Drvna industrija BiH: U prvom polugodištu suficit 547,7 miliona KM uprkos padu izvoza
Marx.ba Ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene drvne industrije BiH u prvom polugodištu iznosio je 1,113 milijardi KM, što predstavlja blagi pad od 0,6 posto u odnosu na isti period prošle godine. Sektor i dalje ostvaruje značajan suficit, koji je u tom periodu iznosio 547,7 miliona KM, ali je to smanjenje za 3,7 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Drvna industrija BiH u prvih šest mjeseci ostvarila je izvoz od 830,6 miliona KM, što je pad od 1,6 posto (manje za 13,9 miliona KM) u odnosu na isti period prethodne godine, iako je količinski izvezeno 644.326 tona, što je povećanje od 7,5 posto u odnosu na prošlogodišnjih 599.302 tone. Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), BiH izvozi više količinski, ali po nižoj cijeni, što ukazuje na povećan izvoz sirovih ili polufinalnih proizvoda niže dodane vrijednosti. Taj trend potvrđuje orijentaciju prema izvozu sirovina i proizvoda niže dodane vrijednosti, što je posebno izraženo kroz pad izvoza neobrađenog drveta i namještaja, a rast izvoza ogrjevnog drveta i drugih osnovnih proizvoda. Vodećih 20 tržišta čine 92 posto ukupnog izvoza. U prvom polugodištu primjetan je pad izvoza ka ključnim partnerima – Njemačkoj (-8,9 posto), Hrvatskoj (-2,3 posto), Srbiji (-1,5 posto), ali i Holandiji (-18,6), Francuskoj (-14,9) i Kini (-52 posto), dok je porast primijećen ka tržištima Slovenije, Italije, Poljske, Bugarske i Albanije, što ukazuje na potencijal za širenje prisustva na ovim tržištima. “Definitivno najveći rast izvoza BiH u tom periodu ima prema tržištu Vijetnama (+1122,8 posto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (+80,5 posto) te će biti zanimljivo pratiti dalja kretanja ka ovim tržištima” navodi se u analizi VTK BiH. Uvoz drvne industrije BiH nastavio je trend rasta i u prvom polugodištu iznosio je 282,9 miliona KM, što predstavlja povećanje od 2,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, kada je uvezeno robe u vrijednosti od 275,8 miliona KM. Količinski, uvoz je iznosio 236.905 tona, što je rast od 14,6 posto, potvrđujući povećanu potražnju za sirovinama i poluproizvodima u domaćoj preradi.
McDonald’s najavio velika ulaganja u tehnologije umjetne inteligencije
Marx.ba Američki lanac brze hrane McDonald’s najavio je značajno povećanje ulaganja u umjetnu inteligenciju (AI) do 2027. godine, a ključnu ulogu imat će Indija. Osim što u toj zemlji posluje još od 1996. godine s više stotina restorana, McDonald’s je otvorio i globalni ured u Hyderabadu, koji bi uskoro trebao postati najveće tehnološko središte kompanije izvan Sjedinjenih Američkih Država. Prema riječima Durge Prakasha, čelnika globalnih tehnoloških operacija, kompanija planira do kraja 2027. godine implementirati AI sistem za provjeru narudžbi u više od 40.000 restorana širom svijeta. Pilot-verzija već se koristi na 400 McDonald’s lokacija kako bi se smanjio broj pogrešaka prije isporuke narudžbi kupcima. Fokus indijskog ureda bit će razvoj internih AI rješenja, ali bez značajnog povećanja broja zaposlenih. Umjesto toga, McDonald’s se okreće razvoju alata i tehnologija koji će omogućiti učinkovitiju upotrebu postojećih resursa, posebno u područjima predviđanja prodaje, određivanja cijena te analize uspješnosti proizvoda. Kompanija također razvija personaliziranu aplikaciju koja će funkcionirati na globalnom nivou i podržavati više tržišta, a u razmatranju je i otvaranje sličnog globalnog ureda u Poljskoj, po uzoru na operacije u Indiji i Meksiku. Saradnja s indijskim vlastima dodatno je osnažena početkom 2025. godine kada je vlada savezne države Telangana objavila planove za otvaranje McDonald’sovog Global Capability Centra u Hyderabadu. Očekuje se da će ovaj centar generirati najmanje 2.000 novih radnih mjesta u tehnološkom sektoru.
