Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Božić
Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretan Božić.
Nakon tri sedmice pada, kurs dolara porastao prema korpi valuta
Marx.ba Na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je ovev sedmice prvi put nakon tri sedmice pada, oporavivši se nakon lošeg novembra kada je izgubio tri posto na vrijednosti, a sve zahvaljujući smanjenim očekivanjima da će Fed već u martu iduće godine sniziti kamatne stope. Dolarov indeks, koji prati vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,77 posto, na 103,99 bodova. Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 1,08 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0761 dolar. Najnoviji izvještaj o zaposlenosti u američkoj ekonomiji u novembru pokazao je da je generirano 199.000 novih radnih mjesta, znatno više od prognoziranih 180.000, a to sugerira da su očekivanja finansijskog tržišta da bi američka centralna banka mogla početi smanjivati kamatne stope već u prvom tromjesečju 2024. ipak preuranjena. Naime, sve su veći izgledi da će doći do “laganog prizemljenja” ekonomije, odnosno da će se izbjeći recesija unatoč visokim kamatnim stopama, stoga slabi pritisak na Fed da popusti monetarnu politiku. Tržišta su prije tog podatka procjenjivala da su šanse za početak smanjenja Fedovih kamatnih stopa u martu na 60 posto, ali nakon tog podatka očekivanja su snižena ispod 50 posto. Veća je vjerovatnost, pokazuju nove prognoze, da će do njihova snižavanja doći u maju, a ne u martu. Istovremeno, kurs dolara pao je prema japanskoj valuti za 1,27 posto, na 144,93 jena. Tečaj japanske valute tako jača četvrtu sedmicu zaredom.
Planirate na skijanje: Evo kakve su cijene na popularnim evropskim destinacijama
Marx.ba Ko ove sezone ide na skijanje u Švicarsku i Austriju, mora biti spreman na znatno veće cijene. Sedam dana skijanja u Švicarskoj tako će vas koštati 25 posto više u odnosu na prošlu godinu. Za četveročlanu porodicu u nekim mjestima zimski odmor košta i do 9.000 eura, piše Tportal. Prema najnovijoj studiji Instituta za ekonomska istraživanja BAK Economics, odmor na popularnim evropskim skijalištima znatno je poskupio. Četveročlana porodica tako će u većini švicarskih skijališta ove zime morati izdvojiti oko 6.000 franaka za osam dana uživanja u snijegu. U Saas-Feeu će pak u prosjeku morati izdvojiti gotovo 8.500 franaka, dakle gotovo 9.000 eura. A zbog rasta cijene energenata posebno su poskupjele karte za skijališta – oko devet posto. No treba imati na umu to da one nisu svaki dan iste. Većina skijališta u Švicarskoj ima tzv. dinamične cijene karata – kod loših vremenskih uvjeta, tokom sedmice ili u slučaju ranih rezervacija one su nešto niže nego tokom najveće gužve. Povećanim troškovima za ljubitelje skijanja kumovao je i jak franak, ionako skupu Švicarsku čineći još skupljom. To se posebno osjeti na istoku zemlje, gdje postoji bojazan da redovni gosti iz susjednih zemalja koji žive u blizini granice ove zime neće dolaziti na jednodnevne izlete kao prethodnih godina. Na skijaškim stazama Zermatta, St. Moritza ili Davosa čak je 60 posto domaćih gostiju, piše Tagesschau. No pored inflacije, jakog franka i visokih cijena energenata, možda najveća briga švicarskog zimskog turizma je – snijeg. Klimatske promjene situaciju čine dodatno neizvjesnom jer uvijek postoji mogućnost naglog porasta temperature, što znači i manje snijega. I zimski odmor u austrijskim planinama vidljivo je skuplji nego prošle godine. Karte za skijanje poskupjele su od osam do 13 posto, a hotelski smještaj između osam i 12 posto. I dok ćete u prosjeku dan skijanja u Austriji platiti 56 eura, najgore ćete pak proći u Arlbergu u Tirolu, gdje dnevna karta košta 75 eura. Prema podacima Austrijske privredne komore, ovogodišnja zimska sezona započela je bolje nego lanjska jer je snijeg pao ranije, a optimistični su iz Austrijske nacionalne turističke organizacije i za ostatak sezone. Ove godine tako se očekuje 20 miliona ljudi, tri miliona više nego lani. No u prvih nekoliko sedmica sezone zabilježena je povećana osjetljivost turista na cijene. Manje se trošilo, posebno u hotelima, a generalni direktor Austria Advertisinga očekuje da bi neki gosti zbog visokih cijena mogli skratiti odmor ili pak odabrati jeftinije hotele.
