Ekonomisti prognoziraju privredni rast eurozone u 2024. godini
Marx.ba Ekonomiju eurozone očekuje skroman rast slijedeće godine, uprkos tome što će plaće rasti brže od inflacije prvi put u posljednje tri godine, prognoziraju ekonomisti. Oko dvije trećine od 48 ekonomista koje je anketirao Financial Times navelo je da vjeruje da je eurozona već u recesiji, koja se definiše kao pad BDP-a u dva uzastopna kvartala. Ekonomisti banke PNP Paribas ipak ocjenjuju da je eurozona u stagnaciji, prije nego u recesiji. Ekonomisti predviđaju postepeni oporavak eurozone u 2024. godini umjesto daljeg pogoršanja. Većina ispitanika predviđa da će sadašnja kontrakcija biti plitka i kratkotrajna, sa blagim pozitivnim rastom koji će se vratiti u prvom kvartalu iduće godine. Međutim, ekonomisti očekuju da će iduća godina donijeti samo slab rast i upozoravaju da bi visoke kamate, potencijalna previranja na energetskom tržištu i geopolitička nestabilnost mogli da izazovu dublji pad privrede. Anketirani ekonomisti predviđaju da će privreda eurozone slijedeće godine porasti za nešto više od 0,6 posto. Većina njih je bila pesimističnija od Evropske centralne banke i MMF-a, koji predviđaju da će privreda evropske monetarne unije porasti 0,8, odnosno 1,2 odsto.
Kompanija Porsche BH u humanoj misiji
Kompanija Porsche BH kao društveno odgovorna kompanija od svog osnivanja brine o kategorijama društva kojima je pomoć potrebna. I ove godine su predstavnici kompanije Porsche BH uz podršku kolega iz Porsche Sarajeva posjetili „Srednju školu za stručno obrazovanje i radno osposobljavanje“ u Zenici sa kojom već dugi niz godina imaju saradnju te su učenicima uručeni novogodišnji paketići. Obzirom da mnoga djeca iz područnih škola koje su udaljene od gradova nemaju priliku da dobiju novogodišnji paketić, predstavnici kompanije Porsche BH su posjetili Osnovnu školu „Ćamil Sijarić“ u selu Gladovići nadomak Vranduka, te Osnovnu školu „Vladimir Nazor“ u selu Luke nedaleko od Zenice i obradovali učenike uručivši im raskošne novogodišnje darove. – Ove godine smo odlučili da idemo stazama kojima rijetki idu kako bismo izmamili osmijehe na licima učenika koji su rijetko u prilici da ih neko posjeti. Nadamo se da će i druge kompanije slijediti naš primjer i pokazati veliko srce za manje privilegovanu djecu širom BiH, izjavila je Belgin Arnautović, PR menadžerica kompanije Porsche BH. – Naša škola već duže vrijeme njeguje prijateljske odnose i saradnju sa firmom Porsche BH. Pored posjeta i radionica te pomoći pri realizaciji praktične nastave za zanimanja autolakirer i bravar, Porsche BH svake godine obezbijedi novogodišnje paketiće za naše učenike. Slobodno možemo reći da je Porsche BH jedna od rijetkih firmi koja pomaže da se učenici sa poteškoćama u razvoju što bolje inkluziraju u užu i širu društvenu zajednicu, dodala je Amira Fejzić, direktorica „Srednje škole za stručno obrazovanje i radno osposobljavanje“ u Zenici. Predstavnici kompanije Porsche BH su takođe posjetili zeničko udruženje „Svijet , saopćeno je iz te kompanije.
