Budite dio promjene uz Alma Ras: Prijavite svoj projekat za održivu budućnost
Marx.ba Imate ideju kako neki proizvod može ponovo dobiti svoj smisao? Razmišljate kako iskoristiti ostatke od industrijske proizvodnje na održiv način? Već imate projekat, ali vam nedostaju sredstva za njegovu realizaciju? Alma Ras i ove godine nastavlja svoju posvećenost održivosti, cirkularnoj ekonomiji i odgovornom pristupu prema okolišu i zajednici. Pozivaju vas da se pridružite inicijativi koja podstiče reciklažu, ponovnu upotrebu materijala i inovativne pristupe smanjenju otpada. KO SE MOŽE PRIJAVITI?Poziv je otvoren za sva pravna lica iz javnog i realnog sektora koji djeluju na teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira na osnovnu djelatnost. Ne ograničavaju se isključivo na tekstilnu industriju – razmatraju projekte koji se bave upravljanjem otpadom bilo koje vrste i iz bilo koje industrije, kao i projekte iz oblasti cirkularne ekonomije. ŠTA PODRŽAVAJU OVE GODINE?Prednost će imati projekti koji:Kreiraju nova rješenja za smanjenje otpada i cirkularnu upotrebu resursa,Podstiču reciklažu i ponovnu upotrebu tekstilnih i drugih materijala, Imaju samoodrživ koncept s dugoročnim efektima na okoliš i društvo, Imaju jasno definisane ciljeve i budžet, s detaljno opisanim načinom ulaganja sredstava, Imaju mogućnost brze implementacije, bez potrebe za dodatnim dozvolama. Poseban fokus će biti na projektima koji donose konkretne koristi široj zdravstvenoj zajednici, te zadržavaju pravo da ukupan fond dodijele samo jednom projektu ukoliko procijene da njegov značaj opravdava takvu odluku. FINANSIJSKA PODRŠKAUkupan fond iznosi 22.500 KM. Alma Ras može odlučiti da sredstva dodijeli samo jednom ili dva projekta, a maksimalno tri. KAKO SE PRIJAVITI?Prijavu možete izvršiti popunjavanjem aplikacije (dostupna na ovom linku)Prijave moraju sadržavati:Opis projekta i njegovih ciljeva,Jasnu specifikaciju u šta se ulažu finansijska sredstva,Procjenu budžeta i plan implementacije.Rok za prijavu je 28. maja 2025. godine.Za dodatne informacije, obratite se na email: prirodakojuvolim@alma-ras.com Detaljnije informacije možete pronaći na sljedećem linku:alma-ras.com/blog/post/priroda-koju-volim-2025 Zahvaljujući ovoj inicijativi, prethodnih godina podržano je 10 značajnih projekata, s ukupnim iznosom većim od 70.000 KM, uključujući uređenje izletišta, školskih dvorišta i bolničkih prostora širom BiH. Pridružite im se u kreiranju održive budućnosti za sve nas!
Stigle brojke o turizmu: SAD na putu prema slomu, mogao bi profitirati i Mediteran
Marx.ba Trumpova računica s trgovinskim ratom urušava se iz sata u sat, a hrpi loših vijesti pridružile su se i statistike o padu međunarodnih turističkih dolazaka u martu, što se direktno povezuje s najavom recipročnih carina i imigracijskih kontrola. Nacionalni ured za putovanja i turizam (NTTO), agencija unutar američkog Ministarstva trgovine koja prati statistiku turizma, izbrojala je da je samo u martu SAD posjetilo čak 17 posto manje zapadnih Evropljana u odnosu na mart prošle godine, što uključuje i poslovne i odmorišne goste. Globalno, u usporedbi s 2024. godinom, ukupan broj međunarodnih posjetitelja SAD smanjio se za 3,3 posto na nivou prva tri mjeseca te za 11,6 posto u ožujku. Najviše ih treba zabrinuti pad s dva najveća evropska tržišta koji je dramatičan. Tako je iz Ujedinjenog Kraljevstva u SAD ovog martu putovalo 14,3 posto manje ljudi, a Njemačka je imala pad od čak 28,2 posto u odnosu na lanjski mart, što ne čudi nakon što su vlade obje zemlje upozorile svoje građane na rizike putovanja u SAD zbog mogućnosti pritvora sa strane američkih saveznih imigracijskih vlasti. Budući da je turistička potrošnja jedna od najvećih izvoznih usluga za SAD, međunarodne posjete ključne su za ravnotežu trgovinskog deficita, a brojke o finansijskim gubicima mogle bi biti zastrašujuće. Naime, prema zadnjim objavljenim