Istraživanje: Kako finansijski direktori vide umjetnu inteligenciju i šta od nje očekuju
Marx.ba Jedna od tri organizacije u srednjoj Evropi ima iskustvo s generativnom umjetnom inteligencijom iz prve ruke, dok samo 4 posto trgovačkih društava pasivno čeka da njihovi konkurenti povuku prvi potez. Tri četvrtine finansijskih direktora u srednjoj Evropi (73 %) smatraju da je generativna umjetna inteligencija važna za strategiju njihova trgovačkog društva. Prema Deloitteovom ispitivanju stavova finansijskih direktora u srednjoj Evropi pod nazivom „Jeste li spremni za generativnu umjetnu inteligenciju?“, polovica ispitanih finansijskih direktora očekuje smanjenje troškova nakon uvođenja generativne umjetne inteligencije u svoje poslovanje. Ovo je ispitivanje objavljeno kao treći dodatak 16. izdanju Deloitteovog ispitivanja stavova finansijskih direktora u srednjoj Evropi. Ispitivanje obuhvaća stavove oko 500 finansijskih direktora organizacija koje posluju na tržištima u 15 država srednje Evrope o ključnim prednostima i izazovima uvođenja generativne umjetne inteligencije. Najnovije izdanje Deloitteovog ispitivanja stavova financijskih direktora u srednjoj Evropi – najtačnijeg pokazatelja stajališta finansijskih stručnjaka u regiji — sadržava i pregled ekonomskih i poslovnih izgleda, kao i mogućnosti za rast trgovačkih društava, te mu je priložen dodatak o finansijskom poslovanju, a koji pruža uvide u trenutno poslovanje odjela za finansije. Generativna umjetna inteligencija i poslovna strategija Velika većina sudionika u ispitivanju, čak 73 %, smatra da je generativna umjetna inteligencija važna za njihovu poslovnu strategiju, doduše u različitoj mjeri. Petina finansijskih direktora u srednjoj Evropi (22 %) smatra da je umjetna inteligencija vrlo važna ili važna za provedbu poslovne strategije, premda jedna četvrtina njih (27 %) smatra da nije jako važna. Zanimljivo je da najveći broj ispitanika (oko 80 %) u Poljskoj i Rumuniji smatra da je generativna umjetna inteligencija relevantna za poslovnu strategiju, dok najmanji broj ispitanika (53 %) u Češkoj i Slovačkoj smatra da je ona relevantna za poslovnu strategiju. Kad je riječ o konkretnim sektorima, sektor tehnologije, medija i telekomunikacija, potrošački sektor te sektor poslovnih i profesionalnih usluga vrlo će vjerovatno generativnu umjetnu inteligenciju smatrati važnom (38 % odnosno 33 % ispitanika smatra je važnom ili vrlo važnom), kao i sektor finansijskih usluga (27 %). – Svjedočimo sve zastupljenijem uvođenju generativne umjetne inteligencije u trgovačka društva koja posluju u srednjoj Europi. Kao što je bio slučaj i s drugim tehnologijama, upotreba generativne umjetne inteligencije omogućit će trgovačkim društvima u srednjoj Europi iskorištavanje iskustava drugih tržišta na kojima su organizacije već uvele nova rješenja. Kako bismo uistinu razumjeli stvarnu vrijednost generativne umjetne inteligencije, ključno ju je neprimjetno integrirati u širu poslovnu strategiju, ne samo za potrebe izvršenja zadataka već i radi korjenite promjene poslovnih modela i načina na koji trgovačko društvo posluje, kaže Goran Končar, partner u Deloitteovom odjelu revizije i savjetovanja i voditelj CFO programa u Hrvatskoj. Većina kompanija nema jasnu viziju kako primijeniti generativnu umjetnu inteligenciju Prema Deloitteovom izvještaju, najnaprednijih 11 posto finansijskih direktora u srednjoj Evropi uključilo je generativnu umjetnu inteligenciju u svoju strategiju, dok je četvrtina njih (25 %) tek počela iskušavati umjetnu inteligenciju. U tom pogledu u srednjoj Evropi predvode Češka i Slovačka (20 % trgovačkih društava uvelo je nove tehnologije, a 22 % ih iskušava). Nadalje, 26 % organizacija koje se nalaze u srednjoj Evropi uči o novim