Četiri nove kompanije dobile MAMFORCE standard, prvi put jedna iz Bosne i Hercegovine
Marx.ba Zajednici odgovornih poslodavaca, koju čini više od 50 organizacija privatnog i javnog sektora Adria regije, pridružile su se četiri nove članice kojima je svečano dodijeljen MAMFORCE Standard. Na svečanoj dodjeli priznanja novim ili dobitnicama standarda više kategorije istaknuta je njihova liderska uloga, kojom ne samo da unaprjeđuju kulturu svojih organizacija, već primjerom dobre prakse doprinose kvalitetnijem i inovativnijem razvoju tržišta rada. Uvođenjem MAMFORCE Standarda kompanije rade na razvoju poticajnog i pravičnog radnog okruženja koje podržava razvoj kulture fleksibilnosti i u kojem svi zaposleni ostvaruju ista prava zapošljavanja, profesionalnog razvoja i napredovanja. Organizacije ostvaruju pravo korištenja Standarda u kategoriji CHANGE, GROW ili LEAD. Dobitnice standarda su organizacije koje su pokazale posvećenost razvoju poticajnog, pravednog radnog okruženja u kojem se njeguje kultura fleksibilnosti i podržava jednakost prilika kroz zapošljavanje, profesionalni razvoj i napredovanje. Nove dobitnice MAMFORCE Standarda po kategorijama BASIC, CHANGE i GROW su: Addiko Bank BiH (BASIC), HSM (CHANGE), JANAF (CHANGE) i BKS Bank (GROW). Kompanije dobitnice ističu se kao lideri u transformaciji radne kulture. Dobivanjem osnovnog (BASIC) MAMFORCE Standarda, kompanije potvrđuju da su prošle evaluaciju te su se izradom akcijskog plana obvezale na provedbu aktivnosti kojima će dodatno poboljšati radne uvjete i organizacijsku kulturu kako bi smanjili nesvjesne pristranosti koje su podlozi nejednakih mogućnosti žena i muškaraca na radnom mjestu. – Uključili smo se u projekt MAMFORCE kako bismo dobili eksternu, nezavisnu i stručnu procjenu naših praksi koje se odnose na segment pravičnosti, raznolikosti i uključenosti. Ponosni smo na organizacijsku kulturu koju smo izgradili i koju se trudimo da stalno unapređujemo, istakla je Suzana Tihi-Babić, Direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima u Addiko Bank Sarajevo.
Evropski ulagači oprezni, indeksi stagniraju
Marx.ba NA evropskim se berzama u petak ujutro trguje oprezno jer uoči praznika nema vijesti koje bi potakle tržišta, a ulagače nije inspirirao ni jučerašnji rast Wall Streeta. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,1 posto, oslabivši drugi dan zaredom. Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,11 posto, na 7.686 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,06 posto, na 16.667 bodova, a pariški CAC 0,02 posto, na 7.570 bodova. I na većini azijskih berzi cijene su dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u minusu 0,3 posto, pa je na putu sedmičnog gubitka od oko 0,6 posto. Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu skliznule između 0,1 i 1,7 posto. Pad cijena dionica na kineskim berzama posljedica je novih pravila usmjerenih na ograničavanje online video igara i preveliku potrošnju na to. To je izazvalo oštar pad cijena dionica internet kompanija, kao što su Tencent i Netease, pa je hongkonški Hang Seng pao više od 1 posto. Na ostalim se berzama trguje oprezno jer ulagači ne žele previše riskirati uoči blagdanskog, produženog vikenda, ali i podataka o inflaciji u SAD, koji će biti objavljeni večeras i koji bi mogli utjecati na smjer tržišta. A na Wall Streetu su u četvrtak berzovni indeksi znatno porasli, nadoknadivši veći dio gubitaka od prethodnoga dana, jer su ekonomski podaci potaknuli nadu da će američka centralna banka uskoro početi smanjivati kamatne stope. Dow Jones ojačao je 0,87 posto, dok je S&P 500 porastao 1,03, a Nasdaq indeks 1,26 posto. Nakon što su dan prije zabilježili najveći dnevni pad od septembra, jučer su indeksi nadoknadili veći dio tih gubitaka. Ulagače je ohrabrila treća procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP), koja je pokazala da je američka ekonomija u trećem tromjesečju porasla nešto sporije nego što se očekivalo. Usporavanje rasta znači da bi mogla oslabiti i inflacija, pa su ojačale špekulacije da bi Fed već u martu iduće godine mogao početi smanjivati kamate.