podacima Američke putničke asocijacije (U.S. Travel Association), SAD je u 2023. godini imao otprilike 66,5 mililona međunarodnih posjetitelja, i ti su posjetitelji ostvarili 155 milijardi dolara potrošnje, pri čemu su mnogi u prosjeku potrošili više od 4.000 dolara po posjeti, piše Jutarnji. Prije ove eskapade američkog predsjednika prema nekim analizama predviđao se godišnji rast od bar 9 posto u turističkom prometu, o čemu sad mogu samo sanjati. Ako u jednačinu stavimo poznate brojke, grubom računicom možemo doći do finansijske štete veće od 620 miliona dolara, koju su Amerikanci pretrpjeli samo u jednom mjesecu od pada turističkog tržišta zapadne Evrope. A udio zapadnih Evropljana u ukupnom broju međunarodnih posjetitelja u martu bio je visokih 38 posto, navodi se u tablicama NTTO-a. Volumen dolaznog turizma u martu također je pao u odnosu na prethodnu godinu iz Kariba (-26%), Srednje Amerike (-24%), Južne Amerike (-11%), Afrike (-10%), Okeanije (-8%) i Azije (-1%). Jedina dva regionalna tržišta koja su poslala više turista u SAD nego prošle godine bila su Bliski istok (porast od 21%) i istočna Evropa (porast od 2%), koji zajedno čine otprilike 7 posto ukupnog broja dolaznih posjetitelja u SAD. Dolasci iz Meksika zračnim putem smanjeni su za 5 posto u februaru i 23 posto u martuu odnosu na prethodnu godinu, dok podaci NTTO-a o dolascima automobilima još nisu dostupni. Bitno je pritom reći da se ovaj dramatičan pad još uvijek zadržava na odmorišnim gostima, dok je broj poslovnih posjetitelja u martu rastao iz svih krajeva svijeta uključujući Evropu. No, Ameriku je kao odredište za odmor ovog marta posjetilo čak 36 posto Nijemaca manje nego lani, 45 posto manje Iraca, 25 posto manje Švicaraca, 12 posto manje Francuza, 31 posto manje Austrijanaca. Ukupno je pad za zapadnu Evropu 24 posto za odmorišne goste. Kako piše Jutarnji, kako je ljetna turistička sezona pred vratima, bit će zanimljivo vidjeti kamo će se preliti rezervacije putnika koji će eventualno odustati od prekookeanskog odmora i skrasiti se na odmoru u Evropi, odnosno Mediteranu. VEZANO Aerodrom Sarajevo i za maj ima snažan rast kapaciteta
Sastanak privrednika BiH i Kosova: Novi zamah za regionalnu saradnju i robnu razmjenu
Marx.ba Sastanak privrednika iz Bosne i Hercegovine i Kosova održan je u Prištini, u organizaciji Vlade Republike Kosovo, Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstva za privredu Zeničko-dobojskog kantona. Ovaj susret predstavlja važan korak ka jačanju regionalne saradnje, poslovnih veza i robne razmjene između dvije zemlje. U privrednoj misiji, predvođenoj predsjednikom Federalne privredne komore Mirsadom Jašarspahićem i predstavnikom za međunarodnu saradnju Emirom Pašićem, učestvovali su predstavnici najznačajnijih bh. kompanija iz različitih sektora. U delegaciji Bosne i Hercegovine, bio je i ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić, koji je u svom obraćanju istakao važnost stvaranja novih partnerstava i izgradnje mostova saradnje. Posjeta je započela sastankom s premijerom Kosova Albinom Kurtijem i zamjenicom premijera Emilijom Redžepi, koji su istaknuli opredijeljenost Kosova za jačanje odnosa sa Bosnom i Hercegovinom. Naglasili su da je Vlada Kosova od januara 2025. godine ukinula vize za građane Bosne i Hercegovine, omogućivši putovanja na Kosovo s ličnom kartom. Posjeta je nastavljena sastankom s privrednicima Kosova, na čelu s ministricom Rozetom Hajdari, gdje su, uz prezentacije privrednih potencijala, organizovani B2B sastanci između bh. i kosovskih privrednika. S kosovske strane sastanku su prisustvovali vodeći privrednici i predstavnici relevantnih institucija, koji su izrazili veliki interes za konkretnu saradnju u oblastima izvoza, investicija i tehnološkog transfera, saopćeno je iz Ministarstva za privredu ZDK. Kako su izvijestili vodeći kosovski mediji, sastanak je ocijenjen kao historijski, zbog