Još jedna uspješna godina je iza njih: Milijarderi povećali svoja bogatstva
Marx.ba Godina na izmaku je bila veoma uspješna za mnoge svjetske milijardere, a deset najvećih dobitnika je u 2023, do 15. decembra, dodalo ukupno 490 milijardi dolara svom bogatstvu, procenjuje Forbes. U prvih deset se nalazi sedam milijardera iz tehnoškog sektora, pošto je berzanski indeks Nasdaq koji prati najveće američke kompanije u oblasti tehnologija porastao za 42 posto od početka godine, a indeks S&P – za 23 posto. Dionice “veličanstvenih sedam”, odnosno kompanija Apple, Microsoft, Alfabet, Amazon, Nvidia, Tesla i Meta, daleko su nadmašile očekivanja tržišta i pomogle milijarderima koji stoje iza ovih firmi da stignu do još većeg bogatstva. Milijarder Ilon Mzsk je počeo godinu kao drugi najveći svjetski bogataš, sa 146,5 milijardi dolara imetka i tokom 2023. zaradio još 108 milijardi dolara. Izbio je na čelo ove liste, prije svega zbog dobrih rezultata svojih kompanija Tesla i Space X. Drugo mjesto je zauzeo izvršni direktor kompanije Meta, Mark Zuckerberg, koji se nakon teške 2022. godine vratio u punom sjaju i dodao svom bogatstvu još oko 75 milijardi dolara. Na trećem mjestu je osnivač Amazona, Jeff Bezos, koji je nakon ove godine postao bogatiji za još 65 milijardi dolara. U prvih deset se nalaze i indonežanski milijarder Prajogo Pangestu, suosnivač Googla Larry Page, vlasnik modne kompanije Zara Amancio Ortega, drugi suosnivač Googla Sergey Brin, bivši šef Microsofta Steve Ballmer, šef kompanije Oracle za tehnologiju Larry Alison i izvršni direktor firme Nvidia Jensen Huang.
Prognoza: Kakav odnos eura i dolara očekuju analitičari u 2024. godini
Bloomberg Adria U 2024. godini može se očekivati daljnje slabljenje eura u odnosu na američki dolar. Ekonomija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) je u daleko boljoj poziciji od ekonomije eurozone. Iako je u vrijeme globalne nestabilnosti i dva rata čije efekte osjećaju ekonomije i SAD i Eurozone (i cijele Evropske unije) teško davati prognoze ove vrste, pogotovo dugoročne, mislim da je očekivano daljnje slabljenje eura, rekao je ekonomista Igor Gavran. – Ekonomija Eurozone i EU ne pokazuje znakove oporavka i pored smanjenja inflacije, štete od sankcija i prekida ekonomskih odnosa s Ruskom Federacijom, izdvajaju se enormni iznosi novca bez ikakvog realnog pokrića za finansiranje Ukrajine, a umjesto jačanja konkurentnosti najavljuju se protekcionističke mjere prema uvozu iz konkurentnijih ekonomija poput kineske ističe Gavran. Sve navedeno daje argumente za očekivanje daljnjeg slabljenja ove ekonomije, a posljedično i njene valute, bez obzira na više kamatne stope. Američka ekonomija također nije u nekom spektakularno dobrom položaju i ima svojih manjkavosti, ali ipak je u daleko boljoj poziciji od Eurozone i cijele EU. Neki od globalnih poremećaja iz prethodnog perioda su išli i u njenu korist, a paket mjera podrške borbi protiv inflacije s mnogo širim i dugotrajnijih efektima od njegovog naziva daje argumente za očekivanje jačanja ekonomije barem u bespoštednoj budućnosti i posljedično i jačanja vrijednosti dolara ili barem relativne stabilnosti. Sa slabljenjem eura to bi značilo relativno jačanje dolara u ovom odnosu. U januaru 2021. godine euro je bio na najvišem nivou u odnosu na dolar u posljednjih pet godina kada je vrijedio 1,2327 USD. Godinu i osam mjeseci kasnije euro je pao za 22,17 posto u odnosu na dolar. Od septembra 2022. do 5. decembra 2023. godine euro je ojačao za 12,9 posto. Paritet je posljednji put postignut u novembru prošle godine. – Ako ne dođe do nekih značajnijih promjena u prilog odnosno na štetu samo jednog od ova dva ekonomska sistema, mislim da je realno očekivati nastavak slabljenja eura u odnosu na dolar i vjerovatno približno izjednačavanje vrijednosti. Možda čak i višu vrijednost dolara iznad pariteta i ne očekujem značajniji oporavak eura barem u prva dva kvartala 2024. godine., dodao je Gavran. Dalje od toga je još teže praviti procjene, ali Gavran smatra da bi u najpozitivnijem scenariju za euro eventualno moglo doći do njegovog djelomičnog oporavka možda do nivoa na kojem je danas – koji nije nimalo impresivan – i to ako period slabljenja koji izvoz čini konkurentnijim bude iskorišten u tom smislu i dođe do bar nekih naznaka oporavka. – S druge strane, američki izbori i očekivanja, a pogotovo njihov rezultat krajem godine, mogli bi dovesti do nestabilnosti u vrijednosti dolara, zaključuje Gavran.