Limometal iz Cazina ispunio sve ciljeve u 2023. godini: Radnici ističu da su kao jedna velika porodica
Marx.ba Decembar donosi rezimiranje uspjeha firmi u našoj zemlji, ali i širom svijeta, kao i pravljenje planova za naredni period. Menadžmenti zajedno sa vlasnicima sagledavaju urađeno u godini koja se završava, jesu li ostvareni zacrtani ciljevi, da li je porasla proizvodnja… U Limometalu iz Cazina imaju razloga da budu zadovoljni postignutim u 2023. godini, jer su ostvareni svi zacrtani ciljevi. Uspješna firma iz Cazina je jedan od lidera na Balkanu u sektoru proizvodnje i prodaje krovno-fasadnih profilisanih limova, a iz godine u godinu raste i širi svoje tržište. Tako je bilo i u godini na izmaku. – Realizirali smo sve planove i ostvarili željene ciljeve u 2023. To je uspjeh svih zaposlenih i upravo sunaši radnici i stručnost naša najveća snaga, kaže Mensur Mulalić, direktor Limometala. U ovoj cazinskoj firmi svi su kao jedna porodica. – Jedan sam od radnika sa najdužim stažom. U Limometalu sam već 25 godina i tu namjeravam zaraditi penziju. Radim na različitim limarsko-krojačkim poslovima, izradi sitne galanterije, pratećih elemenata… Naši proizvodi su poznati širom regiona i Evrope. Svi rade svoj posao i svi se poštujemo. Imam samo riječi hvale za direktora Mensura Mulalića i njegovu porodicu, kojoj su radnici uvijek na prvom mjestu, kaže Osman Akmadžić, jedan od radnika u Limometalu. Alma Toromanović jedna je od četiri žene koje rade u proizvodnji u Limometalu. – Radim već nekoliko mjeseci i sve je dobro. Prezadovoljna sam uslovima za rad, a kolege muškarcirade sve teže poslove, a mi ove lakše, govori Toromanović. Prepoznatljivost Limometala su u prvom redu profilirani trapezni limovi ( TR 15 – atlantic, TR 40 –river, TR 55 – pacifik ), limena lamperija RIO, dampa, falcani pokrivni lim (dupli falc), crijep ploča(biber, segment, una ), samouklapajući lim falco… Proizvode i svu prateću limenu galanteriju zaopremanje kompletnog krova, kao što su sistem odvodnje oborinskih voda, snjegobrani za crijep(Bramac, Biber, Tondach Landdach , Oktavijan, Cezar/ Constant plus, Dioklecijan, Glinex, Valens , Jungmeier mondo, Creaton Rapido), kopče za sljemenjak ( Creaton, Jungmeier, Tondach, Bramac).Firma iz Cazina već godinama je poznata i po limenim garažama, ali i garažama za vrt.
Izvoznici traže alternativne puteve prevoza robe u Crvenom moru: Kombinovanje mora i vazduha
Marx.ba Nakon što su jemenski Huti pojačali napade na brodove u Crvenom moru, što uvećava probleme oko transporta prekookeanskog tereta, izvoznici se bore da pronađu načine, uključujući i vazdušne puteve, kako bi vitalno važnu robu dopremili do kupaca. Kompanije sada pokušavaju preći na takozvani intermodalni transport da bi održale globalne lance snabdijevanja, što uključuje kombinovani morski i vazdušni put, naveo je Reuters. Glavni operativni direktor za vazdušni transport vodećeg njemačkog špeditera Helman Vorldvajd Logistiks, Jan Klajn Lasthues, kaže da to znači da roba prvo treba da se transportuje morem do luke u Dubaiju, odakle se prevozi vazdušnim putem. – Ovaj alternativni put omogućava kupcima da izbjegnu opasnu zonu u Crvenom moru i dugo putovanje oko juga Afrike, rekao je Klajn Lasthues. Naveo je da su mnogi trgovci, posebno u modnoj industriji, već promijenili način uvoza, napuštajući pomorski transporta kao dominantan vid. Militantni Huti iz Jemena, koje podržava Iran, pojačali su napade na brodove u Crvenom moru, koje su započeli 19. novembra kako bi iskazali podršku Hamasu dok se nastavlja izraelska vojna ofanziva u Gazi. Napadi su poremetili ključnu trgovinsku rutu koja povezuje Evropu i Sjevernu Ameriku sa Azijom preko Sueckog kanala i drastično uvećali troškove transporta, jer kompanije nastoje da svoju robu prebacuju alternativnim i često dužim rutama.