tehnologijama, dok jedna trećina njih (32 %) tvrdi da je prerano za njihovo uvođenje. Premda odgovori jasno pokazuju da većina trgovačkih društava nema jasnu viziju o tome kako krenuti putem generativne umjetne inteligencije, samo mali postotak trgovačkih društava pasivno čeka da njihovi konkurenti poduzmu prve korake (oko 4 %). Poljska i CE South regija i dalje su najnesigurniji u pogledu sljedećih koraka, dok Slovačka i Češka predvode u odnosu na prosjek kad je riječ o uvođenju generativne umjetne inteligencije u svoje strategije (skoro 20 % u odnosu na prosječnih 11 % u srednjoj Europi). Trgovačka društva u Baltičkoj regiji suočavaju se sa zanimljivim paradoksom – iako znatno veći broj ispitanika smatra da je generativna umjetna inteligencija u pokusnoj fazi (38 % u odnosu na prosječnih 25 %), manje od 2 % njih aktivno je upotrebljavaju u okviru svoje strategije (u usporedbi s prosjekom od 11 % za srednju Evropu kao cjelinu). Sektori koji će najvjerovatnije uključivati rješenja zasnovana na generativnoj umjetnoj inteligenciji u svoje strategije su: tehnologija, mediji i telekomunikacije (21 %), prirodne nauke (20 %) te poslovne i profesionalne usluge (17 %). Glavna prednost – smanjenje troškova Polovica (49 %) finansijskih direktora u srednjoj Evropi smatra da je glavna prednost uvođenja generativne umjetne inteligencije u svoje poduzeće smanjenje troškova, dok se na drugom mjestu nalazi povećana tačnost predviđanja (43 %). Jasno, produktivnost i učinkovitost, za koje 34 % ispitanika u srednjoj Evropi smatra da su ključne za uvođenje generativne umjetne inteligencije, mogu u potpunosti preobraziti poslovanje. Međutim, najveća vrijednost i razlike u strategiji nastat će upotrebom nove tehnologije radi inovacije. Jedan od tri ispitanika (36 %) smatra da je generativna umjetna inteligencija važan faktor za razvoj novih kapaciteta, usluga ili proizvoda, a Češka (40 %) i Rumunija (42 %) pokazale su da najbolje razumiju mogućnost inovacije. Relativno veliki broj poljskih ispitanika izrazio je interes za upotrebu generativne umjetne inteligencije u svom poslovanju (36 % u odnosu na prosjek srednje Evrope od 22 %) te narušavanje poslovanja konkurenata (21 % u odnosu na prosjek od 6 %). No, finansijski direktori iz Poljske ne vide generativnu umjetnu inteligenciju kao sredstvo za poboljšanje iskustva korisnika: 17 % ispitanika u usporedbi s 34 % u drugim dijelovima regije i skoro 42 % u Baltičkoj regiji. Jedna trećina ispitanika u Češkoj (34 %) smatra da je generativna umjetna inteligencija učinkovit alat za držanje koraka s tržištem, u usporedbi s prosjekom od 24 %. Smanjenje troškova smatra se osnovnom prednosti generativne umjetne inteligencije u većini sektora, posebice u kapitalno intenzivnim sektorima kao što su: proizvodni sektor, energetika, komunalne usluge, rudarenje (58 % svaki sektor) i građevinski sektor (54 %). Finansijski direktori u sektoru poslovnih i profesionalnih usluga usredotočeni su na klijente te smatraju da su glavne prednosti uvođenja generativne umjetne inteligencije razvoj novih proizvoda i usluga te povećano zadovoljstvo korisnika (47 %). U sektoru potrošača najviše se cijeni veća tačnost prognoza, modela i planiranih scenarija (50 %). Istodobno, u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija glavnim se prioritetom smatra razvoj novih
Bajram Šerif Mubarek Olsun žele vam agencija Topcom i portal Marx.ba
Marx.ba Agencija Topcom i redakcija portala Marx.ba muslimanima u Bosni i Hercegovini i širom svijeta čestita Bajram u želji da ga provedu u zdravlju, rahatluku i okruženi dragim ljudima. Želimo vam da u najboljem raspoloženju provedete ovaj praznik radosti. Ramazanski bajram obilježava kraj posta i mjeseca ramazana. Obilježava se tri dana.
