Zovu ga leteći auto, a u prodaji bi se trebao naći iduće godine
Marx.ba Među brojnim projektima letećih automobila u posljednjim desetljećima, najčešće se radi o modificiranim avionima s krilima na razvlačenje, malim helikopterima i letjelicama nalik dronovima s multirotornim pogonom. Kompanija Pegasus Aerospace Corporation sada je najavila da će se njen “električni auto” Pegasus E-Klase naći u prodaji 2025. godine i da će omogućiti svima koji imaju vozačku dozvolu za automobil i pilotsku licencu za let sportskim avionom, da se voze cestom, a kada im se jako žuri polete u zrak i odvezu se na žaljenu destinaciju. Kod Pegasusa se pojavljuje ista stara priča. Čim ga vidite jasno je da se radi helikopteru pa opet mnogima nije jasno zašto ga zovu električnim autom. Možda zato što će se moći registrirati za vožnju prometnicama, ali veliko je pitanje hoće li ikada biti u prometu, piše Vidi. No australsku kompaniju koja svoje poslovanje širi na SAD to uopće ne brine. – Sa svojim hibridnim pogonskim sistemom, E-klasa ima domet od 300 milja i može letjeti do tri sata bez prekida prije nego što je potrebno dopuniti gorivo. A punjenje spremnika je jednostavno. Samo stanete na bilo kojoj benzinskoj stanici i natočite normalni visokooktanski benzin, a kao automobil, E-klasa može postići više od 75 milja na sat na čistu električnu energiju, poručili su. Asortiman proizvoda Pegasus obuhvaća jednosjede i dvosjede te zračni taksi s 4 sjedišta, Pegasus Air-Taxi, a njegove potencijalne primjene obuhvataju raspon civilnih, medicinskih, logističkih, policijskih i hitnih službi. Kompanija navodi da su Pegasus vozila u prednosti pred drugim projektima letećih automobila, jer su već dobili dozvolu za vožnju kod Australske uprave za sigurnost civilnog zrakoplovstva (CASA) prema postojećim propisima o zračnom prostoru. U svakom slučaju, mada kažu da je upravljanje Pegausom na cesti, ali i u zraku jednostavno poput vožnje gokarta, činjenica je da vam treba pilotska licenca za upravljanje.
Odluka stupila na snagu: Evo koliko će iznositi dodatne uvozne carine na kineske automobile u Evropi
Marx.ba Devet mjeseci po pokretanju istrage kineskih državnih subvencija tamošnjim proizvođačima električnih vozila, Evropska je komisija i službeno uvela protivmjere za takvo ponašanje Kine. Kako je nedavno bilo i najavljeno, od 5. jula uvode se dodatne uvozne carine na sva baterijsko-električna vozila. Ona se, naime, u NR Kini proizvode uz nepoštene subvencije, zaključila je Komisija u svojoj istrazi, što ekonomski šteti europskim proizvođačima istog tipa vozila. Posljednjih sedmica predstavnici EU i Kine vode intenzivne pregovore, traži se rješenje kompatibilno s preporukama Svjetske trgovinske organizacije, a s kojim bi i EU i Kina bili zadovoljni. Iz Komisije poručuju da ustraju na tome da svako rješenje, koje bi se zajednički iznašlo, mora na neki način uključivati poništavanje štetnih posljedica kineskih subvencija. Dok se takvo rješenje ne dogovori, EU će cariniti sva baterijsko-električna vozila uvezena iz Kine, i to sljedećim stopama, ovisno o proizvođaču: U usporedbi s ranije predloženim carinama, ove implementirane nešto su niže. Prilagođene su, naime, novim kalkulacijama, koje su dostavili određeni proizvođači. Nakon 5. jula, ova će dodatna pravila o carinjenju vrijediti najmanje naredna četiri mjeseca. Tokom tog vremena države članice morat će glasanjem potvrditi finalne visine carina, a jednom kad one budu prihvaćene, odnosit će se na period od najmanje pet godina. Samo jedan proizvođač, koji električne automobile sklapa u Kini, mogao bi nešto kasnije proći bolje od ostalih. Riječ je, dakako, o Tesli, iz koje su podnijeli “dobro potkrijepljen zahtjev”. EU će o njemu odlučiti kroz najviše devet mjeseci, piše Autonet.