Predviđanja Billa Gatesa za 2024. godinu: Jedan pojam posebno prevladava
Marx.ba Šta svijet očekuje u 2024. godini? Iako je to pitanje na koje gotovo niko sa sigurnošću ne može u potpunosti odgovoriti, ne znači da nema ljudi koji mogu dati svoje viđenje i predviđanje. Jedan je od njih i suosnivač Microsofta Bill Gates, koji je na svom blogu objavio svoje predviđanje o onome šta nas čeka u 2024. godini, odnosno kako će tehnologija utjecati na zdravstvo, obrazovanje i radnu snagu. Na čak šest stranica jedan se pojam stalno ponavljao – umjetna inteligencija. Naime, Gates je uvjeren da će upravo umjetna inteligencija potaknuti cijeli niz inovacija. – Inovacije su razlog zbog kojeg su se naši životi toliko poboljšali tijekom prošlog stoljeća. Od struje i automobila do medicine i aviona, inovacije su učinile svijet boljim, napisao je Gates. No Gates je svjestan da se širom svijeta tehnologija ne prihvata na isti način i istom brzinom. Procjenjuje da će u SAD umjetna inteligencija igrati značajnu ulogu za godinu i po do dvije. S druge strane, zemlje u Africi vjerovatno će kaskati i na isti nivo doći tek za tri i više godina. Za Billa Gatesa umjetna inteligencija nije neka novost. O njoj se dugo govori, a neki su oblici u upotrebi već godinama. No priznao je kako je 2023. godine prvi put ozbiljno upotrijebio umjetnu inteligenciju za posao, a to će se samo intenzivirati u nadolazećim godinama. Naveo je kako već postoje dokazi da korištenje tehnologije, kao pomoći na poslu, može pomoći zaposlenicima da napreduju. Od internih AI alata do javno dostupnih chatbotova i različitih alata. No Gates je priznao i da nije baš u potpunosti shvatio kako najbolje iskoristiti umjetnu inteligenciju na poslu. A uvjeren je da se s takvim problemom susreće i velik broj ljudi. – Teško je riješiti se starih navika, napisao je Gates. Jedno od područja koje doživljava najviše promjena pod utjecajem umjetne inteligencije zasigurno je medicina i zdravstvo. Iako se puno radi na razvoju umjetne inteligencije koja bi mogla asistirati ljekarima ili čak bolje od njih detektirati simptome bolesti, Gates ističe kako veliki tehnološki bum u medicini možemo očekivati tek krajem ovog desetljeća. Međutim, priznao je kako je upoznat s nekoliko projekata koji pokušavaju iskoristiti snagu i mogućnosti umjetne inteligencije za rješavanje gorućih medicinskih problema u svijetu kao što su – otpornost na antibiotike, liječenje visokorizičnih trudnoća i procjena rizika od HIV-a. Podsjetimo, Gates preko svoje fondacije ulaže milione dolara u rješavanje zdravstvenih problema širom svijeta, a ponajviše u najsiromašnijim zemljama. Koliko se AI pokazao uspješnim u projektima koje je spomenuo, nije precizirao. Obrazovanje je proteklih godina doživjelo velike promjene. Zbog pandemije su generacije učenika učile na daljinu, savladavale prvo tehnologiju, a onda osnove poput pisanja ili čitanja, i čini se kako će se takve transformacije samo nastaviti. Gates je već ranije spominjao da bi korištenje umjetne inteligencije u učionicama moglo promijeniti način na koji učimo već u sljedećih pet do deset godina. No sad je tu procjenu revidirao. Alate koji koriste AI, a koji su već danas dostupni svima, nazvao je nevjerovatnim. Prije svega, tu je mislio na MATHia i Khanmigo, alate koji mogu uvelike pomoći u učenju i objašnjavanju gradiva djeci. To, ističe Gates, ne znači da će učitelji postati suvišni, već da će pomoću umjetne inteligencije moći pristupiti učenicima na personaliziran način i omogućiti im da iskoriste motivaciju ili pak pronađu motivaciju za pojedine predmete. Ipak, sve će to dodatno opteretiti učitelje, koji će se prvi morati prilagođavati novim tehnologijama u svom poslu, prenosi Zimo.
