, te su špekulacije splasnule jer svi posljednji makroekonomski podaci pokazuju da su inflacijski pritisci u SAD i dalje pojačani, a da je tržište rada i dalje snažno, piše Tportal. Zbog toga čelnici Feda već duljže vrijeme ponavljaju da bi kamatne stope mogle ostati povišene duži period nego što se očekivalo.
Aerodrom Sarajevo će u junu imati najveće povećanje broja putnika u regiji
N. D. Očekuje se da će većina aerodroma u glavnom gradu u bivšoj Jugoslaviji ostvariti rast broja putnika tokom juna u odnosu na prošlu godinu, a čini se da će Aerodrom Sarajevo ostvariti ubjedljivo najveći rast. Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u junu i iznosi 894.476. Brojka predstavlja smanjenje od 1,4% u odnosu na 2023., uprkos povećanju broja letova od 1,3%. Ne uključuje čarter usluge koje bilježe značajan obim tokom mjeseca. Pad dolazi kao rezultat Wizz Aira, koji ima 13% smanjenje kapaciteta tokom mjeseca. Air Serbia, koja će povećati svoj kapacitet za 1,2%, nastavit će da zadrži poziciju najvećeg prevoznika, držeći 55,7% svih raspoloživih redovnih kapaciteta na aerodromu, piše Ex YU aviation. Slijedi Zagreb kao drugi po veličini sa 513.743 slobodna mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 18,4% u odnosu na prošlu godinu. Croatia Airlines će zadržati poziciju najvećeg avioprijevoznika na aerodromu sa 33,4% raspoloživog kapaciteta. Slijedi Ryanair sa 30,7% svih raspoloživih mjesta. Aerodrom Skoplje će biti pod uticajem smanjenja frekvencija Wizz Aira. Ima 295.103 sjedišta u junu, što je pad od 5,9%, uprkos povećanju broja obavljenih letova od 8,1%. Wizz Air, koji je sklonio 15% svog kapaciteta, imat će 53,8% udjela raspoloživih sjedišta. Sarajevski aerodrom ima 260.668 redovnih mjesta na tržištu u junu, što je značajno povećanje od 47,1% u odnosu na 2023. godinu i nastavak rasta najvećeg bh. aerodroma. Pegasus Airlines je najveći prijevoznik sa 10,8% kapaciteta. Prištinski aerodrom će imati 256.634 slobodnih mesta, ali ima brojne letove koji se prodaju isključivo preko turoperatora koji se smatraju čarterima. Stoga, oni nisu uključeni u ukupni predviđeni kapacitet sjedišta. Ako se uzmu u obzir samo sjedala na redovnim letovima, kapacitet aerodroma je povećan za 5,5% u odnosu na prošlu godinu. easyJet ima najveći broj redovnih sjedišta sa 18,8% udjela, ispred Chair Airlinesa sa 14,7%. Aerodrom Podgorica ima 191.346 sjedišta na redovnim letovima u junu, što je povećanje od 5% u odnosu na 2023. Wizz Air je najveći sa 20,1% ukupnog kapaciteta, dok je nacionalni prijevoznik Air Montenegro šesti po veličini. Konačno, Aerodrom Ljubljana ovog juna ima 156.534 mjesta na redovnim linijama, što je 15,8% više u odnosu na prošlu godinu. Lufthansa će biti njegov najveći avioprijevoznik sa 17,5% udjela u kapacitetu, ispred Turkish Airlinesa sa 12,1% planiranog kapaciteta.
Predviđanja: Globalna potražnja za naftom će rasti najmanje do 2034. godine
Marx.ba Globalna će potražnja za naftom rasti najmanje do 2034. godine, najnovija je prognoza analitičara njujorške bankarske korporacije Goldman Sachs. Prognoza navodi da će potražnja za naftom porasti na 108,5 miliona barela dnevno 2030. godine i dosegnuti vrhunac 2034. godine kada će iznositi 110 miliona barela dnevno, prenosi Reuters. Goldman Sachs navodi da će potražnja za naftom biti velika sve do 2040. godine. Osim toga, korporacija sa sjedištem u New Yorku rekla je da prodaja baterijskih električnih vozila (BEV) globalno usporava, dok je interes za hibride (HEV) i plug-in hibride (PHEV) veći od očekivanog. Udruženje evropskih proizvođača automobila (ACEA) objavilo je 22. maja da je broj registriranih baterijskih električnih vozila u aprilu porastao za 14,8 posto na godišnjem nivou, na 108.552 automobila, a tržišni udio tih vozila ostao je stabilan na oko 12 posto . Istodobno, udio hibridno-električnih vozila (HEV) značajno je porastao na međugodišnjem nivou te je u aprilu 2023. godine iznosio 24,9 posto. Neke kompanije već su najavile da će se u budućnosti više fokusirati na proizvodnju hibrida umjesto potpuno električnih vozila na baterije.
