Kako Svjetska banka danas vidi BiH
Bloomberg Adria Bosna i Hercegovina je u proteklih dvadeset godina prošla kroz fazu makroekonomske stabilnosti i rasta, što je označilo značajan napredak za zemlju. Sticanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i prelazak iz kategorije zemlje niskog dohotka u zemlju višeg srednjeg dohotka između 1999. i 2010. godine predstavljaju samo neke od ključnih prekretnica u tom periodu. Ovaj napredak bio je rezultat stabilne ekonomske putanje, koja je omogućila vidljive promjene u strukturi zaposlenosti, smanjujući uobičajenu zaposlenost u poljoprivrednom sektoru i signalizirajući razvoj ekonomskog ambijenta unutar zemlje. – Svjetska banka ističe da je makroekonomska stabilnost u Bosni i Hercegovini rezultat nekoliko ključnih elemenata, rekao je Tihomir Stučka, viši ekonomist Svjetske banke i jedan od autora najnovijeg izvještaja, gostujući u emisiji Start Bloomberg Adria TV. – To uključuje nisku i stabilnu inflaciju podržanu valutnim odborom. Takođe, važna je bila fiskalna konsolidacija koja se dogodila između 2015. i 2019. godine, koja je bila potpomognuta jedinstvenom stopom PDV-a i rezultirala je relativno niskim nivoom javnog duga od nekih tridesetak odsto bruto domaćeg proizvoda, poručio je. Međutim, iako je BiH ostvarila značajan napredak u različitim segmentima, treba istaći da su izazovi i dalje prisutni. Rast realnog BDP-a po stanovniku nadmašio je druge zemlje u regiji, ali je važno naglasiti da je taj trend djelomično potaknut emigracijom, a ne isključivo većim stopama rasta proizvodnje, koja stagnira već petnaest godina. Osim toga, iako je BiH ostvarila određeni napredak u smanjenju deficita vanjskog tekućeg računa, i dalje zaostaje za strukturno i aspiraciono usporedivim zemljama poput baltičkih zemalja, Slovačke i Moldavije. Životni standard u BiH i dalje je znatno ispod prosjeka Evropske unije, zadržavajući se na samo 40 posto tog prosjeka posljednjih petnaest godina. – Također, važan je i značajan pad stope nezaposlenosti, kao i pad deficita na tekućem računu platnog bilansa koji je bio nekih petnaestak odsto, a sada se spustio na 4 odsto BDP-a, dodao je Stučka.
Evropski berzanski indeksi uglavnom u porastu, pala cijena nafte, poskupjelo zlato
Marx.ba Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, dok je istovremeno zabilježen pad cijena nafte i skok cijena zlata. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi pala na 38.905,66 poena, indeks S&P 500 na 5.150,48 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 16.128,53 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 80,787 dolara, a cijena nafte Brent na 85,014 dolara. Indeks frankfurtske berz DAX je danas u 9:00 sati porastao na 17.944,15 poena, francuski CAC 40 je išao na 8.172,86 poena, londonski FTSE 100 na 7.743,25 poena, dok je moskovski MOEX pao na 3.295,06 poena. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 26,4 eura za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 2.167,09 dolara za uncu (unca iznosi 28,35 grama), a cijena pšenice pala na 5,3185 dolar za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).
Nakon ovosedmičnih rekorda: Bitcoin pao na 68.000 dolara
Marx.ba Najpopularnija svjetska kriptovaluta, Bitcoin, bilježi pad nakon postavljanja rekordno visoke vrijednosti peti put u posljednjih sedam dana. Najstarija kriptovaluta pala je čak 6,3%, na 68.549 američkih dolara, nakon što je ranije dosegnula rekordnu cijenu od 73.797 američkih dolara. I druge kriptovalute bilježe pad. Prinosi na državne obveznice su porasli, a američke dionice su pale nakon još jednog izvještaja o visokoj inflaciji koji je ojačao mišljenja da američki FED neće žuriti s rezanjem kamatnih stopa čak i dok neka područja ekonomije pokazuju znakove usporavanja. Niže kamatne stope obično povećavaju privlačnost kriptovaluta, piše Bloomberg. – Tržišta kriptovaluta u zadnje vrijeme su bila nešto više povezana s američkim tržištima dionica, posebno tehnološkim dionicama, rekao je Shiliang Tang, predsjednik kompanije Arbelos Markets. U međuvremenu, u sektoru tzv. “memecoina”, ludilo oko nekih od najspekulativnijih tokena se nastavilo. Dogwifhat je zabilježio više od 20% dobitka u proteklom danu, pokazuju podaci CoinGecka. Ukupna tržišna vrijednost memetokena je porasla na više od 60 milijardi američkih dolara, a podaci blockchain kompanije Kaiko pokazuju kako je sedmični volumen trgovanja najpopularnijim memecoinima dosegnuo gotovo 80 milijardi američkih dolara. Volumen trgovanja je najviši od kraja 2021. godine. – Definitivno postoji puno optimizma i novi sudionici konačno počinju prepoznavati memecoine. Ali općenito još uvijek postoji osjećaj nesigurnosti koliko dugo cijene mogu ostati ovako visoke i koliko poluge mogu postojati na tržištu, posebno za najrizičnije imovine u memecoinima, rekao je Zaheer Ebtikar, osnivač kripto fonda Split Capital.
