Evropljani ulažu u iskustva: Dvije trećine njih će trošiti više na iskustva u 2024. godini
Marx.ba U godini kada će se u Evropi održati nekoliko globalnih sportskih događaja, velikih muzičkih turneja i međunarodnih filmskih festivala, Mastercard objavljuje rezultate novog istraživanja koje daje detaljne uvide u preferencije potrošača kada su u pitanju iskustva u „srcu svjetskog turizma”. Evropa se već tradicionalno nalazi na vrhu liste najposjećenijih turističkih destinacija – u 2023. godini, privukla je nevjerovatnih 700 miliona turista[2]. Prema novom Mastercard istraživanju koje je obuhvatilo više od 16.000 potrošača, u ovoj godini će Evropljanima, ali i svim njihovim posjetiocima, dragocjeni trenuci biti podjednako bitni, te skoro 9 od 10 (88%) ispitanika navodi kako planira da potroši isto, ili više, novca na iskustva u 2024. u poređenju sa 2023. godinom. Raja Radžamanar, direktor marketinga i komunikacija u kompaniji Mastercard, ističe: „Nije ni čudo što Evropljani cijene iskustva više nego ikada ranije. Evropa je kolijevka bogatog kulturnog naslijeđa, sjajnih sportskih i muzičkih događaja i nevjerovatnih destinacija što je čini idealnom pozornicom za kreiranje uspomena koje traju cijeli život. Naš cilj je da Priceless inicijativom povežemo ljude međusobno, ali i da povežemo svakog pojedinca sa ličnim strastima i svrhom. Ovo istraživanje pomaže da dobijemo uvide u to šta će ljudima biti važno u predstojećem periodu i na koji način možemo da obogatimo njihovu svakodnevicu. Danas nudimo ogroman broj neprocjenjivih iskustava u više od 30 destinacija širom svijeta. Kako se pripremamo za značajno ljeto u Evropi, ta iskustva uključuju i neke od najuzbudljivijih događaja na svijetu, poput Finala UEFA Lige šampiona, Kanskog filmskog festivala, Roland Garrosa, stotina Live Nation koncerata i mnogih drugih.” Trend rasta potrošnje na nematerijalne u odnosu na materijalne proizvode bilježe i podaci Mastercard Ekonomskog instituta. Oni otkrivaju da je udio potrošnje na iskustva kao što su putovanja ili večere u restoranima porastao u 2023. na 22% ukupne evropske potrošnje, sa 19% koliko je iznosio 2019. godine. Sa druge strane, udio potrošnje na materijalna dobra ostao je stabilan. Natalia Lehmanova, glavni ekonomista za Evropu iz Mastercard Ekonomskog Instituta, komentariše: „Potrošači su se nesumnjivo suočili sa izazovnim izborima po pitanju toga za šta će izdvajati novac tokom proteklih nekoliko godina. Uprkos tome, davanje važnosti bitnim iskustvima nije nestalo. Kako se turbulencija koju su izazvale inflacija i visoke kamatne stope postepeno smiruje, potrošači će sada vjerovatno usmjeriti više novca na diskrecionu potrošnju. Spektakularni događaji poput velikih sportskih takmičenja, turneja velikih izvođača i međunarodnih filmskih festivala će vjerovatno biti pri vrhu shopping liste Evropljana.” Istraživanje otkriva da je, kada je riječ o iskustvima, najveći broj ispitanika naveo kako se raduje putovanjima, a zatim slijede posjete koncertima, događaji na otvorenom, kulinarska putovanja i spa vikendi.[3] Putovanja i vrijeme provedeno sa porodicom su iskustva na koja ispitanici najviše troše. Kada je riječ o razlozima zbog kojih se novac prvenstveno izdvaja za iskustva, „neopipljiva” korist navodi se kao ključni motivator. Skoro 4 od 5 (78%) evropskih ispitanika navelo je da se potrošnja na iskustva obično ili uvijek isplati, dok je samo 4% njih koji smatraju da je rijetko vrijedno ulaganja. 29% potrošača kada pravi finansijski plan, kao najvažnije ističe štednju za određena iskustva. 40% evropskih ispitanika reklo je kako im iskustva donose najbolje uspomene, a više od trećine (35%) Evropljana izjavilo je kako im je određeno iskustvo promijenilo poglede na svijet, dok 33% naglašava da im zajednička iskustva sa drugima obogaćuju život, bilo da je to putovanje, neki kulturni događaj ili jednostavno uživanje u zajedničkom obroku. Skoro polovina (41%) ispitanika rekla je kako kada odlučuju da li će potrošiti novac na neko iskustvo, gledaju da li je ono jedinstveno, jer im je ambicija da stvaraju doživotna sjećanja. Spomenuta ambicija podstiče i putovanja, pa tako 26% ljudi kaže da je to glavni razlog zbog kojeg putuju, a 41% bi čak otputovao u drugu zemlju ili na drugi kontinent samo zarad nekog iskustva. Mastercard je dugogodišnji partner desetinama najpoznatijih evropskih institucija za zabavu i sport. Ovogodišnja postava uključuje, između mnogih drugih, finale UEFA Lige šampiona na Wembleyju, Roland Garros, Kanski festival, Berlinale Film Festival i League of Legends turniri, kao i stotine Live Nation koncerata na više evropskih tržišta.