Letovi u 2023.: Top linije svijeta i koja su putovanja trajala najduže i najkraće
Marx.ba Na svijetu je ove godine udarni dan za letove bio 11.8.2023. kada je bilo ponuđeno čak 18.586.233 sjedala. Najmanje sjedala je bilo ponuđeno 21.1.2023. njih 13.967.001. U 2023. godini top linije su bile: Najviše ASK (omjer pređenih kilometara) na svijetu je imao Southwest, 619 milijardi. Ukupan kapacitet ponuđen prošle godine je bio 5,5 milijardi sjedala, što je 96,3% brojke iz 2019. godine. Najviše sjedala nudilo se na linijama: Iz Evrope najviše sjedala se nudilo na liniji London LHR-New York JFK 3,9 miliona. Najviše sjedala na domaćoj liniji je bilo između Seoula i Jeju (13,7 miliona). Najduža linija na svijetu je New York-Singapur (Singapore Airlines) koja je duga 15.333 km i 18:50 sati, a najkraća je Tarawa-Abaiang (Air Karibati), koja je duga samo 48 km i let traje samo 15 minuta, piše Zamaaero.
Globalni rast: Tržište bicikala će vrijediti 101 milijardu dolara
Marx.ba Prema istraživanju koje je objavio Research and Market, globalno tržište bicikala u 2022. godini procenjeno je na 60,8 milijardi dolara, a do 2030. godine predviđa se da će njegova vrednost dostići 101 milijardu dolara, uz godišnji rast od 6,6 posto u osmogodišnjem periodu. Navodi se da će hibridni bicikli, jedan od segmenata analiziranih u izvještaju, zabilježiti rast od osam posto do 2030. godine i dostići 44,2 milijarde dolara. Tržište bicikala u Sjedinjenim Američkim Državama procijenjeno je na 9,9 milijardi dolara u 2022. godini. Predviđa se da će Kina, druga najveća svjetska ekonomija, dostići projektovanu veličinu tržišta od 22,6 milijardi dolara do 2030. godine. Među ostalim tržištima vrijednim pažnje su Japan i Kanada, za koje se predviđa rast od 4,4 posto i 4,8 procenata u periodu 2022-2030. U Evropi se predviđa da će Njemačka rasti oko pet posto godišnje do 2030. godine. Utreht u NIzozemskoj rangiran je kao grad gdje su biciklisti najzastupljeniji, i njih ima oko 51 posto od ukupnog stanovništva. Drugi grad na listi je Minster u Njemačkoj i on ima izuzetno nisku stopu smrtnosti vozača bicikala. Tome doprinose promocije vožnje bicikla i razni događaji sa ovom temom, prenosi CNBC. Inače, biciklistički saobraćaj postaje sve zastupljeniji i važniji, a da se razvija brzim tempom govori i činjenica da je pred kraj ove godine završena pretposlednja etapa izgradnje prvog biciklističkog auto-puta u Beču, koji će ubuduće voditi iz opštine Donauštat do centra grada, dužinom od sedam kilometara.
Autorska prava: Od Nove godine, prvi Miki i Mini Maus pripadaju svima
Marx.ba Dva najtraženija lika na filmu i televiziji ući će u javni domen 1. januara, što će omogućiti stvaraocima da koriste originalne verzije Mikija i Mini Maus kako bi pravili nove projekte bilo koje vrste. To će vjerovatno doprinijeti kreiranju niza filmova i knjiga poput „Vini Pu: Krv i med“ i „Ponos i predrasude i zombiji“, zasnovanih na drugim popularnim likovima nad kojima su istekla autorska prava. Nemi film „Parobrod Vili“ (objavljen 1928. u režiji Walta Disneya Diznija i Uba Iwerksa) također će ući u javni domen 1. januara, zajedno sa originalnim verzijama Mini i Mikija Mausa. Istek autorskih prava na originalne verzije likova značit će da su prvi put dostupni crtačima, filmskim stvaraocima, piscima i svima drugima kojima bi mogli biti od koristi – značajan trenutak za stvaraoce koji su dugo bili ograničavani čestim Disneyevim pokretanjem pravnih postupaka kako bi zaustavili povredu autorskih prava, prenosi Forbes. Kasnije verzije Mikija i Mini, koje se pojavljuju u brojnim Disneyevim filmovima i TV emisijama, i dalje su pod autorskim pravima, a Disneya je rekao AP-u da će Miki „i dalje imati vodeću ulogu kao globalni ambasador kompanije Walta Disneya“. Miki i Mini se tako pridružuju relativnoj dugačkoj listi Disneyevih likova koji su u javnom domenu, kao što su Petar Pan, Bambi, Mala sirena, Snježana i Pepeljuga, koji su tema klasika autora kao što su braća Grim i Hans Kristijan Andersen, prije nego što ih je Disney adaptirao za film. Miki