Kako to izgleda: Magnetno levitacijski voz na običnoj pruzi
Marx.ba Magnetno levitacijski vozovi ili Maglevi, podrazumijevaju specijalnu “prugu”, odnosno infrastrukturu koja omogućuje da voz “levitira” u zraku iznad šine, čime se eliminira svako trenje, što omogućuje postizanje znatno većih brzina u odnosu na standardne vlakove. Italijanski startup IronLev smatra kako su ulaganja u takvu infrastrukturu preskupa i neekonomična pa razvija i testira projekt istoimenog magnetskog voza koji može levitirati iznad obične željezničke pruge. IronLev je osnovan 2017. kao zajednički pothvat između inženjerskog inovacijskog studija Girotto Brevetti i Ales Tech startupa koji su osnovali studenti univerziteta koji su razvili sistem ovjesa za takmičenje SpaceX Hyperloop. Umjesto korištenja značajnih količina energije za pokretanje maglev transportnog sistema temeljenog na elektromagnetima, IronLev je iskoristio pasivne magnetske sile kako bi se stvorio “zračni jastuk koji fizički odvaja vozilo od tračnice. Tehnološki demonstrator tehnologije pasivne feromagnetske levitacije u obliku slova U već je bio izgrađen i testiran u laboratorijskim uvjetima 2018. s platformom kolica na koja su postavili električni Tesla auto težak 2 tone i prikazali da ga mogu pomaknuti jednostavnim laganim pritiskom ruke. Novi prototip s električnim motorima koji se trenutno testira težak jednu tonu, uspio je postići brzinu od 70 km/h, s time da mu je brzina namjerno ograničena. Tim nije otkrio nikakve daljnje detalje o najnovijem prototipu, ali naglašava da nisu napravljene nikakve izmjene na željezničkoj pruzi i da nikakvi elementi nisu dodani infrastrukturi. Zasad još nije poznato hoće li i kada projekt doći do faze komercijalizacije.
Saudijski fond priprema rasprodaju imovine kako bi finansirao post-naftnu ekonomsku ekspanziju
Marx.ba Saudijski državni investicijski fond (PIF) razmatra planove ubrzanja prodaje dugova ili dobivanja bankovnih kredita dok traži nove izvore kapitala kako bi pomogao u finansiranju projekta ekonomske transformacije vrijednog bilion dolara. PIF je glavno tijelo zaduženo za vođenje programa Vizija 2030 Saudijske Arabije, inicijative koja ima za cilj diversifikaciju ekonomije ovisne o nafti. Ovo je najnoviji znak da se u saudijskoj kraljevini formiraju rastući pritisci u naporima da se ostvari ambiciozna inicijativa koju već usporavaju rastuće kamatne stope i nedostatak značajnih stranih direktnih ulaganja. Krajem prošle godine saudijska vlada je po prvi put priznala da realizacija nekih projekata može biti odgođena iza 2030. godine, piše Bloomberg. I dok nastoji pojačati svoje napore u prikupljanju kapitala, PIF je oprezan da ne iscrpi previše likvidnosti iz lokalnog bankarskog ssistema. Umjesto toga, fond potiče svoje podružnice da se oslanjaju na zaduživanje u dolarima kada je to moguće, doznaje Bloomberg. To bi lokalnim bankama, a koje se bore s rastućim troškovima zaduživanja, ostavilo mogućnost da se fokusiraju na finansiranje velikih nekretninskih projekata u Saudijskoj Arabiji. U PIF-u planiraju redovnu emisiju obveznica, nakon što su ove godine već izdali dvije odvojene obveznice kojima su prikupili 7 milijardi dolara kapitala. – Ne vjerujemo da će se PIF zaustaviti na toj brojci, rekao je Pascal Bode, strateg u Morgan Stanleyju, u bilješci klijentima, pozivajući se na “pad trezorskih sredstava PIF-a i kontinuirane potrebe za troškovima”. PIF također priprema prodaju dionica kompanija iz svog portfelja putem poslovne jedinice odgovorne za program tzv. “recikliranja kapitala”. Kombinirano, PIF posjeduje udjele u kompanijama ukupne vrijednosti od 170 milijardi dolara. PIF je odigrao važnu ulogu u poticanju IPO aktivnosti u Saudijskoj Arabiji nudeći udjele u naftnim kompanijama ADES Holding i Arabian Drilling. Sada za IPO navodno pripremaju Nupco, najveću kompaniju za nabavku medicinske opreme i lučkog operatera Saudi Global Ports. PIF ključnu ulogu igra u projektu Neom – nekretninskom megaprojektu vrijednom više od 1,5 biliona dolara duž obale Crvenog mora.
