Banke u BiH očekuju povećanje potražnje za kreditima i u četvrtom kvartalu 2025.
Marx.ba Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste u trećem kvartalu 2025. godine, pokazala je anketa Centralne banke BiH o kreditnoj aktivnosti banaka u Bosni i Hercegovini. Anketa pokazuje i da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste u trećem kvartalu 2025. Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite. Banke u BiH, također, očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća i stanovništva za kreditima u četvrtom kvartalu 2025. Neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u četvrtom kvartalu 2025. Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. Rezultati također upućuju na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena. U ovom krugu anketirano je osam banaka, a stopa odgovora na anketu bila je 100 posto.
Zavod za statistiku: Realni rast BDP-a u FBiH prošle godine iznosio 3,4 posto
Marx.ba Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Federaciji BiH za 2024. godinu iznosio je 3,4 posto, piše u podacima Federalnog zavoda za statistiku. Dalje stoji da je BDP u prošloj godini iznosio 34.720.121.000 KM, te je nominalno veći za 8,6 posto u odnosu na 2023. godinu. “Posmatrano po djelatnostima, značajniji realni rast bruto dodane vrijednosti u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu zabilježen je u područjima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 8,4%, trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala 8,2%, informacije i komunikacije 6,1%, stručne, naučne/znanstvene i tehničke djelatnosti 5,9%, građevinarstvo 5,6%, finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 5,5%, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) 5,2%”, navodi se u podacima Federalnog zavoda za statistiku. Dodaje se da je značajniji realni pad bruto dodate vrijednosti zabilježen u područjima vađenje ruda i kamena 4,1%, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 3,3%. “Bruto domaći proizvod po stanovniku iznosio je u 2024. godini 16.188 KM, nakon 14.868 u 2023. godini”, ističe se u podacima Federalnog zavoda za statistiku.
U prvih devet mjeseci ove godine izvoz rastao više od uvoza
Marx.ba Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine od januara do septembra 2025. godine u poređenju s istim periodom 2024. porasla je za 1,6 milijardi KM ili 5,60 posto. Na prezentaciji Vanjskotrgovinske komore BiH danas u Sarajevu istaknuto je da je izvoz u posmatranom periodu iznosio 12,9 milijardi KM, a uvoz 22,6 milijardi KM. Izvoz je rastao 5,60 posto (porast od 686 miliona KM), dok je uvoz rastao 4,11 posto (porast od 892 miliona KM). Navedeno je da je vanjskotrgovinski deficit porastao na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3 posto i veća je za 1,43 posto u odnosu na prethodnu godinu. Naglašeno je da rast izvoza ukazuje na stabilizaciju izvoznih tokova i jaču orijentaciju ka konkurentnim proizvodima. Više od dvije trećine izvoza iz BiH ide ka EU, što potvrđuje visoku integraciju u evropsko tržište. Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić izjavio je da je rast uvoza rezultat povećane lične potrošnje, nastavka infrastrukturnih projekata i veće tražnje za robom široke potrošnje. Podsjetio je da strukturni problemi ostaju, a to su zavisnost od uvoza energenata, hrane i sirovina.