Eurostat: Šta se događa sa cijenom čokolade
Marx.ba Kancelarija Evropske unije zadužena za statistiku poznatija kao Eurostat, navodi da je cijena kakaa i čokolade u prahu u porastu još od početka 2022, a značajno uvećanje zabilježeno je u posljednjem kvartalu te godine, sa godišnjom stopom inflacije većom od 10 posto. Većina zemalja Evropske unije u maju 2024. prijavila je povećanje godišnje stope inflacije za kakao i čokoladu u prahu, a najveći rast u odnosu na maj 2023. zabilježen je u Estoniji (17,4 posto), Hrvatskoj (15,5) i Austriji (12,6). Nasuprot tome, dvije zemlje su zabilježile pad stope inflacije za pomenute proizvode – Slovačka (za 6,3 posto) i Kipar (0,3 posto). Inače, kako je ranije objavljeno, cijene kakaa su ove godine porasle zbog loše žetve na zapadu Afrike, gdje je proizvodnja kojom se zadovoljava najveći dio globalne potražnje za kakaom. Meteorološka pojava El Nino uzrokuje suše u Gani i Obale Slonovače koje su dva najveća svjetska proizvođača kakaa. Više temperature i promjene u obrascima padavina su posljedica klimatskih promjena, a utječu i na žetvu.
Direktna konektiranost u aviosaobraćaju: BiH ostvarila značajan napredak
Marx.ba ACI (Airport Council International) je objavio izvještaj o konektiranosti avionskim saobraćajem za 2023/24. U ovom momentu u Evropi je direktna konektiranost (sve linije i broj frekvencija po linijama) manja za 8% nego u 2019, indirektna konektiranost (konektiranost preko hubova) je manja za 17%, a ukupna konektiranost (spojena direktna i indirektna konektiranost) za 14%, piše Zamaaero. U EU zemljama direktna konektiranost je manja za 6%, indirektna je manja za 16%, a ukupna za 13%. Dok je u nonEU zemljama direktna konektiranost manja za 13%, indirektna za 25%, a ukupna za 20%. Slovenija ima treći najveći pad konektiranost u Evropi (-29%), odmah iza Finske i Švedske. Najbolji rezultat ukupne konektiranost u EU zemljama ima Grčka (+22% spram 2019. i +16% spram 2023.), pa Island (+7% spram 2019. i +27% spram 2023), te Portugal (+4% spram 2019. i +7% spram 2023). Hrvatska je na 8. mjestu u EU sa -7% spram 2019. i +14% spram 2023, dok je Slovenija na 29. od 32 mjesta sa -29% spram 2019. i +6% spram 2023. Od nonEu zemalja Albanija ima najbolji rezultat (55% spram 2019. i 44% spram 2023.), pa Uzbekistan (+29% spram 2019. i 42% spram 2023), te Turska (+24% spram 2019. i 4% spram 2023). U nonEU zemljama regije najbolji rezultat ima BiH koja je 5. među nonEU zemljama i ima +18% spram 2019. i +16% spram 2023, slijedi Makedonija koja je 9. (+1% spram 2019. i +1% spram 2023)., Srbija koja je 10. (-1% spram 2019. i +6% spram 2023), Crna Gora koja je 11. (-14% spram 2019. i +45% spram 2023.), Kosovo koje je 12. (-17% spram 2019. i +10% spram 2023). Rusija je na trećem mjestu odozada, pa je Bjelorusija, a Ukrajina je posljednja. Najbolji rezultat direktne konektiranosti u Evropi i spram 2019. i spram 2023. ima Istanbul. Od srednje velikih aerodroma (1 do 10 miliona putnika) Zadar je osvojio 3. mjesto sa +108% direktne konektiranost spram 2019. Dok je u istoj kategoriji direktne konektiranosti spram 2023. godine 3. mjesto osvojilo Sarajevo sa +54% direktne konektiranosti. Najbolji rezultat hub konektiranosti (konektiranost zračne luke koja je hub) ima Frankfurt u usporedbi sa 2019. i 2023. Prema realnim brojevima ukupne konektiranosti najbolji rezultat u Evropi ima Velika Britanija, pa Njemačka i Španija. U regiji najbolji rezultat ima Hrvatska koja je 21. u Evropi.