Online modni div bilježi strelovit rast dobiti
Marx.ba U finansijskoj godini 2023., Zalando, vodeća evropska platforma za online shopping, zabilježila je značajan porast dobiti, unatoč blagom smanjenju prihoda i aktivnih korisnika. Zalandova dobit tako je skočila na 83 miliona eura, što predstavlja impresivan porast u usporedbi s prethodnom godinom, kada je ista iznosila 16,8 miliona eura. Ovaj rast uglavnom se pripisuje uspješnom rezanju troškova, što je rezultiralo prilagođenom operativnom dobiti (EBIT) od 349,9 miliona eura u prošloj godini, u usporedbi s 184,6 miliona eura godinu dana ranije. Iako su prihodi od prodaje odjeće, obuće i kozmetike stagnirali na 10,1 milijardu eura prošle godine, nakon što su 2022. iznosili 10,3 milijarde eura, broj aktivnih kupaca na Zalando platformi blago je opao s 51,2 miliona na 49,6 miliona. Zalando je također objavio svoja očekivanja za tekuću godinu, predviđajući prilagođeni EBIT između 380 i 450 miliona eura, uz očekivani rast prihoda do pet posto.
Stada ostvarila dvocifreni rast prodaje i dobiti u 2023. godini, posluju i u BiH
Marx.ba Njemačka farmaceutska kompanija Stada, u čijem sastavu posluje Hemofram iz Srbije koji uspješno radi i u našoj zemlji, nastavlja i u 2023. dvocifreni rast prodaje i dobiti. Ta poslovna grupacija je prošle godine povećala prodaju za 14 posto, na 3,73 milijarde eura, dok je zarada pre odbitka kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) uvećana 19 posto, na 802 miliona eura. Kako je istaknuto u objavi kompanije, zarada je ostvarena poboljšanom cijenom uprkos inflatornim pritiscima, kao i pouzdanom isporukom. – Naši rezultati nastavljaju da napreduju u odnosu na naše glavne konkurente, rekao je generalni direktor Stada grupe Peter Goldschmidt. Na rast prodaje u 2023. su najviše utjecali zdravstveni proizvodi široke potrošnje, sa udjelom od 40 posto u ukupnoj prodaji Stada grupe. Prodaja te robe povećana je za 17 posto i iznosila je 1,49 milijardi eura, što je bolji rezultat od prvih 10 konkurenata. To je ojačalo Stadinu poziciju četvrtog najvećeg dobavljača zdravstvenih proizvoda široke potrošnje u Evropi. Stada je također i na četvrtoj poziciji na evropskom maloprodajnom tržištu generičkih proizvoda čiju prodaju je u 2023. povećala za šest posto, na 1,5 milijardi eura. Stadin najbrže rastući proizvodni segment u 2023. bili su farmaceutski specijalni proizvodi čija prodaja je uvećana 25 posto, na 749 miliona eura, što je 20 posto od ukupne prodaje na nivou cijele grupacije.