Zadovoljstvo putnika: Lufthansa vraća besplatna pića u ekonomskoj klasi
Marx.ba Njemački zračni prijevoznik Lufthansa ovog će ljeta na probnoj osnovi ponovno nuditi besplatna pića u ekonomskoj klasi na letovima na kratkim i srednjim relacijama, objaviili su uz kompanije. Odluka dolazi tri godine nakon što je avioprijevoznik ukinuo besplatna pića u ekonomskoj klasi na gotovo svim kraćim letovima. Izvršni direktor Lufthanse Jens Ritter prethodno je najavio probnu vožnju u nekoliko intervjua, u nadi da bi besplatna usluga pića mogla dovesti do većeg zadovoljstva kupaca. – Odabrana pića poput čaja ili kafe bit će dostupna, rekli su iz Lufthanse. Reakcije korisnika bilježe se u sklopu kontinuiranih analiza zadovoljstva kupaca. Lufthansa je u ljeto 2021. ukinula besplatnu uslugu u ekonomskoj klasi i zamijenila je ponudama koje se plaćaju. Putnici su i dalje bez plaćanja dobivali bocu vode i komadić čokolade. Topla pića koštaju između 3 i 3,50 eura (3,25 do 3,80 dolara), dok cijena soka od paradajza iznosi 3,20 eura.
Šta je Swiftonomics: I Evropa će uskoro profitirati
Marx.ba Taylor Swift, globalna pop senzacija, već godinama dominira muzičkom industrijom, a svojim mega turnejama podiže buru. Njena The Eras Tour najveća je turneja svih vremena po gotovo svim mjerilima. S više od milijardu američkih dolara prihoda u 2023. godini i istim očekivanjima ove godine, takav utjecaj na ekonomiju doveo je do razvoja fenomena poznatog kao Swiftonomics. Analitičari Freedom24 analizirali su potencijalne prilike za kompanije, te učinke na svjetske ekonomije, navodi se. Swiftonomics, pojam skovan za opisivanje ekonomskog utjecaja turneja Taylor Swift, postao je predmetom divljenja i promatranja posljednjih godina. Turneja Eras započela je u martu 2023. i traje sve do novembra 2024. godine. Učinci, iako su najvidljiviji u zemljama s manjim ekonomijama, privlače pažnju širom svijeta i čine ju jednom od najprofitabilnijih. Određeni analitičari su otišli toliko daleko da su ekonomski učinak njezinih koncerata usporedili s ekonomskim utjecajem Super Bowla. Iako se priča kako određene turneje mogu značajno utjecati na ekonomiju, brojke nisu dovoljno velike da bi napravile razliku u smislu ekonomskog rasta, ali ilustriraju određenu sklonost potrošnji. Ljudi su još uvijek voljni trošiti novac na dobra i usluge koje trebaju, a to se posebno odnosi na uslužni sektor, gdje zbog smanjene potražnje nakon pandemije potrošači troše novac na iskustva i putovanja. Kako bi se predvidio potencijalni utjecaj evropske turneje, važno je ispitati obrasce i trendove uočene tokom prošlih turneja Taylor Swift. U SAD, njena turneja stvorila je nevjerovatnih 5 milijardi dolara potrošnje, od čega se velik dio pripisuje prodaji na malo. U isto vrijeme, U. S. Travel Association rekla je da je brojka bliža 10 milijardi dolara ako se uzme u obzir nedirektna potrošnja onih koji nisu bili na koncertima, ali su učestvovali u potrošnji na događajima. U Aziji, gdje su Singapur, Japan i Australija ugostili „Swiftiese“, bilo je lokaliziranih učinaka. U Singapuru priljev posjetitelja koncerata potakao je maloprodaju i rast BDP-a. Tokom kratke posjete Taylor Swift Japanu, došlo je do lokalnog rasta u određenim sektorima kao što su stanovanje i transport. Njena posjeta Tokiju donijela je milione dolara japanskoj ekonomiji (najviše transportu i smještajnim objektima), a značajan ekonomski poticaj dobio je i Mexico Cityj. Air New Zealand izvijestio je o povećanoj potražnji za letovima prema Australiji, dok je kanadski premijer Justin Trudeau zamolio za održavanje koncerata u Kanadi. Ulagači će definitivno vidjeti dolazak Taylor Swift kao priliku za uložiti u različite sektore. U većim evropskim ekonomijama, poput Ujedinjenog Kraljevstva i eurozone, ukupni makroekonomski učinak može biti ograničen. Međutim, lokalni učinci mogu se pojaviti u manjim ekonomijama kao što su Irska, Nizozemska i Austrija. Ti bi se učinci mogli očitovati u sektorima kao što su ugostiteljstvo, promet i maloprodaja. Hoteli, restorani, usluge prijevoza i lokalne atrakcije u Evropi mogu očekivati velik broj obožavatelja koji posjećuju koncerte, što će vjeroatno rezultirati povećanjem prihoda. Isto tako se očekuje porast prodaje odjeće i suvenira s likom Taylor Swift, kako na koncertnim prostorima tako i online, a trgovci na malo i platforme za e-trgovinu vjerovatno će doživjeti povećanu potražnju. Industrija zabave i promotori bi također trebali iskusiti pozitivne efekte njenih nastupa, dok će streaming platforme zasigurno imati koristi od većeg angažmana korisnika i povećane prodaje, zaključuje se.