Bazos prodaje novi paket dionica Amazona: Za to vam je potrebno pet milijardi dolara
Marx.ba Jeff Bezos najavio je planove za prodaju akcija Amazona vrijednih oko pet milijardi dolara samo nekoliko dana nakon što je tržišna vrijednost tehnološkog giganta prešla granicu od 2.000 milijarde dolara. Ova prodaja, koja će se realizovati u julu i obuhvatat će 25 miliona Amazonovih dionica vrednih 4,9 milijardi dolara, bila je otkrivena u regulatornim dokumentima. Prije toga, Bezos je prodao dionice vrijedne 8,5 milijardi dolara u februaru ove godine, prenosi Financial Times. Milijarder je napustio poziciju izvršnog direktora kompanije 2021. godine, ali je ostao njen izvršni predsjednik i najveći dioničar sa oko devet procenata udjela, prema podacima S&P Capital IQ. Amazon je prošlog mjeseca postao dio grupe američkih tehnoloških kompanija čija tržišna kapitalizacija je premašila 2.000 milijardi dolara, pridruživši se konkurentima Microsoftu i Alphabetu, matičnoj kompaniji Google. Dionice Amazona porasle su za trećinu ove godine, podstaknute uzbuđenjem investitora zbog potencijala vještačke inteligencije da pokrene rast u cloud diviziji kompanije. Međutim, njegova tržišna vrijednost zaostaje za proizvođačem čipova Nvidia, i kompanijama Apple i Microsoft, koje su prešle granicu od 3.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti. Bezos je osnovao Amazon 1994. godine, a kompanija je od prodavnice knjiga prerasla u ogromno carstvo koje obuhvata e-trgovinu, cloud računarstvo, video streaming, zdravstvo i druge djelatnosti. Nakon povlačenja sa mjesta izvršnog direktora Amazona, Bezos se fokusirao na svoju svemirsku kompaniju Blue Origin i američke novine Washington Post, koje je kupio 2013. godine za 250 miliona dolara.
BH Telecom isplaćuje dividendu od 35 miliona maraka
Bloomberg Adria BH Telecom isplatit će dioničarima dividendu od 1,103 KM po dionici, odnosno ukupno 35 miliona maraka, odlučila je Skupština tog dioničkog društva. Skupština BH Telecoma usvojila je 28. juna Izvještaj o poslovanju za 2023. godinu, Konsolidovani godišnji izvještaj o poslovanju grupe, Odluku o raspodjeli dobiti za 2023. godinu i Odluku o obračunu i isplati dividende putem Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH. Dio neto dobiti u iznosu od 35 miliona maraka raspoređeno je za isplatu dividende dioničarima, dva miliona je odvojeno za donacije, a 11 miliona maraka ostaje kao neraspoređena dobit. Odlukom o obračunu i isplati dividende utvrđen je ukupan iznos od 70 miliona KM, koji čine dio neto dobiti od 35 miliona ostvarene u 2023. i dio akumulirane dobiti iz prethodnih godina u iznosu od 35 miliona, koji će se upotrijebiti za isplatu dividende dioničarima. Vrijednost dividende po dionici za 2023. godinu iznosi 1,1031029688 KM, a isplaćuje se dioničarima koji su taj status imali na dan 28. juna. Dionicama ove kompanije trguje se na Sarajevskoj berzi, a posljednje trgovanje bilo je po cijeni od 13,30 KM po dionici. Ukupni prihodi ove kompanije prošle godine su iznosili 530 miliona maraka, dok su im rashodi bili 477 miliona KM. Dobit na kraju godine iznosila je 46 miliona KM, prema godišnjem izvještaju. BH Telecom je u većinskom vlasništvu Federacije BiH koja ima udio od 90 posto, dok ostatak dionica posjeduju manjinski akcionari u procentu manjem od po jedan posto.