Utjecaj rasta cijena sirovina na industriju čokoladnih proizvoda u BiH
Bloomberg Adria Kakaovac bilježi veliki rast cijena od 170 posto od početka 2023. godine zbog loših vremenskih prilika i bolesti. Analitičari BBA predviđaju daljnji rast cijena čokolade u idućih 6-12 mjeseci dok se zalihe kakaovca tope, a naši sagovornici ističu prilagodbu cijena proizvoda kako bi održali stabilnost poslovanja, te izražavaju nadu da će druga berba olakšati situaciju. Ethem Numić, direktor strateškog marketinga i razvoja AS Holdinga, kaže kako je cijena kakaovca porasla iz više razloga – slaba prva berba, povećanje konzumacije kroz proizvode, kao i veći troškovi radne snage i energije. Dodaje da se očekuje druga berba koja bi trebala relaksirati situaciju. – Trenutno nismo planirali povećanja cijena, ponovno razmatranje situacije će biti početkom ljeta. Ljeto može donijeti malu relaksaciju situacije, ako budu više temperature tokom ljeta i ono se produži, tada bi konzumacija čokolada i drugih proizvoda trebala biti manja, a time i manji pritisak na dobavljače sirovina, kaže Numić za Bloomberg Adriju. Prema njegovim riječima, AS Holding ima i dugoročne ugovore s dobavljačima i ima stabilne isporuke količina. – Naši brandovi Vispak i MakZara neće mijenjati recepture niti se to radi u ovakvim situacijama, proizvodi ostaju odličnog kvaliteta, navodi Numić. Klimatske promjene su neizbježna realnost koja ima dubok i sve veći utjecaj na našu svakodnevnicu i okolinu. Međunarodni centar za tropsku poljoprivredu (CIAT) upozorio je na ovaj problem gotovo prije deset godina, a sadašnja istraživanja potvrđuju te prethodne prognoze. Obala Slonovače je ključno područje uzgoja kakaovca, odgovorno za čak 44 posto svjetske proizvodnje. Međutim, bolesti izdanaka uzrokovane gljivicama, uz prekomjernu kišu, niže temperature i nedovoljno sunčanih dana, zajedno s vremenskim fenomenom El Niño, predstavljaju ključne probleme koji smanjuju proizvodnju kakaovca na tom području. Nadalje, starenje nasada i nedostatna primjena agrotehničkih mjera dodatno doprinose rastu cijena kakaovca, što se odražava na svjetskim berzama, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj analizi. Kompanija Mira iz Prijedora, koja je dio Kraš grupe, specijalizirana je za proizvodnju keksa i srodnih proizvoda. Iz Kraša su istakli kako je posljednje 52 sedmice cijena kakaovca na londonskoj berzi porasla za više od 150 posto te doseže najviše razine u proteklih 50 godina. – To predstavlja značajan pritisak za poslovanje svih konditorskih proizvođača, pa tako i Kraša, kojem je kakaovac osnovna sirovina za velik dio proizvodnje, poručili su. Kako su naveli, trenutno nemaju problema s isporukom količina, ali dinamika rasta cijena već neko vrijeme snažno utječe na poslovanje kompanije. U proteklom periodu su bili fokusirani na internu amortizaciju ovog izazova, no s obzirom na trenutne pokazatelje, primorani su korigovati cijene proizvoda prema svojim kupcima i potrošačima i to minimalno kako bi osigurali stabilnost poslovanja. – S oprezom i dalje pratimo tržišne promjene uz nadu da će se situacija u vezi s kakaovcem ubrzo stabilizirati, naveli su za Bloomberg Adriju iz Kraša. Izvještaj Euromonitora pokazuje kako će proizvodnja čokoladnih proizvoda doseći 4,2 milijuna tona, a najbrži rast bilježi Istočna Evropa, s prognoziranim rastom od 3,1 posto godišnje do 2025. godine. Međutim, može potrajati dok takav porast proizvodnje dovede do nižih cijena proizvoda. Čak i s relativno malim porastom temperature od samo 2,3 stepena Celzijeva do 2050. godine, površina pogodna za uzgoj kakaovca može se prepoloviti. Tu je i zabrinutost kako će novi evropski propisi o krčenju šuma dodatno povećati troškove za industriju čokolade, što će na kraju utjecati na potrošače. Sve jasno ukazuje na hitnu potrebu za globalnom akcijom kako bismo ublažili utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu i očuvali vitalne resurse poput kakaa. Inovativna rješenja, održiva poljoprivreda i smanjenje emisija stakleničkih plinova ključni su u borbi protiv ovog rastućeg problema. Kroz godine, čokolada je zadržala važno mjesto u industrijskoj proizvodnji i prodaji, a u posljednje vrijeme sve više se pojavljuje u craft proizvodnji koja nudi različite vrste čokolada i čokoladnih slastica koje se proizvode na održiv način, ne sadrže šećere i mliječne proizvode, te na taj način privlače ljubitelje zdravih slastica. Iako su u Bosni i Hercegovini craft čokolade malo skuplje, sve više privlače pažnju zbog kvalitetnih sastojaka. – Kroz naš mali biznis za ove godine postojanja shvatili smo da su najveći problemi niska svijest o bitnosti kvaliteta čokoladnih proizvoda i to da naše društvo ne pravi razliku između ručnog rada i masovne proizvodnje, pa je zato ručni rad malo cijenjen. Međutim, kako vrijeme prolazi, sve je veći broj hedonista koji prepoznaju i cijene kvalitet, rekla je ranije za naš medij Aida Vražalica, koja stoji iza branda Choco Val. Analitičari smatraju kako će cijene kakaovca na svjetskim berzama ostati na povišenim nivoima ove godine zbog problema u Zapadnoj Africi i EU regulacija, prema kojim od decembra 2024. neće biti dozvoljena prodaja kakaovca uzgojenog u područjima sječe šuma. Potrošači u Adria regiji osjetit će rast cijena kakaovca kroz konačne cijene proizvoda vezanih za te sirovine, ali to neće bitno utjecati na ukupno cjenovno opterećenje.