Raste broj kartica i online transakcija u Bosni i Hercegovini
Bloobmerg Adria U prošloj godini u Bosni i Hercegovini je zabilježen rast broja bankovnih kartica, kao i rast vrijednosti transakcija putem interneta i na POS aparatima. Međutim, bh. građani i dalje preferiraju gotovinu, čemu svjedoči podatak da je na ATM aparatima realizovano 69 posto prometa karticama. Mastercard i Visa su dva vodeća brenda kartica u BiH. U 2023. godini ukupan broj aktivnih kartica je iznosio 2.454.350, što je za 5,1 posto više u odnosu na godinu ranije, podaci su Centralne banke BiH. Kartice je svojim klijentima izdavala 21 banka, uglavnom debitne. Vrijednost transkacija realizovanih kako u zemlji tako i inostranstvu iznosila je 16,1 milijardu KM, što je za 14,8 posto više u poređenju s 2022. godinom. Od ukupnog broja transakcija, 69 posto ih je realizovano na ATM aparatima, putem POS uređaja 27 posto, dok je putem interneta realizovano četiri posto transakcija. Bitno je naglasiti da je prethodna godina donijela rast online transakcija. Tako je u 2023. promet karticama na internetu u zemlji porastao na 37 posto s 29 posto u 2022., dok kada je riječ o online kupovini u inozemstvu, došlo je do pada prometa sa 71 posto u 2022. na 63 posto u 2023. Rast online transakcija može se pripisati rastu e-commercea u BiH, međutim građani BiH i dalje preferiraju plaćanje pouzećem, dok je nepovjerenje prema kartičnom plaćanju i dalje prisutno. Govoreći za emisiju Start Bloomberg Adrije, Orhan Gazibegović, country manager Monri Paymenta za BiH kazao je da je prekretnica rasta online plaćanja bio koronavirus i lockdown, kada su mnogu ljudi, u nemogućnosti odlaska u trgovine, napravili svoju prvu online transakciju. – Tada su zapravo vidjeli da im se ništa loše nije desilo. U biti, malverzacije putem online plaćanja su vrlo rijetke i online plaćanje je sigurno, kaže Gazibegović. Više mogućnosti Međutim, dodaje da kada je riječ o kartičnom plaćanju, BiH zaostaje za razvijenim zemljama. – Ljudima treba ponuditi mogućnost plaćanja karticom, kako bi više razmišljali o tome. Naprimjer, treba postojati mogućnost plaćanja karticom u taksi vozilima, općinama, na parkinzima. Kada kupcima pružimo mogućnost, oni će više koristiti kartice i tada će shvatiti koliko je to jednostavnije za njih, naglašava Gazibegović. Dodaje da cijeli region prati evropske trendove kada je riječ o fintech rješenjima. – Rekao bih da tržišta Slovenije i Hrvatske imaju malu prednost zbog članstva u Evropskoj uniji i prilagođenih legislativa i regulativa, dakle zakona koji dosta olakšavaju i plaćanje i online trgovinu i generalno unapređuju cijeli taj segment, kazao je. Ističe da su zemlje izvan EU uglavnom na istom nivou. – Mi kao payment servis provajder koji je jedini i najveći u regionu, a zajedno s našim partnerima, bankama i trgovcima trudimo se da educiramo kupce, zašto i koji su benefiti online plaćanja i kartičnog plaćanja i u biti, zašto im je to jednostavnije i bolje da koriste tu metodu, dodao je Gazibegović. Mastercard je lider među karticama u BiH. Također su zastupljeni i ostali globalni brendovi: Visa, American Express i Diners, dok samo jedna banka – KIB d.d. Velika Kladuša nudi jedinu domaću karticu – Bamcard. Najveći iskazani promet u protekloj godini zabilježila je Maestro debitna kartica s prometom od 10,7 milijardi KM, a slijedi je Visa debitna s prometom od 4,7 milijardi KM. Na globalnom nivou Mastercard Inc. je u prošloj godini zabilježio odlične rezultate. Zarada po akciji iznosila je 3,18 dolara, dok su anketirani analitičari očekivali 3,08 dolara po dionici, a neto dobit je bila nešto niža od očekivanih 2,89 milijardi dolara (2,79 milijardi u četvrtom kvartalu). The Purchase, američka kompanija iz New Yorka, rekla je da je kartična potrošnja domaćinstava u SAD-u ostala dobra i da je to rezultiralo dobrim učinkom u četvrtom kvartalu. I konkurentska kompanija Visa Inc. je zahvaljujući potrošnji domaćinstava uspjela uvećati profit u posljednja tri mjeseca 2023. godine. – Zabilježili smo dobre rezultate i snažan rast prihoda u 2023. godini, a najveći pokretači rasta bili su domaća potrošnja, ali i rast obima plaćanja u inostranstvu (od 24 procenta), kao i dobro sprovođenje strategije”, rekao je generalni direktor Mastercarda Michael Miebach u izjavi. Prema prezentaciji, Mastercard očekuje da će u 2024. zabilježiti dvocifreni rast prihoda, dok će rast operativnih troškova biti jednocifren, između četiri i šest posto.