svoje važnosti i dinamike dogovorenih koraka ka intenzivnijoj poslovnoj saradnji. Na sastanku su već inicirani razgovori o zajedničkim ulaganjima u sektore građevinarstva, prehrambene industrije i transportne logistike, kao i dogovori o olakšavanju administrativnih procedura za robnu razmjenu. Odziv i interes kompanija iz obje zemlje najbolji su pokazatelj spremnosti privrednih aktera da aktivno grade nove puteve ekonomske saradnje i zajedničkog razvoja. Privrednici iz Bosne i Hercegovine posjetili su i grad Prizren, gdje su se susreli s lokalnim privrednicima. Prizren je poznat po svojoj uspješnoj bošnjačkoj zajednici. Na svečanoj večeri, zamjenica premijera Emilija Redžepi, porijeklom iz bošnjačke zajednice, pozvala je na veću saradnju i investiranje naših privrednika na Kosovu, posebno u Prizrenu, gdje će, kako je istakla, imati snažnu podršku vlasti i lokalne zajednice. Ova inicijativa dio je šire strategije za jačanje regionalne privredne integracije. Sljedeći koraci uključuju organizaciju bilateralnih poslovnih foruma, zajedničko učešće na sajmovima, razmjenu delegacija i potpisivanje memoranduma o saradnji između vodećih poslovnih udruženja – navodi se u saopćenju. VEZANO Prilika za kompanije i nezaposlene: Mjera “Tražim poslodavca” od 12. maja
Nikšić: Imamo plan i znamo put, Federacija kreće u borbu za energetsku stabilnost
Marx.ba Federacija Bosne i Hercegovine, nekada stabilan proizvođač električne energije, danas povremeno postaje neto uvoznik, što je, prema ocjeni stručnjaka i zvaničnika, nedopustivo. Kako naglašavaju iz Vlade FBiH, pad proizvodnje struje za čak 23 posto u posljednje četiri godine rezultat je decenijskog nemara, krize u rudnicima i zastarjelih termoelektrana. Problem je eskalirao, a Vlada Federacije BiH poručuje da se energetski sektor mora hitno sanirati. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručuje da „više nemamo pravo na improvizaciju“, dok premijer Nermin Nikšić naglašava da je „energetska nezavisnost strateški cilj“. Uz konkretne mjere koje su već pokrenute, pred nadležnima je sada zadatak da ih dosljedno provode i pretvore u opipljive rezultate, u tempu koji odgovara hitnosti situacije. – Prvi put nakon 30 godina Vlada je održala tematsku sjednicu posvećenu energetici. To je znak da stvari nećemo ignorisati. Ova Vlada ima plan, ali tražimo i međunarodnu podršku da ga provedemo, rekao je Nikšić. Kako tvrdi , Vlada FBiH ima plan i zna u kojem smjeru treba ići. – Energetska neovisnost je pitanje strateške sigurnosti. Ako izgubimo proizvodne kapacitete i oslonimo se na uvoz, gubimo ne samo kontrolu nad sistemom, već i priliku da energetiku stavimo u funkciju razvoja. Ali pred nama su ozbiljni izazovi. Ključ će biti u kapacitetima, odlučnosti i brzini djelovanja, naglasio je Nikšić. VEZANO Prilika za kompanije i nezaposlene: Mjera “Tražim poslodavca” od 12. maja
Končar u godinu dana povećao dobit za čak 76,4 posto
Marx.ba Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvario je su konsolidiranu dobit nakon oporezivanja od 37,6 miliona eura, što je za čak 76,4 posto više nego u istom kvartalu lani. Konsolidirani poslovni prihodi u prvom ovogodišnjem kvartalu bili su 129,8 miliona eura ili 33,4 posto veći, izvijestili su iz te kompanije. Konsolidirana dobit prije oporezivanja bila je 45,9 miliona eura, što je rast od 77,2 posto u odnosu na isti period prošle godine. EBITDA za prvi kvartal, pak, iznosi 46,7 miliona eura što je rast od 74,7 posto u odnosu na isti period prethodne godine. – Intenzivne investicije u projekte dekarbonizacije, obnovljive izvore energije (poput vjetra i sunca) te električnu mobilnost, posebno u zemljama Evropske unije, generirale su visoku potražnju za transformatorima. Povećana potražnja, dobra tržišna pozicija i etabliranost grupe Končar D&ST na zahtjevnim inozemnim tržištima te prepoznavanje prodajnih prilika rezultiralo je rastom prihoda i dobiti u prvom kvartalu 2025. godine, naveli su iz te kompanije. Uprava Končar D&ST-a ocjenjuje da je opće stanje Grupe stabilno. Kako su naveli. kontinuirano se provode aktivnosti na boljoj organizaciji, racionalizaciji poslovanja, razvojnim iskoracima, smanjenju troškova, ugovaranju novih poslova te općenito na podizanju konkurentske prednosti grupe na tržištu. Ugovoreni poslovi na dan 31. marta dosezali su vrijednost od 929,6 miliona eura, odnosno 24,2 posto više na godišnjem nivou. VEZANO Kapital kompanije Lidl BH sada je 421,5 miliona KM