Glovo će udvostručiti donacije za ugrožene porodice prikupljene tokom ramazanske kampanje u aplikaciji
Marx.ba Muslimani širom svijeta raznim vjerskim aktivnostima obilježavaju mjesec ramazan. Jedan od ključnih aspekata ovog svetog mjeseca je tradicija iftara, koji simboliziraju prekid posta i često služe kao prilika za okupljanje porodica. Glovo se pridružio akciji Pomozi.ba za podršku ugroženim porodicama tokom ramazana. Korisnici Glova do 8. aprila mogu pristupiti rubrici posvećenoj ovoj akciji (“Donirajte ugrožene porodice”) i izabrati jedan od unaprijed definisanih iznosa donacije (3, 10, 20, 50 KM). Sve donacije će u potpunosti ići u svrhu podrške ugroženim porodicama hranom i osnovnim proizvodima. Pomozi.ba će osigurati da ove donacije pomognu onima kojima je to najpotrebnije. Glovo je najavio da će sva sredstva prikupljena putem balona donacija u aplikaciji do kraja ramazana kompanija udvostručiti. Glovo otkriva zanimljive potrošačke navike tokom prve polovine ramazana Statistički podaci višekategorijske aplikacije Glovo otkrivaju zanimljive potrošačke navike uočene u Bosni i Hercegovini tokom prvih 15 dana ramazana. U gradovima poput Sarajeva, Tuzle i Bihaća, Glovo kuriri su pokazali pojačanu aktivnost u trenucima uoči iftara, u skladu sa očekivanjima iz prethodnih godina. Uprkos izazovima sa kojima su se suočavali kuriri za dostavu tokom ovog užurbanog perioda, prema platformi, oni su odlično odgovorili zadatku. Narudžbe se najčešće primaju između 16:00 i 17:00 sati. Naime, u ovom periodu narudžbe su porasle za blizu 20% u odnosu na prosjek 2024. godine. Takođe, od 23:00 do 01:00 narudžbe su porasle za preko 20% u odnosu na dnevni prosjek 2024. godine. Statistike pokazuju da je broj narudžbi namirnica iz supermarketa preko Glovo aplikacije povećan za 10% u odnosu na prosjek 2024. godine, a najviše narudžbi prima se u 13 sati. Što se tiče raspodjele narudžbi po danima u sedmici, dan koji pokazuje porast tokom ramazana u odnosu na prosječnu raspodjelu u 2024. godini je nedjelja. Nedjelje ramazana (10., 17. i 24. marta) zabilježile su prosječan porast narudžbi od 60% u odnosu na prosječnu nedjelju 2024. godine. Partnerski restorani, njih više od 60 koji učestvuju u posebnoj ramazanskoj kampanji, ponudili su specijalne iftar menije putem Glovo aplikacije, a većina njih je ponudila i značajne ramazanske popuste kako bi na prigodan način proslavili ovaj mjesec. Na iftarskom meniju uglavnom se nalaze tradicionalna jela koja uključuju hurme, topu i supu, te glavno jelo sa piletinom i drugim mesom i desertom na kraju. Bogata ponuda tradicionalnih jela, međutim, nije uspjela da nadmaši pizze, specijalitete sa roštilja i pljeskavice, koji su i dalje na vrhu liste najčešće naručivanih proizvoda. Glovo je pionirska aplikacija za više kategorija koja povezuje korisnike s preduzećima i kuririma, nudeći usluge na zahtjev iz restorana, trgovina, supermarketa, ljekarni i maloprodajnih objekata. Glovo vizija je da svima omogući lak pristup svemu u svom gradu kako bi korisnici mogli uživati u onome što žele, kada žele i gdje žele. Kompanija je osnovana 2015. godine u Barseloni i posluje u 25 zemalja širom Evrope, Centralne Azije i Afrike.