HAS SA d.o.o. otvorio novi Cash&Carry objekat u Zavidovićima: Maloprodajne robe po veleprodajnim cijenama
Marx.ba Domaći trgovački lanac HAS SA d.o.o. otvorio je novi Cash&Carry objekat u Zavidovićima. Posao će dobiti 20 novih radnika. Novi objekat nalazi se na Ekonomiji u Zavidovićima, sa površinom od 1000 m2 zatvorenog i 3500 m2 otvorenog parking prostora. – Nudimo sve prehrambene i neprehrambene proizvode, kućanske potrepštine, kao i odjeću, i to po posebnim cijenama sa kojima će zasigurno svi kupci biti prijatno iznenađeni. Trudili smo se da ponudimo znatno niže cijene ne samo u odnosu na konkurenciju u Bosni i Hercegovini nego i puno šire. Novitet je također da kupci u našem objektu mogu kupiti na komad svaki artikal koji se nudi u veleprodaji po veleprodajnoj cijeni”, ističu u kompaniji. Firma HAS SA d.o.o. posluje od 2006. godine a ovo je 9. po redu maloprodajni objekat. Sa svojim prodajnim centrima firma je zastupljena u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini. HAS SA se bavi međunarodnom trgovinom, prodajom roba široke potrošnje, uvozom i izvozom roba, sa izgrađenom mrežom velikog broja dobavljača i kupaca, “što nam omogućava da postignemo vrhunske cijene proizvoda i širok i kvalitetan asortiman”, naglašavaju u komaniji. Skoro 20 godina HAS SA poslije sa firmama iz regiona, EU, sa akcentom na Italiju, Mađarsku i Tursku. Osim što nudi veliki broj najpoznatijih međunarodnih brendova, u svom vlasništvu posjeduje i vlastite modne brendove “Dječji kutak”, “Modni Kutak”, te “Maxi”. – Poslujemo sa velikim brojem domaćih i međunarodnih brendova, s tim da posebno želimo istaknuti Tork Trada, Vision, Golf Kimiya, HTS, BMC, Renesan Group – koji je ujedno jedan od najvećih svjetskih proizvođača vlažnih maramica, šampona, tečnih sapuna, vrećice za smeće, kuhinjski krpa i spužvica, koje prodajemo pod brendovima Belux, Speed i Akord, pojašnjavaju. Firma takođe u svom sastavu posjeduje diviziju koja se bavi prodajom i razvojem mašina za metalnu industriju, robotiku i mašine za građevinu sa akcentom na pumpe za beton. Od svog osnivanja pa do danas Firma raste i razvija se, a 2011. godine HAS SA d.o.o. proglašen je za najbrže rastuće malo preduzeće u Zeničko – dobojskom kantonu. – Opredijeljeni smo da skupa sa našim radnicima nastavimo razvijati naše poslovanje i firmu u cjelini. U novom objektu u Zavidovićima našim kupcima želimo ponuditi nešto posebno – a to je mogućnost kupovine roba maloprodajno po veleprodajnim cijenama. Svjesni smo rasta cijena i da većina cijena proizvoda u svom dolasku do krajnjeg kupca drastično poraste. Zbog toga smo se i odlučili na ovaj korak kako bi dali doprinos jačanju kupovine moći našeg stanovništva kroz ponudu vrhunskog kvaliteta i još boljih cijena, navode u kompaniji HAS SA d.o.o. .