Coca-Cola potajno izmijenila recepturu popularnog pića
Marx.ba Čini se da je Coca-Cola, bez velike pompe, modificirala formulu jednog od svojih najomiljenijih proizvoda među potrošačima. Coke Zero, popularna verzija kole bez kalorija, sada prema novoj recepturi sadrži ekstrakt stevije, zaslađivač biljnog porijela koji se dugo reklamira kao prirodna alternativa šećeru. Kako prenosi Daily Mail Online, ova promjena je, čini se, uvedena oko septembra 2024. godine, kada je popis sastojaka za američko tržište ažuriran novim dodatkom. Nove boce i limenke koje se pojavljuju u trgovinama imaju naveden novi zaslađivač na kraju popisa sastojaka. Omiljena niskokalorična kola kompanije Coca-Cola sada sadrži ekstrakt stevije. Ovaj zaslađivač, dobiven iz biljke stevije, često se ističe kao prirodna zamjena za šećer. Promjena je prvi put uočena na američkom tržištu krajem 2024. godine na etiketama novih pakiranja. Reakcije na društvenim mrežama i forumima ukazuju na podijeljena mišljenja, pri čemu dio potrošača izražava nezadovoljstvo promijenjenim okusom, piše Poslovni. Coca-Cola je u prošlosti već nekoliko puta javno mijenjala recepturu svojih proizvoda. Coke Zero je doživjela značajne promjene 2017. i 2021. godine, a ta druga izmjena naišla je na hiljade pozitivnih recenzija i općenito dobar prijem kod publike. Međutim, kompanija pamti i daleko manje uspješnu promjenu iz 1985. godine. Tada je Coca-Cola lansirala potpuno novu formulu svog glavnog pića, brendirajući ga kao “New Coke”. Ovaj potez izazvao je masovnu negativnu reakciju potrošača. Ljudi su počeli stvarati zalihe originalne verzije i zatrpavati telefonske linije kompanije prosvjednim pozivima. – Kompanija Coca-Cola primala je 1500 poziva dnevno na svoju potrošačku liniju, u usporedbi s 400 dnevno prije promjene okusa, navodi se na blogu kompanije o tom događaju. Pritisak javnosti bio je toliko intenzivan da je kompanija nakon samo tri mjeseca povukla “New Coke” i vratila originalnu formulu pod nazivom “Coca-Cola Classic”. VEZANO Dalila Kadić, Coca-Cola HBC B-H Sarajevo: Vjerujemo da smo za strastvene i ambiciozne ljude najbolja kompanija u BiH
Kapital kompanije Lidl BH sada je 421,5 miliona KM
Marx.ba Lidl BH d.o.o. Sarajevo još jednom je povećao kapital. Odlukom donesenom krajem prošle godine vlasnik W E-International Zweite GmbH upumpao je dodatna sredstva u sarajevsko društvo, pa njegov kapital sada iznosi 421.481.365,00 KM, piše Indikator. Društvo ima dvije registrovane podružnice u BiH, u Brčkom i Banjaluci. Lidl BH počeo je s radom u Bosni i Hercegovini 8. marta 2021. i od tada intenzivno radi na gradnji trgovina i logističkog centra u Kiseljaku. Saglasno politici društva, start poslovanja biće masivan. Kompanija će početi s radom istovremenim otvaranjem više trgovina. Neki objekti, kao u Bijeljini, Gračanici, Vogošći i Sarajevu (Halilovići) su izgrađeni, a prepozantjvie objekte treba da dobiju i Laktaši, Istočno Sarajevo (Lukavica), Bosanska Gradiška, Mostar, Modriča, Zvornik… Lidl posluje u 31 zemlje na 3 kontinenta. Ima više od 178 logističkih centara širom svijeta, više od 12.200 otvorenih prodavnica, a njihov međunarodni tim broji više od 376.000 zaposlenika. VEZANO Lidl BH okupio više od 100 predstavnika lokalnih dobavljača
Trump traži besplatan prolaz za američke brodove kroz Panamski i Sueski kanal