Evropa usvojila novu direktivu: Na policama će moći biti samo pravi med
Marx.ba Evropski parlament (EP) usvojio je Direktivu o medu kojom se namjerava spriječiti prodaja meda kojem je dodat šećer na tržištu EU. Direktiva je donijeta nakon što je utvrđeno da na evropskom tržištu kupac ima 50 posto šansi da prilikom kupovine meda u trgovinama bude prevaren i pazari falsifikovani med. Naime, kako je saopšteno iz sjedišta EP u Strazburu, dosadašnji sistem deklarisanja, odnosno, oznaka “mješavina EU/ne-EU meda”, godinama je zloupotrebljavan kako bi se na tržište EU uvozio, a potom prodavao falsifikovani pčelinji proizvod. Po novoj Direktivi o medu nove oznake na pakovanjima meda imat će popis svih država iz kojih je na teritoriju EU došao med i to prema razmjeri udjela. Evropski parlamentarci odlučili su da pribjegnu novoj Direktivi o medu i strožijim propisima nakon što je utvrđeno da je od 123 strane kompanije koje uvoze med na tržište EU, čak 70 njih prodavalo med koji sadrži šećerni sirup. Najviše tih kompanija, ukupno 20, kako je istaknuto, bilo je iz Kine, a ostale su iz Ukrajine, Argentine, Brazila, Meksika i Turske. – Evropa ne proizvodi dovoljnu količinu meda da zadovolji sopstveno tržište i uvozi oko 40 posto iz trećih zemalja. Posljednje analize su pokazale da je 46 posto od 320 uzoraka uvezenog meda, nasumično uzetih između novembra 2021. i februara 2022. i analiziranih “vjerovatno falsifikovano”. Zbog toga, šansa da kupac bude prevaren prilikom kupovine meda bila je oko 50 posto, navodi se u izvještaju EP. Po pravilima EU, med koji već prirodno sadrži šećere, mora ostati “čist”, što znači da ne mogu da mu se dodaju sastojci. Iz EP najavljuju da će poslije usvajanja ove Direktive biti obezbijeđen i strožiji inspekcijski nadzor, a inspekcije bi trebale da budu opremljene tako da mogu da detektuju ultrafiltrirani “med”, u kojem praktično nema polena.
Potražnja za SUS motorima traje: Audi odlučio da uspori s elektrifikacijom
Marx.ba Elektrifikacija ostaje u fokusu, ali više ne intenzitetom kako je bilo planirano. Novi izvršni direktor kompanije Gernot Dollner je izjavio da će nastaviti da podstiče prodaju modela pokretanih motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, hibrida i plug-in hibrida te električnih automobila, ali u skladu s tim kako bi svoje distributere učinili sretnima. Posljednjih godina Audi je najavio 20 novih modela do 2026. godine od čega bi njih bar pola bilo električno. Međutim, redoslijed lansiranja pritom nije bio definisan, a sada Dollner tvrdi da je lansiranje klasično pokretanih modela s unutrašnjim sagorijevanjem i plug-in hibrida kratkoročno gledano bolje za potrošače i njih same. – Prvo smo pogledali koji redoslijed i intenzitet lansiranja organizacija može da podnese. Na kraju smo odlučili da to razvučemo da ne bismo preopteretili time i zastupništva, rekao je Dollner za Bloomberg. Nema sumnje, Audi će morati uskoro da krene s lansiranjem novih modela jer Mercedes i BMW rade punom parom, i to svejedno da li govorimo o klasično pokretanim modelima ili električnim novitetima. Audi još uvijek čeka finalizaciju PPE platforme, koja kasni zbog problema Volkswagena sa softverom. Audi Q6 e-tron je poput još nekih Porschea i Bentleyja odlagan u nekoliko navrata. – S ovom trijadom – našim novim električnim vozilima, novom generacijom plug-in hibrida i modelima motora s unutrašnjim sagorijevanjem – robusno smo i fleksibilno pozicionirani za prelaznu fazu, rekao je Dollner. Dodao je da će električna vozila i dalje biti važna za marku jer prednosti tehnologije postaju “korak po korak vidljive potrošačima”.