Država mora poštovati zakon: Isplaćena arbitražna presuda u predmetu Viaduct
Marx.ba / Ministarstvo finansija i trezora BiH Nakon što su prošle sedmice deblokirana sredstva za Centralnu izbornu komisiju BiH i omogućena isplata Federaciji BiH, Vijeće ministara BiH riješilo je još jedno ozbiljno pitanje – isplatu po međunarodnoj arbitražnoj presudi u slučaju Viaduct. Zamjenik ministra finansija i trezora BiH potpisao je naloge za isplatu dva iznosa: 51.388.046,69 eura i 6.024.881,66 američkih dolara, što ukupno iznosi oko 110,6 miliona konvertibilnih maraka. Radi se o pravosnažnoj presudi koju su nadležni mjesecima izbjegavali izvršiti. “Odluke arbitražnih sudova se ne komentarišu – one se izvršavaju. Bosna i Hercegovina mora poštovati presude, jer u suprotnom slijede sankcije, gubitak kredibiliteta i ozbiljne finansijske posljedice. Svako odlaganje znači veću cijenu neodgovornosti”, poručio je zamjenik ministra. Naglašeno je da se isplata ne vrši iz budžeta institucija BiH, niti ide na teret penzionera, radnika ili socijalnih davanja. Sredstva su obezbijeđena iz rezerve za poravnanje prihoda od putarina koji odgovara udjelu Republike Srpske, i to s posebnog računa kod Centralne banke BiH – u skladu s Odlukom visokog predstavnika od 17. jula 2025. godine. Isplata se realizuje putem računa u Bank of America, dok Deutsche Bank obavlja sve međunarodne standardne provjere preko kojih se sredstva prenose. Radi se o uobičajenim i u potpunosti zakonskim mehanizmima finansijskog transfera. U zahtjevu za isplatu, punomoćnici tužitelja su naveli i dodatne iznose na osnovu izvršnih postupaka koji se vode pred sudovima u BiH i nekoliko evropskih država. Međutim, kako je naglašeno, ti troškovi mogu biti isplaćeni samo po osnovu pravosnažnih sudskih odluka, koje još nisu donesene. Posebno je istaknuto da pokušaji osporavanja isplate od strane pojedinih političkih aktera – najčešće iz Republike Srpske – zbog činjenice da je račun tužitelja otvoren na Kanalskim ostrvima, nemaju pravno utemeljenje. “Račun se nalazi na Džersiju, britanskoj krunskoj teritoriji pod jurisdikcijom Ujedinjenog Kraljevstva, koja primjenjuje najviše međunarodne standarde u pogledu finansijske transparentnosti, kao i režime protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Dovođenje javnosti u zabludu zbog političkih interesa je neodgovorno.” Zamjenik ministra finansija podsjetio je da je ovaj dug nastao isključivo kao posljedica sporazuma koji je Republika Srpska potpisala još 2017. godine, ali da obaveza nikada nije izvršena, čime su dodatno nastali troškovi kamata i sudskih postupaka. “Zakonito izvršenje međunarodne presude ne može biti predmet političke manipulacije. Pozivam nadležno tužilaštvo da ispita sve okolnosti slučaja i utvrdi odgovornost onih koji su propustili djelovati u interesu države.” Nakon izvršene isplate, Pravobranilaštvo BiH je obavezno da odmah preduzme korake kako bi zaustavilo sve izvršne postupke protiv imovine i interesa BiH – uključujući i obustavu ovrha nad sredstvima Centralne banke BiH, čime bi se omogućilo nesmetano funkcionisanje državnih institucija, poput BHANSA-e. “Viaduct nije političko pitanje – to je pravna obaveza. Država koja ne poštuje zakon prestaje biti država. Ko ne želi poštovati pravni poredak, ne treba biti dio vlasti.”