Dolar ojačao, cijene nafte pale
Marx.ba Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 104,40 bodova, dok je jučer ujutro doba iznosio 104,20 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 151,40 na 151,97 jena, najviši nivo u 34 godine. Na tim je nivoima prošlih godina japanska centralna banka intervenirala. Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0825 dolara, dok je jučer ujutro iznosila 1,0840 dolara. Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,94 posto, na 85,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,86 posto, na 80,90 dolara. Na azijskim se berzama u srijedu trguje oprezno, kao i na Wall Streetu dan prije, dok ulagači čekaju hoće li japanska centralna banka intervenirati, s obzirom da je tečaj dolara prema jenu dosegnuo najviši nivo u 34 godine. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u minusu 0,2 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle 0,5 posto. U Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, između 0,2 i 0,8 posto. Na azijskim tržištima vlada oprez, kao i jučer na Wall Streetu, kada su cijene dionica pale treći dan zaredom. Dow Jones oslabio je 0,08 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,28, a Nasdaq indeks 0,42 posto. Prošle sedmice ti indeksi dosegnuli rekordne nivoe, a novih vijesti koje bi potaknule rast cijena dionica nema. Na nedavnoj sjednici čelnici američke centralne banke ostali su pri procjenama da bi u ovoj godini mogli smanjiti kamatne stope u tri navrata. To je ohrabrilo ulagače jer su se plašili da će Fed zbog jačanja inflacije u SAD u januaru i februaru odgoditi smanjenje kamata. No, sve dobre vijesti već su ugrađene u tržište, koje raste već peti mjesec zaredom, pa je pitanje, kažu analitičari, ima li još prostora za rast cijena dionica. U fokusu ulagača ove sedmice će biti novi podaci o inflaciji u SAD, koji bi mogli nagovijestiti kada će centralna banka početi smanjivati kamatne stope. No, izvještaj o indeksu troškova osobne potrošnje, koji pažljivo prate čelnici Feda, bit će objavljeno tek u petak, kada se na najvećoj svjetskoj berzi neće raditi zbog uskrsnih praznika.
SWIFT uskoro povezuje digitalne valute centralnih banaka
Marx.ba Globalna bankarska mreža za razmjenu poruka SWIFT planira pokrenuti novu platformu u narednih godinu ili dvije, za povezivanje digitalnih valuta centralne banke koji su sada u razvoju. Ovaj potez koji bi bio od velikog značaja za ekosistem digitalnih valuta (CBDC) u nastajanju, a budući da SWIFT ima ključnu ulogu u globalnom bankarstvu vjerovatno će biti „fino podešen“ prije pokretanja, prenosi Reuters. Oko 90 posto svjetskih centralnih banaka sada istražuje digitalne verzije svojih valuta. Većina ne želi da bude ostavljena iza bitcoina i drugih kriptovaluta, ali se bori sa tehnološkim složenostima. Zemlje kao što su Bahami, Nigerija i Jamajka već imaju svoje CBDC. Kina je napredovala u testiranju e-juana u praksi. Evropska centralna banka također razvija digitalni euro, dok Banka za međunarodna poravnanja, krovna grupa globalne centralne banke, vodi višestruka prekogranična ispitivanja. Glavna prednost sistema SWIFT je to što je njegova postojeća mreža upotrebljiva u više od 200 zemalja i povezuje više od 11.500 banaka i fondova koji je koriste sa transfere hiljada milijardi dolara svakog dana.