Digitalna transformacija oblikovat će budućnost BiH
Marx.ba U Sarajevu održan je završni događaj na kojem su predstavljeni rezultati grandioznog projekta „Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u BiH/EU4DigitalSME“ čiji su pokretači i sufinansijeri Evropska unija i Vlada SR Njemačke. Uspostavljanje i podrška razvoja Digitalnih inovacijskih habova (DIH) jedna je od ključnih aktivnosti EU4DigitalSME projekta i naslijeđe projekta koji je implementirao GIZ. Cilj je bio razviti ekosistem za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u malim i srednjim preduzećima (MSP) u Bosni i Hercegovini. Opći je stav je kako će digitalna transformacija oblikovati budućnost BiH. – Počeli smo projekat prije tri godine, kolege iz Evropske unije i Vlade Njemačke bile su uvjerene da radimo dobru stvar. Otada, projekat je polučio mnoge uspjehe u kontekstu inovacija i digitalizacije u BiH. Uspjeh uključuje i razvijanje Akcionog plana za mala i srednja preduzeća u oba entiteta, ali i na državnom nivou. Oko 140 javnih institucija se digitaliziralo, a politički subjekti shvatili su važnost teme digitalizacije.Postavljena su dva centra za digitalnu transformaciju, omogućena saradnja između malih i srednjih preduzeća i institucija i fakulteta. I sve je to urađeno na osnovu ideje. Ovo je samo start. Razvijanje na polju inovacija i digitalizacije je vrlo važno za čitav region i sretni smo što vlada konsenzus da ovo zaista vrijedi i da su spremni nastaviti u istom pravcu razvoja, kazao je Daniel Bagwitz, državni direktor GIZ-a za BiH i Crnu Goru. Evropska unija (EU) kontinuirano jača poslovnu infrastrukturu na zapadnom Balkanu čiji je dio i BiH, u sklopu sveobuhvatnih napora uloženih u povećanje prosperiteta i stabilnosti u regionu. EU poboljšava pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća kroz EU investicionu platformu za region. – Jedan od ključnih elemenata inovacija jesu mladi ljudi. To je ekstremno bitno u kontekstu BiH, gdje je prisutna tendencija masovnog napuštanja zemlje upravo mladih ljudi. Stoga, kreiranje sistema i razvoj digitalizacije može ponuditi razne prilike i perspektive za mlade ljude da izraze svoj talenat ovdje u BiH, umjesto negdje drugo. Druga stvar vezana za digitalizaciju je da je ostvariva jedino ako postoji saradnja među ljudima. Da bi nešto postigli neki uspjeh potrebno je raditi zajedno, po strani ostaviti lične interese, ambicije, politička uvjerenja i konekcije. Digitalna Evropa je sjajna prilika za BiH, sedam i po milijardi eura bit će namijenjeno za zemlje kandidatkinje, no niko neće moći privući sredstva bez zajedničkog, jakog, transparentnog rada i saradnje između privatnog, javnog i akademskog sektora. Stoga sam ponosan na saradnju EU i Vlade Njemačke kroz ovaj projekat koji će nadam se biti prvi korak ka razvoju digitalizacije i inovacija u BiH, kazao je Stephano Ellero, Šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH. Događaju je prisustvovao i ministar saobraćaja i komunikacija u Vijeću ministara BiH Edin Forto. – Na svakodnevnoj bazi u BiH razgovaramo o tome kako je teško nešto razviti i usvojiti. Bosna i Hercegovina mnogo radi na usvajanju nečega što drugi rade dobro godinama i dekadama. Pa i pored otpora da se prihvate promjene u svakoj organizaciji i instituciji, kao ministar komunikacija i saobraćaja mogu potvrditi da imamo mnoštvo pilot-projekata širom BiH koji bi trebali naknadno biti integrirani u zajedničke projekte. Dao sam sebi zadatak da pokrenemo što je moguće više uspješnih projekata i s te strane želio bih se zahvaliti GIZ-u i Vladi Njemačke na uspostavi mreže digitalnih inovacionih habova (DIH) koji će biti centri znanja u nadolazećim godinama, riječi su Forte. Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) podcrtao je da je digitalna transformacija u BiH nemoguća bez podrške institucija. – Zahvalio bih se prvenstveno Delegaciji EU koja nam je mnogo pomogla, i slobodno mogu reći da bez njih IDDEEA ne bi postojala, također Vladi Njemačke, a posebno GIZ-u koji je radio sa nama na implementaciji jednog od pet pilot-projekata na evropskom nivou vezano za digitalizaciju. Prvi put nakon 18 godina imamo Zakon o elektronskom potpisu. Nadam se da će Vijeće ministara do kraja godine usvojiti još jedan zakon, Zakon o zaštiti podataka. Oba ova zakona su osnova za digitalnu transformaciju i bez nje ona neće biti moguća, smatra Badnjević. Zaključeno je da ulaganja u digitalne tehnologije omogućavaju preduzećima da budu agilnija, inovativnija i bolje prilagođena izazovima globalnog tržišta te da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima što u konačnici dovodi do povećanja investicija na zadovoljstvo svih. U projekat ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME i digitanu transformaciju preduzeća u BiH zajedničkim sredstvima EU i vlade Njemačke uloženo je 6,1 milion EUR.