Rast cijena zlata će se nastaviti
Marx.ba Prema riječima trgovaca i finansijskih analitičara, očekuje se da će se naizgled nezaustavljiv rast cijena zlata nastaviti i u drugoj polovini godine. U svojoj najnovijoj prognozi, Svjetski savjet za zlato (WGC) predviđa da će cijene i dalje rasti, iako nešto umjerenijim tempom. Zlato je postalo toliko skupo da je potražnja iz sektora nakita opala. Globalna potrošnja proizvođača nakita pala je sa 435 tona u prvom tromjesečju na 356 tona u drugom, saopćio je ove sedmice WGC. Cijena zlata porasla je na nešto više od 3.300 dolara po trojanskoj unci (31,1 gram), što je skoro dvostruko više u odnosu na nivo iz 2022. godine. Goldman Sachs predviđa da bi do sredine 2026. mogla dostići 4.000 dolara, prenosi Bankar. Analitičari kao ključni pokretač ovog rasta ističu kontinuirane kupovine od strane centralnih banaka – naročito kineske – jer države teže smanjenju zavisnosti od američkog dolara. „Sve dok centralne banke nastavljaju da gomilaju zlatne rezerve, cijene će nastaviti da rastu“, izjavio je Mihael Eubel, šef sektora za trgovinu plemenitim metalima u BayernLB-u, jednom od vodećih njemačkih trgovaca zlatom. „Centralne banke su posljednjih godina kupovale oko 1.000 tona zlata godišnje. Značajan dio toga gotovo sigurno dolazi iz Kine“, dodaje Benjamin Summa, portparol minhenskog trgovca zlatom Pro Aurum. Podaci Svjetskog savjeta za zlato pokazuju da je Kina od 2000. godine povećala svoje zlatne rezerve gotovo šest puta – sa 395 na 2.292 tone do kraja prvog tromjesečja 2025. godine. To je svrstava na sedmo mjesto u svijetu. Međutim, mnogi stručnjaci vjeruju da su stvarne rezerve Pekinga znatno veće. „Procjenjujem da je Kina nabavila još najmanje 500 tona preko sekundarnih tržišta. Kina je također najveći svjetski proizvođač zlata, a „veoma malo te proizvodnje se izvozi, kaže Eubel. Nije tajna da bi Komunistička partija Kine radije okončala američku dominaciju prije nego kasnije. Ključna komponenta statusa velike sile jeste posjedovanje značajnih zlatnih rezervi. No, Kina nipošto nije jedina zemlja koja aktivno kupuje zlato. „Ove države žele da smanje zavisnost od američkog dolara i zato se sve više okreću fizičkom zlatu“, kaže Summa. Među njima su Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar. Ipak, najaktivniji kupac ove godine nije Kina, već Poljska, koja je do sada u 2025. kupila više od 48 tona zlata, prema WGC-u – čime je zasjela na vrh globalne liste. Rusija je dugi niz godina bila najveći zvanični kupac zlata, ali je od 2020. smanjila kupovinu, pokazuju službeni podaci.
Konzorcij logistika BiH uputio apel predsjednici FBiH za zaštitu vozača i prevozničkog sektora
Marx.ba Konzorcij logistika Bosne i Hercegovine, koji okuplja više od 47.000 zaposlenih u sektoru transporta i logistike, uputio je apel predsjednici Federacije BiH Lidiji Bradari, tražeći hitnu institucionalnu podršku u zaštiti statusa i dostojanstva vozača i prijevozničkog sektora. U dopisu se ističe da se prijevoznici iz cijele BiH, uključujući vodeće kompanije iz Federacije BiH, od 15. aprila ove godine suočavaju s ozbiljnim birokratskim preprekama koje, kako navode, često imaju nezakonit i diskriminatoran karakter. Konzorcij ukazuje na djelovanje Ministarstva komunikacija i prometa BiH koje, prema njihovim navodima, djeluje protivno Ustavu i zakonima, kao i na ignorisanje zahtjeva sektora od pojedinih entitetskih službi. – Posebno ističemo dva ključna zahtjeva: povrat dijela trošarina na gorivo za prijevoznike, kao što je praksa u svim EU državama i regiji, te reciprocitet u povratu PDV-a, jer slovenske firme ostvaruju pravo povrata u BiH, dok našim firmama to nije omogućeno u Sloveniji, navodi se u dopisu. Konzorcij upozorava da sektor stoji na raskršću – između otvaranja 15.000 novih radnih mjesta i mogućeg egzodusa 12.000 radnika, ukoliko se ne osigura adekvatna institucionalna podrška. Također, izražena je zabrinutost zbog sve češćih hapšenja profesionalnih vozača iz BiH u zemljama EU, posebno u Njemačkoj, Austriji i Poljskoj, iako, kako navode, vozači posjeduju svu potrebnu dokumentaciju i rade u skladu s evropskim propisima. Konzorcij zahtijeva hitnu diplomatsku i institucionalnu reakciju, uključujući slanje protestnih nota Delegaciji EU i ambasadama Njemačke, Austrije i Poljske, kao i pokretanje dijaloga s Evropskom komisijom. – Sektor transporta i logistike predstavlja krvotok privrede Federacije BiH i cijele zemlje. Ne tražimo povlastice, već ravnopravan tretman s kolegama iz EU, poručeno je u apelu koji potpisuje koordinator zajedničkih poslova Konzorcija Velibor Peulić.