Cijena bakra na najvišem nivou u posljednjih godinu i po
Bloomberg Adria Cijena bakra se približila 15-mjesečnom maksimumu nakon što se ponuda ove sirovine smanjuje, a svjetska proizvodnja raste. Cijene su ove godine porasle za skoro 10 posto jer poremećaji u velikim rudnicima ugrožavaju proizvodnju ovog rafinisanog metala u kineskim fabrikama koje čine više od polovine svjetske ponude. Očekivani zaokret Federalnih rezervi ove godine ka lakšoj monetarnoj politici također poboljšava izglede za svjetsku ekonomiju. Bakar će vjerovatno porasti u ovom kvartalu, koji je inače sezona najveće potražnje za metalom, navodi ING Groep NV u bilješci. Ova banka očekuje da će bakar u ovom kvartalu u prosjeku iznositi 9.050 dolara po toni, sa 8.539 dolara u prvom tromjesečju, iako bi slabija tražnja sa kineskog tržišta nekretnina pogođenog krizom i dugotrajna neizvjesnost u vezi sa monetarnom politikom SAD mogla da ograniči dobitke. Bakar je pao za 0,1 posto na 9.398,50 dolara po toni na Londonskoj berzi metala u 11.49, nakon što su cijene u ponedeljak dostigle 9.484,50 dolara po toni, najviše od januara 2023. godine. Ostali osnovni metali su bili niži, cink je pao za 0,4 posto uprkos rizicima u kineskoj proizvodnji zbog kolapsa troškova tretmana u topionicama.
“Zlatne vize” za kupce skupih nekretnina odlaze u prošlost
Marx.ba Program “zlatne vize” – koji dodjeljuje pravo prebivališta strancima koji ulažu velike iznose u nekretnine – bit će postupno ukinut, objavio je španski premijer Pedro Sánchez, prenosi Reuters. – Započet ćemo postupak ukidanja dodjele takozvane zlatne vize. Poduzet ćemo potrebne mjere kako bismo osigurali da stanovanje bude pravo, a ne tek čisti špekulativni posao, rekao je Sánchez tokom posjeta seviljskoj općini Dos Hermanas. Zakon, koji je uveden 2013. godine, dodjeljuje državljanima zemalja van EU, a koji ulože barem 500.000 eura u španske nekretnine – bez uzimanja hipoteke – posebnu dozvolu koja im omogućuje život i rad u zemlji tri godine. Prea pisanju El Paísa, 94 od 100 viza dobivenih putem ovog pravnog postupka povezane su s ulaganjem u nekretnine u većim gradovima poput Barcelone, Madrida, Malage, Alicantea, Valencije ili Palme de Mallorce. Prema riječima španskoj premijera, program je postao “špekulativni model” koji je “onemogućio pronalazak pristojnog stanovanja za one koji u Španiji žive i rade te svakodnevno plaćaju poreze”. – To nije model koji nam je potreban, tvrdi Sánchez. Još 2022. godine, Evropska komisija pozvala je zemlje članice da okončaju sve slične programe, navodeći sigurnosne rizike u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu. – Evropske vrijednosti nisu na prodaju. Prodaja državljanstva putem “zlatnih pasoša” protivzakonita je prema zakonima EU i predstavlja ozbiljne sigurnosne rizike. Otvara vrata korupciji, pranju novca i izbjegavanju poreza, rekao je tada evropski povjerenik za pravosuđe i potrošače Didier Reynders. Od tada su Irska, Nizozemska, Portugal, Grčka i Malta ili ukinuli ili pooštrili pravila oko svojih postojećih programa “zlatne vize” – ili ekvivalentnih – shema.