i Mini Maus prvobitno je trebalo da uđu u javni domen 1984. godine, ali je Zakon o autorskim pravima iz 1976. produžio rokove autorskih prava na 75 godina, pomjerivši isticanje autorskih prava za „Parobrod Vili“ na 2004. godinu. Kongres je 1998. donio još jedan zakon, kasnije nazvan „Zakon o zaštiti Mikija Mausa“ koji je produžio trajanje autorskih prava za još 20 godina, a pravilo od 95 godina važi i danas. Formalno nazvan Zakon o produženju autorskih prava, ovaj propis su izlobirali Disney i drugi koji su željeli da zaštite svoju imovinu, uključujući Udruženje američke filmske industrije. Jedan od sudskih postupaka koji je Disneyu donio reputaciju u sprovođenju postupaka za zaštitu autorskih prava (što su neki smatrali pretjeranim) bio je protiv crtačke grupe Vazdušni gusari, koja je izdala dva stripa sa Mikijem tokom 1970-ih i suočila se sa brzom pravnom reakcijom Disneya. Stripovi su parodirali originalni lik Mikija i prikazivali ga u različitim situacijama, uključujući polne odnose i upotrebu droga. Nakon nekoliko godina na sudu, Disneya je dobio postupak, a O’Nil, koji sada ima 81 godinu, pristao je da više nikada ne crta Mikija Mausa. Ovih dana je rekao da mu još uvek mogu naplatiti kaznu od 190.000 dolara ako ikada nacrta sliku Mikija Mausa.
Volkswagen objavio video o novitetima u ovoj godini: Kako će izgledati novi Golf
Marx.ba Volkswagen je objavio video u kojem se njegov šef Thomas Schäfer prisjeća najvažnijih noviteta. Tu su novi Tiguan i Passat, zajedno s električnim ID.7 obnovljenim ID.3. Na kraju videa najavljuje se i redizajn novog Golfa koji će se dogoditi tokom iduće godine. Vidimo se prepoznatljiv prednji dio, sada začinjenu novim svjetlima, i dalje povezanim svjetlosnom lajsnom. Međutim, sad je i logotip marke osvijetljen. Isti recept prvi put je primijenjen na obnovljenom Touaregu, ali se radilo o amblemu na zadnjem poklopcu. Podsjetimo, tokom iduće godine trebao bi doći obnovljeni Golf prozvan Golf 8.5, a onda bi 2028. godine trebala stići deveta generacija modela. Tu će se raditi o isključivo električnom modelu na novoj SSP platformi. Očekuje se kako će jedno vrijeme koegzistirati oba Golfa, električni i stari, s klasičnim pogonom. To vjerovatno uključuje i zadržavanje Golfa GTI s ručnim mjenjačem, kao R izvedbe. Sve u svemu, Golf zasigurno neće stići na vrh liste prodaje, ali će ostati itekako zanimljiva opcija.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Božić
Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretan Božić.
Nakon tri sedmice pada, kurs dolara porastao prema korpi valuta
Marx.ba Na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je ovev sedmice prvi put nakon tri sedmice pada, oporavivši se nakon lošeg novembra kada je izgubio tri posto na vrijednosti, a sve zahvaljujući smanjenim očekivanjima da će Fed već u martu iduće godine sniziti kamatne stope. Dolarov indeks, koji prati vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,77 posto, na 103,99 bodova. Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 1,08 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0761 dolar. Najnoviji izvještaj o zaposlenosti u američkoj ekonomiji u novembru pokazao je da je generirano 199.000 novih radnih mjesta, znatno više od prognoziranih 180.000, a to sugerira da su očekivanja finansijskog tržišta da bi američka centralna banka mogla početi smanjivati kamatne stope već u prvom tromjesečju 2024. ipak preuranjena. Naime, sve su veći izgledi da će doći do “laganog prizemljenja” ekonomije, odnosno da će se izbjeći recesija unatoč visokim kamatnim stopama, stoga slabi pritisak na Fed da popusti monetarnu politiku. Tržišta su prije tog podatka procjenjivala da su šanse za početak smanjenja Fedovih kamatnih stopa u martu na 60 posto, ali nakon tog podatka očekivanja su snižena ispod 50 posto. Veća je vjerovatnost, pokazuju nove prognoze, da će do njihova snižavanja doći u maju, a ne u martu. Istovremeno, kurs dolara pao je prema japanskoj valuti za 1,27 posto, na 144,93 jena. Tečaj japanske valute tako jača četvrtu sedmicu zaredom.