Porasli indeksi: Fed bi mogao smanjiti kamate u decembru
Marx.ba Azijsko-pacifička tržišta porasla su u srijedu, prateći rast Wall Streeta zbog nade da bi američki Federalni rezervni sistem mogao smanjiti referentne kamatne stope u decembru. Očekivanja su porasla nakon što je Bloomberg izvijestio da se direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće Kevin Hassett smatra glavnim kandidatom za sljedećeg predsjednika FED-a. Investitori vide Hassetta kao nekoga tko će vjerojatnije gurnuti centralnu banku prema okruženju nižih kamatnih stopa koje podržava predsjednik Donald Trump. Ministar financija Scott Bessent rekao je u utorak za CNBC da postoji “vrlo dobra šansa” da Trump imenuje novog predsjednika FED-a prije Božića. Tržišta procjenjuju više od 84% šanse da će Fed smanjiti kamatne stope u prosincu, prema alatu CME FedWatch. Predsjednik njujorškog FED-a John Williams također je u petak rekao da postoji prostor za snižavanje kamatnih stopa “u bliskoj budućnosti”. Japanski referentni indeks Nikkei 225 skočio je za 1,94%, predvođen sektorima komunalnih usluga, zdravstva i financija. Među najvećim dionicama indeksa bili su tiskara Toppan Holdings, koja je napredovala za 7,54%, investicijska firma SoftBank Group usmjerena na tehnologiju, koja je porasla za 6,89%, i farmaceutska tvrtka Otsuka Holdings, koja je porasla za 6,84%. Japanske tehnološke dionice porasle su drugu sesiju zaredom, pri čemu je dobavljač opreme za testiranje poluvodiča Advantest porastao za 2,5%, a Tokyo Electron trgovao se s porastom od 0,61%. Lasertec i proizvođač čipova Renesas Electronics porasli su za više od 2%, odnosno 1%. Indeks Topix porastao je za 0,9%. Međutim, dionice japanskog proizvođača memorijskih čipova Kioxia pale su za više od 12% nakon što je Nikkei u ponedjeljak navečer izvijestio da američka privatna investicijska firma Bain Capital planira prodati svojih dionica u vrijednosti od oko 350 milijardi jena (2,24 milijarde dolara). Blokovska trgovina smanjit će Bainovo kombinirano vlasništvo u Kioxiji na 44%, s 51%, navodi se u izvještaju.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine
Marx.ba Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Datum 25. novembar se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Naime, upravo tog historijski vrlo značajnog 25. novembra 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Mrkonjić Gradu. Na pomenutom zasjedanju donesena je odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji. Tog 25. novembra 1943. godine Bosna i Hercegovina je, dakle, obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije. Nakon nekoliko dana pomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, u Jajcu. Treba napomenuti da je BiH, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njeni prepoznatljivi i glavni simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH. Ono što je najvažnija činjenica i zaključak zasjedanja ZAVNOBiH-a, je upravo činjenica da je Bosna i Hercegovina, odlukom na ovom zasjedanju, definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Treba dodati da je ovu odluku na zasjedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a, svih bh. naroda.
Autoceste FBiH raspisale nabavku vrijednu 10,6 miliona KM za održavanje sistema nadzora na A1
Marx.ba Autoceste FBiH raspisale su otvoreni postupak javne nabavke usluga održavanja hardverskog dijela sistema nadzora i upravljanja prometom na svim dionicama autoceste A1. Nabavka se provodi s namjerom zaključivanja okvirnog sporazuma na period od tri godine s jednim ponuđačem, a procijenjena vrijednost iznosi 10.647.000 KM s PDV-om. Prema važećoj organizaciji, najviši nivo prometno-informacijskog sistema čine glavne prometne centrale smještene u centrima održavanja i kontrole prometa u Drivuši i Zvirićima. Uređaji na trasi i u tunelima povezani su sa centralama preko cestovnih prometnih stanica i podstanica, dok se komunikacija odvija Ethernet tehnologijom putem optičkih instalacija duž autoceste. Hardverski dio sistema obuhvata opremu poput kamera za videonadzor, meteoroloških stanica, svjetlosno promjenljivih znakova, displeja, brojača prometa, semafora, treptača, znakova s unutrašnjim osvjetljenjem, signala prometnog traka te opreme u tunelima poput vatrodojavnih sistema, ventilacije, ozvučenja i radio sistema. Održavanje obuhvata i razvodne ormare, podatkovni centar, video zid te ethernet i komunikacijske kablove. Dio ventilacijskog sistema koji se odnosi na elektroenergetske komponente nije predmet ove nabavke, već se održava kroz poseban ugovor, uz obavezu koordinacije između pružatelja usluga. Održavanje kompletnog sistema provodiće se kroz preventivne i interventne aktivnosti te godišnje servise opreme na trasi i u tunelima, piše E-kapija. Okvirni sporazum biće zaključen na 36 mjeseci, dok će prvi pojedinačni ugovor važiti godinu dana od dana dostavljanja garancije za uredno izvršenje ugovora. Preostali pojedinačni ugovori zaključivaće se prema potrebama naručitelja, s rokom važenja do 12 mjeseci ili drugim rokom navedenim u ugovoru.