Globalna dominacija najvećih dionica na najvišem nivou u desetljećima
Marx.ba Koncentracija globalnog tržišta dionica porasla je na najviši nivo u desetljećima, povećavajući rizik za pasivne ulagače. Deset najvećih dionica u MSCI All Country World Indexu sada čini 19,5 posto široko praćene referentne vrijednosti 23 razvijene i 24 zemlje u usponu. To je porast u odnosu na manje od devet posto koliko je nedavno iznosio 2016. i znatno iznad vrhunca dotcom ere od 16,2 posto u martu 2000., prema podacima MSCI-a koji sežu do 1994. godine, objavio je Financial Times. U svjetskom indeksu MSCI, koji pokriva samo razvijena tržišta, deset teškaša (sve su američke kompanije) sada čine 21,7 posto ukupne tržišne kapitalizacije, što znači da je američki udjel u indeksu gotovo na nevjerovatnih 71 posto. – Koncentracija je “na najvišem nivou, sigurno u posljednja tri desetljeća, potencijalno čak i duže”, rekao je FT-u Dimitris Melas, voditelj istraživanja indeksa i razvoja proizvoda u MSCI-ju. Stepen koncentracije zapravo je čak i viši jer prvih deset uključuje dvije odvojene klase dionica Alphabeta, vlasnika Googlea, uz pet drugih dionica tzv. Sedam veličanstvenih i tri druge američke kompanije: Eli Lilly, Broadcom i JPMorgan. Unutar američkih tržišta, deset divova sada čini 28,6 posto ukupne kapitalizacije tržišta dionica, što je porast u odnosu na 11,9 posto u 1995. i najviši nivo od 1966., prema podacima Elroya Dimsona sa Sveučilišta Cambridge te Paula Marsha i Mikea Stauntona iz Londonske poslovne škole (LBS), prenosi Lider. Rast globalnih divova potencijalno predstavlja rizik za ulagače koji traže prednosti diversifikacije, za kojom ulagači tradicionalno žude kao načinom povećanja povrata bez preuzimanja dodatnog rizika, u tzv. vozilima za praćenje indeksa kao što su fondovi kojima se trguje na berzi. – S koncentracijom od 71 posto u jednoj zemlji ulagači su neproporcionalno izloženi makroekonomskom okruženju SAD-a i prvenstveno raspoloženju američkih ulagača, a ne dobivate diverzifikaciju koju biste mogli očekivati od ulaganja u globalni ETF, rekao je Todd Rosenbluth, voditelj istraživanja u konsultantskoj kompaniji VettaFi. Posljednjih desetak godina, kolektivna mudrost govori da bi najbolje novac bilo staviti u global tracker i zaboraviti na njega, smatra Nicholas Hyett, investicijski menadžer u Wealth Clubu iz Ujedinjenog Kraljevstva. – Na kraju krajeva, koja bi bolja diversifikacija mogla postojati od malog ulaganja u svaku uvrštenu kompaniju na svijetu. Ali manji rizik ne znači da nema rizika. Tokom finansijske krize (2007.-08.) globalno tržište dionica palo je za gotovo 40 posto. Današnje koncentriranije tržište dionica sklonije je znatnim padovima vrijednosti, dodao je Hyett. Koncentracija američkog i globalnog tržišta dionica pala je između 1960-ih i krize 2007-08, prije nego što je naglo porasla. Marsh je vjerovao da je trend povezan sa sve većom oligopolističkom prirodom mnogih industrija: podaci tima LBS-a upućuju na deset najvećih dionica koje su činile 38,1 posto američkog tržišta dionica 1900. godine. – Koncentracija industrije koju sada vidimo je sve o tehnologiji. Ono što smo vidjeli u tehnološkoj industriji je monopolna moć, ali ne ona vrsta monopolske moći koju su regulatori navikli regulirati. To je više kao neka vrsta prirodnog monopola. Ove dominantne kompanije imaju tendenciju iznimnog rasta, a regulatori se ne odlučuju treba li ih na neki način razdvojiti, dodao je Marsh. Nate Geraci, predsjednik The ETF Storea, rekao je da bi ulagači u nekom trenutku mogli imati koristi od izbjegavanja dominantnih dionica s velikom kapitalizacijom, ali da je “jako teško” tempirati bilo kakvu promjenu. – Važno je zapamtiti da su dugoročni ulagači imali znatnu korist od ove rastuće koncentracije jer su najveće dionice porasle u posljednjem desetljeću. Može li ovo funkcionirati na drugi način na štetu investitora? Naravno, ali ako smo zadnjih nekoliko godina nečemu naučili, to je da je pokušaj tempiranja propasti indeksa ponderiranih (izmjerenih) tržišnom kapitalizacijom glupa stvar – komentirao je Geraci.