Istraživači CNT-a prvi u jugoistočnoj Evropi konstruirali kapilarni elektrolizer za skladištenje energije u obliku vodika
Marx.ba Istraživači iz Javne ustanove Centar za napredne tehnologije Kantona Sarajevo prvi su u jugoistočnoj Evropi konstruirali kapilarni elektrolizer za skladištenje energije u obliku vodika. Uz podršku Ministarstva privrede i Vlade Kantona Sarajevo, Centar za napredne tehnologije u Sarajevu vodio je ovaj projekt, a istraživači, dr. sci. Dalibor Karačić i dipl.ing.maš. Ibrahim Nuhić temeljili su svoj rad na istraživanjima objavljenim u radu Hodges i drugi. Njihova saradnja obuhvatila je sintezu katalizatora, konceptualizaciju arhitekture elektrolizera, odabir materijala i razvoj tehničkih parametara. Inače, vodik iz obnovljivih izvora ili tzv. zeleni vodik igra značajnu ulogu u dekarbonizaciji industrije i transporta, čime se smanjuje globalno zatopljenje. Međutim, njegova šira upotreba nailazi na izazove u konkurentnosti cijene u odnosu na fosilna goriva, prvenstveno zbog umjerene energetske efikasnosti postojećih elektrolitičkih sistema i relativno visokih troškova proizvodnje. Uvođenjem novog koncepta kapilarnog elektrolizera 2022. godine u radu Hodges i drugi pravi se značajan iskorak u proizvodnji vodika u kojem se impresivno podiže energetska efikasnost do 98%, uz mali utrošak energije za sam proces. Obzirom da je ovo nova tehnologija i u svijetu je proizvedeno nekoliko arhitektura kapilarnog elektrolizera za potrebe laboratorijskih istraživanja i jedna komercijalna arhitektura može se reći da je ovo veliki uspjeh Centra za napredne tehnologije u Sarajevu (CNT), jer je među prvima u svijetu koji je razvio ovu tehnologiju sa svojom arhitekturom, pri čemu je zasigurno prvi u jugoistočnoj Evropi. Istraživači iz CNT-a su istakli da njihov prvi prototip kapilarnog elektrolizera sada treba biti optimizovan, kako bi iskoristivost energije podigli na viši nivo. – Ova kapilarna tehnologija i u ovom slučaju pokazuje superiornost u odnosu na postojeće sisteme, ali postoji još dosta mjesta za unaprijeđenjem ove tehnologije do jednog zaokruženog i efikasnog sistema, za što je potrebno daljnje ulaganje u infrastrukturu i kadar. Ovim je pokazano da možemo ići u korak sa svijetom s naučnog i tehnološkog stanovišta, naglasili su iz CNT-a. Objasnili su da postojeći komercijalni PEM elektrolizeri imaju efikasnost u rasponu od 50 do 83% uz energetsku potrošnju od oko 47,5 kWh po kilogramu proizvedenog vodika. Za razliku od ovih elektrolizera, kapilarni elektrolizer ima energetsku potrošnju od samo 40,4 kWh po kilogramu proizvedenog vodika. Komercijalni elektrolizeri premašuju granice koje je definisala Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA). Cilj je da potrošnja energije bude manja od 42 kWh po kilogramu vodika, a kapilarni elektrolizer je ispod ove definisane granice. U ovom slučaju ćelija kapilarnog elektrolizera pri sličnim uslovima smanjuje potrošnju energije za oko 7.1 kWh po kilogramu proizvedenog vodika, odnosno poboljšava efikasnost za 15%. Koristi ovog istraživačkog poduhvata, kada bude finaliziran i dobijen zaokružen i stabilan sistem, mogu biti višestruke. Vodik koji se dobije elktorizom vode pomoću kapilarnog elektrolizera u vremenu kada je potrošnja elektične energije niska tj. kada se proizvodi energije više nego što je potrebno, način je da se višak energije efikasno, uz minimalne gubitke uskladišti. U vremenu kada elektane imaju problem da isprate potrebe za električnom energijom, energija skladištena u vodiku se pretvara u električnu. Pored toga, energija koja se dobije korištenjem obnovljivih izvora energije, kao što su solarni paneli I vjetroelektrane može se na jeftin način pomoću kapilarnog elektrolizera uskladištiti u obliku vodika i poslije koristiti za razne namjene, čime se zaokružuje proces proizvodnje i skladištenja energije koji je u potpunosti “zelen” , tj. koji ne zagađuje. Zainteresovanim investitorima, u saradnji s Vladom Kantona Sarajevo, može se ponuditi oblik saradnje za daljnje razvijanje sistema s krajnjim ciljem industrijskog pokretanja proizvodnje „zelenog“ vodika, što nadalje omogućava otvaranje novih radnih mjesta, kreiranje energenta za izvoz i prodaju, zaštitu okolišu, poboljšanje sveopšteg zdravstvenog stanja građana.