ASA Banka isplaćuje dividendu od 7,01 KM po dionici
Bloomberg Adria Skupština ASA Banke Sarajevo donijela je Odluku o isplati dividende dioničarima iz ostvarene dobiti za 2023. godinu. Visina dividende za jednu redovnu dionicu za 2023. godinu iznosi 7,01 KM. Kao datum početka isplate dividende utvrđen je 27. mart 2024. godine. Prihodi od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi, koje je ASA Banka prikupila u 2023. godini, premašili su 86 miliona KM, što je povećanje za 189,9 posto u odnosu na godinu ranije. ASA Banka emitirala je 3.137.454 redovnih dionica i 1.281 prioritetnu dionicu nominalne vrijednosti 100 KM po dionici. Tako će isplaćena dividenda iznositi 8.979,81 KM za prioritetne dionice i 21.993.552,54 za redovne dionice. Rasli su i rashodi kamata, nešto više od 85 posto, pa su tako neto prihodi od kamata veći za 222,5 posto u odnosu na 2022. godinu. Uz ostale prihode i troškove ova banka je u 2023. godini imala dobit u iznosu od 46 miliona KM. Dobit je u poređenju s 2022. godinom veća za 143,9 posto. ASA Banka ostvarila je u 2023. neto dobit nakon poreza u iznosu 46 miliona KM, a prema riječima Samira Mustafića, predsjednika Uprave, aktiva banke sa 31. decembrom 2023. iznosila je 3,026 milijardi KM, što predstavlja rast od 7,5 posto u odnosu na kraj 2022. godine. Krediti i potraživanja od klijenata su veći za devet posto u odnosu na 2022. godinu. Porasli su na čak 1,77 milijardi KM. Dati krediti, vrijednosni papiri i ostali dužnički instrumenti neznatno su manji u odnosu na 2022. – Ukoliko analiziramo vrlo intenzivan period iza nas, mi smo tokom sedam godina od jedne male banke sa 150 miliona KM aktive danas došli do tri milijarde KM aktive, što su impozantni rezultati na koje smo izuzetno ponosni, rekao je Mustafić.
Trump postao jedan od 500 najbogatijih na svijetu: Težak 6,4 milijardi dolara
Poslovno carstvo Donalda Trumpa u ponedjeljak je trebalo biti u opasnosti kao nikada prije. Umjesto toga, to se pretvorio u najveći dan zabilježen za bogatstvo bivšeg predsjednika. Suočen s rokom za uplatu jamčevine u iznosu većem od 500 miliona dolara u tužbi za prevaru u New Yorku, državni prizivni sud bacio mu je pojas za spašavanje, srezavši iznos koji bi trebao položiti na 175 miliona dolara – iznos koji kaže da će pokriti. Otprilike u isto vrijeme, njegova kompanija za društvene medije Trump Media & Technology Group završila je 29-mjesečni proces spajanja, što znači da su dionice vrijedne milijarde dolara na papiru sada i službeno Trumpove. Sve u svemu, njegova će se neto vrijednost povećati za više od 4 milijarde dolara. To znači da će se prvi put u historiji Trump pridružiti 500 najbogatijih ljudi na svijetu na Bloombergovom indeksu milijardera, s bogatstvom od 6,4 milijarde dolara. Trump (77) je cijeli život bio bogat. Ali njegovo bogatstvo, koje je prethodno doseglo vrhunac od 3,1 milijardu dolara, uglavnom se sastojalo od nekretnina, stvarajući potencijalnu finansijsku krizu prije isteka roka u ponedjeljak za isplatu presude od 454 miliona dolara ili uplatu jamčevine za 120% presude. Državna tužiteljica New Yorka Letitia James signalizirala je da je spremna zaplijeniti imovinu ako Trump ne posluša. Trump je obećao da će brzo uplatiti gotovinu ili jamčevinu kako bi pokrio smanjeni iznos. Kako sada stvari stoje, ne može unovčiti svoj neočekivani prihod od spajanja Trump Media s Digital World Acquisition Corp. jer su njegove dionice zaključane otprilike šest mjeseci. Dionicama DWAC-a trgovalo se po 49,65 dolara u ponedjeljak, oko 190% više od početka godine. To procjenjuje Trumpov udio od 58 posto u kompaniji na 3,9 milijardi dolara.