Stupile na snagu američke carine od 30 posto na proizvode iz BiH
Marx.ba Svi proizvodi iz BiH koji ulaze na američko tržište, od danas ć biti opterećeni carinom od 30 posto. Domaći stručnjaci ipak upozoravaju da bi ova odluka mogla biti veliki korak unazad za BiH. Najteže će biti pogođena namjenska industrija, ali i ukupni trgovinski bilans zemlje. Iako su najavljivane mjesecima, odluka je sada zvanična, kao i obrazloženje za nepostojanje uzajamnosti. Nezvanično, politička poruka onima koji su, kako kaže Trump, godinama koristili američko tržište, a nisu ništa vratili. Namjenska industrija je decenijama bila adut bh. izvoza, tehnološki razvijena, profitabilna i konkurentna. Sada, zbog izostanka diplomatskog odgovora i strategije, taj adut ispašta. Ipak, ekonomski analitičari spuštaju tenzije. Navode da BiH do sada nije imala značajan izvoz za SAD, zbog čega šteta neće biti razorna. Sjedinjene Države ovih dana potpisuju sporazume sa zemljama iz EU kako bi izbjegle udar carina. BiH, zasad – ostaje izvan tih dogovora. Istina, Trump je ponudio izuzeće, ali – samo onima koji ulažu u SAD.
Kraš Grupa u periodu prvih šest mjeseci ove godine ostvarila konsolidirane prihode od 90 miliona eura
Marx.ba Kraš Grupa je u periodu prvih šest mjeseci ove godine ostvarila konsolidirane ukupne prihode u iznosu od 90 miliona eura što je za 0,3 posto više od ostvarenih ukupnih prihoda u istom periodu 2024. godine. Na kraju drugog kvartala 2025. godine Kraš Grupa ostvarila je neto dobit u iznosu od 258.000 eura što je za 3,6 miliona eura niže od neto dobiti ostvarene u istom periodu prethodne godine. Ukupni konsolidirani rashodi 1-6. 2025. godine ostvareni su u iznosu od 89,6 miliona eura i veći su od prošlogodišnjih za 5,5 posto. U istom je razdoblju Kraš grupa ostvarila volumen prodaje konditorskog asortimana u iznosu od 16.219 tone. – Iako cijena kakaovca i dalje ostaje najveći izazov konditorske industrije, Kraševi rezultati prvog polugodišta odražavaju prilagodljivost našeg poslovnog modela, koji bez kompromisa naglasak stavlja na visoku kvalitetu sirovina. Kroz interne mjere upravljanja troškovima nastavljamo ublažavati vanjske pritiske, zadržavajući pritom visoku kvalitetu proizvoda na koju su naši potrošači navikli i koju s pravom očekuju. Takvim pristupom opravdavamo povjerenje naših potrošača s jasnim ciljem osiguravanja dugoročne stabilnosti poslovanja, izjavio je Tomislav Bagić, predsjednik Uprave Kraša. Ostvarena je EBITDA u visini od 5,7 miliona eura i niža je za 3,7 miliona eura u odnosu na prethodnu godinu, dok EBITDA marža iznosi 7,1 posto
CBAM: Izazov i šansa za brži razvoj bh. industrije
Marx.ba Od 1. januara 2026. godine stupaju na snagu nova pravila koja će značajno uticati na bosanskohercegovačke izvoznike u Evropsku uniju. Mehanizam za prekogranično prilagođavanje emisija ugljika (CBAM) postaje obavezan za sve izvoznike iz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. CBAM je regulatorni instrument kojim EU uvodi takse na uvoz proizvoda iz zemalja koje nemaju uspostavljen sistem naplate emisija CO₂ – ETS (Emissions Trading System). Hitna potreba za djelovanjem – CBAM je ozbiljan izazov zbog kojeg se na državnom nivou mora djelovati brzo i odlučno. U suprotnom će hiljade radnih mjesta biti ugroženo, a izvoz bh. industrije će drastično pasti, upozorio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, najavljujući zajedničke aktivnosti entitetskih i državnih institucija s ciljem uspostave ETS sistema do kraja 2025. godine. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ističe da je uspostava vlastitog ETS sistema najsvrsishodniji način da se zaštiti domaća privreda i da se sredstva od taksi zadrže unutar Bosne i Hercegovine. – Taj novac možemo usmjeriti u modernizaciju proizvodnih pogona, smanjenje emisija i ubrzanje zelene tranzicije. Bez ETS sistema, desetine miliona eura godišnje će završavati u Briselu – poručuje ministar Lakić. Ključni uslovi za uspostavu ETS Osnovni preduslov za uspostavu ETS-a i eventualno izuzeće BiH iz CBAM režima jeste donošenje Zakona o električnoj energiji na državnom nivou, koji bi omogućio formiranje berze električne energije. Prijedlog ovog zakona je usvojen na Vijeću ministara BiH, a uskoro bi se trebao naći i pred Parlamentarnom skupštinom BiH. – Ako želimo zadržati izvoz, moramo hitno uspostaviti okvir koji EU prepoznaje, naglasio je premijer Nikšić, podsjećajući da je BiH posljednja zemlja u regionu bez funkcionalne energetske berze. – Vrijeme je da svi nivoi vlasti djeluju zajedno i odgovorno. Vlada FBiH jasno pokazuje da ima kapacitet i volju da zaštiti svoje građane i privredu, kao i da osigura dugoročnu održivost, energetsku sigurnost i evropsku perspektivu zemlje, zaključio je premijer Nermin Nikšić. CBAM može biti i poticaj za transformaciju domaće ekonomije. Kroz uspostavu ETS sistema, energetsku reformu i plansko korištenje domaćih resursa, BiH ima šansu da zadrži konkurentnost i poveća investicije u održive tehnologije. Podrška za solarnu tranziciju Pored ETS, nužna je i prilagodba zakonodavnog okvira na entitetskom i kantonalnom nivou, posebno kada je riječ o obnovljivim izvorima energije. – Ministarstvo priprema finansijsku podršku putem Razvojne banke FBiH za preduzeća koja instaliraju solarne panele, omogućavajući im proizvodnju električne energije za vlastite potrebe i izbjegavanje CBAM naknada. Također, potičemo i građane – koji postavljanjem solarnih panela mogu značajno smanjiti troškove struje ali i doprinijeti energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji, naglasio je ministar Lakić.
Uloga regulative EU u kvaliteti kozmetičkih proizvoda na tržištu Jugoistočne Evrope
Marx.ba Kozmetička industrija u Evropi važi za jednu od najreguliranijih u svijetu. Upravo zahvaljujući strogo definiranim zakonodavnim okvirima Evropske unije, potrošači mogu da računaju na visok nivo sigurnosti, transparentnosti i kvaliteta kada je u pitanju upotreba kozmetičkih proizvoda – od jednostavnih sapuna, preko parfema, pa do kompleksnih proizvoda za njegu i dekorativnu kozmetiku. Tržište Jugoistočne Evrope, iako još uvijek u procesu harmonizacije sa EU standardima, intenzivno se prilagođava zakonodavnom okviru Zajednice, što ima direktan uticaj na dostupnost, formulaciju i distribuciju kozmetike u ovom regionu. EU regulativa ne predstavlja samo pravni okvir, već i garant kvaliteta koji direktno oblikuje tržišne prakse i potrošačko povjerenje. Ovo su ključne komponente ove regulative, njenu primjenu u zemljama Jugoistočne Evrope, izazove harmonizacije, kao i uticaj na krajnje korisnike i brendove koji žele da opstanu i razvijaju se u skladu sa pravilima moderne i odgovorne industrije, piše Seebiz. Šta sve EU regulativa zabranjuje i koliko je stroga? Glavni stub evropske kozmetičke regulative predstavlja Uredba (EC) br. 1223/2009, koja je od 2013. godine postala obavezna direktiva. EU je – u poređenju sa, recimo, SAD daleko restriktivnija: dok je FDA zabranila samo 11 supstanci u šminki, EU je zabranila više od 1.300 sastojaka, a dodatnih 250 materija je strogo limitirano na koncentraciju ispod 0,1 posto u finalnom proizvodu. Potrošači u EU i na povezanim