Ambiciozno: Prvi let letećeg taksija žele već za dvije godine, a bespilotnu verziju do 2030.
Marx.ba Prvi leteći taksi s vozačem mogao bi poletjeti u Ujedinjenom Kraljevstvu za dvije godine prema planovima vlade, koji također predviđaju redovnu dostavu bespilotnim letjelicama u medicinske svrhe do 2027. Ministarstvo prometa je objavilo svoj akcijski plan o budućnosti leta, prema kojem bi se bespilotni leteći taksiji uveli do 2030. Plan do kraja desetljeća također predviđa redovno korištenje dronova za borbu protiv kriminala kao i dostavu za hitne službe. Provedba strategije bi značila usvajanje tehnologije “jednom ograničene na područje naučne fantastike, prema ministarstvu prometa, a tehnologija dronova bi mogla doprinijeti ekonomiji zemlje u vrijednosti od 45 milijardi funti (oko 52 milijarde eura) do 2030. godine. – Moderna tehnologija baterija će preoblikovati promet kakav poznajemo. Ovaj plan će se pobrinuti za to da imamo spremnu infrastrukturu i regulacije da to ostvarimo, rekao je ministar avijacije i tehnologije Anthony Browne. Od letećih taksija do dronova hitne službe, trudimo se da UK bude na čelu ove dramatične promjene u prijevozu, da poboljšamo živote ljudi i osnažimo ekonomiju. Prijedlozi uključuju i dozvolu leta za dronove, a da se pritom s njima ne mora održavati vizualni kontakt (BVLOS) kako bi se omogućio razvoj sektora. Također, cilj je obnoviti manje aerodrome koji bi mogli funkcionirati kao uzletišta za električne letjelice koje polijeću uspravno. Planovi razvijaju standarde za bespilotne letjelice kako bi se povećala javna sigurnost i pronašli načini da se uključe lokalne vlasti i zajednice ne bi li imale ostvarile potencijalne ekonomske i društvene koristi, piše Zimo.
Šta kažu analitičari: Koliko će koštati barel nafte
Marx.ba Stabilan rast nafte potaknuo je nagađanja da bi cijene mogle doseći 100 dolara po barelu ako trenutni tržišni uvjeti potraju. West Texas Intermediate futuresi trgovali su se iznad 86 dolara dok je Brent (BZ=F) porastao iznad 91 dolar po barelu, njihove najviše nivoe od oktobru. Međunarodni referentni terminski ugovori porasli su više od 1 posto u prethodnoj sesiji, zatvorivši se iznad ključne razine od 90 dolara usred znakova eskalacije na Bliskom istoku. – Postoji mnogo geopolitičkih razloga za zabrinutost zbog rizika opskrbe, rekao je Claudio Galimberti, viši potpredsjednik Rystad Energyja, za Yahoo Finance o trendu rasta cijena nafte. – Stoga bih rekao da troznamenkaste cijene nafte u ovom trenutku nisu tako daleko. I ovdje bismo sigurno mogli završiti u sljedećih nekoliko mjeseci, dodao je. Galimberti ističe nastavak smanjenja proizvodnje zbog naftnog saveza OPEC+ i ukrajinske napade dronovima na ruske rafinerije kao glavne katalizatore koji guraju cijene prema 100 dolara u sljedećih nekoliko mjeseci. – Rusija je veliki proizvođač nafte. Dakle, u trenutku kad imate potencijalno 500.000, ili milion barela dnevno pod privremenim utjecajem — tada možete vidjeti kako cijene nafte potencijalno rastu za još 5, 10 dolara, a onda ste troznamenkasti, rekao je Galimberti. Da budemo sigurni, analitičar primjećuje da bi veliki rezervni kapaciteti, ili mogućnost pumpanja više nafte na Bliskom istoku, mogli pomoći u zadržavanju cijena. Prošlog mjeseca Rusija je rekla da će produbiti smanjenje proizvodnje, što je navelo analitičarku JPMorgana Natashu Kanevu da razmišlja o tome kako će sirova nafta Brent dosegnuti 100 dolara po barelu do septembra. – Po nominalnoj vrijednosti i pod pretpostavkom da nema reakcije politike, ponude ili potražnje, akcije Rusije mogle bi gurnuti cijenu nafte Brent na 90 dolara već u aprilu, dosegnuti sredinu od 90 dolara do svibnja i blizu 100 dolara do rujna, napisali su Kaneva i njen tim u bilješci prošle sedmice. Ipak, Kaneva očekuje da će se cijene Brenta kretati na 90 dolara do maja i 85 dolara u drugoj polovici godine jer bi protumjere stupile na snagu ako cijene postanu previsoke. Na primjer, SAD bi mogao odlučiti osloboditi opskrbu iz svojih strateških rezervi nafte, Rusija bi mogla odlučiti zadržati svoj izvoz na sadašnjem nivou ili bi moglo doći do smanjenja potražnje.