Tailwind pokreće liniju iz Tuzle za Antalyju
Marx.ba Turski charter i leisure prijevoznik Tailwind će letjeti na sezonskoj charter liniji Antalya – Tuzla. Linija će se pokrenuti 22. juna i letjet će jednom sedmično, a termin će biti subota. Kompanija na liniji ima konkurenciju Freebirda koji liniju leti već godinama, a koji ove godine povećava broj letova sa dva na tri sedmično. To znači da će Tuzla ove godine imati duplo više letova za Antalyu nego prošle godine. Sada će ih biti četiri, piše Zamaaero. Inače, ovo je dobra vijest nakon što je prošlog mjeseca grčka aviokompanija Lumiwings obustavila je sve letove s Međunarodnog aerodroma Tuzla. Podsjećamo, grčka aviokompanija od 18. decembra prošle godine, dva puta sedmično iz Tuzle je letjela za švedske gradove Stockholm i Halmstad, nizozemski Maastricht, njemački Saarbrucken i danski Esbjerg. Sve ove linije su obustavljene. Ugovor Aerodroma Tuzla i Lumiwingsa potpisan je nakon što je Vlada Tuzlanskog kantona osigurala 2,5 miliona KM kao podršku ovom projektu u vidu subvencije, koja je koncipirana tako da će novcem iz budžeta TK biti pokriveni eventualni gubici aviokompanije. Prije obustave pomenutih pet linija, Lumiwings je odustao od letova za Istanbul s kojima su trebali startati 5. marta, a razlog i za tu odluku bila je loša prodaja karata.
Cijena bakra dostigla najviši nivo u 11 mjeseci
Marx.ba Cijene bakra skočile su u srijedu na najviši nivo u jedanaest mjeseci nakon što su kineske talionice, koje prerađuju polovicu svjetskog iskopanog bakra, dogovorile zajedničko smanjenje proizvodnje. Referentni tromjesečni bakar na Londonskoj berzi metala (LME) dosegao je 8.799 dolara po metričkoj toni, najviše od februara 2023. godine. Bakar za isporuku u maju porastao je na tržištu Comex u New Yorku, dosegnuvši 4,06 dolara po funti (8.932 dolara po toni), što je 3,3% više u usporedbi sa zatvaranjem u utorak. Rast je započeo na Šangajskoj berzi terminskih ugovora (SHFE), gdje je bakar dosegao najvišu dvogodišnju cijenu od 70.460 juana (9.796 dolara) po toni. Najveće kineske talionice bakra sastale su se u srijedu u Pekingu, dogovorivši simbolično smanjenje proizvodnje koja stvara gubitke, bez navođenja količina i vremena. – To je odgovor na trzaj koljena da se požuri. Interes za SHFE je porastao odmah nakon objave smanjenja proizvodnje u Kini, rekao je trgovac. Nestašice su dovele do intenziviranja konkurencije za iskopane bakrene koncentrate, uzrokujući nagli pad prihoda za talionice. – No, važno je napomenuti da postoji oko 1,7 miliona tona godišnje novih projekata talionica u bivšoj Kini za koje se očekuje da će biti uključeni u drugoj polovici, što će staviti veći pritisak na globalnu opskrbu koncentratom, rekao je Brian Peng, analitičar bakra savjetovanja CRU. U prva dva mjeseca ove godine nije radilo više svjetskih talionica bakra nego u istom periodu lani, uglavnom zbog kineske neaktivnosti, pokazali su podaci satelitskog nadzora metaloprerađivačkih pogona. Međutim, više cijene bakra mogle bi dodatno oslabiti potražnju u najvećoj potrošačkoj Kini, kao što se može vidjeti u zalihama. Zalihe bakra u skladištima koje prati SHFE naglo su porasle na 239.245 tona 8. marta s 30.905 tona na početku godine.