Marx.ba Američki predsjednik Donald Trump poručio je da bi američkim vojnim i trgovačkim brodovima trebalo dopustiti besplatno prometovanje Panamskim i Sueskim kanalom jer “ti kanali ne bi postojali bez Sjedinjenih Američkih Država”. – Zamolio sam generalnog sekretara Marca Rubia da se odmah pobrine za ovu situaciju, napisao je Trump u objavi na mreži Truth Social. Panamski kanal prelazi najuži dio prevlake između Sjeverne i Južne Amerike, omogućujući brodovima brže kretanje između Atlantskog i Tihog okeana. Kroz njega prolazi oko 40 posto američkog kontejnerskog prometa svake godine. SAD je dovršio izgradnju kanala početkom 20. stoljeća, ali je 1999. dao kontrolu nad strateški važnim vodenim putem Panami. Trump je više puta ponovio da želi “vratiti” kanal, piše Seebiz. Prije nego što je preuzeo dužnost u siječnju, rekao je novinarima da ne bi isključio korištenje ekonomske ili vojne sile kako bi ponovno preuzeo kontrolu nad kanalom. VEZANO Carine dosad donijele Americi 21 milijardu dolara, manje od Trumpovih očekivanja
Adidas nadmašio očekivanja tržišta rastom profita od 82 odsto
Marx.ba Njemački proizvođač sportske odjeće i obuće Adidas prijavio je povećanje operativnog profita od 82 posto na 610 miliona eura (692 miliona dolara) u preliminarnim rezultatima za prvi kvartal. Ovo je nadmašilo konsenzusnu procjenu od 546 miliona eura koju je sastavila kompanija. – Dvocifreni rast na svim tržištima i kanalima u današnjem nestabilnom okruženju pokazuje snagu našeg brenda i naglašava sjajan posao koji naši ljudi obavljaju, rekao je izvršni direktor Bjørn Gulden. Kvartalni prihodi porasli su na 6,2 milijarde eura sa 5,5 milijardi u prethodnoj godini. Izuzimajući prodaju Yeezyja u prethodnoj godini, prihod Adidas brenda, koji je neutralan u valuti, porastao je za 17 posto u kvartalu, vođen dvocifrenim rastom na svim tržištima i kanalima. Sa prestankom prodaje preostalih proizvoda iz otkazanog partnerstva sa kontroverznim reperom nekada poznatim kao Kanye West krajem prošle godine, rezultati kompanije za prvi kvartal 2025. ne odražavaju doprinose nekada unosnog partnerstva. Adidas će objaviti konačne finansijske rezultate za kvartal 29. aprila 2025. godine. VEZANO Online potrošnja dosegnut će 6,6 biliona dolara do 2029.
Znate li koji je grad bivše Jugoslavije svjetski “naj-kripto”
Marx.ba Konsultantska kompanija Multipolitan, koja se bavi istraživanjima i preporukama za preseljenje u bilo koju zemlju svijeta, objavila je svoj izvještaj za 2025. godinu zanimljivo onima koji se bave kriptovalutama. Prema njihovom ocjenjivanju gradova i zemalja koji su najpogodniji za život kriptobogataša na sam su se vrh plasiralla Ljubljana. “Novi finansijski centri svijeta” više nisu oni okrenuti tradicionalnom poslovanju već fintechu i kriptovalutama, stoji u izvještaji, a oni koji prihvate nove trendove najviše će od njih i profitirati u budućnosti. Najuspješniji gradovi svijeta već sada se uvelike okreću digitalnoj imovini i blockchainu, privlače talente u području finansija i imaju dobre pozicije za daljnji rast. U skladu s time primjećuje se selidba kriptoimovine, ali i kriptobogataša, u te gradove i zemlje, posebice otvorene prema novim tehnologijama i digitalnoj imovini. U svom je rangiranju Multipolitan uzeo u obzir niz faktora, poput regulatornog okruženja, poreznog režima, kvalitete života, bogatstva i stila, digitalne infrastrukture te otvorenosti prema kriptovalutama. Svaku od metrika ocjenjivali su zasebno, rezultate zbrojili i tako dobili top 20 gradova najpoželjnijih za preseljenje onima čiji se život vrti oko kriptovaluta. Na samom vrhu te se ljestvice smjestila Ljubljana, s jednim bodom više od Hong Konga i Züricha. Slijede ih Singapur, Abu Dhabi i Luksemburg, London je 17., Sofija 20., a Zagreba – pogađate – nema među prvih 20 potencijalnih “kriptoprijestolnica” budućnosti. VEZANO Rastu cijene dionica na berzama širom svijeta, ojačao i dolar