Berzanski indeksi: Zlato poskupjelo, niža cijena nafte
Marx.ba Danas je zabilježen rast cijena zlata i pšenice, a pad cijena nafte, a glavni evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.30 sati porastao na 17.643,75 poena, londonski FTSE 100 na 7.643,25 poena, francuski CAC 40 na 7.972,64 poena, dok je moskovski MOEX pao na 3.227,03 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi pala na 38.949,02 poena, indeks S&P 500 na 5.069,76 poena, vrijednost indeksa Nasdaq na 15.947,74 poena. Cijena sirove nafte je pala na 78,108 dolara, a cijena nafte Brent na 81,827 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 26 eura za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 2.036,83 dolara za uncu (unca iznosi 28,35 grama), a cijena pšenice na 5,7392 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,08468, što je otprilike isto kao u srijedu.
Booking vs. Airbnb: Okršaj turističkih divova po brojkama i rezultatima
Marx.ba Godina 2023. bila je prva godina u kojoj se sektor turizma ponovno približio razultatima iz 2019. godine, prije izbijanja pandemije koronavirusa koja je sve zaustavila globalni turistički promet na dvije godine. Prve procjene Svjetske turističke organizacije (UNWTO) ukazuju na to kako je prošle godine 1,3 milijarde turista putovalo u druge zemlje, što predstavlja povećanje od 88 posto u odnosu na nivo prije krize. Osim toga, očekuje se kako će ove godine brojka od 1,4 milijarde biti premašena. Jedino je Bliski istok premašio brojke iz 2019. godine, dok ostale regije još uvijek zaostaju, piše El Pais. Povratak globalnog turizma i očekivani rast iskorišteni su od strane Bookinga i Airbnba, dvije vodeće američke online platforme koje upravljaju smještajem za turiste. U posljednja dvije sedmice obje kompanije su predstavile svoje finansijske rezultate za 2023. godinu, otkrivajući nezapamćenu stabilnost, iako s značajnim razlikama između dvije kompanije. Pozicije u ovom rangiranju invertirane su u smislu stvarne zarade. Airbnbova neto dobit dosegla je vrhunac 2023. godine s 4,792 milijarde dolara, 2,5 puta više nego 2022. godine, dok je Booking ostvario 4,29 milijardi dolara, što je povećanje od 40 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kako to da Booking ima promet od 11,448 milijardi dolara više od Airbnba, ali zarađuje 502 miliona dolara manje? Izvori Airbnba konsultirani od strane El Paisa naglašavaju kako je ta razlika rezultat nižih troškova poslovanja. – Mi smo kompanija s visokim maržama, budući imamo samo jednu liniju poslovanja i trenutno ne pružamo druge usluge, trekli su. Nasuprot tome, Booking Holdings, matična kompanija platforme, zapošljava gotovo 22.000 ljudi na svojim različitim brendovima (Booking.com, Agoda, Priceline, Kayak, Rentalcars.com i OpenTable), u usporedbi s 6.000 zaposlenika Airbnba. Booking troši gotovo dvostruko više od Airbnba. Razlog ove razlike leži u velikim troškovima marketinga, uglavnom na pozicioniranju svojih objekata na vodećim internetskim tražilicama. Samo u 2023. godini, troškovi marketinga su iznosili 6,8 milijardi dolara, gotovo dvostruko više nego prije dvije godine. Osim ovih izdataka, došlo je do značajnog povećanja troškova za zaposlenike, koji su porasli za gotovo 900 miliona dolara. Razlozi su bili značajno zapošljavanje osoblja i isplata kompenzacija u skladu s cijenom dionica kompanije, podijeljenih u tri različite iznose od 530, 404 i 370 dolara po zaposleniku. Ova razlika između prihoda i dobiti Bookinga i Airbnba djelomično će se smanjiti u 2024. godini kao rezultat poslovnih planova koje je Airbnb objavio. – Vjerujemo da je sada vrijeme da proširimo svoje poslovanje izvan našeg osnovnog poslovanja i ponovno izmislimo Airbnb. Iako će to biti postupak koji će