Agencija za statistiku BiH: Evo koliki je bio izvoz, a koliki uvoz u prvih 10 mjeseci ove godine
Marx.ba Izvoz iz Bosne i Hercegovine u deset mjeseci (januar – oktobar) ove godine iznosio je 14 milijardi i 161 milion KM, što je za 5,7 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio 24 milijarde i 957 miliona KM, što je više za 4,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom za deset mjeseci ove godine je iznosila 56,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 10 milijardi i 796 miliona KM, objavila je Agencija za statistiku BiH. Izvoz u zemlje CEFTA iznosio je dvije milijarde i 451 milion KM, što je za 7,7 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio tri milijarde i 83 miliona KM, što je više za 9,1 posto, javlja Fena. Pokrivenost uvoza izvozom u zemlje CEFTA je iznosila 79,5 posto. Izvoz iz BiH u zemlje Evropske unije je iznosio 10 milijardi i 446 miliona KM, što je za više za 5,9 posto nego u deset mjeseci 2024. godine, dok je uvoz iznosio 14 milijardi i 513 miliona KM, što je više za 2,3 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u zemlje EU je iznosila 72 posto.
Na pomolu infrastrukturni projekat koji može unaprijediti bh. industriju
Marx.ba Je li na pomolu infrastrukturni projekat koji bi mogao oživjeti industriju u našoj zemlji, bar kada se radi o boljim transportnim mogućnodtima. Čini se da stvari kreću u pozitivnom smjeru. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na poslovnoj konferenciji Ujedinjenog Kraljevstva i Zapadnog Balkana ”Building Futures” u Beogradu da bi britanske institucije i investitori mogli snažnije financirati infrastrukturne projekte u regiji, te predložio izgradnju brze pruge između Beograda i Tuzle. Na ovaj prijedlog reagirao je ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Edin Forto. ”Konačno nešto u čemu se slažem s Vučićem. Pruga Doboj – Tuzla – Zvornik i dalje prema Loznici i Rumi jedan je od strateških projekata za Bosnu i Hercegovinu. To je pruga koja može oživjeti industriju, putnički transport i napokon deblokirati promet cijelog Tuzlanskog kantona i regije”, poručio je Forto. Dodao je da su institucije BiH već dale formalnu suglasnost za pokretanje zajedničkih aktivnosti sa Srbijom. ”Od Vijeća ministara, Parlamenta BiH i Predsjedništva dobio sam ovlast da potpišem sporazum sa Srbijom kojim ćemo zajedno tražiti financiranje za ovaj projekt važan za obje zemlje. Iskreno se nadam da će to biti jako skoro”, naglasio je Forto.
Vanjskotrgovinska komora BiH: Jačanje bh. privrede na tržištu Turske
Marx.ba Predstavnici kompanija iz naše zemlje održali su više od 70 poslovnih sastanaka sa kompanijama iz Turske, Albanije, Sjeverne Makedonije, Poljske, Crne Gore, Velike Britanije,Kine i evropskih zemalja. Međunarodni poslovni susreti organizovani su u okviru najveće svjetske mreže za poslovno povezivanje kompanija – Evropske poduzetničke mreže (EEN), a bh. privrednike predvodila je Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kordinator BITNET konzorcija u okviru Evropske preduzetničke mreže. „Šest bh. kompanija iz oblasti autoindustrije, metaloprerađivačkog, elektroenergetskog i građevinskog sektora, sektora zaštite okoliša, plastike i gume, hemijske industrije te informaciono-komunikacionih tehnologija učestvovalo je na poslovnim susretima. Očekujemo da će ostvareni kontakti rezultirati novim partnerstvima i jačanjem prisustva bh. privrede na tržištu Turske i šireg regiona“, istakla je Mersiha Selmanović, stručni saradnik za EU i projekte u VTK/STK BiH. Tokom sastanaka razmatrane su mogućnosti poslovne saradnje, transfera tehnologija i investiranja u proizvodne kapacitete. „Ovo je prvi put da Energoinvest učestvuje na sajmu Match4Industry i mogu iznijeti samo riječi hvale. Kompanije