tržištima danas mogu birati među hiljadama brendova znajući da su to pouzdani kozmetički proizvodi – rezultat jasne, stroge i naučno utemeljene regulative. EU ulaže velika sredstva u monitoring i reformulacije – procjenjuje se da oko 40 % kozmetičkih proizvoda biva reformulisano ili zamijenjeno godišnje, da bi ispunili najnovije bezbjednosne norme . To znači da se kontinuirano razvijaju alternative za potencijalno štetne supstance, kao što su parabeni, ftalati, određeni silikoni i nanočestice. Još jedan bitan aspekt je apsolutna zabrana testiranja na životinjama – kako na nivou EU, tako i na svim tržištima koja se harmonizuju sa EU. Proizvođači moraju koristiti validirane alternativne metode (in vitro, računarska modeliranja), što čini kozmetiku etički prihvatljivom i sigurnijom. Koliko je regulativa implementirana u Jugoistočnoj Evropi? Zemlje Jugoistočne Evrope započele su proces harmonizacije zakona sa EU tek posljednjih decenija, ali su postignuti značajni rezultati. Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina integriraju propise kroz nacionalne zakone – najčešće u okviru Zakona o predmetima opšte upotrebe i pratećih pravilnika.
Evo gdje je zabilježen rast: Rezultati vanjskotrgovinske razmjene za prvih šest mjeseci ove godine
Marx.ba U periodu januar – juni 2025. godine, ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine iznosi 23,6 milijardi KM, što je za 4,83% više u odnosu na isti period prošle godine. Od toga, izvoz Bosne i Hercegovine iznosi 8,65 milijardi KM, što je povećanje od gotovo 445 miliona KM ili 5,42% u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz je iznosi 14,95 milijardi KM, uz rast od 644 miliona KM ili 4,5%. Deficit u robnoj razmjeni iznosi 6,3 milijardi KM. Ovo je istaknuto na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj su direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Slaviša Ćeranić i Belma Alihodžić, prezentovali osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom u periodu šest mjeseci ove godine, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima. – Uprkos ranim znakovima industrijskog oporavka, koji su doprinijeli povećanju izvoza BiH, ekonomska neizvjesnost ostaje izražena, posebno zbog oslabljene potražnje i fragmentacije trgovinskih lanaca. S druge strane, uvoz u BiH je takođe porastao, što je u najvećoj mjeri rezultat povećane domaće potrošnje, povećanog uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda stanovništva. Kako domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava unutrašnju potražnju, naročito u sektorima prehrane, elektronike i automobilske opreme, povećanje uvoza odražava strukturnu ovisnost ekonomije o vanjskim dobavljačima. Takođe, nastavak velikih infrastrukturnih projekata doveo je do dodatnog uvoza građevinskog materijala, mehanizacije i industrijskih sirovina, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem. EU ostaje najznačajniji trgovinski partner BiH, s preko 66% ukupnog izvoza i gotovo 68% ukupnog uvoza. – Ukupan uvoz iz eurozone iznosio je 9,91 mlrd KM i veća je za 211,29 mil KM dok je izvoz iznosio 6,36 mlrd KM što je više za 303,55 mil KM u odnosnu na isti period prethodne godine. U posmatranom periodu, trgovina unutar CEFTA-e bilježi najveći relativni rast, što pokazuje značaj regionalne integracije i komplementarnosti među ekonomijama Zapadnog Balkana usljed jačanja regionalne trgovinske povezanosti i veću konkurentnost bh. robe u CEFTA zemljama. Ukupan izvoz u ove zemlje iznosio je 1.42 mlrd KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 124,63 mil KM, dok je uvoz u zemlje CEFTA regiona iznosio 2,34 mlrd KM i veći je za 230,48 mil KM. Na tržište EFTA-e izvezeno je 534,12 mil KM i izvoz je veći 18,66 mil KM dok je uvoz iznosio 321,27 mil KM. Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan pad na tzv. Treća tržišta za 2,26 mil KM dok je uvoz povećan za 147,98 mil KM. Pad izvoza je ostavren u Kinu dok je u Tursku i SAD povećan, kazao je Ćeranić. Posmatrajući robnu razmjenu u sektorima privrede, evidentno je povećanje i izvoza i uvoza u skoro svim sektorima privrede, što je direktno rezultiralo povećanim obimom ukupne razmjene. – Najveći deficit je ostvaren u agro i prehrambenom sektoru i to u vrijednosti od 2 mlrd KM, što čini 32% ukupnog deficita u razmjeni BiH sa svijetom. U ovom deficitu najviše učestvuje razmjena mesa koja ima negativan saldo i to u vrijednosti od 245,3 miliona KM, što pokazuje da je izvoz 12% manji od uvoza. Ogroman je deficit i u razmjeni pića i alkohola. Za pola godine isti iznosi 228 miliona KM, a isti čini prekomjeran uvoz vode, vode sa zaslađivačem, sokova, piva i drugih alkoholnih proizvoda. Metalska industrija je ostvarila ukupan obim razmjene od 9,7 mlrd KM, od čega na rude i metale otpada 3,8 mlrd KM a na sektor mašina, aparata i uređaja 5,9 mlrd KM. Posmatrajući razmjenu ruda, metala i proizvoda evidentno je povećanja i izvoza i uvoza. Izvoz je u prvom polugodištu iznosio 1,7 mlrd KM, što je povećanje od 193,8 miliona KM. Uvoz je iznosio 2 mlrd KM, i povećan je za 121,8 miliona KM. Ovom povećanju je uglavnom doprinijelo povećanje uvoza aluminija i njegovih proizvoda, rekla je Belma Alihodžić. Alihodžić je istakla da su mašine, aparati i uređaji ostvarili ukupan izvoz od 2,2 mlrd KM, što je povećanje od 112 miliona, te da većinu ovog izvoza čini elektroindustrija i to u vrijednosti od 1,5 mlrd KM, dok je vrijednost uvoza 3,7 mlrd KM, od čega je 2,2 mlrd KM elektroindustrija. – Povećan obim je zabilježila i automobilska industrija. Izvoz je iznosi 380,9 miliona KM, što je povećanje za 49 miliona KM. Pozitivan trend izvoza ima i namjenska industrije, te je u prvom polugodištu isti iznosio preko 311 miliona KM, što je povećanje od 73,5 miliona KM ili 31% u odnosu na isti period prethodne godine, što može biti povezano s rastom globalne potražnje uslijed geopolitičkih nestabilnosti, rekla je Alihodžić. Negativni trendovi zabilježeni su u insustriji tekstila, kože i obuće. Ostvaren je izvoz od 811,4 miliona KM, što je smanjenje od 42,4 miliona KM. Istovremeno, drvna industrija u robnoj razmjeni jedina ostvaruje suficit. Za pola godine je isti, zajedno sa madracima, grafičkom industrijom i namještajem, iznosio 590, 5 miliona KM. Ovom suficitu najviše doprinosi tarifna glava 64- namještaj, dijelovi, madraci, posteljine čiji suficit iznosi 392,2 miliona KM i tarifna glava 44- drvo i proizvodi od drveta, čiji suficit iznosi 262,4 miliona KM. U narednim mjesecima, kako je kazano na konferenciji, očekuje se da će vanjskotrgovinska razmjena BiH zadržati sličan tempo kao do sada, bez značajnijih promjena ili oscilacija. S druge strane, rast plata, povećani priliv doznaka iz inostranstva i blago povišena inflacija mogli bi rezultirati porastom domaće potrošnje, što bi u konačnici moglo uzrokovati povećanje uvoza u narednom kvartalu. Što se tiče izvoza, predviđa se umjereni rast, ali bez većih skokova. Za veći rast ukupnog izvoza potrebno je povećati izvoz proizvoda sa višom dodanom vrijednošću; posebno razviti sektor prehrane, tekstila, autoidustrije, IT itd. Takođe šansa je u diverzifikaciji tržišta tj. povećan izvoz na tzv Treća tržišta.