trajati nekoliko godina, radujemo se dijeljenju više informacija o tome kasnije u 2024. Airbnb je na prekretnici. Proveli smo posljednje tri godine usavršavajući našu osnovnu uslugu, i sada smo spremni krenuti u naše sljedeće poglavlje, firma je enigmatično navela u pismu dioničarima. Šta će biti sljedeće poglavlje? Kako bi održala ovu stopu rasta, kompanija predviđa da će se morati povećati svoje poslovanje, bilo putem usuga ili ulaskom na nova tržišta. U prvom slučaju, to bi značilo udaljavanje od isključivog fokusa na turističke apartmane, širenje opcija hotela (već imaju web stranicu koja nudi hotelske sobe pod nazivom HotelTonight, koju su preuzeli 2019.) i proširenje dodatnih doživljaja, najma automobila ili prodaje aviokarata. To bi uključivalo povećanje troškova, što bi dovelo do smanjenja profita u kratkom i srednjem roku. Druga alternativa može biti prioritetno širenje smještaja u Latinskoj Americi i Aziji, dvije regije svijeta gdje firma ima manji udio, što bi također smanjilo profit, komentira El Pais. Još jedan faktor koji bi trebao smanjiti razliku u prihodima između Bookinga i Airbnba bit će kazna koju je Bookingu prošle sedmice izrekla Španska nacionalna komisija za tržište i konkurenciju (CNMC). Riječ je o kazni od čak 530 miliona dolara, najvećoj kazni ikad izrečenoj zbog “zloupotrebe dominantnog položaja u vezi s uslugama posredovanja koje nude hoteli.” Postupak je pokrenut na temelju dvije pritužbe podnesene CNMC-u od strane Španskog udruženja menadžera hotela i Udruženja hotelskog poslovanja Madrida. Na svojoj najnovijoj prezentaciji rezultata, objavljenoj u ranim jutarnjim satima u petak, Booking Holdings je objavio kako je zabilježio “gubitak od 530 miliona dolara na rezultatima za 2023. godinu u vezi s preliminarnom odlukom španskog tijela za konkurenciju”, kako je predstavljeno američkom nadzorniku finansijskih tržišta, Komisiji za vrijednosne papire i berze (SEC). Platforma je bila vrlo kritična prema predloženom rješenju CNMC-a, snažno se protiveći njegovim zaključcima i izrazila je namjeru žalbe na odluku CNMC-a.
Tokom narednog mjeseca u regiji se uvodi 11 novih linija, od toga pet sa Aerodroma Sarajevo
Marx.ba Kako piše specijalizirani portal Zamaaero u mjesecu pred nama u regiji će se uspostaviti 11 novih avio linija. Ono što može radovati je da je čak pet od 11 sa Aerodroma Sarajevo. Tako će od 3. marta Sun Express iz Sarajeva letjeti ta Antalyju, a Wizz Air od posljednjeg dana narednog mjeseca će krenuti s letovima za Abu Dhabi. Tog 31. marta će Ryanair pokrenuti tri nove linije. Letjet će za Bergamo, Charleroi i Gothenburg, pa će tako bez sumnje i mart biti nastavak trenda rasta broja putnika na najvećem bh. aerodromu. Nove linije u regiji tokom marta:
Eurowings povećava broj letova na relaciji Sarajevo – Keln tokom ljeta
Marx.ba Njemačka niskotarifna aviokompanija Eurowings planira tokom ljetne sezone povećati broj letova iz Kelna i Štutgarta za Sarajevo, objavio je Zamaaero. Eurowings će od 1. aprila do 29. oktobra letjeti četiri puta sedmično na liniji Keln-Sarajevo, u poređenju i s tri leta sedmično koliko je nudio prošlog ljeta. Avioprijevoznik će također povećati letove iz Štutgart za Sarajevo na tri leta sedmično između 24. jula i 4. septembra, u poređenju s dva leta sedmično prošlog ljeta. Inače, prije nekoliko dana je potvrđeno da će i niskobudžetna aviokompanija Flyadeal sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji, podružnica Saudi Arabian Airlinesa, pokrenuti sezonske letove koji povezuju Sarajevo s Džedom. Avioprijevoznik će nuditi novu uslugu četiri puta sedmično od 4. juna do 24. augusta, pokazuje raspored letova Flyadeala. Flyadeal također povećava broj letova Rijad-Sarajevo s tri puta sedmično na svakodnevne.
Apple električni automobil ostaje samo ideja
Marx.ba Apple će ugasiti svoj tim koji radi na električnim automobilima, pod nazivom Special Projects Group, objavili su svjetski mediji. Vijesti signaliziraju da će Apple prestati sa svojim tajnim naporima da napravi automobil koji će biti konkurent Tesli. Program je zapošljavao hiljade zaposlenika, ali se nikad nije uklapao u Appleovu osnovnu djelatnost elektronike i online usluga, te je pokrenuo pitanja o tome koje bi kompanije Apple koristio za proizvodnju automobila. Izvještaji o Appleovoj ambiciji da napravi automobil prvi put su se pojavila 2014. nakon što je kompanija zaposlila automobilske inženjere i druge talente iz automobilskih kompanija. Bilo je nekoliko javnih naznaka o planovima kompanije, ali Apple je upravljao programom u kojem su autonomni automobili u vlasništvu Applea opremljeni senzorima i kojima su upravljali sigurnosni vozači vozili po području zaljeva San Francisca. Odjeljenje je imalo nekoliko reorganizacija tokom godina, uključujući otpuštanja 2019., kada su zaposlenici premješteni u različite dijelove kompanije. Neki Appleovi zaposlenici u automobilskom odjelu kompanije mogli bi preći u tim za generativnu umjetnu inteligenciju, piše Bloomberg. Dionice Applea porasle su oko 1 posto nakon ove vijesti. Inače, kompanija ima i druge projekte vezane uz automobilsku industriju, uključujući svoj softver CarPlay orijentiran na infotainment.
Razgovori o ulaganju kompanije Al Falah Group u BiH
Marx.ba V.d.direktora Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) Marko Kubatlija održao je sastanak sa Nadyom Al Falasi, predsjednicom Al Falah Group (AFI) i osnivačicom brenda Greeno Pack, i Sanjom Miovčić, izvršnom direktoricom Vijeća stranih investitora u Bosni i Hercegovini, s kojima je razgovarao o mogućnostima ulaganja. Kubatlija je ovom prilikom predstavio usluge Agencije, planove vezane za promociju potencijala u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i prednosti koje BiH pruža stranim investitorima. Al Falasi je iskazala zainteresovanost za razvoj poslovanja u BiH, bez obzira na određene izazove, te predstavila svoje planove razvoja brenda Greeno Pack. AFI je globalna kompanija sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizirana za međunarodnu trgovinu sa fokusom na specifične industrije i specifične tržišne segmente koji su neotkriveni ili nedovoljno opsluženi. Greeno Pack je jedna od glavnih proizvodnih linija AFI-ja koja se bavi sektorom fleksibilnog pakovanja koji se obično koristi u različitim industrijama kao što su industrija hrane i pića, građevinskih materijala, poljoprivrednih proizvoda, tereta i transporta. Greeno pack se proizvodi u Turskoj, a promovira se preko AFI-ja sa sjedištem u Sarajevu i tri filijale u UAE, Velikoj Britaniji i Egiptu. Razgovarano je o drugoj fazi projekta i mogućoj izgradnji fabrike u BiH, te predstojećem događaju ,,Aspiring Future Impact” – (AFI) CIRCLE UAE 2024 koji se održava 4. marta 2024. u Sarajevu. Cilj samog događaja je poticanje partnerstva i saradnje između investitora iz UAE, poslovne zajednice Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana, proizvođača i evropskih kompanija u sektoru održivog pakiranja.
Najveći trgovci energijom imaju neuložene milijarde: Čekaju pogodan trenutak za investiranje
Marx.ba Dok se najveće svjetske kompanije za trgovinu energijom pripremaju za svoj ovosedmični veliki godišnji skup u Londonu, suočavaju se sa rastućim problemom, šta da rade sa svojom gotovinom. Većina trgovačkih kuća, koje su u privatnom vlasništvu i koje kontrolišu njihovi zaposleni, malo otkrivaju svoju gotovinsku poziciju, kapital ili dividende, prenosi Reuters. Prema desetak trgovačkih i bankarskih izvora i prema proračunima, Vitol, Trafigura, Mercuria i Gunvor zajedno sjede na milijardama dolara i poslije isplate rekordnih dividendi. Neimenovani izvršni direktor jedne od pomenutih kompanija naveo je da čekaju dobre prilike za investiranje. On je istakao da je dobrih prilika malo, a da ulaganje u zelenu energiju stvara gubitke. Trgovačke kuće koje već kontrolišu velika područja globalnih tržišta nafte, gasa i električne energije teško rastu, dok su slabi prinosi posljednjih godina na ulaganjima u energiju vjetra, sunca i vodonika uznemirili investitore. Vitol, najveći svjetski trgovac energijom, povećao je ukupan kapital na 26 milijardi dolara nakon što je isplatio rekordne dividende od pet milijardi dolara, pošto je zaradio 15 milijardi 2022. godine. Prema procjenama, kapital Vitola porastao je u 2023. godini na više od 30 milijardi dolara. Kapital velikih trgovačkih kuća manji je od kapitala naftnih kompanija kao što je Shell sa 188 milijardi dolara ili BP sa 85 milijardi dolara vrijednosti, prema njihovim novim izvještajima.
Pilot projekat Air Canada: Umjesto regionalnih letova, putovanje luksuznim autobusom
Marx.ba Air Canada pokreće pilot projekt u kojem će autobusima povezati dva aerodroma sa svojim čvorištem u Torontu. Aerodromi koje ulaze u taj pilot projekt su John C. Munro Hamilton International Airport i Region of Waterloo International Airport. Oko 80 kilometara su udaljeni od aerodroma Toronto Pearson. Među njima će prometovati luksuzni autobusi koji će imati svega 36 kožnih sjedišta u rasporedu s jedne strane dva, a s druge po jedno sjedište. Bit će opremljeni WiFi-jem, priključcima za punjenje mobilnih uređaja, stolićima, velikim pretincima za ručnu prtljagu i toaletom. Putnici će u njima svakako imati veću udobnost nego, primjerice, u regionalnim avionima. Karte će se moći rezervirati za, na primjer, Hamilton – Toronto – London. Dio puta između Hamiltona i Toronta obavit će se autobusom, a između Toronta i Londona putnici će biti prevezeni avionom. Prvi autobusi će krenuti tokom maja 2024., a već sad je moguće napraviti rezervacije. Trenutno je u planu 6 linija svakodnevno u oba smjera, bez usputnih stajanja. Putnici će se na aerodromima Hamilton i Region of Watreloo prijaviti za let na šalterima kao kod putovanja avionom, te će dobiti ukrcajne propusnice za cijelo putovanje. Na šalterima će predati i prtljagu koja će se utovariti u autobus. Nakon dolaska na aerodrom Toronto Pearson, proći će sigurnosnu provjeru i nastaviti prema izlazima gdje će se ukrcati u avione za nastavak putovanja. Predana prtljaga će biti automatski poslana na vezani let, prenosi Avioradar. U slučaju kašnjenja autobusa, putnici imaju ista prava kao kod putovanja avionom. Za putovanja autobusom se također prikupljaju nagradne milje. Air Canada će nakon evaluacije projekta vidjeti ima li potencijala uvesti nova odredišta ili ponuditi intermodalni prijevoz u drugim aerodromima.
Atlantic Grupa ostvarila snažan rast prodaje, kafa se ističe kao najveća pojedinačna kategorija
Marx.ba Atlantic Grupa je hrvatska multinacionalna kompanija s kompanijama i predstavništvima u osam zemalja među kojima je i Bosna i Hercegovina. Svoje proizvode izvozi na više od 40 tržišta širom svijeta, a veliki broj njih su poznati i potrošačima u BiH. Atlantic Grupe je u 2023. ostvarila neto dobit od 31,2 miliona eura, što je rast od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavili su u utorak iz te kompanije. Prihodi od prodaje u 2023. su iznosili 973,9 miliona eura, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja rast od 15,1 posto. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) porasla je 13,3 posto u odnosu na 2022. i iznosi 86,6 miliona eura, dok je neto dobit porasla 20 posto i iznosi 31,2 miliona eura. – U još uvijek nestabilnom i izazovnom okruženju, Atlantic Grupa je ostvarila snažan rast prodaje u svim poslovnim segmentima te na svim važnijim tržištima, istakao je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Odlični prodajni rezultati, kako je naveo, omogućili su i snažan rast profitabilnosti, unatoč i dalje visokim troškovima sirovina i pakirnog materijala, logističkih i drugih usluga, ali i značajnom ulaganju u zaposlene. Tedeschi je rekao kako su nastavili s ulaganjima u razvoj poslovanja, uključujući inovacije u proizvodnom portfelju, modernizaciju proizvodnih kapaciteta te zelenu i digitalnu transformaciju Atlantic Grupe, kao i s nastojanjima za rast kroz akvizicije. – Iako očekujemo da će geopolitičko i makroekonomsko okruženje i dalje biti izazovno, ostajemo uvjereni da ćemo nastaviti s uspješnim poslovanjem i održivim rastom, istakao je. U ukupnoj prodaji Atlantic Grupe vlastiti brendovi čine 62 posto, ljekarsko poslovanje 9 posto, dok principalski brendovi učestvuju s 29 posto prihoda od prodaje. Kafa se sa 199,9 miliona eura, tj. udjelom od 20,5 posto u ukupnom prihodu od prodaje, ističe kao najveća pojedinačna kategorija.
Hrvatskoj nedostaje najmanje 200.000 radnika: Potražnja u gotovo svim segmentima ekonomije
Marx.ba Hrvatskoj nedostaje radnika u gotovo svim segmentima ekonomije, od radno intenzivnih djelatnosti do visokokvalificiranih stručnjaka. S jedne su tu negativni demografski trendovi, niski prirodni prirast te iseljavanje stanovništva, pri čemu u velikom broju iseljavaju visokoobrazovani koji su se školovali u Hrvatskoj, ali očito za tuđe tržište rada, a s druge je, posljedično, sve veći uvoz radne snage jer bez stranih radnika mnogi bi poslovni procesi naprosto stali. Lani je u Hrvatskoj izdano više od 172 hiljade radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, najviše za Zagreb i priobalne županije, a najviše se traže radnici u građevini i turizmu. Potrebe za stranom radnom snagom samo rastu, a tako će vjerovatno biti i ove godine. No, iz MUP-a su sada najavili da će se postrožiti uvjeti za izdavanje radnih dozvola na način da će se uvesti novi uvjeti za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, piše Novi list. Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenje HZZ-a temelj je naime na kojemu MUP izdaje radne dozvole. Dodatno će, poručuju, provjeravati poslodavce i uvjete rada koje nude, pojačat će se nadzor poslodavaca kako bi detektirali one koji “zloupotrebljavaju sistem”, s ciljem da ih se isključi iz sistema zapošljavanja. Kako će se sve to odraziti na tekuća kretanja na tržištu radne snage u ovoj godini, ostaje da se vidi, ali dugoročno trend je jasan. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca nedavno su primjerice izračunali da će u Hrvatskoj do 2030., uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, biti između 400 i 500 hiljhada stranih radnika pa bi svaki četvrti radnik u Hrvatskoj tada mogao biti stranac. Strani radnici, predviđa HUP, tada bi činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.