Goldman Sachs: CIjena zlata će nastaviti rast
Marx.ba Prema analitičarima Goldman Sachsa, cijena zlata ima još prostora za rast s tim da će plemeniti metal dostići 2.300 dolara za uncu do kraja godine. U ponedjeljak su futuresi porasli i trgovali se čak do 2.182 dolara za uncu. Plemeniti metal smatra se sigurnim utočištem u vrijeme geopolitičkih napetosti i pada kamatnih stopa. Prošle sedmice, Federalne rezerve nastavile su signalizirati da će ove godine tri puta smanjiti kamatne stope. – Sastanak Feda “pojačao je očekivanja da su ove godine vjerovatna tri smanjenja, dajući obnovljenu podršku zlatu za testiranje i nadmašivanje ranijeg rekorda iz marta, napisao je tim analitičara predvođen Samanthom Dart, piše Yahoo! Finance, prenosi Seebiz. Analitičari Goldman Sachsa poboljšali su svoju prognozu prosječne cijene zlata za 2024. s 2.090 dolara na 2.180 dolara po unci, ciljajući na 2.300 dolara do kraja godine. – Analitičari predviđaju da će cijene zlata u bliskoj budućnosti krenuti prema drugoj fazi konsolidacije, izuzev bilo kakvog geopolitičkog iznenađenja. Međutim, “značajno smanjenje niže vjerovatno će također biti ograničeno otpornošću fizičkih kanala kupovine. Unatoč tome, u srednjoročnom razdoblju nastavljamo imati konstruktivan pogled na zlato potkrijepljen mogućim popuštanjem Fed-a, što bi trebalo ključno reaktivirati kupnju ETF-a koja je uglavnom uspavana, napisao je Dart. Povećanje cijene poluga nije povezano s nedavnim odljevima u ETF-ovima povezanim sa zlatom. Stratezi vjeruju da su ulagači rotirali novac u bitcoin ETF-ove dok je token jurio prema novim najvišim vrijednostima ranije ovog mjeseca. Centralne banke su otkupljivale zlato na historijskim nivoima, pomažući u povećanju potražnje u posljednjih nekoliko godina. Prilagođeno za inflaciju, zlato je doseglo rekord 1980. kada je dostiglo 850 dolara po unci, što bi bilo jednako gotovo 3.200 dolara u današnjim dolarima.
Procjena Centralne banke BiH: Rast realnog BDP-a bit će 1,7 posto
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a u četvrtom kvartalu 2023. godine na 1,7 posto. U odnosu na decembarski krug brzih procjena ekonomske aktivnosti u zemlji, korigovali su stopu rasta naviše za 0,3 procentnih poena, djelimično zbog revizije zvaničnih podatka, ali i rasta aktivnosti u uslužnom sektoru. – Očekujemo stagnaciju ekonomske aktivnosti i u prvom kvartalu tekuće godine. Očekujemo godišnju stopa inflacije od 2,4% u prvom kvartalu 2024. godine. Prema preliminarnim procjenama, očekujemo blago jačanje inflatornih pritisaka do kraja prvog polugodišta. Procjenjujemo da bi temeljna inflacija mogla iznositi 4,7% u prvom kvartalu 2024.godine. Dostupnost zvaničnih cjenovnih pondera za 2023. godinu je rezultiralo revizijom temeljne inflacije u 2023. godini do nivoa od 6,5% (5,9% na prethodnoj objavi), poručili su iz Centralne banke BiH. Između ostalog, CBBiH procjenjuje da će temeljena inflacija, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, ostati na nivou od 4,6 posto i u drugom kvartalu tekuće godine. Naglašavaju da ustrajno visoka temeljna inflacija implicira da, trenutno, domaće cijene utiču na inflaciju u BiH znatno jače od cijena roba na međunarodnom tržištu.