koje su se prijavile došle su s konkretnim prijedlozima za potencijalnu saradnju, a Energoinvest će zasigurno imati koristi od ovih susreta. Kompanije s kojima sam imala B2B sastanke također dolaze iz energetskog sektora i zainteresovani su za tržište Bosne i Hercegovine, te smo već prepoznali prostor za saradnju“, izjavila je Maša Mešanović iz kompanije Energoinvest d.d. U okviru događaja je organizovana i posjeta kompaniji Özka Tyres, koja posluje unutar jedne od najvećih i najbolje organizovanih industrijskih zona u Turskoj. Delegaciji iz BiH predstavljeni su modeli organizacije rada i savremeni proizvodni procesi po kojima je ova kompanija prepoznatljiva. Kompanija Özka Tyres teži pozicioniranju kao vodeći brend na turskom tržištu, te kao respektabilno i konkurentno ime na globalnom nivou. Zahvaljujući kontinuiranom razvoju i investicijama u tehnologiju, danas je jedan od vodećih regionalnih proizvođača poljoprivrednih, industrijskih i građevinskih guma. Događaj je svojim prisustvom uveličala i konzulica Bosne i Hercegovine u Istanbulu Enisa Komar, koja je izrazila zadovoljstvo organizacijom i značajem ovih susreta. Međunarodnim poslovnim susretima „Match4Industry“ prisustvovalo je gotovo 200 učesnika, uz više od 360 potvrđenih online sastanaka kompanija iz 20 zemalja. Očekuje se da će u narednom periodu ovi poslovni susreti i ostvareni kontakti rezultirati konkretnim oblicima saradnje između kompanija iz Bosne i Hercegovine, Turske i drugih evropskih zemalja. Predstavnici bosanskohercegovačkih i turskih kompanija istakli su spremnost da kroz direktne razgovore i buduće sporazume unaprijede poslovne veze, što bi moglo doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i jačanju regionalne konkurentnosti.
Nafta se blago oporavlja, a dolar jača nakon signala Feda
Marx.ba Na većini azijskih berzi cijene su dionica u četvrtak porasle, ponajviše u tehnološkom sektoru, jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati Nvidie. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7:00 sati u plusu 1,2 posto, odmaknuvši se od najniže nivoe u mjesec dana, piše Pd. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7:00 sati u plusu 1,2 posto, odmaknuvši se od najnižeg novoa u mjesec dana. Pritom su cijene dionica u Indiji, Australiji, Južnoj Koreji i Japanu porasle između 0,3 i 2,8 posto. U Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, oko 0,1 posto. Najviše su jutros porasle cijene dionica u tehnološkom sektoru jer je ulagače ohrabrilo kvartalno poslovni izvještaj Nvidie. Najveći svjetski proizvođač čipova za umjetnu inteligenciju izvijestio je, nakon jučerašnjeg zatvaranja Wall Streeta, o većim prihodima i zaradi nego što su analitičari očekivali. Uz to, Nvidia je objavila procjene o većim nego što se očekivalo prihodima u tekućem tromjesečju. Zahvaljujući tome, cijena dionice Nvidie porasla je u produženom trgovanju nakon zatvaranja Wall Streeta oko 5 posto. Zbog toga su terminski S&P 500 i Nasdaq indeks trenutno u plusu više od 1 posto, pa bi se njihov rast mogao nastaviti i u četvrtak, nakon blagog uspona u srijedu. A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla jer je zapisnik s posljednje sjednice Feda pokazao da su čelnici centralne banke oprezni po pitanju daljnjeg smanjenja kamata jer bi niži troškovi zaduživanja mogli otežati borbu s inflacijom, koja se i dalje kreće znatno iznad ciljanih nivoa od 2 posto. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 100,25 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,60 bodova. Cijene su nafte, pak, nadoknadile dio jučerašnjih gubitaka. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros porasla 0,31 posto, na 63,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,37 posto, na 59,65 dolara.