Svjetska tržišta: Ulagači oprezni, ne očekuje se smanjenje kamatnih stopa
Marx.ba Na evropskim se berzama u ponedjeljak ujutro trguje oprezno, a indeksi stagniraju jer ulagači ne žele riskirati dok čekaju sjednicu Evropske centralne banke u drugom dijelu sedmice. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen, nakon što je prošle sedmice pao 1,2 posto. Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,08 posto, na 7.905 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,39 posto, na 18.245 bodova, a pariški CAC 0,40 posto, na 8.095 bodova. Ulagači su oprezni jer će se u četvrtak održati sjednica čelnika Evropske centralne banke. Ne očekuje se smanjenje kamata, ali ulagači će pažljivo pratiti signale je li prvo smanjenje kamata za 0,25 postotnih bodova moguće na sjednici u junu. I na azijskim se berzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,9 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,2 posto. U Hong Kongu i Šangaju pale su, pak, između 0,1 i 0,7 posto. Prošle sedmice su cijene dionica na svjetskim burzama pale jer su nakon dobrih ekonomskih pokazatelja iz američke ekonomije splasnule nade da će Fed smanjiti kamate u junu. Izgledi za to spali su ispod 50 posto, pa se sada špekulira da bi proces smanjenja kamata u SAD mogao započeti u septembru. No, to će ovisiti o daljnjim ekonomskim pokazateljima, ponajviše o inflaciji. Stoga će ove sedmice u fokusu ulagača biti izvještaj o potrošačkim cijenama u SAD u martu. Procjenjuje se da je temeljna stopa inflacije, bez cijena energije i hrane, blago skliznula na 3,7 posto, s 3,8 posto mjesec dana prije. Ove sedmice u fokusu ulagača biti i sjednice niza centralnih banaka u regiji – Južne Koreje, Novog Zelanda, Tajlanda i Filipina. Od svih se očekuje da će ostaviti kamatne stope nepromijenjene, a možda bi, špekulira se, ulagače mogla ugodno iznenaditi južnokorejska centralna banka koja bi mogla smanjiti kamate, s obzirom da inflacija u toj zemlji popušta Na većini azijskih berzi cijene su dionica u ponedjeljak porasle, ali trguje se oprezno jer će ove sedmice nekoliko centralnih banaka u regiji odlučivati o kamatnim stopama. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u plusu 0,2 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,8 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,2 posto. U Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, između 0,1 i 0,2 posto. Prošle sedmice su dionica na svjetskim berzama pale jer su nakon dobrih ekonomskih pokazatelja iz američke ekonomije splasnule nade da će Fed smanjiti kamate u junu. Izgledi za to spali su ispod 50 posto, pa se sada špekulira da bi proces smanjenja kamata u SAD mogao započeti u septembru. No, to će ovisiti o daljnjim ekonomskim pokazateljima, ponajviše o inflaciji. Od svih se očekuje da će ostaviti kamatne stope nepromijenjene, a možda bi, špekulira se, ulagače mogla ugodno iznenaditi južnokorejska centralna banka koja bi mogla smanjiti kamate, s obzirom da inflacija u toj zemlji popušta, piše Lider.