Nastavljaju se pozitivni trendovi u građevinskom sektoru BiH
Marx.ba Brој izdаtih оdоbrеnjа zа grаđеnjе u Bosni i Hercegovini u februaru 2024. gоdinе u оdnоsu nа prоsјеčаn brој izdаtih оdоbrеnjа zа grаđеnjе u 2023. gоdini veći је zа 10,8 posto, а u оdnоsu nа februar 2023. veći је zа 18,9 posto. (Foto: Agencija za statistiku BiH) Brој prеdviđеnih stаnоvа zа grаdnju u februaru 2024. gоdinе u оdnоsu nа brој prеdviđеnih stаnоvа zа grаdnju u 2023. gоdini veći је zа 40,5 posto, а u оdnоsu nа februar 2023. gоdinе veći је zа 38,2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Navedeni podaci su navedeni u mjesečnom izvještaju o izdatim odobrenjima za građenje. Taj izvještaj podnose izvještajne jedinice – organi uprave i jedinice lokalne samouprave, koje su zadužene za izdavanje odobrenja za građenje. Podaci o izdatim građevinskim dozvolama pokazuju buduće kretanje građevinske djelatnosti i omogućuju sagledavanje strukture investicija kako na državnom nivou, tako i na nivou lokalne samouprave.
Razvojna banka FBiH sa predstavnicima komercijalnih banaka i vlasti: Ujedinjeni u podršci razvoju bh. privrede
Marx.ba Razvojna Banka Federacije Bosne i Hercegovine uspješno je organizovala susret sa predstavnicima svih komercijalnih banaka u Federaciji BiH, kao i sa predstavnicima Ministarstva finansija, sa ciljem prezentovanja dosadašnjih postignuća te prijedloga za unapređenje Garancijskog fonda Federacije BiH. Ovaj susret predstavlja važan korak u jačanju saradnje između javnog i privatnog sektora radi podrške razvoju bh. privrede. Od 2020. godine do danas, Razvojna Banka FBIH izdala je više od 1.000 garancija u iznosu od 270 miliona KM, olakšavajući plasman 540 miliona kreditnih sredstava u realni sektor iz komercijalnih banaka pod povoljnijim uvjetima u odnosu na tržišne standarde. Ovim je zajednički sa komercijalnim bankama, podržano blizu 600 firmi u 66 opština Federacije BiH, pokrivajući različite sektore i veličine preduzeća.Posebna podrška razvoju različitih sektora bh. privrede provedena je kroz kreditno- garantne programe za: mikro, mala i srednja preduzeća, obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti, izvoznike, poljoprivredu i prehrambenu industriju te velika preduzeća. Predstavnici komercijalnih banaka na ovom susretu su imali priliku da iznesu i svoja iskustva i zapažanja. Tako su iskazali zadovoljstvo u radu sa Razvojnom bankom FBIH, pohvalivši profesionalizam uposlenika ali i napredak u realizaciji Garancijskog fonda što je posebno vidno u povećanju broju izdatih garancija iz godine u godinu. Potvrdili su da je ovo dobar alat koji omogućava zajedničku podršku bh. privredi. Također, razgovaralo se i o konkretnim unapređenjima operativnog rada između komercijalnih banaka i Razvojne Banke FBiH a sve u svrhu što efikasnijih obrada zahtjeva te brzine odobravanja i izdavanja garancija. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Ministartsva finansija, Mirjana Vučić, pomoćnica ministra u Sektoru za privredne finansije te Samir Bakić, pomoćnik ministra u Sektoru za upravljanje dugom. Isti su također izrazili veliku zahvalnost Razvojnoj Banci FBiH na uspješnoj implementaciji Garancijskog fonda Federacije BIH, ističući veliku posvećenost menadžmenta ali i uposlenika ove banke. Također, pohvalili su i izuzetno dobru saradnju sa komercijalnim bankama te istakli da se samo sinergijskim djelovanjem javnog i privatnog sektora može pružiti konkretna i kvalitetna podrška privrednicima, razvoju bh. privrede i uspostavljanju održivog ekonomskog rasta i razvoja Bosne i Hercegovine.