Čepovi koji se ne skidaju postaju obavezni na svim flašama u Evropi
Marx.ba Dizajn sa čepom koji se ne skida sa flaše i dizajniran je da ostane pričvršćen pomoću poklopca stupa zvanično na snagu. Dizajn koji mnoge nervira postaje obveza. Ovakav čep sprječava njegovu disperziju u životnoj sredini i treba da podstakne potrošače da ga recikliraju zajedno sa flašom. Ova mjera je dio plastične direktive za jednokratnu upotrebu iz 2019. kojom je Brisel zabranio prodaju plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu od 2021., od tanjira do pribora za jelo, uključujući slamke i pamučne štapiće. Mapa puta koju je postavila evropska direktiva sada predviđa da će od jula tekuće godine na snagu stupiti i zahtjevi za projektovanje čepova i poklopaca plastičnih posuda za piće za jednokratnu upotrebu, tako da imaju manji utjecaj na životnu sredinu. ‒ Plastične kapice i poklopci su među plastičnim predmetima za jednokratnu upotrebu koji se najčešće nalaze na plažama EU, navodi Evropska komisija u direktivi. Dodaje se da su oni među pet najboljih predmeta pronađenih tokom operacija čišćenja i nadgledanja nekog otpada. Teško je tačno procijeniti obim štete koju nanose životnoj sredini, kako kopnenoj tako i morskoj, ali za više od 30 godina pronađeno je preko dvadeset miliona čepova i poklopaca za flaše tokom aktivnosti čišćenja plaža širom svijeta. Primena evropske direktive odnosi se na plastične flaše, ali i kompozitnu ambalažu kao što su kartoni od mlijeka ili voćnih sokova, dok se ne odnosi na posude veće od tri litra, kao ni na one sa metalnim ili staklenim poklopcima. Države EU bi trebalo da recikliraju do 90 posto plastičnih boca za jednokratnu upotrebu do 2029. godine (sa srednjim ciljem od 77 posto do 2025). Sve zalihe flaša koje nisu u skladu sa zakonodavstvom EU morat će biti povučene sa tržišta. Već nekoliko godina, kompanije u sektoru počele su da se prilagođavaju ovom novom pravilu, što je rezultiralo da su u mnogim evropskim zemljama čepovi pričvršćeni za boce već na tržištu. Dok pravilo stupa na snagu u celoj Evropi, Italija ostaje „posebno zapažanje“ o primjeni direktive o plastici za jednokratnu upotrebu – Evropska komisija je krajem maja pokrenula prekršajni postupak protiv Italije jer nije potpuno ispoštovala direktivu i prekršila je obaveze utvrđene pravilima o transparentnosti jedinstvenog tržišta. Brisel čeka odgovore do kraja jula ili će se krenuti sa pravnim procesom.
Već sada izvjesno: Ova godina oborit će rekorde po broju turista u KS
Marx.ba Tekuća 2024. godina mogla bi biti rekordna kada se o radi o broju turista u Kantonu Sarajevo. Prema statističkim podacima Turističke zajednice Kantona Sarajevo tokom juna 2024. godine ostvareno je povećanje dolazaka turista za 55 posto, dok je 53 posto više noćenja u poređenju sa junom 2023. godine. Statistička povećanja dolazaka i noćenja bilježimo u periodu prve polovine ove godine, kada je Kanton Sarajevo posjetilo 34 posto više turista, a ostvareno je 30 posto više noćenja u odnosu na isti period prošle godine. U navedenom periodu najviše turista zabilježeno je iz Saudijske Arabije, Turske, Hrvatske, UAE, Srbije, Slovenije, Njemačke, Kine, Crne Gore i SAD. – Prema dosadašnjim statističkim podacima vidljivo je da bi tekuća 2024. godina mogla oboriti dosadašnje rekorde, budući da već u prvoj polovini godine imamo značajno povećanje u odnosu na prošlu godinu. Naše je veliko zadovoljstvo i motivacija za bolji i uspješniji rad činjenica da Kanton Sarajevo doživljava oporavak nakon teškog perioda pandemije koronavirusa i inflacije, koji su značajno utjecali na industriju turizma u globalu, potvrdio je Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo.