Centralna banka BiH: Devizne rezerve na kraju 2023. godine porasle na 16,29 milijardi KM
Marx.ba Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju decembra prošle godine iznosile su 16,29 milijardi KM i veće su za 605,1 milion KM ili 3,9 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjem nivou, devizne rezerve povećane su za 224 miliona KM ili 1,4 posto, objavila je Centralna banka BiH. Ukupni krediti domaćim sektorima u BiH na kraju decembra lani iznosili su 23,55 milijardi KM i veći su za 247,4 miliona KM ili 1,1 posto u odnosu na novembar iste godine. Rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 26 miliona KM ili 0,2 posto, privatnih preduzeća za 144,5 miliona KM ili 1,5 posto, nefinansijskih javnih preduzeća za 35,3 miliona KM ili 5,9 posto, vladinih institucija za 17,7 miliona KM ili 1,6 posto, te ostalih domaćih sektora za 24 miliona KM ili 11 posto. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u decembru 2023. iznosila je 6,7 posto, nominalno 1,48 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 813,4 miliona KM ili 7,4 posto, privatnih preduzeća za 612 miliona KM ili 6,7 posto, nefinansijskih javnih preduzeća za 9,6 miliona KM ili 1,5 posto, te kod ostalih domaćih sektora za 58 miliona KM ili 31,3 posto. Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 12,9 miliona KM ili 1,1 posto.
Tim kreativaca iz BiH predstavio društvenu igru s njemačkim pečatom
Marx.ba Sheez Games, novo ime na sceni društvenih igara, s ponosom predstavlja svoju prvu igru – Memopolis. Ova inovativna memory igra donosi svježu perspektivu društvenih igara, pružajući igračima priliku da istraže njemačke znamenitosti iz šest najvećih gradova: Berlina, Hamburga, Münchena, Kölna, Frankfurta i Stuttgarta. Cilj Memopolisa nije skupljanje dvije iste kartice, nego skupljanje dvije različite znamenitosti iz jednog od šest gradova u Njemačkoj. Iza ovog neobičnog brenda stoje ljudi koji dijele strast prema kvalitetnom dizajnu i želju da stvore nešto opipljivo s humanom funkcijom. Autor igre je Damir Bašić, arhitekta iz Sarajeva, s adresom u Kölnu. Memopolis se ističe sa 36 različitih kartica, svaka sa živopisnim ilustracijama koje su rezultat kreativnog rada talentiranog dizajnera Sandina Međedovića iz Studija 10. Brendiranje Sheez Gamesa i kutije Memopolisa povjereno je dizajneru Goranu Lizdeku, dok je Emina Sabirović odgovorna za besprijekoran prijevod sa njemačkog na engleski jezik. Emina Osmanović Bašić vodi birokratske aspekte projekta. – Zapravo vrlo rijetko igram društvene igre, pa je ideja dosla poprilično spontano. Htio sam stvoriti nesto opipljivo, da ima humanu funkciju i da dizajnerski bude na jako visokom nivou. Možda je indirektno utjecalo i to što sam arhitekt po struci. Miks svega navedenog je nekako donio do stvaranje Sheez Gamesa. Ono što je meni lično interesantno, a tek naknadno mi je postalo jasno, jeste da se sa društvenom igrom ide u kontru svemu što igra danas predstavlja. Skoro je pa nadrealno da se nekoliko ljudi skupi u krug i igra nešto, gledajući se u oči, a ne u ekran. Ne želio umanjivati vrijednost video igara, ali želim pridonijeti očuvanju trenutaka neposredne interakcije, kaže Damir Bašić, autor igre. Nakon uspješno završenih faza kreiranja i proizvodnje, Sheez Games sada fokusira svoje napore na distribuciju Memopolisa. Igra je trenutno dostupna za narudžbe samo unutar zemalja Evropske unije, dok će se od marta ove godine naći i na policama nekoliko prodajnih mjesta u Bosni i Hercegovini.
Evropa planira udvostručiti proizvodnju struje do 2050. godine
Marx.ba Evropska unija (EU) procjenjuje da će morati više nego udvostručiti proizvodnju električne energije do sredine vijeka i podstaći obnovljive izvore kako bi postigla ambiciozni cilj klimatske neutralnosti. Kako bi se ostvarili ciljevi smanjenja emisija gasova staklene bašte, koje preporučuju naučnici za slijedeću deceniju, proizvodnja električne energije će morati da se poveća na 5,2 hiljade teravat-sati (TWh) do 2040. godine, sa 2,9 hiljada TWh u 2021. godini, pokazala je analiza koju je uradila Evropska komisija, prenosi Mina. Proizvodnja bi se morala dodatno proširiti na 6,92 hiljade TWh do 2050. godine, budući da se potrošači sve više oslanjaju na električna vozila dok komunalna preduzeća koriste više obnovljivih izvora energije. Komisija do 2040. preporučuje smanjenje zagađenja 90 posto u odnosu na nivo iz 1990. godine. Elementi planiranog cilja uključuju dalji razvoj obnovljivih izvora, uštedu energije i ubrzanu upotrebu zelenih tehnologija. Procjenjuje se da će potreba za pokretanjem inicijativa zelene energije, kao što su obnovljiva goriva i direktno dobijanje ugljenika iz vazduha također povećati potražnju za strujom.
Gdje će se u svijetu najviše povećati broj milionera
Marx.ba Broj milionera u zemljama grupe BRICS doživjet će značajan porast u sljedećem desetljeću, što će pridonijeti najvećem porastu bogatstva u bilo kojoj međudržavnoj organizaciji na svijetu, pokazuje izvještaj konsultantske kompanije Henley & Partners. Predviđa se da će se broj milionera u zemljama BRICS-a, koje mjereno paritetom kupovne moći sada čine 31,7 posto globalnog BDP-a, četvrtinu globalne ekonomije i 40 posto svjetske populacije,- povećati za 85 posto u sljedećih 10 godina. Moćna grupacija BRICS okuplja pet velikih ekonomija u razvoju, Kinu, Brazil, Južnu Afriku, Rusiju i Indiju, kojima su se lani pridružili Egipat, Etiopija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Saudijska Arabija. – Predviđanje od 85 posto povećanja broja milionera za BRICS bit će najveći rast bogatstva u bilo kojem bloku ili regiji na globalnom nivou, rekao je Andrew Amolis, analitičar u New World Wealthu za CNBC. Za usporedbu, očekuje se da će grupa G7 povećati broj milionera za 45 posto u sljedećem desetljeću. G7 je koalicija naprednih svjetskih ekonomija, a čine je Kanada, Francuska, Japan, Italija, SAD, Velika Britanija i Evropska unija. – BRICS izaziva svjetski poredak i uspostavlja se kao moćan suparnik G7 i drugim međunarodnim organizacijama, rekao je glavni partner iz Henley & Partnersa, Dominic Volek, prenosi Tportal. Indija prednjači u ekspanziji bogatstva, s procijenjenim skokom bogatstva po glavi stanovnika od 110 posto do 2033., a slijedi Saudijska Arabija, u kojoj se predviđa povećanje bogatstva po glavi stanovnika za više od 105 posto u istom periodu. UAE se sprema za rast od 95 posto, a očekuje se da će bogatstvo Kine i Etiopije porasti za 85, odnosno 75 posto.
SkyAlps u velikoj ekspanziji u regiji: Planira dalji rast, a Mostar ima bitnu ulogu
Marx.ba Italijanski prevoznik SkyAlps proširuje svoje prisustvo u regionu lansiranjem šest novih linija iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske ovog ljeta, a planira daljnji rast poslovanja u regiji 2025. godine, piše Ex YU aviation. Aviokompaniji su nedavno odobrene subvencije za pokretanje letova iz Mostara do Verone, Rima, Minhena i Barija, a usluge će početi krajem aprila i početkom maja. – Mostar ima ogroman potencijal u odnosu na druge aerodrome. Nadam se da će kvalitet turista koje ćemo prevesti ispuniti svačija očekivanja. Ovo je, vjerujem, samo početak plodne višegodišnje saradnje, rekao je nedavno Alex Spinato, generalni direktor za avijaciju i operacije SkyAlpsa. Aviokompanija, koja ima flotu od šest turboelisnih aviona Dash 8 sa 76 sjedišta, također planira proširiti svoje prisustvo na hrvatskom tržištu. Avioprevoznik će početi saobraćati između Verone i Brača 8. juna, a sezonski nedjeljni prevoz traje do 14. rujna. SkyAlps također planira otvoriti letove između Verone i Zadra od 15. lipnja, koji će saobraćati jednom sedmično do 7. septembra. Sveukupno, avioprevoznik će ovog ljeta održavati dvadeset sedmičnih redovnih letova u i iz regije, udvostručavajući svoje operacije u odnosu na prošlu godinu. Također će zadržati niz povelja. – SkyAlps planira daljnje širenje u regiji sljedeće godine otvaranjem baze u Mostaru i uvođenjem letova za Stuttgart, Beč, Napulj, Palermo i Kataniju, izjavio je nedavno generalni direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel. SkyAlps je počeo sa radom u junu 2021., u početku je pokrenuo letove kao virtuelna aviokompanija dok nije dobio sopstveni sertifikat avio-operatora u januaru 2023. Prevoznik planira više nego udvostručiti svoju flotu Dash 8 na četrnaest aviona tokom slijedeće godine, što će mu omogućiti dalji rast. Prošle godine planirali su ulazak na slovenačko tržište letovima iz Bolzana, Napulja i Pize za Maribor, međutim, usluge su otkazane prije pokretanja zbog male potražnje.
Asocijacija poslovnih žena iz cijele BiH od sada u Tešnju
Marx.ba U Tešnju je u petak uspješno održana osnivačka Skupština Asocijacije poslovnih žena, čiji je osnovni cilj okupljanje žena iz različitih privrednih sektora s namjerom jačanja njihove prisutnosti i uticaja u poslovnom svijetu Bosne i Hercegovine. Ovom svečanom prilikom, usvojen je Statut Asocijacije, čime su postavljeni temelji za daljnje djelovanje organizacije. Izabrana su tijela koja će voditi ovu važnu inicijativu, a sastav Asocijacije odražava raznolikost i stručnost žena iz različitih privrednih sektora. Za predsjednicu Skupštine Asocijacije poslovnih žena izabrana je Umihana Krličević Omerović. – Pred nama jesu izazovi, ali i prilike koje ćemo zajedno istražiti i iskoristiti. Bit će trenutaka kada će nam trebati odlučnost, ali vjerujem da je zajedništvo snaga koja će nas gurati naprijed. Radujem se saradnji s članicama Asocijacije i uvjerena sam da zajedno možemo postići značajne promjene, istakla je Krličević Omerović. Za predsjednicu Asocijacije poslovnih žena izabrana je Šemsa Mujaković. – Ovo je vrijeme kada se žene moraju udružiti, podržavati i zajedno graditi održivu i prosperitetnu poslovnu zajednicu. Asocijacija će biti platforma koja će promicati liderstvo, inovacije i saradnju među ženama u poslovnim sektorima diljem Bosne i Hercegovine, kazala je Mujaković. Upravni odbor Asocijacije sastoji se od 15 članica, predstavnica različitih privrednih sektora, koje će zajednički raditi na ostvarivanju ciljeva i misije organizacije, a to su: Šemsa Mujaković – predsjednica Asocijacije, Sanela Beširović i Selma Bradarić – potpredsjednice, Sabina Merdić – sekretar, Zahida Binakaj, Adisa Karahodžić, Indira Krdžalić, Nerma Saračević, Umihana Krličević Omerović, Amela Sejdić, Samira Avdić, Emina Brka, Alema Jabandžoć Deljkić, Ermina Hadžić i Nadina Mulalić. Nadzorni odbor čine Armina Mujezinović, Edina Korajlić i Elvira Kantić. Medijski partner Asocijacije poslovnih žena BiH je ZOS radio koji će pružiti podršku i medijski pratiti aktivnosti žena okupljenih u ovom udruženju. Asocijacija poslovnih žena poziva sve zainteresirane žene da se pridruže inicijativi i doprinesu zajedničkom uspjehu. Asocijaciju možete kontaktirati putem e-mail adrese: asocijacijashe@gmail.com.
Nakon jučerašnjeg pada, cijena zlata opet iznad 2.000 dolara
Marx.ba Evropski i američki berzanski indeksi su danas u porastu, a cijena zlata je ponovo iznad 2.000 dolara za uncu. Indeks frankfurtske berze DAX je jutros u 9.15 sati porastao na 17.135,32 poena, londonski FTSE 100 na 7.655,81 poen, francuski CAC 40 na 7.791,78 poena, a moskovski MOEX na 3.273,90 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi porasla na 38.773,12 poena, indeks S&P 500 na 5.029,73 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 15.906,17 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je porasla na 78,052 dolara, a cijena nafte Brent pala je na 82,722 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 24,890 eura za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 2.004,83 dolara za uncu (unca iznosi 28,35 grama), a cijena pšenice pala je na 5,6463 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,07626, što je otprilike isto kao juče.
Ina u 2023. godini ostvarila dobit od 250,3 miliona eura
Marx.ba Kondolidirana neto dobit Ine u 2023. godini iznosila je 250.3 miliona eura, što je 2.1 milion eura ili 0.8 posto manje nego godinu radnije, pokazuje finansijski izvještaj Ine objavljen danas. Ukupni konsolidirani prihodi od 4.06 milijardi eura manji su za 15.5 posto u odnosu na 2022. godinu. Ukupni rashodi pali su za 14.5 posto, na 3.75 milijardi eura. Neto dobit ostala je na nivou 2022. godine, oko 250 miliona eura, između ostalog i zbog toga što u 2023. nije bilo dodatnog poreza na dobit, kaže se u saopćenju uprave. EBITDA djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina za 2023. godinu niža je za šest posto te iznosi 413 miliona eura. Proizvodnja je smanjena u skladu s očekivanjima zbog zrelosti polja i remonta provedenog na postrojenjima za obradu plina u trećem tromjesečju, kažu u Ini. S druge strane, doprinos je ostvaren na egipatskoj koncesiji East Damanhur koja je počela s proizvodnjom plina u septembru i komercijalnim otkrićem na bušotini Veliki Rastovac-1. Rezultat djelatnosti rafinerija i marketinga uključujući usluge kupcima i maloprodaju poboljšan je, a to se uglavnom pripisuje snažnoj potražnji na tržištu i doprinosu vlastite proizvodnje. Prodane količine u maloprodaji povećane su 19 posto, uglavnom kao rezultat dobre turističke sezone, a marža ne-goriva rasla je 33 posto, kaže se u saopćenju. Investicijske aktivnosti iznosile su gotovo 400 miliona eura i bile su usmjerene na domaća ulaganja i stjecanje dodatnih 25 posto udjela u OMV-u Slovenija. Ulaganja u istraživanje i proizvodnju nafte i plina ostala su snažna, na 100 miliona eura, a projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka dosegnuo je 84 posto ukupne dovršenosti, kažu u Ini. Dodaju da finansijska pozicija ostaje stabilna uz neto dug od 216 miliona eura te omjer duga i kapitala od 12 posto. To se ocjenjuje održivom okosnicom za buduća ulaganja.
Izazov za industriju čokolade: Cijena kakaa probila granicu od šest hiljada dolara po toni
Marx.ba Kakaom se jučer trgovalo po cijeni od šest hiljada dolara po toni, što je najviša zabilježena tačka. Ovo je veliki porast jer je cijena u septembru 2022. bila nešto više od dvije hiljade dolara. Kakao je zbog ovolikog rasta cijene postao berzanska roba s najboljom izvedbom u posljednjih nekoliko godina. Cijena kakaovca rekordno je skočila u drugoj polovici 2023. godine, a trend se nastavio i početkom ove godine. Prema podacima Trading Economicsa, kakao je porastao za 1803 USD/MT ili 42,97 posto od početka 2024., prema trgovanju ugovorom o razlici u cijeni (CFD) koji prati referentno tržište za ovu robu, prenosi Lider. Očekuje se da će se kakaom trgovati po cijeni od oko šest hiljada dolara do kraja ovog kvartala, prema globalnim makro modelima Trading Economics i očekivanjima analitičara. Gledajući unaprijed, procjenjuje se da će se trgovati na 6346,11 za 12 mjeseci. No, moguća su i iznenađenja budući da je i ovaj rast iznenadio analitičare. Također, najnoviji podaci Trading Economicsa pokazuju da je Obala Slonovače smanjila isporuku za 39 posto u periodu od oktobra 2023. godine do februara ove godine, usporedimo li isti period prošle godine. Sličan trend zapažen je i u Gani, gdje je zabilježen pad isporuke od 35 posto, za period od 31. januara do 1. septembra 2023. godine. Povećanje cijena kakaovca na svjetskim berzama događa se zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta na području zapada Afrike, gdje se također nalazi više od 60 posto svjetske proizvodnje kakaovca. To područje trenutno je pogođeno meteorološkim fenomenom El Niño. Problem je u osjetljivosti biljke kakaovca na vruće vremenske uvjete. Suho i jako toplo vrijeme može doprinijeti i razvoju bolesti zemlje, što se je pogubno za sadašnje i buduće usjeve. Poskupljenje kakaovca na svojoj koži prvi su osjetili proizvođači čokolade, a onda bi mogli i kupci. Proizvođači u susjednim državama, ali i u svijetu su pred izazovom. Oni koji imaju zalihe kakaovca za sada ne moraju dizati cijene, ali postoje i oni koji nemaju izbora nego poskupjeti finalni proizvod.
Japan više nije treća ekonomska sila svijeta, titulu mu je preotela ova zemlja
Marx.ba Japan više nije treća najveća ekonomija na svijetu, a titulu mu je preotela Njemačka, jer je azijski div neočekivano zapao u recesiju. Nekoć druga ekonomija svijeta, Japan je u izvijestio o dva uzastopna kvartala ekonomskog pada – u trećem kvartalu BDP je pao nemalih 3,3 posto dok se u četvrtom smanjio za 0,4 posto. Ekonomisti su očekivali da će japanski BDP u zadnjem kvartalu 2023. godine porasti 0,3 posto. U cijeloj 2023. pak japanski BDP nominalno je porastao 5,7 posto te je iznosio 4,2 biliona dolara. S druge je strane njemački BDP prošle godine nominalno porastao 6,3 posto, na 4,46 biliona dolara. Nominalni BDP mjeri vrijednost svih komponenti u američkim dolarima, bez prilagođavanja inflaciji. Nakon objave recesije, referentni indeks Nikkei 225 Tokijske burze porastao je 0,65 posto jer ulagači vjeruju da će slabi ekonomski pokazatelji natjerati tamošnju središnju banku da konačno odustane od politike negativnih kamatnih stopa. Za razliku od ostalih zapadnih industrijaliziranih zemalja, Japan je ostavio niske kamatne stope i odgodio borbu protiv inflacije kako bi podržao ekonomski rast. Zbog toga je vrijednost jena pala, a tamošnji izvozni proizvodi jeftiniji su u odnosu na američke i evropske. Ključne kamate u SAD iznose 5,5 posto, u eurozoni 4,25 posto dok su u Japanu na minus 0,1 posto od 2016. godine, pri čemu je inflacija na tek oko četiri posto, što još uvijek nije alarmantno. Štaviše, na inflaciju se gleda kao na pozitivan fenomen nakon 18 uzastopnih mjeseci deflacije.